2020
I Totonu o lou Mafaufau ma I Totonu o Lou Loto
Oketopa 2020


Itulau i le lotoifale

I Totonu o lou Mafaufau ma I Totonu o Lou Loto

O le tele lava o taimi e mulimuli ai Nia i lona loto. O filifiliga uma lava o le olaga, i le mae’a ai ona fetu’una’i ma le loto tatalo ana filifiliga, e na te talitonuina lava ona lagona e taitaia o ia i le filifiliga sa’o.

“E te silafiaina pe aisea e taua ai lou faalogo i lou loto?” Na ia faamatalaina, “ona e faapena ona talanoa mai le Atua ia i tatou, e ala mai i le Agaga Paia.”

O Etina Nunia Ete’aki (nee Palu) na soifua mai o ia i le Ekalesia Free Wesleyan i Toga, o lona tama o se ta’ita’i iloga, ae sa tele ni a latou uo ma aiga o ni tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

E iai lava se tasi o uo e masani ona asiasi atu i lo latou aiga i Houma, Tongatapu, e latou te fai ‘aiga faatasi ma fai ni a latou talanoaga faasamasamanoa, ma umi ma le tama o Nia. O lenei uo o Eric B. Shumway, sa avea ma peresitene o le Misiona a Toga Nuku’alofa o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Pa’ia o Aso e Gata Ai i le taimi lea. O Elder Shumway e le’i leva tele atu ona faae’e i ai se suafa matai Toga ia te ia, ma o le tamā o Nia sa fesoasoani ia te ia ina ia malamalama i tiutetauave o se matai.

E ui lava na tumau pea ma le faamaoni lona tama i lana faatuatuaga, ae na te le’i teenaina lava se valaaulia e asiasi atu i le Ekalesia a Elder Shumway. Na manatua e Nia lo la auai i se sauniga faamanatuga ma ia maitauina ai ma le filemu auala e tapua’i ai tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O iina na totoina ai i le loto o Nia ni lagona na fai ma a’afiaga o le ta’ita’iina o lona olaga.

Ina ua mae’a ana aoga, na avea Nia ma se faiaoga i le kolisi a Queen Salote, e faatautaia e le Free Wesleyan Church. Sa faato’a 20 ma ona tupu ona tausaga ma sa amata ona mafaufau e fia faaipoipo, ae sa iai se mea sa faafatu’ulu ia te ia.

“Sa ou mafaufau ou te le mana’o i se toalua e ulaula pe inu pia,” o le tala lea a Nia, “ma ona o la’u galuega, na ou mafaufau afai e manaomia ona ou faigaluega, e tatau i lo’u toalua ona naunau ma loto malie e vaai ma tausi la ma fanau.”

Na mamafa i le mafaufau o Nia ia manatu e uiga i le faaipoipo. I se tasi aso na ia maua ai se u’unaiga malosi: e na te mana’omia se galuega fou.

“Na ou iloa lelei i lo’u mafaufau e tatau ona ou faiaoga i Liahona,” sa ia faapea mai, o lona iloaina lelei o se aoga maualuga i le lotoifale e faatautaia e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

O le masani lava, o tagata o lo’o toa’aga i le lotu e faafaigaluega e faiaoga i Liahona, ae peita’i na malosi lava lagona sa le’i faavaivaia ai Nia. Sa fesili o ia i le uso o lona tama, o se tagata iloga o le Ekalesia I Toga, e fesoasoani ia te ia i lana tusi talosaga, ma na le’i umi ae tuuina atu lana tusi talosaga, ae maua loa e Nia le galuega.

E ititi ifo ma le masina mulimuli ane, ae auai loa o ia i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma e le’i umi lava ae feiloai loa i se soa e faavavau; sa la galulue o ni ta’ita’i o alii ma tamaitai o le faalapotopotoga a le autalavou matutua mo le Siteki o le Autalavou Matutua a Nuku’alofa Tonga Ha’akame.

Ua sili atu nei ma le 25 tausaga talu ona mulimuli Nia i lona loto aga’i atu i Liahona. Faatasi ai ma se galuega maoae, o le faaiuga na taitai atu ai o ia i le Ekalesia, o se faaipoipoga agaalofa ma se fanau aulelei e toa fa—e to’atolu ua uma ona auauna atu i ni misiona ma e toatasi o lo’o sauni e faaipoipo i le malumalu.

“O le malumalu o se faamanuiaga faapitoa lena o lenei Ekalesia,” na faapea mai ai Nia i le mavae ai o le maliu lata mai nei o lona toalua pele. “O lo matou aiga na faamauina i le malumalu mo le taimi nei ma le olaga e faavavau.” O le mafanafana o le iloa o le a ia faatasia ma lana tane o se tasi lena o faamanuiaga o lenei Ekalesia. “Ou te iloa ua muamua atu lo’u to’alua e saunia se nofoaga mo i matou,” ma ona laufofoga fiafia.

O le asō, o u’unaiga o Nia o lo’o faamalosia e le ta’ita’iga a lona faamanuiaga faapeteriaka. Ua valaauina o ia e lona faamanuiaga i le faapotopotoina o Isaraelu, ma ua vaaia e Nia le faataunu’uina o folafolaga a’o avea ai o ia ma ta’ita’i i lona aiga ma le nu’u i le lotoifale.

I aso nei, o lo’o faalauteleina e Nia lona valaauga e ala i le talimalo—ma le fafagaina—o tagata ulu o le malumalu i Niu Sila o ē asiasi atu i le malumalu i Nuku’alofa Toga, ao faia galuega faaleleia o lo latou malumalu. “Ou te faia lenei mea ona ou te iloa o lo’o ositaulagaina o latou taimi ma tupe e omai ai i Toga e tapua’i i le Maota o le Alii. O le mea moni,” na ia faaopoopo mai, “A iai se isi e fia asiasi mai i le malumalu i Toga ‘aua le popole pe afai e te le iloa se isi iinei pe ete le mautinoa fo’i po’o fea e te faamautu i ai, na o lou sau lava. O lo’u aiga o lou aiga lena. O le a matou vaaia faalelei oe.”

E na te faia fo’i ona, “afai e te faalogoina le agaga i lou loto,” na ia faimai ai, “ua e iloa o lo’o iai se galuega e te faia, ma e leai se mea e taofia ai oe.”