2020
O Le Faatonu Fou o Feso’ota’iga o le a Ia Lagolagoina Faalapotopotoga ma Nuu i Niu Sila ma Atumotu o le Pasefika
Oketopa 2020


Itulau i le lotoifale

O Le Faatonu Fou o Feso’ota’iga o le a Ia Lagolagoina Faalapotopotoga ma Nuu i Niu Sila ma Atumotu o le Pasefika

Ia Iuni o le tausaga nei, o Tania Torea, mai Porirua, Niu Sila, na amata faigaluega o se Faatonu Fesoasoani o Feso’ota’iga o le Eria mo Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Pasefika.

O lo’o galulue vavalalata ma Richard Hunter, o le Faatonu o Feso’otaiga a le Eria, ma volenitia a le Ekalesia mai le pasefika.

O Mrs Torea e i ai lona talaaga malosi i le malamalama ai i mataupu o le Ekalesia ma nu’u, ona aumaia faatasi lea o tagata e saili fofo e faamanuiaina ai tagata uma o lo’o a’afia.

O lana auaunaga o se faatonu o fesootaiga mo volenitia mo le afa pito i lalo o le Motu i Matu o Niu Sila, ma le Motu i Saute, mo le fitu tausaga talu ai, o ni tausaga ia sa faauo ai ma le tele o tagata i le Katoliko, Egelagi, Mosalemi, Iutaia ma isi faatuatuaga.

Sa fai fo’i lona sao i le tele o fa’atalanoaga taua i le fesoasoani lea i tagata Niu Sila ia maua mai le malosi mai isi, faaaloalo i ese’esega, ma le faatauaina o mea e aumaia faatasi ai tatou.

O lana galuega volentia ma tagata o le malo ma isi vaega—aemaise lava galuega e pei o le faamatagofieina, totoina o la’au, o le faamamaina o nofoaga faitele, toefaaleleia o faleaoga, ma le aoina o meaai—sa lagona ai le aufaatasi ma le faagae’etia ai i latou o e na auai.

O se tasi o taumafaiga na faapitoa lava ona pele i lona loto o le poloketi o pine, faatasi ma tagata ma uo o le nuu o le au Iutaia i Ueligitone. O lena poloketi faaumiumi na vaaia ai tagata na auai o omai faatasi e faamama ma polesi le ova atu ma le miliona o pine mo se faaaliga e manatua ai ma faamamaluina ai le sili atu ma le miliona tamaiti na maliliu i le taimi o le taua lona lua o le lalolagi.

O lona tofiga fou faalegaluega o le a faalauteleina ai le matafaioi o lana galuega a o ia lagolagoina taitai, tagata o le Ekalesia ma faifeautalai mai Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i totonu o Niu Sila ma atumotu o le Pasefika.

O le taulaiga a Mrs Torea o le a fesoasoani lea i ta’ita’i faalelotoifale ma tagata e faailoa lu’itau sili o loo feagai ma le Ekalesia ma o tatou sosaiete lautele atu, ma saili lea o auala tau feso’otaiga e faaleleia ai olaga o tagata ta’ito’atasi ma faamanuia ai aiga ma nu’u.

O le tele o le galuega lea o le a aofia ai le fai pa’aga ma le malo, ma isi faatuatuaga ma faalapotopotoga i nu’u ina ia ausia se iuga lelei mo tagata uma.

Na saunoa Mrs Torea ua ia taulai atu i luitau ma faamoemoega ina ia maua le fesoasoaniga mai le Lagi ina ia malamalama ai i mea e mana’omia, faia ni faauoga i soo se mea e alu i ai, ma galue so’oso’o tauau ina ia faia se suiga lelei i olaga o tagata.

O le ki i lenei faagasologa, na ia faapea mai, o le “faalogo ina ia malamalama, ma ia saili le siufofoga o le Alii e taialaina i tatou ia tatou galuega.”

Na saunoa Paul Morris, Polofesa Malolo Faamamaluina o A’oa’oga Faalelotu i le Iunivesite o Victoria i Ueligitone, na ia saunoa, “O Tania na avea o se pou malosi taua o feagaiga i va o ekalesia ma a latou feso’otaiga i le laumua mo ni tausaga se tele. Ou te mautinoa o le a ia aumaia lenei aafiaga, lona atamai ma le tuuto i lana matafaioi fou.”

Na faapea mai Vicki Wihongi, mai Hamilton, “O Tania e i ai lona tomai maoae e galulue faatasi ai ma se au i se auala e mafai ai ona atia’e ma musuia ai i latou.”

“O le uiga mafagafagafa ma le alofa o Tania i galuega tau fesootaiga i Ueligitone na faia ai se eseesega moni mo le Ekalesia ma i latou na fesootai i ai,” o le saunoaga lea a Peter Thomson, o le peresitene o le Siteki a Wellington New Zealand a le Ekalesia.

“Ua matou fiafia e vaaia lona faatosinaga ma lona sao ua faalautele atu i Niu Sila atoa ma le Pasefika.”