2020
O se Alii Talavou Fiti na Fesoasoani i Se Tagata ‘Ese Na Mafatia i Tafāala
Oketopa 2020


Itulau i le lotoifale

O se Alii Talavou Fiti na Fesoasoani i Se Tagata ‘Ese Na Mafatia i Tafāala

“E ui lava i le faigata o nei taimi o lo’o tatou iai, o le mea lea . . . ua aumai ai le ataata i o’u foliga”.

Sa alu atu Api Tuitubou e asiasi i le fale a ona matua e latalata i Suva Fiti, lea na ia maitauina ai se taavale, e tutusa ma le ituaiga taavale e iai lana taavale, o lo’o pe i autafa o le auala. O Api, o se tagata o le Ekalesia o le Au Paia o Aso e Gata Ai, na tu ma fesili i le tagata e ona le ta’avale po’o le a le mea ua tupu.

Ona sa iai ni vaega faaleoleo o taavale sa i le fale a ona matua e le mamao ese, na ia amata ai loa ona galue i le latou taavale, ae na vave ona iloaina o le faafitauli sa fai sina faigata i lo le mea na ia mafaufau ai. E mana’omia ai se fesoasoani a se enisinia fai taavale.

Na iloa mulimuli ane e Tuitubou na faanoi e ana uo fou le taavale mai se tasi o o latou aiga ma sa malaga mai i se mea mamao mai lo latou nu’u i Ra e faatau a latou fua o faatoaga i le maketi i Suva. Talu ai sa ia te ia le vaega e manaomia mo le taavale, na tonu ai o lea ia tuuina ia i latou ma saili se tasi e sili atu ona atamai e faia le latou taavale.

“I le mae’a ai ona ou mafaufau i le mamao o le mea na malaga mai ai ma le osigataulaga na ave i ai i le aumaia o a latou fua o faatoaga i le maketi,” fai mai Tuitubou, “sa ou mafaufau ai e tu’u i ai le vaega lea e mana’omia e sui ai (ona o lea e ia te a’u). O le tilotilo atu i o latou foliga . . . na liusuavai ai lo’u fatu.”

I ni nai vaiaso mulimuli ane, na o’o mai ai se asiaiga e le’i fuafuaina mai lē e ona le taavale. “Na o mai ma se taga manioka ma le lua taseni popo,” ma ia faapea mai. “O le agaga faafetai na omai ma latou, na auina mai ai se lotomalie ina tele mo a’u.”

Na fai mai lē e ona le taavale “o a uma mea na ia aumaia e le mafai lona totogi ai le tau o le vaega (lea na fai ai le taavale), ae peita’i o ia ma lona aiga ua tumu i le agaga faafetai ma sa tatalo mo a’u ma lo’u aiga,” o le tala lea Tuitubou.

Sa ia faaauau, “Sa ia faasoa atu i lona aiga ma ana uo e uiga i se tagata ‘ese sa fesoasoani i le atalii o lona uso i luga o le auala, ma le auala na tuu ai e le Atua i latou i le nofoaga sa’o i le taimi sa’o mo a’u ina ia ou sau ma fesoasoani ia i latou.”

Na faapea mai Tuitubou sa matua fiafia o ia ina ua mafai ona ia fesoasoani. “Ou te talitonu afai e ia i tatou le avanoa e fesoasoani ai i se tasi, fesoasoani ia i latou, ‘ona e ono mafai ona avea oe ma a’afiaga i lena tagata i se auala lelei ma faamanuia ai oe i se mea e sili atu.”

“E ui lava ina faigata nei taimi o lo’o tatou ola ai, o ni mea pupu’u nei e tutupu e aumaia ai le ataata i ou foliga ma ua saunia ai fo’i a’u ou te alu i le isi maila faaopoopo e fesoasoani pe a i ai le avanoa ou te fesoasoani ai.”

I le Konafesi Aoao ia Oketopa 2019 a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, na saunoa ai Peresitene Russell M. Nelson e faapea: “O le Au Paia o Aso e Gata Ai, e pei foi o isi soo o Iesu Keriso, o loo tagai i taimi uma mo auala e fesoasoani atu ai, e siitia, ma alolofa i isi. O i latou o loo naunau ina ia ta’ua o le nuu o le Alii ua “loto e tauave le avega a le tasi [ma le isi], . . . e faanoanoa faatasi ma e e faanoanoa; . . . ma [ia] faamafanafana atu ia te i latou o e e manaomia le faamafanafanaga.’ Latou te saili moni lava e ola i poloaiga muamua ma le sili ma le lona lua. A tatou alolofa i le Atua ma o tatou loto atoa, Na te liliu atu o tatou loto i le tulaga manuia o isi i se taamilosaga matagofie ma mama” (Russell M. Nelson, “O Le Poloaiga Lona Lua ma le Sili”, O Le Liahona, Novema 2019, 96).