Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 21: Fakamālohia ʻo e Ngaahi Fāmilí


Vahe 21

Fakamālohia ʻo e Ngaahi Fāmilí

Vakavakaiʻi lelei ange koe mo ho fāmilí, ki ho ngaahi fohá mo ho ngaahi ʻofefiné; pea tau feinga ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.1

Mei he Moʻui ʻa Sione Teilá

ʻI he ʻaho 1 ʻo Fēpueli 1885, naʻe mavahe ai ʻa Sione Teila ʻo ne toitoi ke hao mei hono fakatangaʻi ia ʻe he kau maʻu mafai ʻo e puleʻanga ʻAmeliká. Neongo ko ʻene ʻamanakí ke siʻisiʻi ange heni hono fakatangaʻi ʻo e Siasí, ka naʻá ne toe ʻiloʻi foki ʻoku ngalingali ʻe mavahe ʻi heʻene toitoi ko ʻení mei hono fāmilí, ʻi he toenga ʻo ʻene moʻui ʻi māmaní. Ka neongo ia, ʻi hono kotoa ʻo e taimi ko ʻení, naʻá ne kei hohaʻa maʻu pē pe ʻoku nau fēfē. Naʻá ne tala ange ai ki hono ʻilamutu ko ʻEngikasi M. Kēnoní, ki muʻa peá ne toki pekiá, “Tala ange kiate kinautolu ʻoku ou manatuʻi maʻu pē kinautolu. ʻOku ou ʻofa fakatāutaha kiate kinautolu, pea ʻoku teʻeki ke tuku ʻeku kole ki he ʻOtuá ke maluʻi kinautolú.”2

Ko Palesiteni Teilá ko ha tamai mo ha husepāniti ʻofa mo liʻaki moʻui. Naʻe tohi ʻeni ʻe hono foha ko Mōsese W. Teilá ʻo fekauʻaki mo ia: “Naʻá ne holi lahi ke pukepuke ʻa ʻene fānaú ʻi he malumalu ʻo e fāmilí peá ne teuteu ai hamau malaʻe vaʻinga. ʻO aʻu ki hono taʻu fitungofulu tupú, ne kei faʻa kau pē ʻi heʻemau ngaahi vaʻingá. Naʻá ne teuteu ha fuʻu fokotuʻunga ʻoneʻone lahi maʻá e fānau īkí pea kapau ne ʻi ai ha taimi fakafiefia ange kiate au ʻi heʻeku moʻuí, ko e taimi ko ia ne u faʻa keli takai ai ʻi he loto ʻoneʻoné, ka naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ia ʻe au. …

“Naʻe teʻeki tuʻo taha ke u fanongo ʻoku fakafekiki mo ha taha ʻi hono fāmilí; naʻe teʻeki tuʻo taha ke u fanongo ki haʻane fakafekiki pe loto kehekehe mo ʻeku faʻeé ʻi he ʻao ʻo e fānaú. Ko e taimi ʻoku mau talanoa ai fekauʻaki mo homau ngaahi fatongia ʻi he Siasí, naʻe fai maʻu pē ia ʻi he laumālie ʻo e faleʻi pea naʻá ne faʻa pehē mai, ‘ʻE fakafiefia kiate au kapau te ke hoko ko ha mēmipa ʻoku anga-tonu.’ Naʻe fakaʻapaʻapaʻi moʻoni ia ʻe heʻene fānaú pea naʻe hangē ko ʻenau fakaʻamu taupotu tahá ia ke fakafiefiaʻi.”3

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Teila ʻa e Kāingalotú ʻi hono mahuʻinga ke tā ʻe he ngaahi mātuʻá ha sīpinga lelei maʻa ʻenau fānaú. Ne tuʻo taha hano fakamatalaʻi ʻe hono foha ko Falangikē Y. Teilá ʻa e ivi mālohi ʻo ʻene tamaí ke fai lelei ʻi heʻene moʻuí: “ ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he ako lelei ne u maʻú, ʻi he sīpinga fakaʻofoʻofa ne u mamata ki ai heʻeku kei siʻí, te u pehē he ʻikai ha ʻuhinga lelei ia ke fakatonuhiaʻi ʻaki au kapau te u fai ha meʻa ʻoku ʻikai totonu ʻi heʻeku moʻuí, koeʻuhí he ʻoku ou ongoʻi ne u maʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei tahá ke u muimui ki ai. Ka neongo ia, ʻi heʻeku kei siʻi haké, naʻe ʻahiʻahiʻi au ʻo hangē ko e fānau tangata kehé; ka ko e moʻui ʻa ʻeku tangataʻeikí naʻe haohaoa mo maʻa pea mo ʻasinisini pea ko e taimi pē ne hoko mai ai ʻa e ʻahiʻahí kiate aú, ne hangē naʻe eʻa mai kiate au ʻeku tangataʻeikí ʻi hono tuʻunga ngeiá, ʻo hangē ha maka fakamanatú, pea ʻikai ai ke u lava ʻe au ʻo fai ʻa e meʻa hala ne ʻahiʻahiʻi au ke u faí. Ne u ongoʻi te u fakamamahiʻi ai ia, pea ne u ʻilo foki ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi heʻene moʻuí te ne lava ke fakatonuhiaʻi au ʻi haʻaku fai ha meʻa ʻe ʻikai fakahōifua ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai ʻi he langí. Ne u ongoʻi, ʻo hangē ko ʻeku fakakaukau ki he moʻui ko ʻení, Pehē ange mai te u lava ʻo moʻui ʻi he faʻahinga tōʻonga moʻui ko iá, koeʻuhí ke u hoko ko ha maama ʻi he poʻulí ki heʻeku fānau tangatá mo ʻeku fānau fefiné.”4

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

Ko e ngaahi fetuʻutaki ʻo e nofo malí mo e fāmilí ʻoku taʻengata.

Ko e ongoongolelei ʻoku tau malangaʻí ko e ongoongolelei taʻengatá ia; naʻe mei ʻitāniti ia ʻi he kuo hilí; pea ʻoku ʻi heni ia pea ʻe aʻu atu ia ki he taʻengatá ʻi he kahaʻú, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo ia ʻoku taʻengata. Hangē ko ʻení, ko ʻetau fetuʻutaki ʻi he nofo-malí, ʻoku taʻengata. Vakai atu ki he ngaahi tui fakalotu ʻo e ʻaho ní pea te ke ʻilo ai ʻoku fakangata ʻe he mate ʻi he moʻui ní ʻa ʻenau ngaahi fuakava he malí; ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻe kinautolu pe ʻe anga fēfē ke toe hoko atu ʻenau feohí ʻi he maama kahaʻú; ʻoku ʻikai ke nau tui kinautolu ki ha faʻahinga meʻa pehē. ʻOku moʻoni pē ia ʻoku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakanatula ʻi he tangatá ʻokú ne ʻai ke nau fakaʻamu ke hoko pehē; ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau ʻilo ʻe taha ki ai. ʻOku hanga ʻe heʻetau tui fakalotú ʻo fakamaʻu ʻa e tangatá mo e fefiné ki he moʻuí ni pea mo e taʻengatá kotoa. Ko e tui fakalotu ʻeni naʻe akoʻi ʻe Sīsuú— ʻoku ʻi ai ʻa e mālohi ke nonoʻo ʻi māmani pea mo nonoʻo ʻi he langí, pea ʻoku ʻi ai ʻa e mālohi ke vete ʻi māmani pea mo toe vete ʻi he langí [vakai, Mātiu 16:19]. ʻOku tau tui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau, pea ʻoku tau ʻamanaki, ʻi he toetuʻú, te tau toe feohi mo hotau malí pea mo silaʻi kiate kitautolu ʻetau fānaú ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, ke nau nofo fakataha mo kitautolu ʻi he ngaahi maama taʻe ngatá.5

Ko e ongoongoleleí, ʻi hono malangaʻi kia ʻĀtama ʻi he hili ʻo e hingá, ʻo fakafou ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí, naʻá Ne fokotuʻu ia ʻi ha tuʻunga ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi haʻane ikunaʻi ʻa e maté, ka ke ne toe malava pea mo ne maʻu ʻa e natula taʻengatá, ʻoku ʻikai ʻi he māmaní pē, kae toe ʻi he moʻui he langí foki; ʻo ʻikai ʻi he māmaní pē, ka ʻi he toe pule ʻi he langí foki; pea ʻoku hanga ai ʻi he fono ʻo e ongoongolelei ko iá ʻo fakafaingofuaʻi ia (ʻo ʻikai ko ia toko taha pē, ka mo hono kotoa ʻo hono hakó) ke nau maʻu, ʻo ʻikai hono muʻaki tuʻungá pē, ka mo ha hakeakiʻi māʻolunga ange ʻi he māmaní pea ʻi he langí, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne mei maʻu kapau naʻe ʻikai ke hinga; ʻa e ngaahi mālohi mo e ngaahi tāpuaki fekauʻaki mo e fakaleleí ʻa ia kuo nau lelei ange mo mahulu hake ʻi ha toe faʻahinga fiefia pe faingamālie naʻá ne mei maʻu ʻi hono muʻaki tuʻungá. Ko ia, ne hoko ai ia mo hono hoá ko e tamai mo e faʻē ʻo e moʻuí—ʻo e moʻui fakasinó, moʻui fakalaumālié, mo e moʻui taʻengatá, pea tuku ai kinaua ʻi ha tuʻunga ke na hoko ko ha ongo ʻOtua, ʻio, ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, pea ko e lahi mo e maokupu ʻo ʻenau pulé naʻe ʻikai ha fakangatangata ki ai; ko ha ngaahi maama ʻoku ʻikai hano ngataʻanga.6

Ko e hā ha meʻa ʻe toe fakalata mo fakafiefia ange ʻi he ngaahi ongo maʻa, haohaoa, pea mo pelepelengesi ko ia kuo tuku ʻe he ʻOtuá ki ha loto ʻo ha tangata mo ha fefine, kuo fakatahaʻi ʻi he mali ʻoku fakalaó, ʻi he ʻofa mo e ongoʻi ʻofa, ʻoku maʻa ʻo hangē ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá, koeʻuhí he naʻe tupu ia meiate Ia, pea ko ʻEne meʻaʻofa: fakataha mo ha sino ʻoku haohaoa mo maʻa, pea mo ha hako, ʻoku fakaʻofoʻofa, moʻui lelei, haohaoa, ʻoku kei loto maʻa mo teʻeki uesia: ʻo na fefalalaʻaki, ʻo na nofo fakataha ʻi he ʻapasia ki he ʻOtuá, mo maʻu ʻa e ngaahi meʻa-foaki ʻo natulá ʻoku kei haohaoa, pea ʻikai ʻuliʻi ʻo hangē ko ha sinou ne toki tō, pe ko ha kiʻi vaitafe ʻoku maʻa ekiaki. Ka ʻe lava fēfē ʻa e fiefia ko ʻení ʻo tupulaki kapau naʻe mahino hona ikuʻangá, kapau ʻe mahino kiate kinaua ʻa e ngaahi palani ʻa e ʻOtuá, peá na aʻusia ha feohi taʻengata ʻi ha tuʻunga pe moʻui ʻe taha, ke na fetuʻutaki mo hona hakó, ʻo kamata heni, pea tuʻuloa ʻo taʻengata, pea fakamālohia kotoa ai ʻenau ngaahi fetuʻutakí, feohí, pea mo ʻenau ʻofá kotoa.

ʻOku maʻu ʻe ha faʻē ha fiefia lahi fau ʻi heʻene vakai ki haʻane tama, ʻi heʻene vakai ki he sino kei siʻi ʻo e valevalé; ʻikai ʻe lahi ange ʻa e fiefia hono lotó ke ne fakakaukau atu ki haʻane nofo fakataha mo e tama ko iá ʻo taʻengatá. Pea kapau pē ā ʻe mahino kiate kitautolu hotau tuʻungá, he ko e kaveinga ʻeni ne tau omi ai ki māmaní. Pea ko e kaveinga foki ia ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ia kuo lahi ʻeku tohi fekauʻaki mo iá, ke toe fakafoki mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoni kotoa ko ʻení.7

Ko e ivi ʻo e mātuʻá ʻoku aʻu atu ia ki he ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú.

Ko e moʻui ʻa e toko taha māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ko ha fakahaohaoaʻi pē ʻo kita fakafoʻituituí, ka ko hono fakahoko ʻo e palani ki hono huhuʻi ʻo e māmaní. He ʻikai lava ke fakahaofi tokotaha pē ha taha, ʻiate ia tokotaha pē, ʻo ʻikai hano toe tokoniʻi pe toe tokoni ki ha kakai kehe. Ko e ola ʻo hotau iví kuo pau ko e lelei pē pe ko e kovi, ko ha tokoni pe ko ʻene kau kovi ki he ngāue fakatupu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi fatongiá, fokotuʻu mo ha ngaahi fetuʻutakí, fai mo ha ngaahi fuakavá, fakatupu mo ha fānaú, faʻufaʻu mo ha ngaahi fāmilí, ʻoku pehē ai pē mo e mālohi ange ʻo hotau iví, pea ʻoku pehē pē ʻene fakatupulaki atu mo toe fakaloloto ange.8

Ko e fuofua fekau ne tuku ki he tangatá ke “Fanafanau, mo fakatokolahi ʻa māmani” [Sēnesi 1:28]. Pea ʻi he hoko ʻa e tangatá ko e tokotaha ʻoku taʻengatá, pea fekauʻaki mo hono kotoa ʻo ʻene ngaahi tōʻongá mo ʻitānití, ʻoku fie maʻu leva ke mahino lelei kiate ia hono tuʻungá, pea mo ne fakahoko ʻa e ʻuhinga naʻe fakatupu ai iá: he koeʻuhí kuo fakataumuʻa ia mo hono hakó ke nau moʻui ʻo taʻengatá, ʻoku ʻikai haʻisia ʻataʻatā ai pē ki heʻene ngaahi angafaí, ka, ʻi he konga lahi, ʻoku toe haʻisia foki ki he ngaahi angafai ʻa ʻene fānaú; ʻi hono akoʻi honau ʻatamaí, fakatonutonu ʻenau tōʻonga moʻuí, tā ʻo ha sīpinga lelei kiate kinautolu, pea mo akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonú, kae tautautefito ki hono pukepuke ʻa e moʻui maʻa ʻa hono sinó.

Koeʻuhí ko e hā? Koeʻuhí kapau te ne ngaohikoviʻi hono sinó peá ne fakaʻuliʻi ʻene moʻuí, he ʻikai ngata pē ʻi heʻene uesia pē ʻe ia ʻa iá, ka te ne toe uesia ai mo hono malí pe kaungā fonongá, pea fakapipiki mai ai ha mamahi ʻoku taʻe fakatataua ki hono hakó, … pea ʻoku ʻikai ngata pē ʻeni ʻi he moʻuí ni, ka ʻe aʻu foki ki he taʻengatá. Ko ia, kuo foaki ai ʻe he ʻEikí ha fono ke fakatonutonu ʻaki ʻa e nofo malí, mo e anga-maʻá, ʻi he tapuhā moʻoni, pea fakamuimānoa mai ʻaki ʻa e tautea mamafa tahá kiate kinautolu ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē ne nau ngāue hala ʻaki ʻa e ouau toputapú ni. … Koeʻuhí ko e hā? koeʻuhí he kuo tuku ʻa e tangatá ke ne fili maʻana pē fekauʻaki mo hono sinó, ke ne lava ai ʻo hakeakiʻi ia mo hono hakó, ʻi he moʻuí ni pea mo e taʻengatá, pea kapau te ne ngāue hala ʻaki ʻa e mālohi ko iá, he ʻikai ngata pē ʻi heʻene uesia ʻene moʻuí, ka ʻe uesia ai mo e ngaahi sino mo e ngaahi laumālie kuo teʻeki fanauʻí; ʻo ne fakaʻuliʻi ʻa e māmaní, pea fakaava ai ʻa e matapā maluʻi ʻo e angahalá, anga-ʻulí, pea fakamavaheʻi ai meí he ʻOtuá. … Ka ʻi he taimi ko ē ʻoku fakahoko ai ʻa e founga ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne fokotuʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻi ha ngaahi tuʻunga matamatalelei.9

Kapau ne u hoko … ko ha ʻulu ʻo ha fāmili, te u loto ke u akoʻi hoku fāmilí ʻi he founga totonú mo akoʻi kinautolu ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e anga-maʻá, māʻoniʻoní, haohaoá, lāngilangí mo e ngeiá, koeʻuhí ke nau hoko ko ha kau tangataʻi fonua taau, pea ke nau lava ʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ʻi he taimi te mau mavahe kotoa atu ai mei māmaní, ʻoku mau taau ke feʻiloaki mo e kakai fili ʻa e ʻOtuá (ʻa kinautolu kuó Ne ʻosi fili mei he ngaahi puleʻanga ʻo māmaní), pea mo e ngaahi ʻOtua ʻi he maama taʻengatá. ʻI heʻene peheé, ko e pongipongi kotoa pē, ʻi heʻeku hoko ko e ʻulu ʻo e fāmilí, te u fakatapui ai au mo hoku fāmilí ki he ʻOtuá.10

ʻOku totonu ke tau taʻofi ʻa e ngaahi lea taʻe ʻofá pe tafulú pe ngaahi tōʻonga taʻe ʻofá ʻi hotau fāmilí.

ʻOku ʻikai totonu ke faifai angé peá ke lea ʻaki ha foʻi lea pe fai ha faʻahinga tōʻonga he ʻikai ke ke loto ke faʻifaʻitaki ʻe hoʻo fānaú. Ko e fakakaukau ko ia ʻoku ʻi ai ha kau tangata ʻoku nau pehē ʻoku nau ʻaʻapa ki he ʻOtuá, pea ko honau niʻihi ko ha Kaumātuʻa ʻi ʻIsileli, ʻoku nau angaʻaki ʻa e lea taʻe feʻungá, … ʻoku fakamā pea taʻe taau ia mo e langí ʻi ʻolunga, pea ko hono fakahoko ko ia ʻi he ʻao ʻo honau fāmilí; ʻoku fakamā moʻoni. Pea ʻoku ʻi ai mo ha kau tangata ʻe niʻihi ʻoku nau tuli tonuhia ʻo pehē ʻoku ʻikai ke nau faʻa mapukepuke honau lotó: He ʻikai ke u tuʻuaki atu ia, pea te u fai ha faʻahinga meʻa pē ke mole ai ia meiate au. Te u tokanga ʻaupito ke tonu ʻa ʻeku ngaahi tōʻongá mo ʻeku ngaahi angafaí. …

Kuo pau ke tau ngaohi leleiʻi hotau uaifí. Ko ha toki tangata anga taʻe ʻofa moʻoni ia ʻokú ne ngaohi koviʻi ha fefine. … ʻIkai naʻá ke fakahoko mo ho uaifí ha ngaahi fuakava ki he moʻuí ni pea mo e taʻengatá? ʻIo, naʻa mou fakahoko ia. ʻOku ʻikai ke ke loto koe, ʻi he taimi te mo mavahe atu ai mei he moʻui ní, ke ke lava ʻo pehē, ʻE Mele, Sēini, ʻAna, pea ko hai pē hono hingoá, naʻe ʻikai ke u teitei fakamamahiʻi koe ʻi heʻeku moʻuí. Pea kapau ko ha ngaahi uaifi kimoutolu, ʻikai te mou fie lea ʻo pehē, ʻE Tōmasi, pe Viliami, naʻe ʻikai ke u teitei fakamamahiʻi koe ʻi heʻeku moʻuí kotoa. Hili iá, pea mo toki nofo fakataha ʻi he taʻengatá kotoa.11

Ngaahi husepāniti, ʻoku mou ʻofa ko ā ʻi homou malí mo ngaohi leleiʻi kinautolu, pe ʻoku mou fakakaukau kimoutolu ko ha kau tangata maʻu mafai māʻolunga kimoutolu ʻoku mou maʻu ha mafai ke fakamālohiʻi kinautolu? … ʻOku totonu ke mou ngaohi kinautolu ʻi he anga-ʻofa, ʻi he ʻaloʻofa pea mo e kātaki fuoloa, ʻo ʻoua ʻe lea kakaha pe lea kona, pea holi ʻi ha faʻahinga founga ke ke fakahaaʻi ai hao mafai ki ai. Pea, ko kimoutolu ngaahi uaifí, ngaohi leleiʻi homou husepānití, pea feinga ke nau fiefia mo ongoʻi fiemālie. Fāifeinga ke ngaohi homou ʻapí ko ha kiʻi hēvani, pea feinga ke pukepuke ʻa e Laumālie lelei ʻo e ʻOtuá. Tau hanga ʻe kitautolu mātuʻá ʻo akoʻi hake ʻetau fānaú ke nau ʻapasia ki he ʻOtuá pea mo akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi fono ʻo e moʻuí. Kapau te mou fai ia, te tau maʻu ha nonga ʻi hotau lotó, nonga ʻi he fāmilí, pea mo ha melino ʻi hotau ngaahi ʻātakaí.12

Taʻofi ʻaupito ʻa e ngaahi lea taʻe ʻofa mo kakahá, pea ʻoua naʻa fakangofua ʻa e loto ʻitá ke nofo ʻi ho lotó, pe maʻu ha nofoʻanga ʻi homou ʻapí. Mou feʻofaʻaki, pea feinga ʻa e mēmipa taki taha ʻo e fāmilí ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga lelei ʻo e tokotaha ko ʻeé, ʻe fakafōtunga ʻe he ʻelemēniti ko ia ʻo e ʻofá ʻa e foʻi fāmilí, pea ʻe maʻu ai ʻe hoʻomou fānaú ʻa e ongo tatau, pea te nau faʻifaʻitaki ai hoʻo sīpinga leleí, mo fakatolonga ʻa e ngaahi meʻa ne nau ako ʻi ʻapí.13

ʻOku totonu ke tau akoʻi mo moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e anga faka-ʻotuá ʻi hotau ngaahi fāmilí.

Ngaahi mātuʻa, mou lea moʻoni; ʻai ke falala atu hoʻomou fānaú ki hoʻomou leá, koeʻuhí kapau ʻe lea ʻaki ʻe ha tamai pe ʻe ha faʻē ha meʻa, te nau lava ke pehē, “kapau ʻoku lea ʻaki ʻe he tangataʻeikí pe fineʻeikí ha meʻa pehē, he ʻikai ke na teitei lea loi pe fasituʻu.” Ko e faʻahinga ongo ia ʻoku tau loto ke tanumaki ʻiate kitautolu pea mo hotau ngaahi fāmilí.

Pea ʻoku toe fie maʻu foki ke tau maʻa ʻi heʻetau moʻuí, ʻi hotau falé pea ʻi he meʻa kotoa pē. Pea ʻe ngaahi faʻeé, ʻoku totonu ke mou tanumaki ʻi homou lotó ʻa e laumālie ʻo e melinó; ʻoku totonu ke mou hangē ha kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá, ʻo fonu ʻi he anga haohaoa kotoa pē. Pea ko e ngaahi tamaí ʻoku totonu ke nau ngaohi leleiʻi ʻa e faʻeé. ʻOku ʻi ai hano ngaahi vaivaí? ʻIo. Pea pehē pē mo e husepānití. … ʻAi homou ngaahi ʻapí ke fonu fiefia. Pea tuku ke sio hoʻomou fānaú ʻoku mo feʻofaʻaki, koeʻuhí ke nau tutupu hake mo e ongo tatau ko iá, pea tataki ʻe he tefitoʻi moʻoni ko iá ke nau fakalāngilangiʻi ʻenau tamaí mo ʻenau faʻeé. Ko e faʻahinga ongo ʻeni te ne langaki kitautolú.14

ʻOku fai ha lotu ʻi homou fāmilí? … Pea ʻi he taimi ʻoku mou lotu aí, ʻoku mou fakahoko ia ʻo hangē ha fatongia pē ke faí, pe ʻoku mou punou ʻi he anga-malū mo e loto fakamātoato moʻoni ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá maʻau pea mo homou fāmilí? Ko e founga ia ʻoku totonu ke tau faí, pea mo tau tanumaki ai ha laumālie ʻo e līʻoa mo e falala ki he ʻOtuá, ʻo fakatapui kitautolu kiate ia, mo kumia ʻene ngaahi tāpuakí.15

Kuo ʻosi fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fakamaau hotau ngaahi fāmilí. Kau ʻAposetolo, Kau Palesiteni Fakasiteiki mo e Kau Pīsope, kuo mou fakahoko nai ʻeni ʻi homou ngaahi fāmilí? Kuo mou fakapapauʻi koā ʻoku fai ʻa e meʻa tatau pē ʻe he Kāingalotú? Kuo mou fakamamafaʻi nai ki he kakai ʻoku mou tokangaʻí hono mātuʻaki fie maʻu ʻo e moʻui maʻá ʻo kapau ʻoku nau fie maʻu ʻa e tāpuaki pea mo e maluʻi ʻa e Fungani Māʻolungá? Kuo teʻeki ke siofi lahi pehē ʻe he fanga ulofí ʻi ha founga kākā mo fekai pehē fau ha tākanga sipi mo ha fanga lami ʻo laka ange ʻi he kakai ʻo homou ngaahi uōtí mo homou ngaahi siteikí, ʻo hangē ko ia ʻoku lolotonga fai ʻe kinautolu kuo nau mateuteu ke nau fakaʻauha kinautolú. Kuo mou fakatokangaʻi koā ʻa e fakatuʻutāmakí ni, pea ʻoku mou fai nai homou lelei tahá ke maluʻi kinautolu?

Ngaahi mātuʻa, ʻoku mou anga-tonu ʻo fai pau koā ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e anga faka-ʻOtuá, pea ʻoku mou ʻōʻōfaki koā homou ngaahi fohá mo homou ngaahi ʻofefiné ʻaki ʻa e maluʻi kotoa pē ke nau hao mei he ngaahi māfihunga kākā ʻo e angahalá? ʻOku mou akoʻi kinautolu ʻoku totonu ke fakaʻeiʻeiki ange ʻa e anga-maʻa ʻi he tangatá mo e fefiné ʻi he moʻuí? Pe ʻoku mou tuku taʻe ʻilo pē kinautolu mo taʻe taukei ke nau tuifio mo ha faʻahinga sōsaieti pē ʻoku nau fili, pea ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻoku nau fiemālie ki aí, pea nau iku feohi ai mo e ngaahi olopoto ʻa e taha kākaá pea mo e koví? Ko e ngaahi fehuʻi ʻeni kuo pau ke ke tali pea te ke mā mo fakamalaʻiaʻi ai koe, pe ko haʻo fiefia mo maʻu ai ʻa e fiefia taʻengatá. Fakatokangaʻi ange ʻa e meʻa ko ʻení, ʻi hono foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e ngaahi tāpuaki mahuʻinga ʻoku tau maʻú, ʻokú ne fie maʻu ke tau fakafoki ange ha meʻa ʻoku taau. ʻI heʻetau maʻu kinautolú ʻoku tau haʻisia ai. Pea kapau he ʻikai fakahoko ʻeni, ʻe muimui mai ʻa e fakamalaʻiá.16

Ngaahi mātuʻa, tauhi totonu hoʻomou fānaú; akoʻi hake kinautolu ke nau ʻapasia ki he ʻEikí; he ʻoku nau mahuʻinga lahi ange kiate kimoutolu ʻi he ngaahi meʻa lahi ko ia ʻoku mou tokanga ki aí.

Pea ko kimoutolu fānau, talangofua ki hoʻomou mātuʻá; fakaʻapaʻapaʻi hoʻomou tamaí mo hoʻomou faʻeé. Kuo tauhi mai kimoutolu ʻe hoʻomou ngaahi faʻeé, pea ʻoku tokanga hoʻomou ngaahi tamaí ke mou ʻi ha tuʻunga lelei, pea ko honau lotó mo ʻenau fakaʻamú pea mo ʻenau ʻofá kuo tuku ia kiate kimoutolu. ʻOua naʻa mou fakamamahi kiate kinautolu ʻaki haʻamou mavahe mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú; ka mou ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala totonu ʻo e moʻuí. Pea ʻe ngaahi mātuʻa, fānau, ngaahi husepāniti mo e uaifi pea mo e kakai kotoa pē, ʻapasia ki he ʻOtuá pea falala ki Ai mo fakahoko ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hoʻomou tui fakalotu kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá.17

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ha founga ʻoku hanga ai ʻe heʻetau ʻilo ki he natula taʻe ngata ʻo e nofo malí mo e feohi fakafāmilí ʻo tokoniʻi ʻa e ongo ʻoku tau maʻu ki hotau ʻapí? ʻOku tokoni fēfē atu ʻa e ʻilo ko ʻení ke ke hoko ai ko ha mali pe mēmipa lelei ange ʻi he fāmilí?

  • Ko e hā ha meʻa pau ʻe lava ke fai ʻe he husepānití mo e uaifí ke na lava ai ʻo tauhi ʻena ngaahi fuakava heʻena malí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻe he mātuʻá ʻo akoʻi ʻenau fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fie maʻu ki honau fakamoʻuí? Ko e hā ha founga ʻe lava ai ha mātuʻa ʻoku ʻi ai haʻanau fānau ʻoku talangataʻa pe ʻi ai haʻanau ngaahi fehālaaki mamafa, ʻo tokoniʻi kinautolu?

  • Lau ʻa e Lea Fakatātā 3:5–6. Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá mo e ngaahi kuí ke teuteu ai kinautolu ke nau fanongo ki he Laumālié koeʻuhí ke nau lava ai ʻo faleʻi totonu ʻenau fānaú mo honau ngaahi makapuná? Ko e hā ha founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi fili ne ke fai ʻo ne tokoniʻi ai hoʻo fānaú pe ngaahi makapuná ke nau lelei?

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke ako mei he tā sīpinga ʻa hoʻo ongomātuʻá?

  • Lau pe hivaʻi ʻa e himi “Fānau au ʻa e ʻOtuá” (Ngaahi Himi, fika 301). ʻOku founga fēfē hano tokoniʻi ʻe heʻetau ʻiloʻi ko e fānau fakalaumālie kotoa kitautolu ʻa ʻetau Tamai ʻi he Langí ʻa e founga ʻoku tau fai ki heʻetau fānaú? hotau malí?

  • Naʻe fakatokanga ʻa Sione Teila fekauʻaki mo e lea kakaha pe tōʻonga taʻe ʻofa ʻi hotau ngaahi fāmilí. Te tau lava fēfē ʻo taʻofi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hotau ngaahi ʻapí?

  • Ko e hā ʻoku hoko ai hano fakamamahiʻi e loto pe sino ʻo hato mali pe fānau ko ha angahala mamafa ia ʻi he fofonga ʻo e ʻOtuá? Ko e hā ha founga ʻe lava ke fakaleleiʻi ai ʻa e palopalema ko ʻeni ʻo e ngaohikovia?

  • Ko e hā ha founga te tau lava ai ʻo tanumaki ha loto ʻofa mo ha melino ʻi hotau ngaahi ʻapí? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo hoko ki homou ʻapí ʻi ha taimi ne ʻi ai ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá? ʻE founga fēfē ha maʻu ʻe kinautolu ʻoku ʻikai nofo ʻi ha ʻapi melinó, ha nonga ʻi heʻenau moʻuí?

Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá:Saame 127:3–5; Mātiu 18:1–6; 3 Nīfai 18:21; T&F 68:25–28; 93:40–43; 132:19–20

Ngaahi maʻuʻanga fakamatalá

  1. Deseret News: Semi-Weekly, 23 Fēpueli 1883, 1.

  2. B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 459.

  3. “Stories and Counsel of Prest. Taylor,” Young Woman’s Journal, Mē 1905, 219; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  4. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1919, 156.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, 30 Māʻasi 1869, 3.

  6. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 278–79.

  7. “Extract from a Work by John Taylor about to Be Published in France,” Millennial Star, 15 Mē 1851, 82; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  8. ʻI he James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 3:87.

  9. “Extract from a Work by John Taylor,” Millennial Star, 15 Māʻasi 1851, 81–82; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  10. Deseret News: Semi-Weekly, 18 ʻOkatopa 1881, 1.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, 10 Māʻasi 1885, 1; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  12. The Gospel Kingdom, 284.

  13. Deseret News: Semi-Weekly, 16 ʻEpeleli 1878, 1.

  14. Deseret News: Semi-Weekly, 3 Sānuali 1882, 1; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  15. The Gospel Kingdom, 284.

  16. The Gospel Kingdom, 282–83.

  17. Deseret News: Semi-Weekly, 1 Sune 1880, 1; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

ʻĪmisi
father and daughter reading

“Tau hanga ʻe kitautolu mātuʻá ʻo akoʻi hake ʻetau fānaú ke nau ʻaʻapa ki he ʻOtuá pea mo akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi fono ʻo e moʻuí. Kapau te mou fai ia, te tau maʻu ha nonga ʻi hotau lotó, nonga ʻi he fāmilí, pea mo ha melino ʻi hotau ngaahi ʻātakaí.”