Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 23: Moʻoni Taʻengatá


Vahe 23

Moʻoni Taʻengatá

ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe toe mahuʻinga ange kiate au ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoni taʻengatá.1

Mei he Moʻui ʻa Sione Teilá

Ko e taha ʻo e ngaahi natula lelei ʻo Sione Teilá ʻa ʻene līʻoa ki he moʻoní, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e fakakaukau ʻa e kakai kehé. Naʻe tohi ʻe ʻEletā B. H. Lōpeti ʻo pehē, “Ko e hikisia pe fakaanga ʻa e māmaní ʻoku ʻikai ke fuʻu ʻi ai hano mālohi ʻoʻona ki he ʻatamai ʻo Sione Teilá ʻi he meʻa fekauʻaki mo e moʻoní. Ko e lahi ange hono taʻe tali ʻe he tangatá ʻa e moʻoní, ko e lahi ange ia ʻo ʻene fai velengá.”2 ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ului ʻa Sione Teila ki he ongoongoleleí ha taha ʻo e ngaahi fuofua sīpinga ʻo ʻene ʻofa ki he moʻoní.

Naʻe fakafeʻiloaki ʻa Sione Teila ki he ongoongoleleí ʻe Paʻale P. Palati ʻi Kānata. Naʻe fakafiefia ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻEletā Palatí kia Sione Teila mo hono ngaahi kaumeʻá, he naʻa nau maʻu ha tui meimei tatau mo ia fekauʻaki mo e ngaahi ouaú ʻo hangē ko e papitaiso ʻi he fakaukú pea mo e hilifaki ʻo e nimá ke maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Neongo ia, ko e taimi naʻe fakamatala ange ai ʻe ʻEletā Palati fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá pea mo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe momou ha niʻihi ʻo e ngaahi kaumeʻa ʻo Sione Teilá ʻo ʻikai ke nau toe fie ʻilo lahi ange, pea aʻu ʻo fakafisi mo ha niʻihi ke fakatotolo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná mo hono ngaahi akonakí. Naʻe lea taʻe toe ufi ai ʻa Sione Teila ki he falukunga kakaí ni ʻo pehē:

“Kuo tau ʻi heni, mahalo ke fekumi ki he moʻoní. Kuo ʻosi haʻatau vakili kakato ʻa e ngaahi tui fakalotu mo e ngaahi tokāteline kehé ʻo fakamoʻoniʻi ʻoku nau loi. Ko e hā te tau manavasiʻi ai ke fakatotoloʻi ʻa e tui faka-Māmongá? Kau tangata, kuo ʻomi ʻe Misa Palati ha ngaahi tokāteline lahi ʻoku fekauʻaki tonu ia mo e anga ʻo ʻetau vakaí. … Naʻa tau lotu ki he ʻOtuá ke Ne fekauʻi mai ha talafekau, kapau ʻoku ʻi māmani ha Siasi moʻoni. Kuo haʻu ʻa Misa Palati kiate kitautolu. …taʻe ʻi ai ha kato paʻanga, ʻo hangē ko e fefonongaʻaki ʻa e kau ʻaposetolo ʻo e kuonga muʻá; pea ʻoku ʻikai ke lava ʻe ha taha ʻiate kitautolu ʻo fakakikihiʻi ʻa ʻene tokāteliné mo ʻene folofolá pea pehē ki heʻene ʻuhingá. ʻOku ou fie fakatotolo ʻene ngaahi tokāteliné mo e mafai kuó ne pehē ʻokú ne maʻú. … Kapau te u ʻilo ʻoku moʻoni ʻene tui fakalotú, te u tali ia ʻe au, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hano ola.” Ne fakaiku e fakatotolo fakaʻāuliliki ʻa Sione Teilá ʻo ne papitaiso ai he ʻaho 9 ʻo Mē 1836. Naʻá ne toe pehē ki mui ange, “Kuo teʻeki ke u toe veiveiua ʻi ha faʻahinga tefitoʻi moʻoni he tui faka-Māmongá talu mei ai.”3

ʻI heʻene hoko ko e mēmipa pea mo e taki ʻi he Siasí, naʻe fakafalala maʻu pē kia Sione Teila ke ne akoʻi mo taukaveʻi ʻa e moʻoní. “Naʻá ne malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi fonua lahi; pea ʻi heʻene hoko ko e semipioni ʻo e moʻoní, naʻá ne tuʻu mateuteu ke fehangahangai mo kinautolu ne nau lauʻi koviʻi iá; pea naʻe tatau ai pē pe ko haʻane fehangahangai mo hono filí ʻi ha fakatahaʻanga fakatokolahi, pea ʻi ha ʻao ʻo ha kakai tokolahi ʻoku meheka ange kiate ia, pe ʻi ha fakamatala ʻi ha nusipepa, naʻe kei ola lelei tatau ai pē ʻi heʻene lōmekina kinautolu ʻaki ʻene ngaahi kupuʻi lea fefeka fekauʻaki mo e moʻoní.”4

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

ʻOku tāpuakiʻi kinautolu ʻoku manako ʻi he moʻoní ʻaki ha ʻilo pea mo ha mālohi.

ʻI heʻene tuʻu ʻi he tuʻunga fakavaʻe mālohi ʻo e moʻoní, ʻo ʻākilotoa ia ʻe he pulupulu ʻo e moʻoní, ko e tangata ʻa e ʻOtuá pea ʻi he tuí, naʻá ne vakai atu ai ki he kahaʻú, pea toho mo e ngaahi puipui ʻo e taʻengatá, fakaʻatā mai e meʻa fakalilolilo ʻo e ngaahi langí, pea ʻi heʻene lava ke vakai ki he ngaahi meʻa ʻi he hisitōlia ko ʻeni ʻo e māmaní, naʻá ne ʻilo ai ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa ʻElohimí, ʻi hono fakahoko kinautolu ʻi honau ngeiá mo honau mālohí pea mo honau nāunaú. Ko ia, ʻi heʻene tuʻu ʻi he kihiʻi kuonga nounou ko ʻení, ʻo ne vakai ki he kuo hilí, lolotongá, pea mo e kahaʻú, ʻokú ne ʻilo ai ko ha tokotaha ia ʻoku taʻengata ʻo lau ʻoku meimei hangē ko e ʻOtuá, ko ha foha ia ʻo e ʻOtuá, ʻokú ne maʻu ha ngaahi natula ʻo e ʻOtuá koeʻuhí ko hono tupuʻangá. ʻOku vakai atu ki māmani mo e tangatá, ʻi honau ngaahi tuʻunga kehekehé kotoa, ʻo ne ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku manako moʻoni aí, pea mo e poto ne foaki ʻe heʻene Tamai Fakasilesitialé, pea mahino ai kiate ia hono tupuʻangá pea mo hono ikuʻangá. …

Ko hono potó, ʻa ia naʻe kamata ʻe he ʻOtuá pea toki hoko mai aí, ʻe lahi ia ʻo hangē ko e māmaní pea mafola atu ki he vavaá; ko ʻEne fonó ko e fono ia ʻo e ʻofa; ko ʻEne tuʻutuʻuní, ko ha tuʻutuʻuni ia ʻoku tonu ki he taha kotoa. ʻOku ʻofa ʻi hono kaungāʻapí, pea ʻokú ne fai lelei ai kiate ia; ʻoku ʻofa ʻi hono ʻOtuá pea ʻoku lotu ai kiate Iá; ʻokú ne ʻilo ʻa e mālohi ʻo e moʻoní, ʻo hangē ko e maama ʻa e ʻOtuá, ʻoku mafola ia ʻi he vavaá kotoa, ʻo hulungia ʻa e ngaahi māmaní kotoa, pea hū atu ki he feituʻu kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻa e tangatá pe kau ʻāngeló, ʻOtuá pe ko ha toe feituʻu pē ʻoku fai ha ʻilo ki ai; ʻoku pīkitai ki ai. ʻE hoko ʻa e moʻoní ko hono tatā, maluʻi, pā, ko hono maka pea mo hono pāletuʻa; ʻi he moʻuí ni kotoa pea ʻi he taʻengatá. ʻE ui ia ʻe he tangatá ko e vale koeʻuhí he ʻe ʻikai lava ke afeʻi ia ʻe heʻenau ngaahi meʻa muná, pe muimui ki heʻenau ngaahi sīpinga anga-kehe mo koví. Ka ʻi he lolotonga ʻo ʻenau fekumi ki he meʻa he ʻikai ke nau maʻú, ʻokú ne pukepuke ʻe ia ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá. Lolotonga ʻenau fakafiefiemālie ʻi he tui fakalotu taʻe pau, mo tupu fakafokifā maí, ʻa ē ʻoku ngali feʻunga fakataimi ka ʻoku ʻikai haʻane fekauʻaki mo e taʻengatá, pea nau pīkitai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻolunga mo fakaʻeiʻeiki taha ʻa e tangatá, ʻe loto lahi ke ne fakamoʻoniʻi ʻa e ʻOtuá; te ne loto lahi ke fakamoʻoniʻi Ia mo fakahā ʻa e tui kuo foaki ange ki ai ʻe he ʻOtuá. Te ne pukenimā ʻa e moʻoni kotoa pē, fakaetangata mo fakaeʻotua. ʻOku ʻikai hano manako ke ne poupouʻi pe ko ha faʻahinga kakai ʻoku saiʻia taha ai ke ne langomaki. ʻOku ʻikai ha meʻa ke mole mei ai ka ko e fehālākí pē, pea ʻikai ha meʻa ke maʻu ka ko e moʻoní pē. ʻOku keli takai mo ngāue, pea mo fekumi ki ai ʻo hangē ha koloa fufuú; pea ʻi he lolotonga ʻo e fiemālie ʻa e kakai kehé ʻi he kafukafu pea mo e kofutuʻa ʻo e mohukú, ʻokú ne puke ʻa hono kakanó, uhó, pea mo e konga mahuʻinga ko ia ʻoku leleí, mo pukenimā ʻa e meʻa kotoa ʻoku fakaʻeiʻeiki mo ne hakeakiʻi ʻa e fāmili ʻo e tangatá. …

Naʻe fiefia ʻapē ʻa e kau tangata ʻa e ʻOtua ʻi he kuonga muʻá ʻi he moʻoní? ʻOku tau pehē mo kitautolu. Naʻa nau maʻu ha ngaahi fakahā mo ha ngaahi vīsone? ʻOku tau pehē mo kitautolu. Naʻa nau kikite? ʻOku pehē mo kitautolu. Naʻe fetuʻutaki ʻa e ʻOtuá mo kinautolu? ʻOku pehē mo kitautolu. Naʻa nau kikite ki hono “fakafoki ʻo e meʻa kotoa peé?” [Vakai, Ngāue 3:21.] Te tau pehē kuo hokosia mai ia. Naʻa nau kikiteʻi nai ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá? ʻOku tau tokoni ʻeni ki hono langa haké. Naʻa nau maʻu ʻa e ngāue mai ʻa e kau ʻāngeló? ʻOku pehē mo kitautolu. Naʻe ʻi ai haʻanau kau palōfita, kau ʻaposetolo, kau tauhi, kau akonaki, mo ha kau ʻevangeliō? ʻOku pehē mo kitautolu. Ne nau maʻu nai ʻa e laumālie ʻo e kikité mo e fakahaá? ʻOku pehē mo kitautolu. Naʻa nau nofo ʻamanaki nai ki he hāʻele ʻangaua pea mo toe hā nāunauʻia mai ʻa hotau ʻEiki mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí? ʻOku pehē mo kitautolu. Naʻa nau ʻamanaki nai ʻe toʻo fakaʻaufuli ʻe he ʻOtuá ʻa e kau angahalá mei māmani ka naʻe kamata pule ʻi he māʻoniʻoni? ʻOku pehē mo kitautolu. Naʻa nau ʻamanaki nai ke pule ʻa Sīsū mo e kau māʻoniʻoní ʻi māmani? ʻOku pehē mo kitautolu. Ko hono moʻoní, ʻoku tau fekumi ki he meʻa kotoa pē ne nau fakahokó; ʻo feinga ke ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē ne nau ʻiló, pea mo fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻa nau kikiteʻí, ʻa e aofangatuku ʻo e meʻa kotoa peé, ʻa ia ko hono toe fakafoki ʻo e meʻa kotoa pē ki hono tuʻunga totonú; pea ʻe lava pē ʻa e tangatá ke loi mo pōlepole mo lea lahi; ka he ʻikai ke nau lava ʻo taʻofi ʻa e ngaahi palani ʻa e ʻOtuá, pe taʻofi ʻa e fakalakalaka ʻo e moʻoni taʻengatá ʻi ha kihiʻi momeniti—ko ʻene ngāué ʻoku laka atu ki muʻa, LAKA ATU, LAKA ATU, mo tekeʻi ha toe fakafepaki mai. …

ʻE tuʻu taʻe ueʻia ʻa e mālohi kānokato ʻo e moʻoni taʻengatá ʻi he ʻao ʻo e kau tau toko lahi ʻe fakatahatahá, pea ʻe ʻilo ʻe he ngaahi puleʻangá ʻoku pule ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi langí.5

Ko e moʻoní, ʻa e moʻoni taʻengatá, ko e fakavaʻe ia ʻo e ʻamanaki ʻa e Kalisitiané: ko e maka pau pē ia ʻe lava ʻo langa aí. Ka naʻe liʻaki ia koeʻuhí ko haʻane tui fakalotu fakafoʻituitui pē ʻaʻana, ʻe tō ai ki he potu taʻe ʻiloa ʻo e taʻe anganofó, huʻuhuʻú, fehālākí, mo e fakakaukau halá, pea ʻoku ʻi he hala lahi ai ia ki he fakaʻauhá. ʻE tokoni maʻu pē ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku ʻofa ʻi he moʻoní mo tauhi ki aí.6

ʻE taki kitautolu ʻe he ongoongoleleí meí he moʻoni ki he moʻoni.

Naʻe faʻufaʻu ʻa e ongoongoleleí ke ne taki kitautolu mei he moʻoni ki he moʻoni pea mei he poto ki he poto, kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e potu folofola ko ia ʻoku pehē te tau mamata ʻo hangē ko hono mamataʻi ʻo kitautolú mo ʻiloʻi ʻo hangē ko hono ʻiloʻi ʻo kitautolú [vakai, T&F 76:94], kae ʻoua kuo ʻikai ke toe pehē ʻe ha taha ki ha taha, ʻokú ke ʻilo ʻa e ʻEikí, ka ʻe ʻilo Ia ʻe he taha kotoa mei he māʻulalo tahá ki he māʻolunga tahá [vakai, Selemaia 31:34], kae ʻoua kuo huhulu mai ʻa e maama mo e poto ʻo e ʻOtuá ki he taha kotoa, pea fiefia ai ʻa e taha kotoa ʻi he huelo ʻo e laʻā ʻo e moʻoni taʻengatá.7

Fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú, te u pehē ʻokú ne fālute ʻa e tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e moʻoní mo e poto fekauʻaki mo kitautolu ko ha kakai ʻulungāanga lelei, poto, fakamatelie pea mo taʻe faʻamate, pea fekauʻaki mo e māmani ko ʻení kae ʻumaʻā ʻa e maama ka hoko maí. ʻOku tau tali ʻa e faʻahinga moʻoni kotoa pē, tatau ai pē pe ʻoku haʻú mei fē, pe naʻe tupú mei fē, pe ko hai ʻoku tui ki aí. Ko e moʻoní, ʻi he taimi ʻoku muʻomuʻa mai ai ʻa e kiʻi foʻi lea ko e “kotoá,” ʻoku kātoi ai ʻa e meʻa kotoa pē naʻe ʻi ai pe ʻe faifaiangé pea ʻe ʻi ai pea ʻiloʻi ʻi he lotolotonga ʻo e tangatá ʻi he moʻuí ni pea ʻi he ngaahi kuonga taʻe faʻa laua ʻo e taʻengatá. Pea ko e fatongia ia ʻo e kakai ʻatamaiʻia kotoa pē ʻoku haʻisia mo tali-ui ki he ʻOtuá ʻi heʻenau ngaahi angafaí, ke nau fekumi ki he moʻoní, pea tuku ia ke ne tokoniʻi kinautolu mo ʻenau ngaahi angafaí pea mo ʻenau fonongaʻia ʻa e moʻuí, ʻo ʻikai toe uesia ʻe ha faʻahinga fakakaukau hala pe fakamahamahalo, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hanau faʻahinga fōtunga ngali mahuʻinga pe ngali moʻoni.

Ko kitautolu, Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau ʻuluaki tui ki he ongoongoleleí, pea ko ha meʻa lahi ia ke tau lea ʻaki, he ʻoku fālute ʻe he ongoongoleleí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku loloto ange, mo mafola lahi ange, pea mo toe mafao lahi atu ʻi ha toe faʻahinga meʻa te tau lava ʻo fakakaukau ki ai. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí fekauʻaki mo e tuʻunga moʻui ʻa e ʻOtuá pea mo Hono ngaahi natulá. ʻOkú Ne toe akoʻi foki kitautolu ʻi heʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtua ko iá kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi fatongia kehekehe ʻoku tau ʻiate Ia ai ko Hono ngaahi hakó. ʻOkú Ne akoʻi mai ʻa e ngaahi fatongia mo e ngaahi ngafa kehekehe ʻoku tau haʻisia ai ki hotau fāmilí mo hotau ngaahi kaungā-meʻá, ki hotau koló, ki he kakai moʻuí mo e kau pekiá. ʻOkú ne fakamaama mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e kahaʻú. Ko hono moʻoní, ʻo hangē ko e lau ʻa e taha ʻo e kau ākonga ʻo e kuonga muʻá, ʻokú ne “fakahā ʻi he māmá ʻa e moʻuí mo e taʻe maté” [vakai, 2 Tīmote 1:10], ʻokú ne ʻomi ke tau fetuʻutaki mo e ʻOtuá, pea mo teuteuʻi kitautolu ke hakeakiʻi ʻi he maama taʻengatá.8

Kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi moʻoni maʻongoʻonga mo nāunauʻia, pea ʻoku ʻosi mateuteu ke Ne fakahā mai ha ngaahi meʻa lahi ange ʻo kapau te tau tuku ke Ne tataki mo Ne fakahinohino kitautolu. Tau feinga muʻa ke tau muimui ki he tefitoʻi moʻoni ne toutou akoʻi ʻe Sīsuú—ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻetau Tamai ʻi he langí, he naʻá Ne pehē, “koeʻuhi ʻoku ʻikai te u fai ki hoku loto ʻoʻokú, ka ko e finangalo ʻo e Tamai naʻá ne fekau aú” [Sione 5:30]. ʻOku tau ʻi heni ʻo hangē tofu pē ko e taimi naʻe ʻi heni aí, pea ʻoku tau haʻisia ai ʻo hangē pē ko ʻEne haʻisia ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku totonu ke tau fakamoʻulaloaʻi kitautolu ki he fono ʻa e ʻOtuá, ki he folofola ʻa e ʻOtuá, pea mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.9

Kuo pau ke ʻoua naʻa tau manavasiʻi ke feilaulau koeʻuhí ko e moʻoní.

Kuo fakafepakiʻi maʻu pē ʻa e moʻoní ʻe he fānau ʻa e tangatá, pea ʻoku meimei ke tupu ia mei he loto kākaá mo e ngaahi tōʻonga ʻo e angahalá. Naʻe fakatangaʻi maʻu pē ʻa e kau Palōfitá; koeʻuhí ko e hā? koeʻuhí ko ʻenau loto toʻa ke tala ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ki he kakaí. Naʻe pehē ʻe Sitīveni fekauʻaki mo e tefitó ni, “Ko e Palōfita fē naʻe ʻikai [fakapoongi] ʻe hoʻomou ngaahi tamaí? [ʻa ia ne nau] muʻaki fakahā ʻa e haʻu ʻa e Tokotaha Anga-tonú, ʻa ia kuo mou toki [hoko ai ko e kau lavaki mo e kau tāmaté]?” [Vakai, Ngāue 7:52] ʻOku tali ʻe he kakaí ʻo pehē, “Ka ʻi he kuongá ni, ʻoku mau ʻiloʻi naʻa nau faiangahala pea naʻe ʻikai ke mau mei fai pehē kimautolu.” Naʻe lea pehē pē mo e kau Siú kia Sīsū, ka naʻa nau kei tutuki pē ia. …

Kuo ʻosi fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ongoongoleleí ʻo hangē ko hono tuʻunga naʻe ʻi ai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e kau ʻAposetoló. ʻOku ʻikai fenāpasi ʻa e ongoongolelei ia ko ʻení mo e founga ʻa e tangatá, he ʻoku nau fepakipaki mo kehekehe; ʻo ʻikai ai ke nau fakamoʻoniʻi, ʻo taau ko ha kau tangata faitotonu, ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku ʻi he Tohi Tapú, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau lau ʻoku nau tui ki aí, ka ko hono moʻoní ʻoku ʻikai ke nau tui ki ai, ʻoku nau feinga leva ke fufuuʻi ʻaki ʻenau ngaahi founga ʻoku halá pea mo ʻenau ngaahi fakakaukau fakapoto ʻoku taʻe fakafolofolá, ʻo nau fakangalingali lelei ʻaki ʻenau fiemāʻoniʻoní. …Kaʻekei teka atu pē ʻa e moʻoní; ʻe fakaʻaaki ʻa e kau loto moʻoní mei heʻenau tulemohé; ʻe teka atu ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá; ʻe fokotuʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea … tuʻu hangatonu ʻa e moʻoní mo laukau,…pea he ʻikai ha mālohi te ne lava ke taʻofi ʻene fakalakalaká.10

Te u fakamatala atu he taimí ni fekauʻaki mo haʻaku ngaahi ongo ʻi he taimi ne u fuofua hū mai ai ki he Siasí. Kuo fuʻu fuoloa fau. Ka ʻi heʻeku fuofua fanongo ki he ongoongoleleí, naʻe ueʻi au ke u tala ʻoku ʻi ai ha meʻa ongo totonu fekauʻaki mo ia. Naʻá ku meimei fakaʻamu pehē ange mai ʻoku ʻikai moʻoni. Naʻá ku pehē ai, Kapau ʻoku moʻoni, ʻi heʻeku hoko ko e tangata faitotonú, te u haʻisia ke talangofua ki ai, he ka ʻikai, he ʻikai ke u toe falala kiate au.” Pea ʻi he hili ʻo ʻeku fakatotoloʻi ʻa e tefitó, peá u tui ʻoku moʻoní, ne u pehē leva, “Te u kau au ki ai; kuo pau ke u pukenimā ʻeni; he ʻikai ke u lava ʻo fakasītuʻaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoni taʻengatá.” Te u toe tala atu pē, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻe au ha toe taimi ʻi heʻeku moʻuí, kapau naʻe fakamatala mai ʻe ha taha ha moʻoni ʻoku ʻikai ke lava ʻo toe fakakikihiʻi, naʻá ku taʻe mateuteu ai ke talangofua ki ai, pea ʻoku kei pehē ai pē he ʻahó ni.

Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻi he māmani tui fakalotú ni, pe ʻi he māmani fakapolitikalé ni, pe fakasaienisí ni, te ne lava ʻo ʻomi kiate au ha tefitoʻi moʻoni ʻoku moʻoni, ʻoku ou mateuteu ke tali ia, ʻo tatau ai pē pe ko ʻene haʻú mei fē. Naʻe ʻeke ʻe ha taha, ʻokú ke tui ki he Tohi Tapú? ʻIo. ʻOkú ke tui ki he Tohi ʻa Molomoná? ʻIo. ʻOkú ke tui ki he Tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá? ʻIo. ʻOku ou tui ki he meʻa kotoa pē kuo tohi mo folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá, ʻa e meʻa kotoa pē kuo tohi ʻo tau tauhí, pea ʻoku ou mateuteu ke tui ki he meʻa kotoa pē te Ne fakahoko mai ki he fāmili ʻo e tangatá. ʻOku tau tala ʻoku tau tui ki he moʻoni kotoa pē, pea mo puleʻi ʻe he moʻoni kotoa pē.11

Naʻá ku ʻamanaki ʻi heʻeku kau mai ki he Siasí ni, ʻe fakatangaʻi mo fakamavahevaheʻi au. Naʻá ku ʻamanaki au ʻe fakatangaʻi ʻa e kakaí. Ka ʻoku ou tui kuo ʻosi folofola ʻa e ʻOtuá, kuo ʻosi fakahā mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e moʻoní, pea ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke fakahoko ʻoku fehangahangai ia mo e ngaahi fakakaukau, ngaahi vakai, mo e ngaahi fakamahamahalo ʻa e tangatá, pea naʻe ʻikai foki ke u ʻilo ʻe au ʻe fie maʻu ki ai ʻeku moʻuí kotoa ki muʻa peá u toki lava ʻo mavahe atú. … Kapau naʻa nau fakapoongi ʻa Sīsū ʻi he ngaahi kuonga ki muʻá, he ʻikai nai ke lava ʻe he ngaahi ongo mo e ngaahi mālohi tatau ko iá ʻo ʻomi ʻa e ngaahi ola pe nunuʻa tatau ʻi he ngaahi kuonga ko ʻení? Naʻa ku tomuʻa fikaʻi mai pē ʻe au ʻa e meʻa ʻe fie maʻu meiate aú heʻeku kamatá mai pē, mo u tuʻu mateuteu ke fehangahangai mo ia.12

ʻOku malava ʻe he ʻEikí, ʻi ha fanga kiʻi founga faingofua, ʻo tauhi mo fakahaofi hono kakaí, ka kuo pau ke nau tui mo falala moʻoni kiate Ia; pea ka ʻi ai ha taimi ʻoku nau ʻi ha tuʻunga faingataʻaʻia ai, kuo pau ke ʻoua naʻa nau manavasiʻi ke fai ha feilaulau ke pukepuke ʻa e moʻoní, he ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē ia kiate kitautolu ʻo tatau ai pē ʻi he moʻuí pe ʻi he maté, ʻi he moʻuí ni pe ʻi he taʻengatá.13

Kuo pau ke tau hoko atu ʻi he fekumi mo pukenimā ʻa e moʻoní.

ʻOku tau fekumi ki he moʻoní. Kuo tau kamata hono kumí, pea ʻoku tau kei fekumi ai pē ki ai, pea kapau te tau maʻu ha tefitoʻi moʻoni ʻoku moʻoni ne fakahā mai ʻe ha tangata, pe ʻe he ʻOtuá, pe ʻe he kau ʻāngelo māʻoniʻoní, tau pukenimā ia mo ʻai ia ke hoko ko e konga ʻo ʻetau tui fakalotú.14

Ko e tangata ʻoku fekumi ki he moʻoní ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai haʻane founga fakaetokotaha pē, ʻo ʻikai haʻane founga pē ʻaʻana ke ne taukaveʻi pe ko haʻane fakakaukau ʻaʻana pē ke ne piki ki ai. ʻOku tonu ke ne pukenimā ʻa e moʻoni kotoa pē, pea ko e moʻoni ko iá, ʻoku hangē ko e laʻaá ʻi he vavaá, ʻoku ulo atu ʻo fakamafola hono ngaahi huelo ngingilá ki he ngaahi fakatupu kotoa pē. Kapau ʻe mavahe ʻa e tangatá meí he fakapalatahá mo e laulanú, kae fekumi ʻi he faʻa lotu mo e fakakaukau lelei ki he moʻoní, te nau ʻilo ia ʻi ha tafaʻaki pē ʻe tafoki ki ai ʻenau tokangá.15

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga lahi kuo toutou humu ai ʻa e tangatá ʻi he konga lahi ʻo ʻenau ngaahi fekumi ki he moʻoni fakapotó, he ʻoku nau fekumi ki ai ʻaki honau poto pē ʻo nautolú, pea ʻoku nau pōlepole ʻi heʻenau ʻiló, ʻo ʻikai teitei feinga ki he ʻOtuá ke maʻu ʻa e poto ko ia ʻokú ne fakafonu mo puleʻi ʻa e ʻunivēsí mo fakatonutonu ʻa e meʻa kotoa peé. Ko e foʻi faingataʻaʻia lahi ia mo e kau poto ʻo e māmaní, ʻo hangē ko ia ʻoku lolotonga hokó, he ʻoku taku ʻe he tangatá ko ia naʻá ne ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē kuó ne ʻiló. Ka ʻi ai ha fono pe ha tefitoʻi moʻoni foʻou kuó ne ʻilo, ʻokú ne tala leva ko ia pē naʻá ne ʻilo iá kae ʻikai tuku ʻa e lāngilangí ki he ʻOtuá.16

ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku mahuʻinga ange kiate au ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoni taʻengatá; ʻo mahuʻinga ange ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui taʻengatá; ʻi he moʻui taʻengatá, pea mo e hakeakiʻi taʻengata ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ka ko e meʻa ia ʻatautolu ke tau ʻilo ia, he kapau he ʻikai ke tau ʻilo ia, ʻe tatau ai pē pe ko e hā hano lelei ʻo e moʻoni ko iá, he ʻikai ʻaonga ia kiate kitautolu.17

ʻOku tau ʻataʻatā ke tau tali ʻa e moʻoní, ʻo tatau ai pē pe ʻoku natula fēfē, ka ʻoku tau holi ke maʻu pea mo tauhi ia, ke tau fekumi ki ai ʻo hangē ko haʻatau fekumi ki ha koloa fufuú; pea mo ngāueʻaki ʻa e poto kotoa kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ke tau maʻu ai ʻa e ʻilo kotoa pē kuó ne foaki ki he kakai kehé; pea ke tau kolea mei Hono toʻukupú ke ne fakahā mai Hono finangaló, fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuo faʻufaʻu lelei taha ke ne fakatupu ʻa e fiefia mo e lelei ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.

Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku lelei, ha fakakaukau totonu ʻoku teʻeki ke tau aʻusia, ʻoku tau loto ke tau ʻilo ki he ngaahi meʻá ni. Kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻi he māmani ʻo e saienisí ʻoku teʻeki ke mahino kiate kitautolu, ʻoku tau loto ke tau feangainga mo ia. Kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahinga vaʻa ʻo e filōsofiá naʻe faʻu ke ne fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa ia ʻoku teʻeki ke tau maʻu, ʻoku tau fakaʻamu ke tau maʻu ia. Kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa fekauʻaki mo hono tataki mo hono puleʻi ʻo e ngaahi puleʻangá, pe meʻa fakapolitikalé, ko hono ʻai ʻe tahá, ʻoku teʻeki ke tau ʻilo ki ai, ʻoku tau loto ke tau maʻu ia. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakakaukau fakalotu, ha ngaahi moʻoni fakalotu, pe ha faʻahinga tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá, ʻoku teʻeki ke tau ʻilo, ʻoku mau kole heni ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ke lotua ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní, ke ne fakamāmaʻi ʻetau fakakaukaú ke mahino kiate kitautolu, pea tau ʻiloʻi mo pukenimā ia, moʻui ʻaki kinautolu ke hoko ko e konga ʻo ʻetau tui fakalotú. ʻE lava heni ʻetau ngaahi tefitoʻi fakakaukaú mo ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻo mafola atu ʻo tatau mo e māmaní, ʻo ne fālute ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e māmá, moʻuí, pe fekauʻaki mo e māmaní pe ko e maama ka hoko maí. … ʻE muimui ʻa ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻa e poto ʻo e ngaahi ʻOtua ʻoku ʻafio ʻi he ngaahi maama taʻengatá. Te nau puke ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku lelei mo fakaʻeiʻeikí, haohaoa mo fakatupu fiefiá, ʻa ia ne faʻufaʻu ke ne fakatupu ha tuʻunga lelei ki he fāmili ʻo e tangatá.

ʻOku ʻikai ha tangata pe ko ha kau tangata kuo nau fakahinohino mai ʻa e ʻalunga ke fou ai hotau vaʻé, fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha founga pe ngaahi fakakaukau fakapoto kuo ʻi he māmaní ʻoku tau pehē kuo tau fakafanongo ki ai, tuku kehe pē ia ʻe lava ke fakapapauʻi ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoni taʻengatá. ʻOku tau vakavakaiʻi, fakatotoloʻi, fakaangaʻi, pea mo siviʻi lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku hā mai ki heʻetau vakaí, pea fakatatau mo e meʻa kuo tuku ke mahino kiate kitautolu ʻi ha faʻahinga moʻoni pē, ʻoku tau fiefia ke lau kinautolu ko ha konga pe kupu ʻo ha founga ʻoku tau fekauʻaki mo ia.18

Kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahinga moʻoni ʻi he langí, ʻi māmani, pe ʻi heli, ʻoku ou loto ke u puke ia; ʻOku ʻikai ke u tokanga au pe ʻoku fōtunga fēfē, ko hai ʻokú ne ʻomí, pe ko hai ʻoku tui ki aí; ʻo tatau ai pē pe ʻoku manakoa pe taʻe manakoa, moʻoni, pe ko ha moʻoni taʻengata, ʻoku ou loto au ke ne ʻākilotoa au pea mo u maʻu ia.19

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ha ngaahi maʻuʻanga ʻo e moʻoni taʻengatá ʻoku tau maʻu? Ko e hā ha founga te ke fakaleleiʻi ai hoʻo fakakaukau ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení?

  • ʻOku founga fēfē hono tataki kitautolu ʻe he ongoongoleleí “mei he moʻoni ki he moʻoní”? Ko e hā ha liliu kuó ke fakatokangaʻi ʻi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo ako pea mo tali ha ngaahi moʻoni foʻou?

  • Ko e hā ha feilaulau kuó ke fai pe fai ʻe ha niʻihi ʻokú ke ʻilo koeʻuhí ko e moʻoní? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu tuʻunga ʻi he meʻá ni?

  • Kuo mate ha kakai tokolahi ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ko e moʻoní. ʻE founga fēfē ke tau lava ai ʻo moʻuiʻaki ʻa e moʻoní ʻi he līʻoa mo e faivelenga tatau?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku toutou fakafepakiʻi ai ʻa e moʻoni taʻengatá ʻe he māmaní? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ʻilo mo tali ʻa e moʻoni taʻengatá? Ko e hā te tau lava ʻo fakahoko fakafāmili ke fakamālohia ai ʻetau lotoʻaki ʻa e moʻoní?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakalahi ʻetau mahino ki he moʻoní? Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo muimui ki he faleʻi ʻa Palesiteni Teilá ke hokohoko atu ʻetau fekumi ki he moʻoní? Te tau lava fēfē ʻo tala ʻa e moʻoní mei he halá?

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kuó ke ʻilo, ʻoku mātuʻaki tokoni mo fakaivia fakalaumālie atu? Te ke lava fēfē ʻi hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí ʻo tokoni ke mahino ki he niʻihi kehé ʻa e moʻoní mo nau puke ia?

Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá:Filipai 4:8; 1 Tēsalonika 5:21; ʻAlamā 32:28–29; Molonai 10:4–5; T&F 45:57; 93:24; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13

Ngaahi maʻuʻanga fakamatalá

  1. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 48.

  2. B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), iv.

  3. The Life of John Taylor, 37–38.

  4. The Life of John Taylor, 20.

  5. The Gospel Kingdom, 1–3.

  6. K. Groves, Three Nights’ Public Discussion between the Revds. C. W. Cleeve, James Robertson, and Philip Later, and Elder John Taylor, of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (1850), 28.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, 16 Mē 1866, 2.

  8. The Gospel Kingdom, 93.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, 10 Sune 1884, 1.

  10. K. Groves, Three Nights’ Public Discussion, 6–7.

  11. The Gospel Kingdom, 369; ne liliu ʻa e fakapalakafí.

  12. The Gospel Kingdom, 369–70.

  13. The Gospel Kingdom, 355.

  14. The Gospel Kingdom, 47.

  15. The Gospel Kingdom, 94.

  16. The Gospel Kingdom, 47.

  17. The Gospel Kingdom, 48.

  18. The Gospel Kingdom, 48–49; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  19. Deseret News (Fakauike), 26 Sānuali 1854, 2.

ʻĪmisi
wheat

“ ʻI he lolotonga ʻo e fiemālie ʻa e kakai kehé ʻi he kafukafu pea mo e kofutuʻa ʻo e mohukú, ʻoku puke [ʻe he tangata ʻa e ʻOtuá] ʻa hono kakanó, uhó, pea mo e konga mahuʻinga ko ia ʻoku leleí.”