Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi
Ko e hā ʻa e Moʻoni?


Ko e hā ʻa e Moʻoni?

Siʻi kāinga ʻofeina, mo hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku ou fakafetaʻi he faingamālie ke feʻiloaki ai mo kimoutolu he ʻaho ní. ʻOku fiefia maʻu pē hoku lotó ke ʻātakaiʻi ʻe he kau tāutaha kei talavou ʻo e Siasí, pea kuo mou ueʻi au keu lea, “Ke tupulaki ʻa Saione ʻi hono fakaʻofoʻofá.” ʻI hoʻomou nofo he tapa kehekehe ʻo e māmaní mo hoʻomou fakafofongaʻi ʻi ha founga lelei ʻa e kahaʻu mo e mālohi ʻo e Siasí. Tuʻunga ʻi hoʻomou ngaahi holi māʻoniʻoni mo tukupā ke muimui he Fakamoʻuí, ʻoku ngali tukunga mālie ai ʻa e kahaʻu ʻo e Siasí ni.

ʻOku ou fakahoko atu e ʻofa ʻa Palesiteni Thomas  S. Monson. ʻOku lotua maʻu pē kimoutolu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku mau kole maʻu pē ki he ʻEikí ke ne tāpuakiʻi, tauhi, pea mo tataki kimoutolu.

Ko e Kau Tangata Kuí mo e ʻElefānité

ʻI he taʻu ʻe teau tupu kuo hilí, ne fakasilapa ai ʻe he punake maau ʻAmelika ha talanoa fakatātā ʻo e kuonga muʻá. ʻOku talanoa ʻa e veesi ʻuluaki ʻo e māú ki he:

Kau tangata ʻe toko ono ʻo ʻInitositani.

Naʻa nau fie ʻilo lahí,

ʻElefānité ne nau ō ke vakaí

Ka ne nau kui ʻo ʻikai lava ke mamataʻí,

Ka ʻi heʻenau fakakaukau fakafoʻituituí,

Ke fakafiemālieʻi honau ʻatamaí.

ʻOku pehē he māú ne takitaha piki ʻa e toko onó ki ha kupu kehekehe ʻo e ʻelefānité pea nau fefakamatalaʻiʻaki ʻa e meʻa kuo nau ʻiló.

Ne fakamatalaʻi ʻe he tangata naʻe piki ki he vaʻé, ko e ʻelefānité ʻoku fuopotopoto mo hangē ha fuʻu ʻakaú. Fakamatalaʻi ʻe he taha naʻe piki ki he nifó ʻoku hangē ʻelefānité ha taó. Naʻe vili kikihi ʻa e fika tolú, ʻa ia ne piki ki he hikú, ko e ʻelefānité ʻoku hangē ha maeá. Naʻe piki ʻa e fika faá ki he ihú pea vili kikihi ia ʻoku hangē ʻelefānité ha fuʻu ngatá.

ʻOku nau takitaha fakamatalaʻi ha foʻi moʻoni.

Pea koeʻuhí ʻoku maʻu ʻenau moʻoní mei he aʻusia fakafoʻituituí, ne takitaha vili kikihi ai ʻoku nau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló.

ʻOku fakaʻosi e māú ʻo pehē:

Ko ia, ko e kau tangata ko ʻeni ʻo ʻInitositaní

Ne leʻo lahi mo fuoloa ʻenau fakakikihí,

Ne nau takitaha tuʻu maʻu ʻi heʻene tuí

Ne fakaʻau ʻo fefeka mo mālohi e fakakikihí,

Neongo ne nau takitaha ʻene moʻoní,

Pea ne nau hala kotoa fokí!1

ʻOku tau vakai mamaʻo atu ki he talanoá ni mo mālieʻia. He ko hono moʻoní, ʻoku tau ʻiloʻi e fōtunga ʻo e ʻelefānité. Kuo tau ʻosi laukonga kau ki ai, sio ai he heleʻuhilá, pea ʻoku ʻi ai hatau tokolahi kuo tau ʻosi siotonu ʻaki hotau matá. ʻOku tau tui ʻoku tau ʻilo ʻa e fōtunga moʻoni ʻo e ʻelefānité. ʻOku ngali vale pea mo ʻikai faʻa fai ha tui ʻi he fai ʻe ha taha ha fakakaukau ʻo makatuʻunga ʻi ha tafaʻaki pē taha ʻo e moʻoní pea ngāue ʻaki ia ki hono toé. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻikai ʻoku tau lava ʻo fakatokangaʻi kitautolu ʻi he kau tangata kui ʻe toko onó? Kuo tau halaia nai ʻi ha faʻahinga fakakaukau sīpinga pehē?

Te u pehē mahalo ko e ʻuhinga ʻoku kei manakoa ai ʻa e talanoá ni ʻi ha ngaahi fonua lahi pea ʻi ha ngaahi taʻu lahí koeʻuhí, ko ʻene kaunga tonu he funga māmaní. Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻoku poipoila ʻa e māmá he māmaní pea ʻoku tau mamata pē ki he konga ʻo e moʻoní ʻo hangē ʻoku tau fakaasiasi ʻi ha “sioʻata fakapoʻupoʻuli.”2 Ka ʻoku hangē kuo hoko ia ko ha konga hotau natula fakaetangatá ke tau fakamahamahalo fekauʻaki mo e kakaí, ngaahi meʻa fakapolitikalé, mo hotau anga faka-ʻOtuá ʻo makatuʻunga ʻi heʻetau aʻusia taʻe-kakato mo faʻa fehālākí.

ʻOku ou manatu ai ki ha talanoa kau ki ha ongomātuʻa ne na nofo-mali ʻi ha taʻu ʻe 60. Naʻe hāhāmolofia ke na kē, pea ne tofanga hona ngaahi ʻahó ʻi he fiefia mo e nonga. Naʻá na fekoekoeʻi he meʻa kotoa pea ʻikai haʻana takitaha fakapulipuli—tukukehe pē ʻa e taha. Naʻe tuku ʻe he fineʻeikí ha puha ʻi ha funga toloa, pea naʻá ne talaange ki hono husepānití ʻi heʻena malí, ʻoku ʻikai totonu ke teitei fakasiosio ki loto.

ʻOsi atu ha ngaahi taʻu lahi, aʻu ki ha mōmēniti ne toʻo hifo ai ʻe he husepānití ʻa e puhá mo kole ange pe kuo taimi ke ne ʻilo pe ko e hā ʻoku ʻi lotó. Ne loto ki ai e fineʻeikí, peá ne fakaava leva ʻo ʻilo ai ha ongo toili ʻe ua mo ha $25,000. Ko e taimi ne ne ʻeke ai ki hono uaifí pe ko e hā ʻení, naʻá ne tali ange, “Ko e taimi ne ta mali aí, ne talamai heʻeku fineʻeikí ko e taimi pē te u ʻita ai ʻia koe pe ko ha taimi te ke lea pe fai ai ha meʻa ʻoku ʻikai ke u saiʻia ai, ʻoku totonu ke u niti ha kiʻi toili siʻisiʻi pea talanoaʻi e ngaahi meʻá mo koe.

Ne ongo ki he husepānití e talanoa fakaʻofoʻofá ni pea tō hono loʻimatá. Naʻe fakatumutumu ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ko ʻeni ʻe 60 ʻo ʻena nofo malí, ko e tuʻo ua pē ʻene fakalotomamahiʻi hono uaifí ʻo ne niti ai ha toili pē ʻe ua. Naʻá ne puke e nima hono uaifí ʻi heʻene pehē kuó ne leleí, peá ne pehē ange, “ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻe ia ʻa e toili ʻe uá, kae fēfē ʻa e $25,000?”

Ne malimali hono uaifí peá ne pehē ange, “Ko e maʻu ia mei heʻeku fakatau e ngaahi toili ne u niti he ngaahi taʻú.”

ʻOku ʻikai ngata ʻi hono akoʻi ʻe he talanoá ni e founga ke tau fai ʻi he fetaʻemahinoʻaki ʻi he nofo malí, ka ʻokú ne toe fakafōtunga mai ʻa e fakavalevale ke fai ha aofangatuku makatuʻunga ʻi ha fakamatala taʻe-kakató.

Tuʻo lahi, ko e “ngaahi moʻoni” ʻoku tau talí ko ha ngaahi konga pē ia ʻo e moʻoní, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ko e moʻoni ia.

ʻOku ou fie lea he ʻahó ni kau ki he moʻoní. Pea ʻi heʻeku leá, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukauloto ki ha ngaahi fehuʻi mahuʻinga.

ʻUluaki fehuʻí “Ko e hā ʻa e moʻoni?”

Fehuʻi hono uá, “ ʻOku malava moʻoni nai ke ʻilo ʻa e moʻoní?”

Pea ko e Tolú, “Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke tau fai ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fepaki mo e ngaahi moʻoni ʻa ia ne tau ako ki muʻá?”

Ko e hā ʻa e Moʻoni?

Ko e hā ʻa e moʻoní? Naʻe taki mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi houa fakaʻosi ʻo ʻEne moʻuí, ki he ʻao ʻo Ponitusi Pailató. Ne tukuakiʻi ʻe he kaumātuʻa ʻo e kau Siú ʻa Sīsū ʻi he fakamoveuveu mo talisone he puleʻanga Lomá mo vili ke fakapoongi Ia.

Ka ʻi he femātaaki ʻa Pailato mo e Tangata ʻo Kālelí, naʻá ne pehē, “Ko ha tuʻi koe?”

Pea tali ʻe Sīsū, “Ko ia naʻá ku haʻu ai ki māmaní, koeʻuhí ke u fakamoʻoni ki he moʻoní. Ko ia kotoa pē ʻoku ʻi he moʻoní ʻoku fanongo ia ki hoku leʻó.”3

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e faʻahinga tangata fēfē ʻa Pailato, pe te u ʻilo ʻene fakakaukaú. Ka neongo ia ʻoku ou mahalo naʻe ako lelei mo ʻosi sio ʻi ha konga lahi ʻo e māmaní.

Ka ʻoku ou ongoʻi ha faʻahinga fakaanga ʻi he tali ʻa Pailató. ʻOku ou ongoʻi ʻi heʻene leá ha leʻo ʻo ha tangata, mahalo naʻe hoko ʻi ha taimi ko ha taha fakatuʻamelie, ka ʻi he taimi ní—hili haʻane ngaahi taukei lahi ʻi he moʻuí—hangē kuo kiʻi loto fefeka mo ongosiá.

ʻOku ʻikai ke u tui ko ha feinga ʻa Pailato ke fai ha talanoa ʻi he taimi naʻá ne tali ʻaki ai e foʻi lea pē tolu: “Ko e hā ʻa e moʻoni?”4

ʻOku ou fakakaukau pe ko ʻene ʻuhinga moʻoní nai, “ʻE lava fēfē ke ʻilo moʻoni ʻe ha taha ʻa e moʻoní?”

Pea ʻoku hoko ia ko ha fehuʻi ki he kuonga mo e kakai kotoa pē.

ʻE Lava Nai ʻe ha Taha ke ʻIlo ʻa e Moʻoní?

ʻE lava nai ʻe ha taha ke ʻilo ʻa e moʻoní ʻi he taimí ni? Kuo feinga ha niʻihi ʻo e kau ʻatamaiʻia taha kuo moʻui he māmaní ke tali e fehuʻi ko iá. Kuo hoko e natula pulipulia ʻo e moʻoní ko ha kaveinga ki he kau punake maau ʻiloa mo e fatu talanoa ʻiloa ʻo e hisitōliá. Ne hangē ne ʻāvea ai ʻa Seikisipiá. Fakatokangaʻi ʻi he taimi te ke toe lau ai ha taha ʻo e ngaahi talanoa ʻa Seikisipiá, ʻa e tuʻo lahi e aafe ʻa e talanoá ʻi ha taʻe-mahino ʻo ha foʻi moʻoni mahuʻinga.

Ka, kuo teʻeki ai ke tau maʻu faingofua ange ha fakamatala lahi ange ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní—ko ha niʻihi ʻoku moʻoni, niʻihi ʻoku loi, pea ko ha konga lahi ʻoku moʻoni fakakonga pē.

ʻI heʻene peheé, kuo teʻeki ai ha taimi ʻe toe mahuʻinga ange ai ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní ke tau ako e founga ke ʻilo totonu ai ʻa e moʻoní mo e halá.

Ko ha konga ʻo ʻetau palopalema ʻo e fekumi ki he moʻoní he ko e poto ʻo e tangatá kuo tuʻo lahi ʻene fakafehālākiʻi kitautolu. ʻOku tau maʻu ha ngaahi sīpinga lahi ʻo ha ngaahi meʻa ne pehē ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha taimi ne nau “ ʻilo” ʻoku moʻoni ka kuo fakamoʻoniʻi ʻeni ʻoku loi.

Hangē ko ʻení, neongo ne ʻosi tali lahi ʻi ha taimi, ka ko māmaní ia ʻoku ʻikai lafalafa. ʻOku ʻikai ke vilo takai ʻa e ngaahi fetuʻú ʻi he māmaní. He ʻikai ke fakatupu ʻe he kai ʻo e tematá ke mate he taimi pē ko iá ha taha. Pea, ʻe lava moʻoni ʻa e tangatá ke puna—ʻo aʻu ʻo vave ange ʻi he ongó.

ʻOku fonu e folofolá ʻi ha ngaahi talanoa ʻo ha kakai tangata mo fafine ne nau fakaʻuhingaʻi hala ʻa e “moʻoní.”

ʻI he Fuakava Motuʻá, ne ʻikai lava ʻa Pēlami ke ne fakafisinga ʻa e “totongi ... taʻe-māʻoniʻoni”5 ne foaki ange ʻe he kakai Moapé. Ko ia, ne ne fakalotoʻi ai ia ke tui ki ha moʻoni foʻou pea tokoni ai ia ki he kakai Moapé ke fakamalaʻiaʻi ʻa e kakai ʻIsilelí ʻi he angaʻulí mo e talangataʻá.6

Ne vetehia ʻa e taha ne hē mei he moʻoní ko Koliholá, ʻi he hili ʻene taki ha tokolahi mei he moʻoní, naʻe kākaaʻi ia ʻe he tēvoló ʻo aʻu ki ha tuʻunga ne tui ai ia naʻe moʻoni e meʻa naʻá ne leaʻakí.7

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakatupu ʻe he kakai Nīfaí mo e kau Leimaná fakatouʻosi ha “moʻoni” ʻanautolu pē fekauʻaki mo kinautolu. Ko e “moʻoni” ʻa e kau Nīfaí fekauʻaki mo e kau Leimaná naʻe pehē ai ko ha kakai “anga kaivao mo fekai, mo loto tāmate,” 8 he ʻikai ke nau teitei tali ʻa e ongoongoleleí. Ko e “moʻoni” ʻa e kau Leimaná kau ki he kau Nīfaí naʻe pehē ne kaihaʻasi tokua ʻe Nīfai ʻa e tāpuaki ʻo e lahí pea ko e hako ʻo Nīfaí ko ha kakai loi ne nau kei kaihaʻasi mei he kau Leimaná ʻa e meʻa ʻoku ʻanautolu totonú. 9 Naʻe tanumaki ʻe he “ngaahi moʻoni” ko ʻení ʻenau fetāufehiʻaʻakí pea iku ʻo ne fakaʻauha kotoa kinautolu.

ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku lahi ha ngaahi sīpinga ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fehangahangai mo e ongo tuʻungá ni fakatoʻuʻosi. Neongo ia, naʻe tui ʻa e kau Nīfaí mo e Kau Leimaná ki he “ngaahi moʻoni” ko ʻeni naʻá ne ohi mai ʻa e ikuʻanga ʻo e kakai ko ʻeni naʻe toʻa mo fakaʻofoʻofa ʻi ha taimí.

Natula ʻo e Tangatá mo e Moʻoní

ʻOku tau moʻulaloa kotoa ʻi ha faʻahinga founga ki he faʻahinga fakakaukau faikehe peheé.

ʻOku foʻu ʻe he “ngaahi moʻoni” ʻoku tau tui ki aí ʻa e tuʻunga ʻo e sōsaietí pea pehē ki hotau ʻulungaanga fakafoʻituituí. Ko e taimi lahi ʻoku makatuʻunga ʻa e “ngaahi moʻoni” ko ʻení ʻi ha fakamoʻoni taʻe-kakato pe taʻe-totonu, pea ʻoku nau ʻomi he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi taumuʻa siokita ʻaupito.

ʻOku haʻu ʻa e konga hono fakaʻuhingaʻi ʻo e fakamaau halá mei he vakai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke fakanenefu ʻa e laine ʻi he vahaʻa ʻo e tuí mo e moʻoní. ʻOku lahi ʻetau faʻa fetoʻoaki ʻa e tuí mo e moʻoní, ʻo fakakaukau ʻoku pau pē ʻoku moʻoni ha meʻa koeʻuhí he ʻoku ongo tonu pe ngali feʻunga. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke tau tui he taimi ʻe niʻihi ki he moʻoní pe taʻe-tali ia—koeʻuhí he ʻe fie maʻu ai ke tau liliu pe fakahā ʻoku tau hala. Taimi lahi, ʻoku ʻikai tali ʻa e moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai fenāpasi mo e ngaahi aʻusia ki muʻá.

Ko e taimi ʻoku fehangahangai ai e fakakaukaú pe “moʻoni” ʻa e niʻihi kehé mo haʻatautolú, ʻoku ʻikai ke tau fakakaukau ngalingali ʻe ʻaonga ha fakamatala pe tokoni pe poupou ki he meʻa ʻoku tau ʻiló, ka ʻoku tau tuʻusi pe fai ha fakamahamahalo ʻoku hala e maʻu ʻa e tokotahá, palopalema fakaʻatamai, pe ʻoku feinga ke kākā.

Meʻapango, he ʻoku lava ke mafola ʻeni ki he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo ʻetau moʻuí—mei he sipotí ki he ngaahi vā fakafāmilí pea mei he meʻa fakalotú ki he meʻa fakapolitikalé.

ʻIkinasi Semeliuesi (Ignaz Semmelweis)

Ko e sīpinga fakamamahi ʻo e founga ko ʻení ko e talanoa ʻo ʻIkinasi Semeliuesí (Ignaz Semmelweis), ko ha toketā Hungali naʻe ngāue fakafaitoʻo he lolotonga ʻo e senituli 19. ʻI he kamataʻanga ʻo ʻene ngāué, ne ʻilo ʻe Toketā Semeliuesi ko ha 10% ʻo e kakai fefine ne ō mai ki hono fale-mahakí ne nau mate ʻi he mofí (childbed fever), ka ko e lahi e mate he falemahaki hoko maí naʻe siʻi ange ia ʻi he 4%. Naʻe fakapapau leva ke ne kumi hono ʻuhingá.

Hili ʻene fakatotoloʻi e ongo falemahakí, ne pehē ʻe Dr. Semeliuesi ko e tefitoʻi faikehekehé pē ko e fale-mahaki naʻe sivi ai ʻa e kakai maté. Naʻá ne ʻilo naʻe ō hangatonu pē ʻa e kau toketaá mei hono fai e tafa sivi ʻo e pekiá ʻo fai-fāʻele he ngaahi pēpeé. Naʻá ne pehē ai ʻoku uesia ʻe he ngaahi sino maté honau ngaahi nimá ʻo ne fakatupu ʻa e mofi fakatupu maté.

Ko e taimi naʻá ne kamata fokotuʻu ai ke fanofano e nima ʻo e kau toketaá ʻi ha huhuʻaʻi kolōliní, naʻe lau ia ʻoku taʻe-ʻuhinga mo manukiʻi. Naʻe fehangahangai e meʻa naʻá ne maʻú mo e “ngaahi moʻoni” ʻa e kau toketā kehé. Ne ʻi ai ha niʻihi hono kaungā-ngāué ne nau tui kinautolu ʻoku ngali vale ke fakakaukau ʻe lava ke ʻuli ha nima ʻo ha toketā pe fakatupu ha puke.

Ka naʻe kikihi pē ʻa Semeliuesi, peá ne fokotuʻu ia ko ha tuʻutuʻuni ke fufulu e nima ʻo e kau toketā ʻi hono falemahakí ki muʻa pea nau toki fai-fāʻele. Ko hono olá, ne tō ʻa e lahi ʻo e maté ʻaki ha 90%. Ne ongoʻi ʻe Semeliuesi kuó ne ikuna mo ne fakapapauʻi ʻe tali e founga ngāue ko ʻení he malaʻe ʻo e ngāue fakafaitoʻó. Ka naʻe hala. He naʻe ʻikai feʻunga e ola ʻo ʻene fakatotoló ke ne liliu e fakakaukau ʻa e kau toketā tokolahi ʻo e ʻaho ko iá.

ʻOku Malava Nai ke ʻIlo ʻa e Moʻoní?

Ko e pango ʻo e moʻoní he ʻoku ope atu ia ʻi he tuí. ʻOku kei moʻoni pē ia tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai tui ha taha ki ai.

Te tau lava ʻo pehē ko e hihifó ko e tokelaú ia pea ko e tokelaú ko e hihifó ia ʻi he ʻahó kakato pea aʻu ʻo tui ki ai hotau lotó kotoa, ka, kapau ʻoku tau fie puna mei Kito ʻi ʻEkuatoa ki he Kolo Niu ʻIoké ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻoku taha pē ʻa e hala te tau aʻu ai ki aí, ko e tokelau—he ʻikai lava fakahihifo ia.

ʻIo, ko ha fakatātā mahinongofua fakafolau vakapuna pē ʻeni ia. Ka, ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻoku ui ko e moʻoni taʻe-ueʻia—taʻe-toe-fehuʻia, mo taʻe-liliu.

ʻOku kehe ʻa e moʻoní ia mei he tuí. ʻOku kehe ia mei he ʻamanakí. ʻOku ʻikai makatuʻunga ʻa e moʻoni taʻe-toe-ueʻiá ia ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí pe manakoá. He ʻikai lava ke toe ueʻi ia ʻe he fili fakatokolahí. Naʻa mo e mafai taʻe-fakangatangata ʻo e poupouʻi fakatokolahí he ʻikai.

Te tau lava fēfē leva ke ʻilo ʻa e moʻoní?

ʻOku ou tui ʻoku mokoi ʻetau Tamai ʻi he Langí ki heʻene fānaú ʻi he taimi ʻoku nau fakaʻaongaʻi ai honau ngaahi talēnití mo honau ʻatamaí ke ʻiloʻi fakamātoato ʻa e moʻoní. Ne ʻilo ʻe ha kau tangata mo ha kau fefine poto tokolahi ʻi he ngaahi senituli kuo maliu atú,—ʻi he fakakaukauʻi leleiʻí, fakaʻuhingaʻí, fakatotolo fakasaienisí, ʻio, pea ʻi he tataki fakalaumālié —ʻa e moʻoní. Kuo tokoniʻi ʻe he ngaahi ʻilo ko ʻení e faʻahinga ʻo e tangatá, fakaleleiʻi ʻetau moʻuí, mo langaki ha fiefia, fakatumutumu, mo ha ongoʻi ʻaʻapa.

ʻIkai ngata ai, ko e ngaahi meʻa ne tau pehē ne tau ʻosi ʻiló ʻoku ʻikai tuku hono fakatonutonú, fakaleleiʻí, pea aʻu ʻo fakafepakiʻi ʻe ha kau mataotao fakaʻatamai ʻoku nau feinga ke ʻilo ʻa e moʻoní.

Hangē ko ia ʻoku tau ʻiló, ʻoku faingataʻa ke fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mei heʻetau ngaahi taukeí. ʻOku toe kovi ange, he ʻoku ʻi ai hatau fili. “ko e tēvoló, [ʻa ia] ʻoku ʻalu fano ʻo hangē ha laione ngungulú, ʻo ne kumi pe ko hai te ne faʻapukú.” 10

Ko Sētane ʻa e tokotaha kākā lahí, “ko e fakakovi [ʻo e] kāingá,” 11 ko e tamai ʻo e loi kotoa pē, 12 [ʻa ia ʻoku [holituʻu] ke ne kākaaʻi ke ne ʻikunaʻi kitautolu].13

ʻOku lahi ha ngaahi founga kākā ʻa e filí ke taʻofi ʻaki ʻa e kakai matelié mei he moʻoní. ʻOkú ne tuku mai ha faʻahinga tui tokua ko e moʻoní ʻoku tatau pē; ʻoku ngali tonu ia ki heʻetau ongoʻi kātaki mo fai tatau ki he taha kotoa pē, ʻokú ne fūfuuʻi ʻa e moʻoní ʻaki ʻa e fakakaukau tokua, ko e “moʻoni” ʻa ha taha ʻoku tatau ai pē.

ʻOkú ne tohoakiʻi ha niʻihi ke nau tui ʻoku ʻi ai ha faʻahinga moʻoni taʻe-toe-liua ʻi ha feituʻu pea ʻoku ʻikai lava ke ʻilo ia ʻe ha taha.

Ko kinautolu ko ē kuo nau ʻosi puke ʻa e moʻoní, ko ʻene tefitoʻi founga ki aí, ko hono tūtuuʻi ʻa e tenga ʻo e veiveiuá. Hangē ko ʻení, kuó ne ʻosi fakatupu ke humu ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he taimi ʻoku nau ʻilo ai ha fakamatala fekauʻaki mo e Siasí ʻoku hangē ʻoku fehangahangai mo e meʻa ne nau ʻilo ki muʻá.

Kapau te ke aʻusia ha faʻahinga mōmēniti pehē, manatuʻi ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e maʻu fakamatalá ʻoku nau fakatupu ha ngaahi veiveiua ki ha faʻahinga meʻa pea mo e meʻa kotoa pē, ʻi he taimi pea mo e feituʻu kotoa pē.

Te mou ʻilo ha niʻihi ʻoku nau kei taku kuo nau maʻu ha fakamoʻoni ʻa ia ʻoku lafalafa ʻa e māmaní, ko e māhiná ko ha ʻata pē, pea ko e kau ʻiloa ʻe niʻihi he heleʻuhilá ko ha kau muli mei ha palanite kehe. Pea ʻoku lelei maʻu pē ke manatuʻi, ʻoku ʻikai ke hanga ʻe hano paaki ha meʻa ia ʻi he nusipepá, ʻasi he ʻInitanetí, pe toutou fakamatalaʻi, pe tokolahi ha kau muimui ki ai, ʻo ʻai ia ke moʻoni.

ʻOku faʻa fakamatalaʻi he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi fakamatala taʻe moʻoni pe loi ʻi ha founga ʻoku hā ngali falalaʻanga. Ka, ko e taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e fakamatala ʻoku fepaki mo e folofola ʻa e ʻOtuá ne fakahaá, manatuʻi he ʻikai ke teitei lava ʻe he kau tangata kui ʻi he talanoa fakatātā ki he ʻelefānité ʻo fakamatalaʻi totonu ʻa e moʻoni kakató.

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē—pea he ʻikai ke tau lava ʻo sio ki he meʻa kotoa pē. Ko e meʻa ʻe ngali fepaki he taimi ní mahalo ʻe mahino lelei ange ʻi heʻetau fekumi mo maʻu ha fakamatala falalaʻanga lahi angé. Pea koeʻuhí ʻoku tau fakaasiasi ʻi ha sioʻata fakapoʻupoʻuli, kuo pau ke tau falala ki he ʻEikí, ʻa ia ʻokú ne afioʻi ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻIo, ʻoku fonu hotau māmaní ʻi he puputuʻú. Kae iku tali ʻetau ngaahi fehuʻi kotoa pē. ʻE fetongi ʻetau veiveiua kotoa pē ʻaki ha ʻilo pau. Pea ʻoku ʻuhinga ia he ʻoku ʻi ai ha maʻuʻanga moʻoni pē ʻe taha ʻoku kakato, totonu mo taʻe-ueʻia. Ko e maʻuʻanga tokoni ko iá ʻa ʻetau Tamai Hēvani poto mo tokaimaʻanangá. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa honau anga ʻoku ʻi aí, pea naʻa nau ʻi aí, pea te nau hoko ki aí.14 “ ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, … pea ʻoku māʻolunga ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, … pea kuo tupu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻiate ia, pea meiate ia.”15

ʻOku foaki mai heʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻEne moʻoní kiate kitautolu, ko ʻEne fānau fakamatelie.

Ka, ko e hā ʻa e moʻoni?

Ko ʻEne ongoongoleleí ia. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e “halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí.”16

Kapau te tau maʻu ha loto lahi mo ha tui feʻunga ke ʻaʻeva ʻi Hono halá, te ne taki kitautolu ki he nonga ʻo e lotó mo e ʻatamaí, ki ha ʻuhinga taʻengata ʻo e moʻuí, ki he fiefia ʻi he māmaní, pea mo nēkeneka ʻi he maama ka haʻú. Ko e Fakamoʻuí “ ʻoku ʻikai mamaʻo ia [meiate] kitautolu takitaha kotoa pē.”17 Kuó ne talaʻofa mai kapau te tau fekumi faivelenga kiate ia, te tau ʻilo Ia.18

Ko Hotau Tufakanga ke Fekumi ki he Moʻoní

Ka te tau ʻilo fēfē ʻoku kehe ʻa e “moʻoni” ko ʻení mei he toengá? Te tau falala fēfē ki he “moʻoni” ko ʻení”?

ʻOku ʻikai fakaʻatā kitautolu ʻe he fakaafe ke tau falala ki he ʻEikí mei he fatongia ke ʻiloʻi ia ʻiate kitautolú. ʻOku ʻikai ko ha faingamālie pē ʻeni; ko ha tufakanga— pea ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻuhinga ne fekauʻi mai ai kitautolu ki māmaní.

ʻOku ʻikai kole ʻa e Kāingalotu ia ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau tali kui pē ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku nau fanongo ki aí. ʻOku poupouʻi kitautolu ke tau fakakaukau mo ʻilo ʻa e moʻoní ʻiate kitautolu pē. ʻOku fie maʻu ke tau fakakaukauloto, ke fekumi, ke fuatautau, pea tau aʻusia ai hano ʻiloʻi fakafoʻituitui ʻo e moʻoní.

Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi: “[ʻOku ou … manavasiʻi ʻi he fuʻu falala lahi ʻa e kakaí ni ki honau kau takí ʻo ʻikai ai ke nau fehuʻi ʻiate kinautolu ki he ʻOtuá pe ʻokú Ne tataki koā kinautolu. ʻOku ou tailiili na kuo nau nofo ʻi ha tuʻunga kui ʻo e malu fakafoʻituituí. … Tuku ke ʻilo ʻe he tangata mo e fefine kotoa, ʻi he fanafana ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá kiate kinautolú, pe ʻoku ʻaʻeva honau kau takí ʻi he hala ʻoku tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí.]”19

ʻOku tau kumi ʻa e moʻoní ʻi ha feituʻu pē te tau ala maʻu ai. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e “tui faka-Māmongá ko e moʻoní ia. … Ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotu māʻoniʻoní ko ʻetau tui ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ke tali kotoa, fakataha mo e meʻa kotoa pē ʻo e moʻoní, ʻo ʻikai fakangatangata pe … taʻotaʻofi … ʻe he ngaahi holi pe fakakaukau talatupuʻa ʻa e tangatá.”20

ʻIo, ʻoku tau maʻu ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei taʻengatá, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku tau ʻilo ai ʻa e meʻa kotoa pē. Ko hono moʻoní, ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ko ʻetau tui ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “kei fakahā mai ʻamui ha ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga.”21

Naʻe hoko hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí tuʻunga ʻi ha fekumi ʻa ha talavou loto fakatōkilalo mo ʻatamai vivili ki he moʻoní. Naʻe ako ʻa Siosefa mo ngāue fakatatau ki ai. Naʻá ne ʻilo ka ʻi ai ha tangata ʻoku masiva ʻi he potó, te ne lava ʻo kole ki he ʻOtuá pea ʻe foaki moʻoni kiate ia ʻa e moʻoní.22

Ko e mana kāfakafa ʻo e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻoku ʻikai ko ʻene fakatonutonu pē ʻo e ngaahi fakakaukau loí mo e ngaahi tokāteline halá—neongo naʻá ne fai ia—ka ko ʻene fakaava ʻa e puipui ʻo e langí pea kamata hono lilingi taʻetuku mai ʻo e māmá mo e ʻiló pea hokohoko mai ia ʻo aʻu ki he ʻahó ni.

ʻOku tau fekumi taʻe-tuku ai ki he moʻoní ʻi he ngaahi tohi mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni leleí. “Kapau ʻoku ai ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongolelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí, ko e ngaahi meʻa ia ʻoku mau fekumi ki aí.”23 Te tau lava ʻi he foungá ni ke tekeʻi ʻa e kākā ʻa e tokotaha angakoví. ʻOku tau ako ʻi he foungá ni ʻa e moʻoní “ ʻi he fekau ki he fekau; ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea.”24 Pea ʻe lava ke tau ʻilo ʻoku piki ʻa e potó ki he potó, ʻoku tali ʻe he fakapotopotó ʻa e fakapotopotó, pea ʻoku puke ʻe he moʻoní ʻa e moʻoní.25

ʻE hoku ngaahi kaumeʻa kei talavou, ʻo ka mou tali ʻa e fatongia ke fekumi ki he moʻoni ʻaki ha ʻatamai tauʻatāina mo ha loto fakatōkilalo, te mou makātakiʻi lahi ange ʻa e niʻihi kehé, tauʻatāina ange ke fanongo, mateuteu ange ke mahino, mo aafe ke langa hake kae ʻikai holoki, pea mo loto fiemālie ange ke ʻalu ki ha feituʻu pē ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke ke ʻalu ki aí, (ʻo ka mou tali ʻa e fatongia ke fekumi ki he moʻoní ʻaki ha ʻatamai tauʻatāina mo loto fakatōkilalo).

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní—Ko Hotau Fakahinohino ki he Moʻoni Kotoa pē

Kiʻi fakakaukau ki ai. ʻOku ʻi ai moʻoni hao takaua lelei mo ha fai-fakahinohino falalaʻanga ke taki ʻi he fekumi taʻetuku ko ʻeni ki he moʻoní—Ko hai ia? Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia. Ne ʻafioʻi heʻetau Tamai Hēvaní ʻe faingataʻa ke tau fekumi ʻi he ngaahi longoaʻá kotoa mo ʻilo ʻa e moʻoní ʻi he lolotonga ʻetau moʻui fakamatelié. Naʻá ne ʻafioʻi te tau ʻilo ha konga pē ʻo e moʻoní, pea naʻá ne ʻafioʻi ʻe feinga ʻa Sētane ke kākaaʻi kitautolu. Ko ia naʻá ne foaki mai ai ʻa e meʻaʻofa fakalangi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakamaama ʻetau fakakaukaú, ke akoʻi kitautolu, pea mo fakamoʻoniʻi mai ʻa e moʻoní.

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e taha maʻu fakahā. Ko ia ʻa e Fakafiemālié, ʻokú ne akoʻi kitautolu “ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē; …ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku maʻu ʻe ia ʻa e mālohi kotoa pē ʻo fakatatau ki he potó, ʻaloʻofá, moʻoní, fakamaau totonú, mo e fakamāú.”26

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha fai-fakahinohino pau mo malu ke tokoniʻi ʻa e taha matelie kotoa pē ʻoku fekumi ki he ʻOtuá ʻi heʻenau fonongaʻia ʻa e ngaahi tahi hou ʻo e puputuʻú mo e fepakipakí.

ʻOku ʻatā ʻa e Fakamoʻoni ʻo e moʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ki he taha kotoa, feituʻu kotoa pē, takatakai ʻi he kolopé. Ko kinautolu kotoa ʻoku nau fekumi ke ʻilo e moʻoní, ʻoku fakatotolo ʻi honau ʻatamaí,27 pea mo “kole ʻi he loto fakamātoato mo e loto moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisí, [te nau ʻilo] hono moʻoní … ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”28

Pea ʻoku ʻi ai mo e Meʻafoaki taʻe-mafakamatalaʻi makehe ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he taha kotoa ʻoku fakafeʻungaʻi kinautolu ʻi he papitaisó mo moʻui taau mo ʻEne feohí.

ʻIo, he ʻikai teitei liʻaki kimoutolu ʻe he Tamai Hēvani ʻofá ʻi he moʻui fakamatelié ni ke mou taufā ʻi he fakapoʻulí. ʻOku ʻikai totonu ke kākaaʻi kimoutolu. Te mou lava ʻo ikunaʻi ʻa e fakapoʻuli ʻo e māmaní mo ʻilo ʻa e moʻoni fakalangí.

Ka, ʻoku ʻi ai ha niʻihi, ʻoku ʻikai ke nau fuʻu fekumi ki he moʻoní ʻo hangē ko ʻenau feinga ki he fakafekikí. ʻOku ʻikai ke nau feinga fakamātoato ke ako; ka, ʻoku nau holi ke fakafepakiʻi, ke fakahaaʻi tokua honau potó pea tupu ai e fekainakí. ʻOku nau liʻaki pe fakasītuʻaʻi ʻa e faleʻi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá kia Tīmoté: “Liʻaki ʻa e ngaahi fehuʻi vale mo launoá, ʻi hoʻo ʻilo ʻoku [tupu ai ʻa e fakakikihí].”29

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau ʻiloʻi ko e faʻahinga fekainaki peheé ʻoku ʻikai ʻaupito fenāpasi mo e Laumālié, ʻa ē ʻoku tau fakafalala ki ai ʻi heʻetau fekumi ki he moʻoní. Hangē ko e fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai Nīfaí, “Ko e moʻoni … ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia, ka ʻoku ʻo e tēvoló ia, ʻa ia ko e tamai ʻo e fakakikihí.”30

Kapau te ke muimui ʻi he Laumālié, ʻe taki moʻoni koe ki he ʻEiki mo e Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí, he ko Ia ʻa e “halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí ʻi hoʻo fekumi fakafoʻituitui ki he moʻoní ki he ʻEiki mo e Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí, he ko Ia ʻa e “halá, moʻoní, pea mo e moʻuí.”31 Mahalo ʻe ʻikai ko e founga lelei tahá eni; mahalo ʻe pehē ko e hala ia ʻoku siʻisiʻi taha hono ʻaluʻí, pea ʻe ʻi ai pē ʻa e hala ʻo e ngaahi moʻunga ke kaka ai, ngaahi vaitafe ke kolosi ai, ka ʻe hoko maʻu pē ʻi Heʻene foungá—ko e founga huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku ou hoko ko ha fakamoʻoni ʻi heʻeku hoko ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻeni ʻaki hoku lotó mo hoku ʻatamaí kotoa. ʻOku ou ʻilo ʻeni ʻi he fakamoʻoni mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou kole atu ke ʻoua naʻa toe tuku ha ivi ʻi hoʻomou feinga ke ʻilo ʻiate kimoutolu pē ʻa e moʻoní—koeʻuhí he ʻe fakatauʻatāinaʻi koe ʻe he moʻoni ko ʻení.32

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina kei talavou, ko e ʻamanakiʻanga kimoutolu ʻo ʻIsilelí. ʻOku mau ʻofa atu kiate kimoutolu. ʻOku ʻafioʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí; ʻokú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu. ʻOku falala lahi atu ʻa e ʻEikí kiate kimoutolu. ʻOkú ne ʻafioʻi hoʻomou lavameʻá, pea ʻokú ne ʻafioʻi homou ngaahi faingataʻaʻiá mo hoʻomou ngaahi fehuʻi ʻi he moʻuí.

ʻOku ou fakatauange te mou fekumi faivelenga mo taʻetuku ki he moʻoní, pea ke mou fie inu ʻi he matavai mapunopuna ʻo e moʻoni kotoa peé, ʻa ia ko hono vaí ʻoku maʻa mo leleí “ko e matavai mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá.”33

ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou falala ki he ʻEikí pea ke mou holi lahi ke ʻilo totonu ʻa e moʻoní mei he halá—ʻi he lolotongá ni pea ʻi he toenga hoʻomou moʻuí. Ko ʻeku fakaʻānauá ia mo ʻeku tāpuakí, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

© 2013 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e ngofua kotoa pē. Fakangofua he Lea Faka-Pilitāniá: 8/12. Fakangofua ke Liliú: 8/12. Liliu ʻo e What Is Truth? Tongan. PD50045368900