Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
16–22 Māʻasí. Sekope 5–7: “ʻOku Ngāue ʻa e ʻEikí mo Kitautolu”


“16–22 Māʻasí. Sekope 5–7: ‘Oku Ngāue ʻa e ʻEikí mo Kitautolu,’“ Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“16–22 Māʻasí. Sēkope 5–7,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
kau tangata ʻoku nau ngāue ʻi ha vaoʻaku ʻōlive

Tala-fakatātā ʻo e Fuʻu ʻOlivé, tā fakatātaaʻi ʻe Brad Teare

16–22 Māʻasí

Sēkope 5—7

ʻOku Ngāue ʻa e ʻEikí mo Kitautolu

ʻOku fakaafeʻi ʻe he lau folofolá ʻa e fakahaá. Ko ia, ʻi hoʻo lau ʻa e Sēkope 5–7, kole ha tokoni mei he Laumālié ke tokoni atu kiate koe mo ho fāmilí. Ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻa e ʻEikí maʻau?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻOku fuʻu tokolahi fau ha kakai ʻoku teʻeki ai ke nau fanongo ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kapau ʻe faifaiangé peá ke ongosia ʻi he lahi ʻo e ngāue ki hono tānaki kinautolu ki he Siasi ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻi ai ha fakamanatu mahino ʻi he tala-fakatātā ʻo e fuʻu ʻōlivé he tohi ʻa Sēkope 5: ko e ngoue vainé ʻoku ʻa e ʻEikí. Kuó Ne foaki mai kiate kitautolu takitaha ha kiʻi feituʻu ke tau tokoni ai ʻi Heʻene ngāué—ʻi hotau fāmilí, hotau ngahi kaungāmeʻá, mo e ngaahi meʻa ʻoku lava ke tau tākiekiná. Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e ʻuluaki tokotaha ʻoku tau tokoni ʻi hono tānakí ko kitautolu pē. Ka ʻoku ʻikai ke tau teitei tuenoa ʻi he ngāué ni, he ʻoku ngāue ʻa e ʻEiki ʻo e ngoue vainé ʻi he tafaʻaki ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí (vakai, Sēkope 5:72). ʻOku ʻafioʻi mo ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fānaú, pea te Ne teuteu ha founga ke nau takitaha fanongo ai ki Heʻene ongoongoleleí, pea naʻa mo kinautolu ne nau fakasītuʻaʻi Ia ʻi he kuo hilí (vakai, Sēkope 4:15–18). Pea, ʻi he taimi ʻe ʻosi ai ʻa e ngāué, ko kinautolu kotoa naʻe “faivelenga ʻi he ngāue fakataha mo [Iá]… te [nau] maʻu ʻa e fiefia fakataha mo [Ia] koeʻuhí ko e fua ʻo [ʻEne] ngoue vainé” (Sēkope 5:75).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Sēkope 5–6

Ko e hā ʻa e tala-fakatātā?

Ko e tala-fakatātaá ko ha ngaahi talanoa ia ʻoku nau akoʻi ha ngaahi moʻoni ʻo fakafou ʻi ha ngaahi fakataipe. Hangē ko ʻení, ʻi he tala-fakatātā ʻo e fuʻu ʻōlivé, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngoue vainé ʻa māmani, ʻoku fakafofongaʻi ʻe ha fuʻu ʻōlive kolo ʻa ʻIsileli (ʻa kinautolu kuo nau fai ha fuakava mo e ʻOtuá), pea ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fuʻu ʻōlive vaó ʻa e ngaahi puleʻanga senitailé (kinautolu ʻoku teʻeki ke nau fai ha fuakava mo e ʻOtuá).

ʻI hoʻo ako ʻa e tala-fakatātā he Sēkope 5, kumi mo ha ngaahi fakataipe kehe pea fakalaulauloto pe ʻoku nau ʻuhinga nai ki he hā. Hangē ko ʻení, ʻokú ke pehē ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fua leleí? Ko e hā ʻe lava ke fakataipe ʻe he fua koví?

Sēkope 5; 6:3–5

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻEiki ʻo e ngoue vainé.

Kimuʻa pea toki kamata hoʻo ako e tala-fakatātā ʻo e ʻulu ʻōlivé ʻi he Sēkope 5, ʻe ala ʻaonga ke ke fakamanatu ʻa e Sēkope 4:10–18 ke ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe ongoʻi ai ʻe Sēkope ʻoku ueʻi ia ke ne vahevahe ʻa e tala-fakatātā ko ʻení mo hono kakaí. Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi pōpoaki lahi ange ʻi he Sēkope 6:3–5, naʻe fie maʻu ʻe Sēkope ke fakamamafaʻi; kumi ʻa e ngaahi pōpoaki ko ʻení ʻi he tala-fakatātaá. Ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo koe ʻi he Sēkope 5?

Ko ha vahe lōloa ʻa e Sēkope 5—ko e lōloa taha ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Mahalo naʻa tokoni ke ke vahevahe ia ki he ngaahi konga ko ʻení, ʻa ia ʻoku nau fakamatalaʻi ha ngaahi vahaʻa taimi ʻo e hisitōlia ʻo māmaní:

Veesi 3–14:Ko hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsileli kimuʻa ʻi he kuonga ʻo Kalaisí.

Veesi 15–28:Ko e ngāue ʻa Kalaisi mo e Kau ʻAposetoló

Veesi 29–49Ko e Hē Fakaʻaufuli Meí he Moʻoní

Veesi 50–76:Ko e tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní

Veesi 76–77:Ko e Nofotuʻí mo e ngataʻanga ʻo e māmaní

Ke maʻu ha ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e tala-fakatātaá, vakai ki he fakatātā ʻoku ʻoatu fakataha mo e fakamatala ko ʻení.

ʻĪmisi
ongomātuʻa mo ha niʻihi kehe ʻi he komipiutá

Te tau lava kotoa ʻo tokoni ki he ʻOtuá ʻaki haʻatau tokoni kiate Ia hono tānaki ʻEne fānaú.

Sēkope 5:61–75

ʻOku fakaafeʻi au ʻe he ʻOtuá ke u tokoni kiate Ia ʻi hono tānaki ʻEne fānaú.

ʻOku kau ʻi he “kau tamaioʻeiki kehe” (Sēkope 5:70) naʻe ui ki he ngoue vaine ʻa e ʻEikí ha kakai hangē ko kimoutolú—ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku tau fatongia kotoa ʻaki e tokoni ki he ʻOtuá ʻi hono tānaki ʻEne fānaú. Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ke maʻu ʻi he Sēkope 5, tautautefito ʻi he veesi 61–62 mo e 50–76, fekauʻaki mo e ngāue ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí? Kuo fēfē haʻo ongoʻi ʻEne ui koe ke ke tokoni ʻi Heʻene ngoue vainé? Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu lolotonga hoʻo kau ʻi Heʻene ngāué?

Vakai foki, “Missionary Work,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org; “Old Testament Olive Vineyard,” “Help the Church Grow” (ngaahi vitio, ChurchofJesusChrist.org).

Sēkope 7:1–23

Te u lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he taimi ʻe poleʻi ai ʻe he niʻihi kehé ʻeku tuí.

ʻOku toe hoko pē aʻusia ʻa e kakai Nīfai mo Seialemí he ʻahó ni: mahalo pē ʻoku ʻi ai ha kakai ako, ha kakai pōtoʻi lea ʻoku feinga ke fakaʻauha hoʻo tuí. Ka naʻe ʻikai “lava [ke] ueʻi” ʻa Sēkope (Sēkope 7:5). Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Sēkope ʻi he taimi naʻe fakatangaʻi ai ʻene tuí? Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻa nau faí? Ko e hā te ke lava ʻo fai he taimí ni ke ke mateuteu ki ha taimi ʻe poleʻi ai hoʻo tuí?

Vakai foki, “Answering Gospel Questions,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org; Jeffrey R. Holland, “Ko e Mahuʻinga—mo e Tāpuaki—ʻo e Tuʻunga Faka-ākongá,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 6–9.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

Sēkope 5

Kuo ʻilo ʻe ha ngaahi fāmili ʻe niʻihi hono ʻaonga ke tā-fakatātaaʻi ʻa e ngaahi fakataipe mei he tala-fakatātā ʻo e ʻulu ʻōlivé ʻi heʻenau lau iá. ʻE ala fiefia homou fāmilí ʻi he founga ko iá, pe ʻe ʻi ai mo ha toe founga kehe te ke lava ʻo tokoniʻi ai e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau sioloto ki he ngaahi fakataipe ʻi he tala-fakatātaá. Mahalo te ke lava ʻo fakaʻilongaʻi ha ngaahi feituʻu ʻi ha tēpile pe faliki ke fakafofongaʻi ʻa e ngoue vainé (pe ko māmani) pea fakafofongaʻi ʻa e fuʻu ʻōlive koló (pe fale ʻo ʻIsilelí) ʻaki ha meʻa, hangē ko ha pāsolo, ʻe lava ke fakamavahevaheʻi ke kongokonga (ke fakafofongaʻi ʻa e fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí) pea toe tānaki fakataha mai (ke fakafofongaʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí). Ko e hā ʻoku akoʻi mai ‘e he tala-fakatātā ko ʻení fekauʻaki mo e ʻEikí? fekauʻaki mo ʻEne kau tamaioʻeikí?

Sēkope 5:70–77

ʻI hoʻo laukonga ko ia ki he “fai fakaʻosi” e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene ngoue vainé, ko e hā ʻokú ne ueʻi koe mo ho fāmilí ke mou tokoni ki he ʻEikí “ʻaki homou iví”? (Sēkope 5:71). Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fakatatau kiate kinautolu ʻa e veesi 75 ʻaki hano tānaki honau hingoá ki he veesi ko ʻení—hangē ko ʻení, “ʻOkú ke monūʻia [hingoá].” Mahalo te nau lava ʻo vahevahe ha ngaahi aʻusia ne nau ongoʻi fiefia ai, lolotonga ʻenau tokoni ki he ʻEiki ʻo e ngoue vainé, hangē ko ʻení, fakafou ʻi he vahevahe ʻo e ongoongoleleí, ngāue ʻi he temipalé, pe fakamālohia e kau mēmipa ʻo e Siasí. (Vakai foki, M. Lāsolo Pālati, “Falala ki he ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 43–45

Sēkope 6:4–7

Kuo founga fēfē hano fakamafao mai ʻe he ʻEikí Hono toʻukupu ʻaloʻofá kiate kitautolu? ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e foʻi lea “pīkitaí” ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? ʻOku founga fēfē e pīkitai ʻa e ʻEikí kiate kitautolú? Te tau lava fēfē ʻo haʻu kiate Ia?

Sēkope 7:1–12

Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e founga ‘oku feinga ai e kakaí ke takihalaʻi ʻa e niʻihi kehé? Te tau lava fēfē ke muimui ʻi he sīpinga ʻa Sēkopé mo tuʻu maʻu ʻi heʻetau tui kia Kalaisí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Ako maʻuloto ha potufolofola. Fili ha potu-folofola ʻoku ʻuhingamālie ki ho fāmilí, pea mou ako maʻuloto fakataha ia. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti, “ʻOku hoko ʻa e potu-folofola ʻoku ako maulotó ko ha kaungāmeʻa mamae he ʻikai fakavaivaiʻi ʻi he taʻau ʻo taimí” (“Ko e Mālohi ʻo e Folofolá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 6).