Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 16: Fakamālohia ʻEtau Fetuʻutaki mo e ʻOtuá


Vahe 16

Fakamālohia ʻEtau Fetuʻutaki mo e ʻOtuá

ʻE sai ange kapau ʻe hoko ʻa e ʻOtuá ko haku kaumeʻa, ʻi he toenga ʻo e ngaahi ivi mo e ngaahi mālohi kotoa mei tuʻá.1

Mei he Moʻui ʻa Sione Teilá

Ne maʻu ʻe Sione Teila ha ʻofa moʻoni mo fakafoʻituitui ki heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻá ne lau ia ko “ ʻetau Tamai, kaumeʻa mo hotau tuʻumālie ʻanga.” Naʻá ne pehē, “ ʻOku tau falala ki hono toʻukupú, pea ʻoku tau ʻilo te ne tataki mo fakahinohino, ueʻi pea mo puleʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa hono kakaí, ko ia, tau falala kiate Ia.”2

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Teila ʻi heʻene fakamoʻoni ki he ʻofa mo e tokanga mai ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻo pehē: “ ʻOku ʻikai ha tangata ʻe taha ʻi he māmaní kuó ne falala ki he ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai ke u tokanga au pe ko e fē ʻa e tuliki ʻo e māmaní kuo ʻi aí, te ne taʻe lava ke pehē naʻe fakatauʻatāinaʻi ia ʻe he ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ko e meʻa ia ʻoku hoko kiate aú, ʻo hoko moʻoni. Kuo fakafiemālieʻi au, ʻi he taimi ʻoku ou ʻi he ngaahi fonua mulí ai mo e ngaahi fonua foʻoú, ʻa ia ʻoku ʻikai ai haʻaku maʻuʻanga tokoni ka ko e Fungani Māfimafí peé, naʻe ʻi hoku tafaʻakí, pea ʻoku ou ʻilo naʻá Ne tali ʻeku ngaahi lotú.”3

Naʻe hā mahino ʻa e falala ko ʻeni ki he ʻOtuá ʻi he 1839, ʻi he taimi ne mavahe ai ʻa ʻEletā Teila mo ʻEletā Uilifooti Utalalafi ke ngāue fakafaifekau ʻi he ʻOtu motu ʻo Pilitāniá. Ne fakaʻau ʻo puke lahi ʻaupito ʻa ʻEletā Teila he lolotonga ʻena fononga mei Nāvū ki Niu ʻIoké, ʻa ia naʻe pau ke na heka vaka mei ai ki ʻIngilaní. Ne muʻomuʻa ai ʻa ʻEletā Utalalafi ki Niu ʻIoke ʻo tali mei ai kia ʻEletā Teila, he naʻe kiʻi tōmui ʻene fonongá koeʻuhí ko ʻene puké.

ʻI he aʻu atu ʻa ʻEletā Teila ki Niu ʻIoké, ne vēkeveke ʻa ʻEletā Utalafi ke fai mo ne mavahe peá ne fakatau leva ʻe ia ʻene paasi ki ʻIngilaní. Neongo naʻe ʻikai ke ʻi ai ha paʻanga ʻa ʻEletā Teila, ka naʻá ne tala ange kia ʻEletā Utalafi, “ ʻEletā Utalafi, kapau ʻokú ke pehē ko e lelei tahá ke u folau, te u kaungā folau mo koe.” Naʻe ʻeke ange ai ʻe ʻEletā Utalafi pe ʻe anga fēfē hano maʻu ʻe ʻEletā Teila ha paʻanga ki he folaú ni, pea tali ange ai ʻe ʻEletā Teila ʻo pehē: “Siʻi, he ʻikai ha meʻa ia ʻe faingataʻa ai. ʻAlu ʻo aleaʻi ha paasi maʻaku pea te u toki ʻoatu ʻe au ʻa e paʻangá.”

ʻI hono ongona ʻo e pōtalanoa ʻa ʻEletā Teila mo ʻEletā Utalafí, ne fakahā ange ai ʻe ha tangata ko Fietoa Teli (Theodore Turley) ʻoku fie kaungā folau mo e ongo ʻAposetoló ʻi heʻena fonongá peá ne tala ange te ne feimeʻakai maʻanaua, neongo naʻe hala paʻanga mo ia. Ne tala ange ʻe ʻEletā Teila kia ʻEletā Utalafi fekauʻaki mo e kole ʻa Fietoa Telí ke aleaʻi mo ha paasi ki ai.

ʻI ha taimi nounou pē mei ai, kuo foaki ʻe he ʻEikí ha paʻanga ki heʻenau fonongá. Ne lekooti ʻe ʻEletā B. H. Lōpeti ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē: “ ʻI he taimi ne fai ai ʻa e ngaahi alea ko ʻení, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha paʻanga ʻa ʻEletā Teila, ka naʻe fanafana ʻa e Laumālié [ki] ai ʻe maʻu vave pē ha paʻanga, pea naʻe teʻeki ai fehālaaki e kihiʻi leʻo vanavanaiki ko ʻení ki ai! Naʻe falala ki ai, pea naʻe ʻikai tō-noa ʻa ʻene falalá. Neongo naʻe ʻikai ke ne kole ha peni ʻe taha mei ha taha, ka naʻá ne maʻu ha paʻanga feʻunga mei ha kakai kehekehe ne nau foaki ʻiate kinautolu pē, ke fakalato ʻaki ʻa e ngaahi alea ki heʻene pāsí mo e paasi ʻa Fietoa Telí, ka naʻe ʻikai ke toe lahi hake ai.”4

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí pea ʻokú Ne tokangaʻi kitautolu hangē ha Tamaí.

ʻOku ʻikai ke hanga ʻe heʻetau tui fakalotú … ʻo ʻai ʻa e ʻOtuá ke hoko ko ha taha pule fakaaoao ke faingataʻa haʻatau fetuʻutaki ki ai, ka ʻokú ne tala mai ko ʻetau Tamaí ia, pea ko ʻene fānau kitautolu, pea ʻoku ʻi hono fatafatá ha ʻofa fakatamai kiate kitautolu; kuo tau ongoʻi ai ʻa e faʻahinga ongo ko ē ʻoku ʻi he vā ʻo e tamaí mo e fohá, ʻi he faʻeé mo e tama fefiné, mātuʻá pea mo e fānaú.5

Ko e hā ʻa e ongo ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá? ʻOkú ne ongoʻi ko ʻEne fānau kinautolu. Ko hoʻo ʻuhingá, kātoa? ʻIo, ʻa e hinehina, ʻuliʻuli, kulokula, Siu, senitaile, hīteni, Kalisitiane, pea mo e faʻahinga mo e kalasi kotoa pē ʻo e tangatá. ʻOku tokanga ki he tokotaha kotoa pē. Kuó ne fai pehē talu mei he kamataʻangá pea ʻe kei hoko pehē atu ai pē ki he ngataʻangá. Te Ne fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻe lava ʻe hono mālohí ke ʻaonga, tāpuekina, pea mo hakeakiʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻi he moʻuí ni pea mo ʻitāniti.6

Ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá. Ko ʻetau Tamaí ia pea ʻoku ʻi ai ʻEne totonu ke tataki kitautolu, ʻo ʻikai ngata pē ʻiate kitautolu, ka ʻoku ʻi ai ʻEne totonu kakato ke Ne tataki mo puleʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻoku ʻi he funga māmaní he ko hono hako kinautolu.7

Ko e kaveinga ko ē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ke ʻaonga ki he faʻahinga ʻo e tangatá ki he lahi taha ʻe lava ʻe Hono mālohí ʻo fakahoko kiate kinautolu. ʻOku tau faʻa talanoa he taimi ʻe niʻihi fekauʻaki mo hono hiki ʻo e langí mo māmaní ka kuo ʻosi hiki ʻe he ʻOtuá ʻa e langí mo e māmaní ke fakahoko ʻaki ʻa e kaveinga ko iá. … ʻOku feinga ʻa e ʻOtuá ke lelei kiate kitautolu, pea kuó ne fokotuʻu ai ha ngaahi fono koeʻuhí ko e taumuʻa ko iá. Kuó Ne fakahoko mai ʻa e Ongoongolelei taʻengatá koeʻuhí ko e taumuʻa ko iá; pea kuó Ne fakafoki mai mo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoni naʻe ʻi he kuonga fuoloá, fakataha mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni, ngaahi mālohi, ngaahi mōihū, ngaahi ouau, pea mo e ngaahi faingamālie kuó ne fakakoloaʻi ʻa e māmaní talu mei he kamataʻanga ʻo taimí.8

Kapau ʻoku mahino moʻoni kiate kitautolu ʻa kitautolu, te tau lau kitautolu ko ha kakai fakalangi, pea ko e ʻOtuá ko ʻetau Tamai, he kuo akoʻi kitautolu ʻi heʻetau lotú ke tau pehē, “Ko ʻemau Tamai, ʻoku ʻi he langi, ke tapuhā ho huafá.” [Vakai, Mātiu 6:9]. “ ʻOku ʻi ai haʻatau ngaahi tamai ʻi he kakanó, pea ʻoku tau fakaʻapaʻapa kiate kinautolu, hono ʻikai totonu ke tau fakamoʻulaloaʻi lahi ange kitautolu ki he Tamai ʻo e Ngaahi Laumālié pea tau moʻui” [Vakai, Hepelū 12:9]. He ʻikai fie maʻu ke u toe fakamoʻoniʻi ʻeni, he ʻoku mahino lelei pē ki he kāingalotú ko e ʻOtuá ko e tamai ia ʻa hotau laumālié, pea ko e taimi te tau foki atu ai ki hono ʻaó, te tau ʻiloʻi ia, ʻo hangē ko ʻetau ʻiloʻi ʻa ʻetau mātuʻa fakamāmaní. Kuo akoʻi kitautolu ke tau fakatau folofola kiate ia ʻo hangē ko ia ʻoku tau fai ki heʻetau mātuʻa fakamāmaní ʻo kole meiate ia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau fie maʻú; pea kuó ne ʻosi folofola “kapau ʻe kole mā ʻe hono fohá, te ne ʻange ki ai ha maka? Pe kapau te ne kole ha ika, ʻe ʻange ki ai ha ngata. “Ko ia kapau ʻoku mou ʻilo, ka ko e anga kovi, ke foaki ʻa e ngaahi meʻa lelei ki hoʻomou fānaú, ʻe fēfē hono lahi hake ʻo e fie foaki ʻa e ngaahi lelei ʻe hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langí kiate kinautolu ʻoku kole kiate iá” [Vakai, Mātiu 7:9– 11].9

ʻE tāpuakiʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻo kapau te tau fekumi kiate Ia ʻi he lotu fakatōkilalo.

ʻOku totonu ke tau ongoʻi ko e ʻOtuá ko ʻetau Tamaí ia pea ko ʻEne fānau kitautolu, pea kuó Ne ʻosi talaʻofa te Ne fanongo ki heʻetau ngaahi lotú, pea kuo ʻosi ui kitautolu ke tau talangofua ki Hono finangaló mo fakahoko ʻEne ngaahi palaní. Pea ʻoku totonu ai ke tau fakahoko ʻa e ngaahi fatongia kotoa pē kuo tuku kiate kitautolú, ʻo hangē ko ia ne fai ki ai ʻa e laú, pea ʻoku totonu foki ke tau faitotonu mo anga fakaʻeiʻeiki ʻi heʻetau fengāueʻaki ʻiate kitautolú, kae lava ke ola lelei ʻa ʻetau ngaahi lotú. Kapau te tau feinga ke kākaaʻi hotau ngaahi tokouá, ʻe anga fēfē leva haʻatau ʻamanaki ke tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá he founga ko iá, he [ko hotau tokouá] ko e foha ia ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ʻo tatau tofu pē mo kitautolu. … ʻOku tokanga ʻa e [ʻOtuá] ke ʻi ha tuʻunga lelei, pea kapau te tau feinga ke kumi faingamālie pea uesia ai ʻa e fānau ʻa e ʻEikí; ʻokú ke pehē ʻe hōifua ʻa e [ʻEikí] kiate kitautolu?10

ʻOku ou manatu ai ki heʻeku kei siʻí. ʻI heʻeku kei tupu haké ne u ako ai ke u fetuʻutaki mo e ʻOtuá. Taimi lahi, ne u faʻa ʻalu ai ki he ngoueʻangá, ʻo u toitoi ʻi ha pota vao, peá u punou ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻo ui kiate ia ke ne fakahinohino mo tataki au. Naʻá Ne ongona ʻeku lotú. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ne u faʻa ui ai ha tamaiki tangata kehe ke mau kaungā ō. He ʻikai ke kaunga kovi kiate kimoutolu fānau tangata mo e fefine, ke mou tangi ki he ʻEikí ʻi homou ngaahi potu liló, ʻo hangē ko ia ne u faí. Ko e faʻahinga laumālie ia ne u maʻu ʻi heʻeku kei siʻí. Pea ne taki mai ai au ʻe he ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē. … Ne tulimui ai hoku laumālié ki he ʻOtuá; pea ʻoku ou kei ongoʻi pehē ai pē.11

Te u tala atu ʻa e fuofua meʻa ne u angaʻaki ʻi he taimi ne u faʻa ʻalu ai ke malangá, ʻo tautautefito kapau ko haʻaku ʻalu ki ha potu [foʻou]—naʻá ku faʻa afe ki ha feituʻu, ʻi ha feituʻu pē te u aʻu ki aí, ki ha loto ngoueʻanga, feleoko, ki he loto vaó, pe ki hoku loki tukuʻanga valá, ʻo u kole ai ki he ʻOtuá ke ne tāpuakiʻi au mo foaki mai ha poto ke u feʻunga mo ha faʻahinga tuʻunga pē te u ala fehangahangai mo ia; pea naʻe foaki mai ai ʻe he ʻEikí ʻa e poto ne u fie maʻu ke ne pouaki aú. Kapau te ke feinga ke fai ʻa e faʻahinga founga ko ʻení, te Ne tāpuakiʻi mo koe foki. ʻOua te ke falala kiate koe pē, ka ke ako ʻa e ngaahi tohi lelei tahá—ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná—pea tānaki ʻa e ngaahi fakamatala kotoa pē te ke lava ʻo tānakí, peá ke toki pīkitai ki he ʻOtuá mo fakaʻataʻatā koe mei he kākaá mo ha toe anga fakalielia pē, pea ʻe toki ʻiate koe ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e Fungani Māʻolungá.12

ʻOua naʻa ngalo ke mou ui ki he ʻOtuá ʻi homou lotoʻi fāmilí, ʻo fakatapui kimoutolu mo e meʻa kotoa ʻoku mou maʻú ki he ʻOtuá ʻi he ʻaho kotoa pē hoʻomou moʻuí; pea feinga ke fai ʻa ia ʻoku tonú, mo tanumaki ʻa e laumālie ʻo e uouangatahá mo e ʻofá, pea ʻe toki ʻiate kitautolu ʻa e melino mo e tāpuaki ʻa e ʻOtua Moʻuí, te Ne toki tataki kitautolu ʻi he ngaahi hala ʻo e moʻuí; pea ʻe poupouʻi mo hiki hake ia ʻe he kau ʻāngelo māʻoniʻoní, mo e kau pēteliake ʻo e kuonga muʻá mo e kau tangata ʻa e ʻOtuá, pea ʻe toki manifi ange leva ʻa e veili ʻi hotau vā mo hotau ʻOtuá, pea te tau ʻunu ʻo ofi ange atu ki ai, mo fakamoʻoniʻi ʻe heʻetau moʻuí ʻa e ʻEiki ʻo e ngaahi kau taú.13

Kuo pau ke tau falala mo tui ki he ʻOtuá.

ʻOku ʻikai ke u tui au ki ha faʻahinga tui fakalotu ʻoku ʻikai kakato kotoa ki ai hoku lotó, ka ʻoku ou tui ki he tui fakalotu ko ē te u lava ʻo moʻui ʻaki, pe mate koeʻuhí ko iá. ʻOku ʻikai ko haʻaku lau ʻeni ki ha meʻa ʻoku ʻikai mahino kiate au; he kuó u ʻosi fekuki mo e maté, mo ʻohofi au ʻe he tēvoló, ka ʻoku ʻikai haʻaku tokanga ki ai. Kapau ʻe mole ʻiate au ʻa e ʻamanaki lelei ko ʻení pea tā ʻoku muna pē ʻa ʻeku tui fakalotú. … ʻOku ʻatautolu ke tau ngāueʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ne tau kamatá; ke tau falala mo tui ki he ʻOtuá; ke pouaki kitautolu ʻe he meʻá ni ʻi heʻetau ngaahi tōʻonga ʻoku fefakahokoʻakí.14

Kapau te tau fakahoko ʻetau tafaʻakí, he ʻikai ngalo ʻi he ʻEikí ke ne fakahoko Haʻaná. ʻI he tōʻonga fakavalevale ʻa e niʻihi kehé, ʻoku ʻikai totonu ke tau faʻifaʻitaki kiate kinautolu. ʻOku tau lau ko e Saione kitautolu ʻo e ʻOtuá, ko e kau loto maʻa. ʻOku tau lau ko e kau tangata mo e kau fefine fakaʻeiʻeiki kitautolu, ʻo e moʻoni mo e anga maʻa, pea ʻoku tau tui ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai totonu ke ngata pē ʻi heʻetau leá, ka ke pehē foki mo ʻetau tōʻongá; kuo pau ke tau ngāueʻi pea mo fakahoko ʻa e ngaahi folofola mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.15

Ko e tui taʻe ngāué ʻoku mate [vakai, Sēmisi 2:17, 26], ʻoku mahino ko e tui ko ē ʻoku moʻuí pea mo ia ʻoku tali ʻe he ʻOtuá, ʻa ē ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he tui ki he ʻOtuá, kae toe ngāueʻi mo e tui ko iá. ʻOku ʻikai ko e tupuʻanga pē ʻo e meʻa ʻoku ngāue aí, ka ʻoku fakatou kau ai ʻa e tupuʻangá pea mo e ngāue ʻoku faí. Pe, ʻi hono fakalea ʻe tahá, ko e falalá pe tuí ʻoku fakahaohaoaʻi ia ʻe hono ngāueʻí.16

Kuo pau ke tau falala ki he ʻOtuá, tuku ai pē hono nunuʻá mo hono olá ʻoʻona pe ko e hā ʻe hokó. Pea kapau te tau fakahoko ʻeni, kapau te tau tauhi ʻa e ngaahi fuakava māʻoniʻoni ne tau fai mo Ia pea ʻiate kitautolú, ʻe tuʻu maʻu ʻa Saione …

Ka te u tala atu ʻa e meʻa kuo pau ke tau faí, ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kuo pau ke ʻapasia hotau lotó ki he ʻOtuá; kuo pau ke tau tuku ange ʻa ʻetau mānumanú mo ʻetau ngaahi tōʻonga ʻoku halá, ʻa ʻetau taʻe fie ʻulutukuá pea mo ʻetau ngaahi anga fakavalevale kotoa pē. … Kuo pau ke tau fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻo fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, pea tauhi ai hotau sinó mo hotau laumālié ke maʻa, ke tau lava ai ʻo taau mo ongongofua ki he Laumālie ʻo e ʻOtua moʻuí, peá Ne tataki ai ʻetau ngaahi ngāue ki he kakai moʻuí mo e kau pekiá fakatouʻosi. Kuo pau ke tau holi maʻu pē ke maʻu ʻa e ʻOtuá mo ʻEne māʻoniʻoní, kae ʻoua kuo tau kalanga fakataha mo e toko taha ʻi he kuonga muʻá: ʻE ʻOtua, ʻafioʻi au, peá ke ʻiloʻi hoku lotó, [pea kapau] ʻoku ʻi ai ha hala kovi ʻiate au, [tuku ke ʻalu ia] [vakai, Saame 139:23–24]. Ko hotau fatongia, ko e ngaahi tamai mo e ngaahi faʻeé, ke ō atu ki he ʻao ʻo e ʻEikí ʻi he fakatōkilalo moʻoni, ʻo ui kiate Ia ke ʻi hotau lotó ʻa ʻEne melinó; pea kapau ne ʻi ai ha meʻa ne tau fehālaaki ai, ke tau vete kiate Ia ʻa e fehālaaki ko iá mo fakaleleiʻi ia ki he lelei taha te tau lavá; pea tuku ʻa e tangata mo e fefine kotoa pē ʻi ʻIsileli ke kamata ʻi he foungá ni ʻo fakamaau ʻa hono falé, pea mo tanumaki maʻu ai pē ʻa e laumālie ʻo e melinó, ʻa e laumālie ʻo e uouangatahá pea mo e ʻofá.

Pea kapau ʻe fakahoko ʻeni ʻe he ngaahi fāmili kotoa ʻo ʻIsilelí ʻi he fonua kotoa ʻo Saioné, ʻo ʻapasia kotoa ki he ʻOtuá mo fakahoko ʻa e māʻoniʻoní, ʻo pukepuke ʻa fufula ʻa e laumālie ʻo e loto fakatōkilaló mo e anga-maluú, pea falala kiate Ia, he ʻikai ha mālohi te ne lava ke uesia kitautolu.17

Ko e melinó ko e meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku ʻaʻeva fakatatau mo ʻEne māmá.

Ko e melinó ko ha meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ke fie maʻu ha melino? Kole ki he ʻOtuá. ʻOkú ke fie maʻu ha nonga pe melino ʻi ho fāmilí? Kole ki he ʻOtuá. ʻOkú ke loto ke toka ʻa e melinó ʻi ho fāmilí? Kapau ʻokú ke fie maʻu ia, moʻui ʻaki hoʻo tui fakalotú, pea ʻe toka mo nofoʻia leva koe ʻe he melino ʻa e ʻOtuá, he ko Ia ʻoku haʻu mei ai ʻa e melinó, pea ʻoku [ʻikai] ke nofo ia ʻi ha toe feituʻu. … Ko e melinó ʻoku lelei, pea te u pehē ke mou fekumi ki ai, pukepuke ia ʻi homou lotó, ʻi homou tukui ʻapí, pea mo ha feituʻu pē te ke fononga ki ai, ʻi he lotolotonga ʻo ho ngaahi kaungāmeʻá mo ho ngaahi mahení. Kapau pē ā te tau lava ʻo maʻu ʻa e melino ko ia ʻoku ʻi he ʻOtuá, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē. …

ʻE fehuʻi ʻe ha niʻihi, heʻetau lave ki he taú mo e ngaahi faingataʻá, ʻoku ʻikai nai ke ke ilifia koe? ʻIkai, ko ha tamaioʻeiki au ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku feʻunga pē ia, he ʻoku ʻi he fohé ʻa e Tamaí. Ko hoku fatongia ke hoko ko e ʻumea ʻi he nima ʻo e tangata tufunga ngaohi ipú, ke oʻi ngofua pea ʻaʻeva ʻi he maama ʻo e fofonga ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea ʻe tatau ai pē pe ko e hā ʻe hoko maí. Tuku ke tapa ʻa e ʻuhilá pea ʻuʻulu mo e mofuiké, ʻoku ʻi he fohé ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku siʻi ai ha meʻa te u toe fie leaʻaki, he ʻoku pule ʻa e ʻEiki ko e ʻOtua Fungani Māfimafí, pea ʻe hoko atu pē ʻEne ngāué kae ʻoua kuó Ne tuku Hono ngaahi filí kotoa ki Hono lalo vaʻé, pea mafola atu mo Hono puleʻangá meí he ngaahi vaitafé ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.18

Ko e meʻa pē ke tau faí ko e moʻui ʻaki ʻa ʻetau tui fakalotú, talangofua ki he faleʻi ʻa hotau Palesitení, loto fakatōkilalo mo anga-tonu pea ʻoua ʻe hikisia ʻi hotau mālohí, kae kolea ʻa e poto ʻo e ʻOtuá pea fakapapauʻi ʻoku tau melino mo e ʻOtuá, mo hotau fāmilí, mo e taha kotoa pē, koeʻuhi kae lava ʻa e melinó ʻo pule ʻi hotau lotó pea ʻi hotau koló.19

Ko e taimi ʻoku tau moʻuiʻaki ai ʻetau tui fakalotú, ʻi he taimi ʻoku tau ʻaʻeva fakatatau ai mo e maama ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá, ko e taimi ʻoku tau siʻaki ai [meiate] kitautolu ʻa e ngaahi angaʻulí mo e kākaá, kae lilingi mai ʻe he ngaahi fanafana fakanonga ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa e potó ki hotau lotó, ʻo ne ʻōʻōfaki kitautolu, mo ʻai ke ʻiate kitautolu ʻa e melinó mo e fiefiá, ʻoku meimei, ko e taimi ia, ʻoku tau toki maʻu ai ha kihiʻi ʻata ʻo e ngaahi meʻa kuo tokonaki maʻá e kau anga-tonú, pea ko e taimi ia ʻoku tau toki ongoʻi ai fakataha mo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku tau maʻú, ʻo hangē ʻoku tau ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí pea kuo tau mateuteu ke momoi kitautolu ko [ha] feilaulau ke fakahoko ʻaki ʻene ngaahi taumuʻa ʻi he māmaní.20

Ko e melinó ko ha meʻa ʻoku fiemaʻuá; ko ha meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá, pea ko e meʻaʻofa lelei taha ia ʻe lava ke foaki mai ʻe he ʻOtuá ki he kakai ʻo e māmaní. Ko e hā ha meʻa ʻe toe fiemaʻua lahi ange ʻi he melinó? Ke melino ʻa e ngaahi puleʻangá, melino ʻa e ngaahi koló, melino ʻa e ngaahi fāmilí. Pea hangē ko e māʻiliʻili ʻa e matangí [pe matangi hihifó], ʻoku fakanonga ʻe hono iví ʻa e mata ʻoku hohaʻá, fakanonga ʻa e fofonga ʻoku mamahí, pea tuli atu ʻa e faingataʻaʻiá mei he lotó; tuku ia ke ongoʻi kotoa ʻi māmani, pea te ne seʻe atu ʻa e mamahí mei māmani, pea ngaohi ʻa e māmaní ko ha palataisi. Ka ko e melinó ko ha meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá.21

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene ʻofa fakaemātuʻa kiate kitautolú? ʻE lava fēfē ʻetau ʻilo ʻokú Ne maʻu ha ʻofa faka-e-Tamai kiate kitautolú, ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi taimi ʻo e fiemaʻu fakalaumālié mo e fiemaʻu fakaetuʻasinó?

  • Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke tau faʻa fakahoko he taimi ʻe niʻihi ha lotu ʻoku ʻuhingá? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke ʻuhinga ange ai ʻetau ngaahi lotú?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he meʻa naʻe hoko ʻi he lotu ʻa Sione Teilá? ʻE anga fēfē haʻatau akoʻi ʻa e fānaú ke nau lotu ki he ʻOtuá ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Sione Teilá?

  • ʻE founga fēfē haʻatau fakatupulaki ha falala ki he ʻOtuá? Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo falala ki he ʻOtuá?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e lotoʻaki ke “ ʻaʻeva ʻo fakatatau mo e maama ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá”? ʻOku tokoniʻi fēfē ʻe he tuí ʻa e tuʻunga ko ʻeni ʻo e loto ʻakí? Ko e hā ha ngaahi founga pau te ke lava ʻo ngāue ʻaki ai hoʻo tuí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo hoko ai ʻa e melinó ko ha meʻaʻofa mei he ʻOtuá kiate koe? Kuo tokoniʻi fēfē ʻe he melino ko ʻení hoʻo ʻofa kiate Iá?

  • Ko e hā ha founga te ke fakaleleiʻi ʻaki ʻa e tuʻunga ʻo e melino ʻi ho fāmilí?

Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá: Lea Fakatātā 3:5–6; Filipai 4:6–7; 2 Nīfai 32:8–9; Mōsaia 4:9–10; T&F 19:23; 20:17–18; 59:23–24

Ngaahi maʻuʻanga fakamatalá

  1. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 343.

  2. Deseret News, (Weekly), 27 Dec. 1871, 550.

  3. The Gospel Kingdom, 45.

  4. Vakai, B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 65–74.

  5. The Gospel Kingdom, 30.

  6. The Gospel Kingdom, 63.

  7. The Gospel Kingdom, 79.

  8. The Gospel Kingdom, 30.

  9. Deseret News (Fakauike), 22 Tīsema 1853, 101.

  10. Deseret News: Semi-Weekly, 25 Sune 1878, 1.

  11. The Gospel Kingdom, 46.

  12. The Gospel Kingdom, 240.

  13. Deseret News: Semi-Weekly, 23 Tīsema 1879, 1.

  14. Deseret News (Fakauike), 11 ʻEpeleli 1860, 42.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 15 Mē 1883, 1.

  16. The Gospel Kingdom, 332.

  17. The Gospel Kingdom, 347–48.

  18. Deseret News (Fakauike), 24 Tīsema 1862, 202.

  19. Deseret News (Fakauike), 23 Sepitema 1857, 231.

  20. Deseret News (Fakauike), 3 Fēpueli 1858, 382.

  21. The Government of God (1852), 20.

ʻĪmisi
woman praying

Te tau lava ʻo fakamālohia ʻetau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻaki haʻatau lotu fakafoʻituitui maʻu pē.