Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 7: Angatonú


Vahe 7

Angatonú

Tau hoko muʻa ʻo haohaoa, tau hoko muʻa ʻo anga-maʻa, tau hoko muʻa ko ha kakai lāngilangiʻia, ke tau pukepuke ʻetau angatonú, ke tau failelei ki he kakai kotoa pē, mo tala maʻu pē ʻa e moʻoní, pea mo ngaohi leleiʻi ʻa e kakai kotoa pē.1

Mei he Moʻui ʻa Sione Teilá

Naʻe moʻui angatonu ʻa Sione Teila, ʻo ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he taha kotoa naʻá ne ʻilo mo ngāue fakataha mo ia ʻi he Siasí. ʻI he ʻaho hono hoko mei he ʻaho ne pekia ai ʻi Siulai 1887, ne fai ʻe hono ongo tokoní, ʻe Siaosi Q. Kēnoni pea mo Siosefa F. Sāmita ha tohi ki he nusipepa Deseret News ke fakahā ki he kakaí ʻa ʻene pekiá. Naʻe kau ʻi he fanongonongo ko iá hano fakahikihikiʻi ʻo Palesiteni Teila. Ko ha konga ʻeni ʻo e fakahīkihiki ne fakamatalaʻi ʻaki ʻa e ʻulungāanga ʻosikiavelenga mo angatonu ʻo e palōfita ʻofeiná ni:

“Ko ha kau tangata toko siʻi pē kuo faifaiangé pea moʻui ʻo hāsino ai ʻa e faʻahinga angatonu mo ha moʻui maʻa tuʻuloa pehē, kae ʻumaʻā ha faʻahinga loto toʻa hangē ko hotau Palesiteni ʻofeina kuo toki hiki atu meiate kitautolú. Naʻe ʻikai haʻane teitei maʻu ha ongoʻi manavahē ʻi heʻene fai e ngāue ʻa e ʻOtuá. Pea ʻi he ʻao ʻo e kau fakatanga fītaʻá, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ne tuʻu fakatuʻutāmaki ai siʻene moʻuí ʻi ha kau tangata naʻá nau fakamanamanaʻi ʻene moʻuí, pea ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ne fakamanamanaʻi ai ia ʻe he kakaí te nau fai ha meʻa kovi ki ai, ka naʻe ʻikai teitei [teki]—naʻe ʻikai teitei ilifia, pe manavahē. Naʻe tomuʻa ʻilo ʻe he Kāingalotu kotoa pē, ʻi he ngaahi meʻa ne fie maʻu ai ke lea hangatonu mo loto toʻá, ʻa e tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa Palesiteni Teilá pea mo e tō ʻe ʻi ai hono leʻó. Naʻe fehangahangai hangatonu mo e palopalema kotoa, pea taʻe toe afe ʻi he founga ko ē ʻe maʻu ai ʻa e fakaʻapaʻapa ʻanautolu ne mamata mo fanongo ki aí. Ne kau ʻi hono ngaahi tefitoʻi ʻulungāangá ʻa e loto toʻá, mo e hangatonu taʻe toe heliakí. …Ko ha tangata ia ʻe lava ʻo falala ki ai ʻa e taha kotoa.”2

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

ʻOku ʻuhinga ʻa e angatonú ke moʻui faivelenga ʻo tauhi pau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoní mo e māʻoniʻoní.

Tau hoko muʻa ko ha kau tangata ʻo e moʻoní, lāngilangiʻiá mo e angatonú—ko ha kau tangata ʻe mate ki heʻenau leá ʻo ʻikai toe liliu—ko ha kau tangata ʻe hoko ʻenau leá ko ha aleapau taʻengata. … ʻOku tau feingá ke ohi hake ha kakai te nau hoko ko ha kau tangata ʻa e ʻOtuá, ko ha kau tangata ʻo e moʻoní, ko ha kau tangata angatonu, ko ha kau tangata anga maʻa, ko ha kau tangata ʻe taau ke feohi mo e ngaahi ʻOtuá ʻi he ngaahi maama 3

ʻOku ʻamanaki ʻa e ʻOtuá ke Ne maʻu ha kakai ko ha kau tangata ʻoku nima maʻa mo loto maʻa, ʻoku taʻofi honau nimá mei hono tali ʻo e totongi fakafufuú,… ko ha kau tangata ʻo e moʻoní mo angatonu, ʻoku lāngilangiʻia mo anga maʻa, pea te ne tūlifua ki he hala kuo fakangofua ʻe he ngaahi ʻOtuá ʻi he ngaahi maama taʻengatá, pea ʻe he kau tangata lāngilangiʻia mo anga-tonu kuo nau moʻui pe ʻoku nau moʻuí, ʻa ia kuo nau ui kitautolu ko e Kāinga Māʻoniʻoní, he ʻokú Ne fiemaʻu ke tau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni, ʻo ʻikai ʻi he hingoá, pea ʻikai ʻi he fakakaukaú, ka ʻi heʻetau fakakaukaú mo e leá pea mo e tōʻongá.4

Ko e faingataʻa lahi taha kiate kitautolú he kuo tau fuʻu manako ʻi he liliu maʻa māmaní, pea lahi fau mo e konga ʻo māmani kuo fakaoloolo mai ki hotau lotó; ʻa e laumālie ʻo e taʻe toponó mo e mānumanú, pea—ko e hā leva haʻaku toe lea?—kuo mafola atu ʻa e taʻe faitotonú ʻo hangē ha mahaki fakaʻauhá ʻi he kotoa ʻo e māmaní pea ki he tafaʻaki kotoa pē, pea kuo tau konā ai ʻi he faʻahinga laumālie ko iá. ʻOku hangē ha mahaki fakaʻauhá ʻi heʻene ʻākilotoa ʻa e ngaahi faʻunga kotoa ʻo e sōsaietí; pea kuo ʻikai ke puleʻi ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻolunga, fakaʻeiʻeiki, pea mo lāngilangiʻia ʻoku ʻi he fatafata ʻo e ʻOtuá, kuo tau tulimui ki he ngaahi koloa ʻuli ʻa ē ʻoku lau ko e tupuʻanga ʻo e kovi kotoa peé [vakai, 1 Tīmote 6:10]; pea kuo ʻikai ke tau tuku hotau lotó ki he ʻOtuá, ka kuo tau tuku hotau lotó ʻi he māmaní, ʻa hono ngaahi anga fakavalevalé mo hono ngaahi meʻa muná. … Fakahaaʻi pea mo fakamoʻoniʻi ki māmani, ki he kau ʻāngeló pea ki he ʻOtuá ʻokú ke ʻi he tafaʻaki ʻo e moʻoní mo e totonú, ʻo e faitotonú, ʻo e maʻá mo e angatonú, pea ʻokú ke mateakiʻi ʻa e ʻOtuá mo Hono Puleʻangá.5

Tukunoaʻi ʻa māmani mo e meʻa te nau lava ʻo lea ʻaki pe fakahokó, he ko e meʻa pē te nau lava ʻo fakahokó ʻa e meʻa ʻe fakangofua ange ʻe he ʻEikí. …Tetau malangaʻi ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu, mo hoko atu ʻi hono taukaveʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoní, pea tau fokotuʻutuʻu maʻu kitautolu ʻo fakatatau mo e founga ʻa e ʻOtuá, ʻo feinga ke taha—he kapau ʻoku ʻikai ke tau taha ʻoku ʻikai ʻa e ʻEikí kitautolu pea he ʻikai ke teitei lava ia, ʻo hoko ko ha ngaahi maama ʻoku ʻikai hano ngataʻanga. Fanongo ki ai, kimoutolu Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní! Pea ʻoua naʻá ke palani ki ai maʻau pe ki hao tuʻunga; ka ke pehē pē ʻi ho lotó, “Ko e hā te u lava ʻo fai ke tokoni ʻi hono langa ʻo Saioné. Kuó u ʻi heni, pea ko e meʻa kotoa kuó u maʻú ʻoku tuku ia ki he funga ʻōlitá, pea ʻoku ou mateuteu ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo tatau ai pē pe ko e hā, pe ko e feituʻu ʻe ʻave au ki aí, pea naʻa mo e ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.” Ka ʻoku teʻeki ai ke tau fakahoko ia; ʻoku fuʻu lahi ʻetau tokanga pē ki haʻatautolú pea inumia ai ʻa e laumālie ʻo e māmaní, ʻo moʻulaloa pea mo fakatonu ki he ongo mo e mālohi ko iá. Ka ko ʻeni, neongo ʻoku tau fakaʻamu ke lelei ʻa e māmaní pea mo tau loto ke paotoloaki ʻenau fiefiá, ʻoku ʻikai totonu ke puleʻi kitautolu ʻe heʻenau ngaahi tōʻongá pe moʻulaloa ki honau mālohí. Ko e ʻOtuá ʻa e ʻEiki ko hotau ʻOtuá; kuo pau ke Ne hoko ko hotau tuʻi mo e tokotaha foaki fonó, pea kuo pau ke ne pule kiate kitautolu.6

ʻOku ʻuhinga ʻa e angatonú ke faitotonu ki he ʻOtuá, kiate kitautolu, pea mo e niʻihi kehé.

ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga, te u pehē, ʻoku totonu ke tau fakakau ʻi heʻetau lotú, ʻo laka hake ia ʻi ha toe tefitoʻi moʻoni ʻoku tau fekauʻaki ʻi he moʻuí, ʻa ia ko e moʻoni ʻo e taumuʻá pe ʻuhingá. ʻOku pehē ʻe he folofolá—“Kapau ʻe fakatau- ʻatāinaʻi kimoutolu ʻe he moʻoní pea tā te mou tauʻatāina moʻoni, ʻo ʻikai valokiʻi ʻa e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá, ʻi he lotolotonga ʻo e kakai kākaá mo e toʻu tangata anga faikehé” [Vakai, Sione 8:32, 36; Filipai 2:15]. ʻOku toe tala mai ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoní ʻi hotau lotó [vakai, Saame 51:6]. ʻOku taau ke faitotonu ʻa e tangatá ʻiate kinautolu pē, ke nau fefaitotonu ʻaki ʻi heʻenau ngaahi leá kotoa, fengāueʻakí, [ngaahi aleá], ʻi heʻenau fetuʻutaki fakaekinautolú, ngaahi alea fakapisinisí pea ʻi he meʻa kotoa pē; ʻoku totonu ke puleʻi kinautolu ʻe he lea totonú, ʻe he faitotonú pea mo e angatonú, pea ko ha toki tangata vale moʻoni ia ʻoku ʻikai faitotonu kiate ia, pe faitotonu ki heʻene ngaahi fakapapaú mo hono loto fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalotú.

Te tau lava pē ʻo fekākāʻaki … ʻo hangē ha ngaahi paʻanga maka loi ʻokú ne fetongi ʻa ia ʻoku moʻoni mo mahuʻinga ʻi he lotolotonga ʻo e tangatá. Ka ʻoku vakili ʻe he ʻOtuá ʻa e lotó mo hakule ʻa e [ngaahi] mahalo ʻa e fānau ʻa e tangatá [vakai, Selemaia 17:10]. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú pea mahino ki ai ʻetau ngaahi holí mo hotau lotó; ʻokú ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi tōʻongá pea mo e ʻuhinga ʻokú Ne ʻai ke tau fakahoko ai iá. Kuo maheni mo e ngaahi tōʻonga pea mo e ngaahi founga ʻa e fāmili ʻo e tangatá, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi fakakaukau fufū mo e ngaahi angafai ʻa e fānau ʻa e tangatá, he ʻoku nau eʻa pea mo mataʻāʻā ʻi hono ʻaó, pea koe- ʻuhí ko kinautolu te ne ʻomi ai kinautolu ki he fakamāú.7

ʻOku totonu ke tau mātuʻaki faitotonu, ʻiate kitautolu, pea ki he tangata kotoa pē; tuku ke tatau maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku tau lea ʻakí mo ha aleapau; fakaʻehiʻehi mei he fōtunga kotoa pē ʻo e hikisiá mo e meʻa muná; ka ke anga-malū, mo loto māʻulalo, mo anga fakatōkilalo; ke ke fonu ʻi he angatonu mo e lāngilangi; pea ke ke fengāueʻaki ʻi he faitotonu mo e māʻoniʻoni mo e tangata kotoa pē.8

Kapau ʻoku fakamoʻua ʻe ha tangata ha paʻanga ʻe nima pea kuo pau ke ne tuku ha meʻa ke maluʻi ʻaki, telia naʻa manavasiʻi ʻa e tokotaha ʻoku fakamoʻua mei aí naʻa kākaaʻi ia. ʻOku ʻikai faʻa fefalalaʻaki ʻa e tangatá ki heʻenau aleá. He ʻikai te u lau ʻoku mahu- ʻinga ha tangata kapau he ʻikai ke u falala ki heʻene leá. ʻOku ʻikai hano mahuʻinga, ʻikai ha makatuʻunga, pe falala ki ai. Ka ko e kakai moʻoni ʻeni ne pehē ʻe he palōfitá ʻe ʻi ai ʻi he ngaahi ʻaho faka- ʻosí. ʻOku nau fai e fuakavá kae ʻikai teitei fakakaukau ke tauhi ia. ʻOku hoko ai ʻenau leá ko e meʻa noa pē, pea ʻikai ha makatuʻunga ki hanau angatonu.

ʻOku ou leaʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni ke mou meaʻi, he ko e tuʻunga ʻeni ʻo māmaní. Pea ʻoku tau hao nai mei ai? Mole ke mamaʻo—pehē ange mai ne tau pehē. Pehē ange mai ne lahi ange ʻa e faitotonú, ʻa e anga-maʻá, ʻa e angatonú mo e lea moʻoní, pea ke lahi ange ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻiate kitautolu kuo palani ke hakeakiʻi mo fakalāngilangiʻi ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku ou leaʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni he ko e mā-ʻanga ia ki he fāmili ʻo e tangatá; pea kapau ʻoku nau ʻi he Kāingalotú pea tā he toki meʻa fakamā moʻoni, pea ʻoku totonu ke tau fakaliliʻa kotoa ai; he kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻi he māmaní ʻoku tonu ke hoko ko ha taha ʻoku angatonu, moʻoni pea mo faitotonu, ʻoku totonu ko kitautolu ia, ʻi he feituʻu kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē. Pea kapau te tau leaʻaki ha meʻa pea tā ʻoku totonu ke taau mo feʻunga ia ke fai ha falala ki ai ʻo hangē ne tau fakapapauʻí, pea hangē kuo haʻi ʻaki kitautolu ha ngaahi haʻi ʻe laumano ke tau fakahoko iá.9

Ko e hā e meʻa ʻoku tau tui ki aí? ʻOku tau tui ki he maʻá, ki he anga-maʻá, ki he faitotonú, ki he angatonú, ki he lea moʻoní kae ʻikai tukulolo ki he loí; ʻoku tau tui ki he faitotonu, mo e moʻoni pea mo anga fakaʻeiʻeiki ki he kakai kotoa pē; ʻoku tau tui ki he ʻapasia ki he ʻOtuá, ki hono tauhi ʻo ʻEne ngaahi fonó mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku tau fai kotoa koā ʻeni? ʻIkai, ʻoku ʻikai kotoa. Pehē ange mai ne tau pehē. Ka ko ha konga lahi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku nau fakahoko ʻeni; pea kapau ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai, tuku ke nau toe vakaiʻi fakalelei honau ʻalungá. … Pea koeʻuhí ʻoku tau ʻi hení koeʻuhí ko e taumuʻa ke langa hake ʻa Saione, ʻoku ʻamanaki Ia ke tau anga-tonu pea mo fakaʻeiʻeiki ʻi heʻetau fengāueʻakí pea ki he tangata kotoa pē foki.10

Kuo pau ke tau angatonu ka tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e koví mo langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga pelepelengesi mo mahuʻinga. ʻOku faʻa ofo ʻa e tangatá he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻenau mamata ki he anga kākaá, ki he angahalá mo e koví, ki he mole ʻa e faitotonú mo e angatonú, mo e ngāue koví ʻoku ʻi he potu kotoa pē; ka ko e hā ha ʻuhinga ke nau ofo ai? … ʻIkai ne ʻosi malangaʻi kiate kitautolu ʻoku ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ʻa e ngaahi tenga ki honau fakaʻauhá pea kuo pau ke nau holo? Pea ʻi he taimi ʻoku tau mamata ai ki hono tāmoloki ʻo e lāngilangí, pea mole mo e angatonú mo e moʻoní, lolotonga iá ʻoku kākā ʻa e kau angahalá mo laka atu [ʻo talangataʻa] mo puleʻi mo tataki ʻenau ngaahi ngāué, te tau ala mahalo pē kuo ʻosi tuku ʻa e tokí ki he aka ʻo e [fuʻu ʻakaú] pea kuo popo mo vavé ni haʻane holo [vakai, T&F 97:7]. Ko e meʻa ia kuo hoko ʻi he ngaahi puleʻangá he ʻaho ní. ʻOku ʻikai totonu ke tau lāunga pe pehē ʻoku ngali kehe pe ʻoku ʻi ai ha meʻa faikehe fekauʻaki mo ia. Ne tau ʻosi ʻamanaki pē ʻe hoko ʻa e ngaahi meʻá ni, pea kuo pau ke toe kovi lahi ange mei he ʻahó ni. Ka ʻoku tau femoʻuekina ʻi hono fakahā ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú.11

ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, ʻa ia ʻoku tānaki ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea kuó ne ʻomi kitautolu mei he ngaahi puleʻanga, ngaahi fonua, faʻahinga mo e kakai kehekehe. Ke hā? Ke fakangalivaleʻi kitautolu? Ko ʻetau taumuʻá nai ke moʻui tatau mo ia ʻoku fai ʻe he angahalá— ke tau “mānumanu mo pōlepole mo laukau mo lea kovi mo talangataʻa ki he mātuʻá, mo taʻe fakafetaʻi, ko e kau holi kovi, ko e kau manuki kiate kinautolu ʻoku leleí, ʻoku nau maʻu ʻa e ngeʻesi ʻo e lotú, kae ʻikai ko hono mālohí?” [Vakai, 2 Tīmote 3:2–5.] ʻIkai, he ne tau omi ki hení ke tau lava ʻo ʻilo ʻa e ngaahi fono ʻa e Fungani Māfimafí, pea teuteuʻi ai kitautolu mo hotau hakó ki he ngaahi nofoʻanga fakatuʻi, ngaahi pule, ngaahi mālohi pea mo e ngaahi mafai ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tau faʻa talanoa he taimi ʻe niʻihi fekauʻaki mo Saione, ʻa ia kuo pau ke langa ʻi he Vahe fonua Siakisoní; kae ʻumaʻā ha Selusalema Foʻou kuo pau ke langa mo teuteu ke fakafetaulaki ki he Selusalema ʻa ia ʻe ʻalu hifo mei he langí. ʻOku fēfē hono fakafehoanaki atu ʻetau moʻuí mo ʻetau tōʻongá ki he ngaahi meʻá ni? ʻOku tuku ʻapē ki ai hotau lotó, ngaahi ongó mo ʻetau tokangá, pe ʻoku tau loto ngalongalo pea femoʻuekina hotau ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa fakamāmaní?

ʻOku tau teuteu ʻapē ʻetau fānaú ki he taimi ko ʻení, mo tau fakamafola atu ha mālohi ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku tau ō ki ai ke tataki ʻa e kakaí i he hala ʻo e moʻuí pea mo ʻohake kinautolu ki he ʻOtuá? Pe ʻoku tau tūʻulu ki lalo—ʻo moʻui fakaʻaho pē, ʻo fakatatau mo ʻene hokó? Te u pehē ʻoku totonu ke tau ʻā hake ʻo mo- ʻui, pea feinga faivelenga ʻi he tūlifua ki ha hala te ne ʻomi ʻa e fofonga hōifua ʻo e Fungani Māfimafí. …

ʻOku totonu ke tau teuteuʻi hotau toʻu tupú ke nau molomolo mui vaʻe ʻiate kitautolu, kapau ʻoku tonu hotau ʻalungá, koe- ʻuhí ke nau hoko ko ha kau mēmipa fakaʻeiʻeiki ʻi he sōsaietí, pea ka hili ʻetau ʻi he māmaní ʻo hoko atu ki he maama kahaʻú, ʻoku tau tuku heni hotau [hakó] kuo tokamālie ʻi he angatonú, ʻa ia te nau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku tonu ke tau akoʻi ʻetau fānaú ʻi he anga-vaivaí mo e loto fakatōkilalo, angatonú, anga-maʻá mo e ʻapasia ki he ʻOtuá, koeʻuhí ke nau lava ʻo akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ki heʻenau fānaú. … Feinga ke tohi tongi ʻi he loto ʻo homou toʻu tupú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻe ngalingali te ne ngaohi kinautolu ke nau lāngilangiʻia, faka kaukau lelei, poto, anga-maʻa, anga fakatōkilalo, ko ha kau tangata mo ha kau fefine haohaoa, ʻoku fonu moʻoni mo angatonu. … koeʻuhí ke nau lava fakataha mo kimoutolu ʻo maʻu ha tofiʻa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.12

Taimi ʻe niʻihi, ʻoku ngalo ʻiate kitautolu, ʻoku tau fengāueʻaki mo ha niʻihi tokolahi kehe, ʻi hono fakahoko ʻo e māʻoniʻoní mo hono fokotuʻu ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní; pea tau fai ai ha fanga kiʻi anga taʻe ʻofa, pea ngalo ʻiate kitautolu ʻa e uiuiʻi maʻongoʻonga mo nāunauʻia ko ia kuo ui kitautolu ki aí. Ko hotau tokolahi kuo tukulolo ki he ʻahiʻahí; ʻoku tau humu ʻo tō ai ki he fakapoʻulí, pea mole ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Kuo ngalo ʻiate kitautolu ʻoku ʻafio mai ʻa e ʻOtuá mo e kau ʻāngeló; kuo ngalo ʻiate kitautolu ko e laumālie ʻo e kau tangata anga-tonu ne fakahaohaoaʻí mo ʻetau ngaahi tamai ʻi he kuonga muʻá, ʻa ē ʻoku nau fakaʻānaua ki hono fokotuʻu ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní, ʻoku nau mamata mai kiate kitautolu, pea ʻoku ʻatā ai ʻetau ngaahi angafaí ke mamataʻi ʻe he kakai kotoa pē kuo fakamafaiʻi ʻi he maama taʻe hā maí.

Pea ʻi he ngalo ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻá ni, he taimi ʻe niʻihí, ʻoku tau hangē ai ha valé, pea ʻoku mamahi ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá; ʻo ne mahuʻi atu meiate kitautolu, pea ʻoku tuku pehē ai kitautolu ke tau taufā holo ʻi he fakapoʻulí. Ka te tau lava ʻo mo- ʻui ʻaki ʻetau tui fakalotú, ke ʻapasia ki he ʻOtuá, ke faitotonu moʻoni, ʻo tauhi ʻa e ngaahi fonó mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuní, pea tauhi ʻene ngaahi fekaú ke fakahoko kinautolu, ʻoku totonu ke tau ongoʻi makehe ʻaupito. ʻOku totonu ke tau ongoʻi fiemālie mo fiefia. ʻE nonga hotau lotó mo nēkeneka. Pea ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻi he uike kotoa pē, ʻi he taʻu kotoa pē, ʻe tupulekina ʻa ʻetau fiefiá.13

ʻE tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku hā mei heʻenau moʻuí ʻa e angatonú mo e maʻá.

Fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku teu hokó, ʻa e ngaahi ʻahiʻahi, ngaahi faingataʻa, mo e ngaahi mamahí kuo pau ke tau fekuki mo iá, ko ha meʻa ia ʻoku ʻikai ke u fuʻu tokanga au ki ai; he ko e ngaahi meʻá ni ʻoku ʻi he toʻukupu ia ʻo e ʻOtuá. … Kapau te tau lotoʻaki mo talangofua, pea kau ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí ki he totonú mo e moʻoní, mo e angatonú, ki he angamaʻá mo e maʻá pea mo e māʻoniʻoní, ʻo talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻo-ní mo e ngaahi fono ʻo e moʻuí, pea tā ʻe kau mo kitautolu ʻa e ʻOtuá, peá Ne poupouʻi hake kinautolu kotoa ʻoku muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní ni. … ʻE laka atu ʻa e haohaoá mo e angamaʻá mei he ikuna ki he ikuna, kae ʻoua kuo nau fakahoko ʻa e meʻa kotoa ne palani ʻe he ʻOtuá ke nau fakahoko ʻi he māmaní.14

Faitotonu kiate koe pē, faitotonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Anga-maʻa, lea moʻoni pea mo fonu angatonu, ʻapasia ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻi ho lotó, pea ʻe ʻiate koe ʻEne ngaahi tāpuakí, mo tokoni atu hono Laumālié kiate koe, mo ho ngaahi toʻu tangata ʻi mui ʻiate koé, ko ha ngaahi maama ʻoku ʻikai hano ngataʻanga. ʻĒmeni.15

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Fakatatau mo ia kuó ke ako meia Palesiteni Teilá, ʻe anga fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e angatonú? Ko e hā ha tafaʻaki ʻo e moʻuí ʻe mātuʻaki faingataʻa ai ke pukepuke ʻa e angatonú?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e faitotonu kiate kitautolú? ki he kakai kehé? ki he ʻOtuá? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke faitotonu ʻi he tapa kotoa ʻo ʻetau moʻuí? Ko e hā ha founga ʻoku tāpuekina ai kitautolu ʻi heʻetau faitotonú?

  • ʻE kehe fēfē ʻa e moʻuí kapau ʻe lotoʻaki ʻe he taha kotoa ʻa e ongo tefitoʻi moʻoni ʻo e faitotonú mo e angatonú? Ko e hā ha founga ʻe tokoni ai ʻa e faʻahinga loto peheé ki hoʻo tōʻongá?

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e fānaú he ʻahó ni fekauʻaki mo e angatonú? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke akoʻi ai ki he fānaú ʻa e mahuʻinga ʻo e faitotonú mo e angatonú?

  • ʻOku tuʻunga fēfē hono fakafehoanaki atu ʻetau moʻuí mo ʻetau tōʻongá ki heʻetau taumuʻa ko hono langa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau toutou fai ʻa e fakafehoanaki ko ʻení?

Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá:Saame 15:1–5; Lea Fakatātā 20:7; ʻAlamā 41:14; T&F 10:28; 136:25–26; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Deseret News: Semi-Weekly, 24 ʻOkatopa 1882, 1.

  2. B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 410–11.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, 21 ʻOkatopa 1884, 1.

  4. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 123.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, 15 Māʻasi 1881, 1.

  6. Deseret News: Semi-Weekly, 31 ʻAokosi 1880, 1.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, 16 Tīsema 1873, 1; ne fakaleleiʻi ʻa e fakapalakalafí.

  8. The Gospel Kingdom, 343.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, 11 Fēpueli 1873, 2.

  10. Deseret News (Fakauike), 26 ʻEpeleli 1882, 210.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, 26 Sānuali 1875, 1.

  12. Deseret News (Fakauike), 15 Sānuali 1873, 761; ne fakaleleiʻi ʻa e fakapalakalafí.

  13. The Gospel Kingdom, 179.

  14. Deseret News: Semi-Weekly, 19 Tīsema 1876, 1.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 11 Dec. 1877, 1.

ʻĪmisi
John Taylor

Ko Palesiteni Sione Teila, ngalingali ko e taʻu 1883. Fakatatau mo e fakamatala ʻa hono ongo tokoní, “ko ha kau tangata toko siʻi pē kuo faifaiange pea moʻui ʻo hāsino ai ʻa e faʻahingé angatonu mo ha moʻui maʻa tuʻuloa, kae ʻumaʻā ha faʻahinga loto toʻa pehē.”