2020
O Fatu ua Tuia i Manu’a Loloto: Malamalama i le Sauaina i totonu o le Aiga
Oketopa 2020


O Fatu ua Tuia i Manu’a Loloto: Malamalama i le Sauaina i totonu o le Aiga

O mamanu le manuia e mafai ona atiina ae i soo se sootaga. O le matauliaina e mafai ona aliali ai le sauaina pe taofia ai foi a o lei amataina.

Ata
upset woman and husband

Ata pue e faaaoga mo na‘o faamoemoega tau-faamatalaga, na faia e tagata faataitai.

Talu ai nei sa valaau mai ai a’u e se tamā ua nutimomoia lona loto. O lona afafine o Jenna (ua suia igoa) sa aoga i le kolisi ma faia ai se faigauo fou, ma sa televave tele le gasologa. O lana uo tama o Jake, sa uunaia o ia la te faaipoipo ma sa tuuitiitia ai le fesootaiga a Jenna ma ona matua. Sa faatoese atu Jenna ia i la’ua, ma faamatala mai, o le malosi o le alofa o Jake ma lona naunau la te mafuta o se ulugalii.

Sa amata ona matua popole le aiga o Jenna ina ua latou iloaina sa i ai se toalua muamua o Jake ma se la tama na te lei ta’uina ia Jenna. Sa la telefoni i le toalua muamua, o lē sa fai mai, o Jake e mataga ona uiga itaitagofie ma e fuā foi. Ina ua iloa e Jake, sa amata ona ita tele. Fai mai o ia ua “pule mai” matua o Jenna ma sa ia ta’ua se taimi na la le fiafia ai i se tala ula sa ia faia e uiga i le atamai o Jenna. Na faatauanau pea ma le iloa lelei e Jake ia Jenna ia fai e ia lava ana faaiuga e ala i le momotueseina o i laua. Sa leai se faamoemoe o matua o Jenna ona ua le toe tali maia a la telefoni ma tesi.

E mananao tagata uma i se aiga fiafia, ae tusa lava foi pe taumafai tagata e ola i le talalelei, e mafai lava ona leatapa’ia sootaga. O nisi o luitau o ni taunuuga o le le malamalama ma maseiga masani i aiga. Peitai, i aiga maloloina, e faatoese ia tagata ona o amioga le lelei ma toe fonofono masaesae, ae i tulaga e le manuia, e i ai mamanu faifai pea o le ’ina’inā po o le faatautala ia e oo ai ina sauaina.

Sauaina Faaleaiga ma le Talalelei

“Ua outou tuʼimomomoina loto o a outou avā agavaivai, ma aveesea le faatuatuaina o outou e a outou fanau” (Iakopo 2:35).

O le sauaina e aofia ai faatinoga ua faamoemoe ia faatiga pe puleaina. E aofia ai se āuga o amioga e ono aofia ai le le amanaiaina, faapopoto, faitioga faaleo, ma sauaga faaletino pe faalefeusuaiga.1 Ae pagā, o amioga faasaunoa o se mea masani, na fuafuaina e nisi o sikola e faapea pe tusa ma le kuata o tamaiti i le lalolagi atoa e leaga le faiga faaletino, faalefeusuaiga po o le faalelagona.2 O tagata matutua foi ua maualuga le afaina, ma e tusa ma le 1 mai le 4 tamaitai ma le 1 mai le 10 alii ua aafia i sauaga faaletino mai se toalua.

O le sauaina e mafai ona tupu i soo se sootaga, ma o alii ma tamaitai e mafai ona avea ma tagata e faatinoina sauaga. Peitai, e peiseai o alii e lotofafau ma faatinoina sauaga matuia faaletino ma faalefeusuaiga, ae o tamaitai e peiseai e fefefe, pulea malosi, pe matua faatiga e se toalua.3

O le sauaina e faatama’ia ai le agaga o le ē faatausuai ma le ē afaina ai, ma e feteena’i ma aoaoga a le Faaola. Ua saunoa mai perofeta o ona po nei e faapea, o i latou “o e faasaunoa i taitoalua po o fanau … o le a i ai se aso tou te tutu atu ai e tali atu i luma o le Atua.”4 O i latou o e faasaua e tele ina latou le amanaiaina pe suia foi mataupu faavae o le talalelei. Mo se faataitaiga, sa ou fautuaina se ulugalii e faia e le tane ni fegalegaleaiga tau-lagona ma tamaitai ma faaalu ai a la teugatupe i taaloga faitupe, ma nai lo le faatoese, sa ia fosia lana ava e faamagalo ma tausisi pea o lana ava e “tele atu lana agasala” pe afai na te le faamagaloina o ia [tane]. Sa ia faapasiloa lona tiga ae fai mai o la e sa’o o ia i le Atua semanu e le avea o ia o sē e faigaluega i le malumalu. Ina ua talanoa atu lana ava i taitai o le Ekalesia, sa ia lei manatu mamafa i mea na ia faafitia ae faatele i atugaluga o lana ava, ma fai mai e ātu lava o ia. Sa teena e le tane ia “mataupu faavae o le faaaloalo, alofa, [ma le] agaalofa”5 ma sa faia faatautala lana avā. O ana [avā] taumafaiga e ola i mataupu faavae o le talalelei sa le mafai ai ona foia le faafitauli sa fatuina e lana tane.E mafai e i tatou taitoatasi ona faamatuu atu i amioga e le manuia. E i ai uiga patino masani i ituaiga uma o sauaga, ma o le tele o le ogaoga ma le faifai soo o nei mea, o le atili le manuia ai foi lea o le sootaga. O ni mamanu masani nei o sauaga e lima e mafai ona fesoasoani ia te oe e iloa ai amioga le lelei ia te oe lava ma isi.

Ata
sad little girl

1. Faasaua

“Ua ’ole’ole o latou laulaufaiva, o i o latou laugutu le mea oona o le asipi: … ua tumu [o o latou] gutu i le fetuu ma le upu faafiufiu” (Roma 3:13–14).

Na sau se alii e vaai au mo se fofo i moomooga o lana avā, o lē sa tauemuina o ia i lona “manaomia o se fesoasoani.” I le lotu sa tausaafia ma faaleagaga o ia, ae i le fale o lona faasausili lē mafaufau e matuitui tiga pei o se sasa. Na te faitioina lana tupe maua ma fai mai o lana galuega faafaiaoga “o se galuega a se teine.” Sa ia fai i lana tama tama, “Ou te faamoemoe e te le i’u ina avea o se palaai pei o lou tamā,” ma e alu le aso o talanoa i le telefoni ma lona tina, lea la te aamu ai ma fai pona o a la tane. O tagata faitio e manatu e tauleleia i le matua’ia o le tiga ma “fiafia ia mafatia ai isi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:13). Ua solia e tagata o nei aiga poloaiga a Iesu “e aua le faamasino atu” ma “aua le faasala atu” (Luka 6:37) a o latou vaai maualalo, faaalia le inoino, pe faipona.

2. Taufaasese

“Ua ulu ia te oe se agaga pepelo, ma ua e tuu ese le Agaga o le Atua” (Alema 30:42).

O le taufaasese o se aga masani o le sauaina a o faaitiitia e le au saua a latou amioga, ae tuua’ia isi, ma femilosa’i faaupuga. O lea tulaga e faafememea’i ai i latou e aafia fua, e pei ona faamatala mai e se tasi o i latou na auai i a’u suesuega: “[O lo’u toalua e] mateletele lona ita, ona fai mai lea o se faatoesega ma faapea mai, “Ia tasi o le mea o oe e sese’ … ma fai ai lava seia oo ina amata ona ou talitonu i ai.”6 O le faafitia o le mea moni i se tasi e ta’u o le tutuina o le kesi, ma e tuua ai tagata ua afaina fua, e fenumia’i ma lē mautonu e uiga i o latou manatua ma manatu. E pei o isi ituaiga o taufaasese, o le tutuina o le kesi e fai faapopoto ai talanoaga ma folamua mai ai se talaluma pepelo.

O i latou o e sauaina matuia isi e teena lava le ioeina faapea o latou faatiga ma e tele ina latou fai mai o i latou ua afaina fua. Ina ua faamatala mai e Jenna lona le toafimalie e uiga i faitioga a Jake i ona matua, sa ita o ia ma tausisi e faapea sa “faatiga” o ia ia te ia. O Jake o se tasi “o i latou ua alalaga ua solitulafono … ma o fanau i latou lava o le le usiusitai” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:17). Sa le gata ina ia faalauiloaina se tala sese ae sa ia teena foi le mea moni.7

Ata
man with head in hands

3. Alofaga

“Tautino atu ou ’aleu ma lena sese na e faia” (Alema 39:13).

O se tagata lotomaualalo na te lagonaina le tu’itino i le faatiga i isi ma salamo ma faia mea e sili atu ona lelei. O se tasi o lē e faasaua, e teenaina le fafagu o le loto faamaoni i ’alofaga. E pei ona toefaamatala e se tasi o a’u tagata auai i sailiiliga, “Ou te lagona le maniti e uiga i le sauaina faaletino, ona mulimuli ane lea ou te mafaufau ai semanu e le tupu pe ana faapea e tau lava ina tapuni lona gutu.” O lona “faanoanoa e lei tupu mai i le salamo” (Mamona 2:13) ae nai lo lena sa tulei esea i le ita matuitui ma le tautuua’i.

I le faatalanoaga, sa ou fai atu ai i se ava e faapea ou te lei molimauina lava lona faaalia o le salamo faaleatua mo le tele o tausaga i le faitioina o lana tane. O lana tali sa le o se faanoanoa ae o se gaulemalie mo ia lava: “Manaia, o se tasi lea o mea ou te le o faia!” O tagata faasaua e teena le tiutetauave ma e itaita gofie ma e faaufiufi. E faigofie lava ona tiga i nai mea iti.

4. Faamaualuga

“Ia taitasi outou ma manatu ma le lotomaulalo, ua sili nisi uma ia i latou lava” (Filipi 2:3).

O le faamaualuga e aofia ai aia patino ma le manatu-ifo ia te oe lava. O se tasi alii e mateletele i lana avā ma le fanau i taimi uma e mafaufau ai latou te “le o faaaloalo” ia te ia. Afai e le ogatusa o latou manatu ma ia, ua latou “vaai maualalo” ia te ia pe ua latou “le usiusitai.” O le faamaualuga e faatautavā ma e taulai i le paoa ma le manumalo. I se tulaga e ese mai ai, o se aiga maloloina e galulue faatasi, e i ai se tulaga tutusa o le le faaitu’au, o tagata o le aiga e “faamaoni tagata uma o le tasi i le isi i fealoaiga na latou fai” (4 Nifae 1:2). O taitoalua e ao ona avea o ni paaga tutusa,8 lea e tofu sao ai ma e taua manatu uma.

5. Puleaina

“Pe a tatou … faaaoga le pule po o le puleaga po o le faamalosi i luga o agaga o le fanauga a tagata, … e aveese e le lagi i latou lava” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:37).

E ui tatou te faatauaina le faitalia, o se mea e ofo ai i le tele o taimi e ta’u atu ai e tagata o le aiga i le tasi ma le isi pe faapefea ona mafaufau, lagona, ma faatino. O nisi ua oo lava ina latou pulea e ala i le taufaafefe, faamaasiasi, leai se alofa, po o le taufaamata’u. O se tasi tane e i ai ona faamoemoega le mafulisa’ia faapea e tatau i lana avā ona saunia sana taumafataga o le taeao i aso uma i se taimi patino, ia faatino ni manaoga patino, ma faalogo atu ia te ia e tusa ma ona “atugaluga,” ia e masani ona aofia ai le auala e mafai ona faaleleia ai o ia [ava]. Na te mataituina lona faaaluina o tupe ma e ita pe afai e le vave ona tali mai o ia i ana tesi.

Sa faamatala e se tasi tina lona le fiafia e le aunoa i lana tama teine talavou i soo se taimi e faaalia ai e le teineitiiti le faanoanoa pe le tausisia foi tulaga faatonuina e le tina. Afai e le tino mai ia faamoemoega, pe afai foi e faaalia e lana tane ni popolega, e le toe ano lava i tagata uma ma e le toe gagana.

Ata
holding hands

Faamoemoe ma le Faamalologa

“Ua ou faalogo i lau tatalo, ua ou iloa ou loimata; faauta foi, ou te faamalolo ia te oe” (2 Tupu 20:5).

E ui o le sauaina e nutimomoia ai le loto, ae e mafai lava ona suia e le aunoa. E mafai e i latou o e afaina fua ona aapa atu i punaoa faaleagaga ma faapolofesa, ma saili atu i le mana o le Togiola a le Faaola e faamalolo ai o latou manu’a. Ina ia maua se fesoasoani, alu i le abuse.ChurchofJesusChrist.org.

O i latou na faasaua ua tatau ona salamo ma saili atu mo se fesoasoani. O lea tulaga e manaomia ai le alu ifo i “lalo i le loloto o le lotomaualalo” (3 Nifae 12:2) ma talia le tiutetauave atoa mo a latou amioga. O le suiga e manaomia ai le sili atu nai lo na o folafolaga mo taimi pupuu ma taumafaiga palepale aluga. O le tiga o le salamo loloto e tauivi i le agaga, ma o nisi e le naunau e faia, ma e tuua ai e aafia fua ma faaiuga faigata pe faapefea ona puipuia i latou lava.9

E popole lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou e faapei foi o le tamā mafatia na valaau mai ia te au e uiga i lona afafine. O le alofa o le Atua e pei o le “lautele o le faavavau” (Mose 7:41), ma e matuai tiga lava o Ia pe a faatiga e Lana fanau le tasi ma le isi. I se talanoaga faamomoiloto ma Enoka, sa tutulu o Ia. “O i latou nei o ou uso; o i latou o galuega a o’u lava lima, … ma [ua Ou] tuu atu foi le poloaiga, e tatau ona latou alolofa o le tasi i le isi, … ae faauta, ua latou aunoa ma le alofa, ma ua latou inoino i o latou lava toto” (Mose 7:32–33). E i ai le taufaitagi i le lagi ma le lalolagi pe a faamanu’alia ia tino ma agaga. Ae, faatasi ai ma le lotomaualalo, o le mana o le Atua, ma fesoasoaniga faapolofesa pe a tatau ai, e mafai ona taofia ai amioga faataumaoi ma amatalia se fale o le mamalu, saogalemu, ma le alofa.

Faamatalaga

  1. Mo nisi faamatalaga e uiga i le sauaga faaletino, tagai i le abuse.ChurchofJesusChrist.org. Mo nisi faamatalaga e uiga i sauaga faalefeusuaiga ma le faaoolima, tagai i le Benjamin M. Ogles, Agency, Accountability, and the Atonement of Jesus Christ: Application to Sexual Assault” (Faigalotu a le Iunivesite o Polika Iaga, 30 Ian. 2018), speeches.byu.edu; ma Chieko N. Okazaki, “Healing from Sexual Abuse” (Brigham Young University conference, Oct. 23, 2002).

  2. Tagai i le Maryam Ajilian Abbasi, Masumeh Saeidi, Gholamreza Khademi, Bibi Leila Hoseini, Zahra Emami Moghadam, “Child Maltreatment in the World: A Review Article,” International Journal of Pediatrics, vol. 3, no. 1 (2014), 353–65.

  3. Tagai Hamby, S., “Current controversies: Are women really as violent as men? The ‘gender symmetry’ controversy,” in Claire M. Renzetti, Jeffrey L. Edleson, and Raquel Kennedy Bergen, Sourcebook on Violence Against Women, 3rd ed. (2018), 78–82.

  4. “O Le Aiga o se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Me 2017, 145; tagai foi abuse.ChurchofJesusChrist.org.

  5. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.”

  6. Jason B. Whiting, Megan Oka, and Stephen T. Fife, “Appraisal distortions and intimate partner violence: Gender, power, and interaction,” Journal of Marital and Family Therapy (2012), suppl: 1:113–49.

  7. Mo isi faataitaiga faatusi paia o le teena o le upumoni, tagai i le Ioane 3:19–21; Galuega 7:54; 2 Nifae 1:25–26; ma le 2 Nifae 4:13.

  8. Tagai “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi”; tagai foi H. Burke Peterson, “Pulega Amioletonu,” Ensign, Iulai 1989, 6–11, mo nisi faamatalaga e uiga i le aoaoga faavae o le tusapau ma fesili e mafaufau i ai e tusa ma sootaga o feagaiga.

  9. O i latou o i ai i ni tulaga faasaua, e tele ina feagai ma filifiliga e uiga i le ala e puipuia ai lo latou lava saogalemu, po o le saogalemu o isi, faapea foi e tatau ona latou faatutuina ni tuaoi po o ni faaitiitiga o a latou fegalegaleaiga ma i latou o e ua tiga. Na talanoaina e Peresitene James E. Faust (1920--2007) lea tulaga faigata ina ua utia se tasi i “se sootaga faaumiumi ma e le mafaasaoina mai ai lea e faataumaoia ai le mamalu o se tagata i le avea ai ma se tagata soifua” (“Faamauoaina o Lau Faaipoipoga,” Liahona, Ape. 2007, 3); tagai foi i le vaega o le “Fesoasoani mo E Afaina Fua” i le uepisaite a le Ekalesia i le puipuiga o le sauaina mo nisi faamatalaga ma itu e filifili ai.