2018
Fefuaʻaki ʻEnau Ngaahi Kavengá
Sune 2018


“Fefuaʻaki ʻEnau Ngaahi Kavengá”

Mei ha lea naʻe fai ki he kau ngāue ʻi he Tafaʻaki Tokoni ʻa e Siasí ki he Fāmilí ʻi Sune 2017. Naʻe liliu ʻe ʻEletā Hōlani e fakamatala ko ʻení ke ʻaonga ki ha kakai tokolahi ange.

He ʻikai ke tau lava ʻo liliu ʻa e hala fonongá, ka te tau lava ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻikai ha taha ʻokú ne fononga toko taha ai. Ko e moʻoni ko e ʻuhinga ia ʻo e fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá.

ʻĪmisi
walking with an elderly woman

Laʻitā mei he Getty Images

Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Pitá kuo pau ke “femanavaʻofaʻaki” e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí (1 Pita 3:8). Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku mou fakahoko ʻa e fekau ko iá ʻi he angatonu mo taau he ʻaho kotoa pē ʻo hoʻomou moʻuí. Ko hono moʻoní, ʻoku fuʻu fie maʻu ʻa e manavaʻofá ʻi he ʻahó ni ʻo toe lahi ange ʻi ha kuonga. ‘Oku fokotuʻu mai ʻe he fakamatala lolotongá ʻoku fakafuofua ki ha toko taha ʻi he toko nima ʻo e kakai lalahi kei talavou ʻi he ʻIunaiteti Siteití (kakai ʻe 43.8 miliona) ʻoku nau aʻusia e puke fakaeʻatamaí he taʻu kotoa pē.1 ʻOku lahi fau e ponokalafí, ʻa ia naʻe laka hake ʻi he tuʻo 23 pilioná hono vakaiʻi e uepisaiti ko ʻení ʻi he 2016 pē.2 “ʻOku [fakalilifu] ʻa e fakaʻau ke tokosiʻi ange ʻa e ngaahi ʻapi ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻoku ʻi ai ai e ongo mātuʻá, ʻi he fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e vete malí, … nonofo koví, [mo e fāʻele tuʻutāmakí]. … ʻI he ʻaho ní ko e fāʻele ʻe fā-ʻi he-hongofulu ʻoku hoko ia ki he houʻeiki fafine ʻoku teʻeki malí pe nonofo koví.”3

Ke ui kitautolu ko e kakai ʻa e Fakamoʻuí mo tuʻu ʻi Hono Siasí, kuo pau ke tau “loto ke fefuaʻaki ʻa [ʻetau] ngaahi kavengá, koeʻuhi ke nau maʻamaʻa; ʻio, pea [tau] loto ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē” (Mōsaia 18:8–9).

Kiate aú, ko hono fefuaʻaki ʻo e ngaahi kavengá ko ha fakaʻuhinga mahinongofua kae mālohi ia ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi ʻoku tau fekumi ai ke toʻo e kavenga ʻa ha taha kehé, ʻoku tau hoko ko e “kau fakamoʻui ki he moʻunga ko Saioné” (ʻOpataia 1:21). ʻOku tau fakatatau kitautolu ʻi he fakataipe ki he Huhuʻi ʻo e māmaní mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku tau “nonoʻo ʻa e loto mafesí, ke fakahā ʻa e tauʻatāina ki he kau pōpulá, pea … fakaava ʻa e fale fakapōpulá kiate kinautolu kuo haʻisiá” (ʻĪsaia 61: 1).

ʻOfa Faka-ʻOtuá

ʻĪmisi
young man in wheelchair laughing

Tuku ke tau kiʻi lave ki he Fakalelei ʻa Kalaisí. Kapau ʻoku mahino totonu kiate au ʻa e tokāteliné, ʻi he aʻusia ʻo e Fakaleleí, naʻe hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e fakafetongi—ʻo fua e kavengá—ʻa e ngaahi angahala mo e loto-mamahi mo e ngaahi faingataʻa mo e loʻimata ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, meia ʻĀtama mo ʻIvi ki he ngataʻanga ʻo e māmaní. ʻI he meʻá ni, naʻe ʻikai ke Ne faiangahala, ka naʻá Ne ongoʻi e mamahi mo e ola ko ia ʻo kinautolu ne nau fai peheé. Naʻe ʻikai ke Ne aʻusia fakatāutaha ha nofo-mali kuo maumauʻi, ka naʻá Ne ongoʻi e mamahi mo e ola ko ia ʻo kinautolu ʻoku nau fai peheé. Naʻe ʻikai ke Ne aʻusia fakatāutaha ʻa e tohotohó pe ʻāvanga motuʻá pe kanisaá pe ko e mole ʻa ha fānaú, ka naʻá Ne ongoʻi e mamahi mo e ola ko ia ʻo kinautolu ʻoku nau fai peheé, pea hokohoko atu ʻa hono fakalau ʻa e ngaahi kavenga ʻo e moʻuí pea mo e loto-mafesifesí.

Ko e tuʻunga ko ia ʻo e founga ngāue ʻa e Fakaleleí ʻokú ne fokotuʻu ʻa e sīpinga fakalangi moʻoni pē taha ʻo e manavaʻofá ʻa ia kuo ʻiloa ʻi māmaní. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ha foʻi lea ngāue totonu ki he ngāue kāfakafa taha ʻi he ʻunivēsí, ka ʻi he ʻaho ní ʻoku ʻikai ke u maʻu ha fetongi lelei ange, pea te u ngāue ʻaki pē ia.

ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻa e manavaʻofá “ko e ngāue ʻo e mahinó … pea mo hono aʻusia e ngaahi ongo, fakakaukau mo e meʻa ne aʻusia ʻe ha taha kehe ʻi he kuohilí pe lolotonga ní.”4 Hangē ko ia kuo tau ʻosi ʻiloʻí, ko e fakamatala lelei moʻoni ia ki he founga ʻo e fakaleleí, tautautefito kapau te tau tānaki atu ʻa e “kahaʻú” ki he “kuohilí” mo e “lolotonga ní.”

ʻOku tau ʻiloʻi kotoa ʻoku fuʻu tokolahi e fānau ʻa e ʻOtuá ʻoku nau faingataʻaʻia fakalongolongo mo toko taha pē. Hangē ko ʻení, ko ha talavou naʻá ne fai mai ha tohi ʻo fakahaaʻi ʻene fakamoʻoní ʻi he pōtoʻi lea ka naʻá ne toe tānaki ki ai ʻa e mamahi ʻa hono lotó koeʻuhi ko e ʻikai ke ne mamata ki ha faʻahinga lavameʻa pe fiefia ʻi he kahaʻú maʻana ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha ʻoku tofanga ʻi he femanakoʻaki fakahomosekisualé.

“ʻOku ou fehangahangai maʻu pē mo ha ngaahi taimi fakataʻelata. ʻOku ou ʻalu maʻu pē ki hoku uooti Tāutahá pea ʻoku ou mavahe mei he lotú ʻi he uike takitaha mo e ʻiloʻi ko ia ʻe ʻikai malava ke u fuʻu kau lelei atu ki aí. He ʻikai te u lava ʻo akoʻi hoku fohá ke heka ha pasikala. He ʻikai te u lava ke ongoʻi hono puke hoku louhiʻinimá ʻe heʻeku kiʻi pēpē fefiné ʻi heʻene ako ke luelué. He ʻikai te u lava ke maʻu ha makapuna.

“Te u foki mai pē ki ʻapi ki ha ngeʻesi fale, ʻi he ʻaho, māhina, mo ha ngaahi taʻu lahi, ʻo pikitai pē ki heʻeku ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fifili pe ko e hā te Ne fai ai ʻeni kiate aú mo kole mai ke u fai ha feilaulau taʻe-malava peheé. ʻOku ou tangi he poʻulí ʻi he taimi ʻoku ʻikai sio ai ha tahá. Kuo teʻeki ke u talaange ki ha taha, naʻa mo ʻeku ongomātuʻá. Ko kinaua mo hoku ngaahi kaungāmeʻá … te nau fakasītuʻaʻi au kapau te nau ʻilo, ʻo hangē pē ko ʻenau fakasītuʻaʻi ʻa kinautolu kuo nau fou ʻi he hala ko ʻení ʻi muʻa ʻiate aú. Te u moʻui pē mei he tafaʻakí. ʻOku ou maʻu ʻa e faingamālie ke u fili pe te u hoko ko ha taha ʻoku fakahohaʻasi mo fakaʻehiʻehi mei ai e niʻihi kehé koeʻuhi ko e teʻeki ke u malí, pe ko ha taha ʻoku nau fakaʻofaʻia ai mo tukunoaʻi koeʻuhí ko ʻeku tala ʻa e ʻuhingá. ʻOku fakakite mai e kahaʻu ʻo ʻeku moʻuí. ʻIkai ʻoku ai ʻa e lolo faitoʻo ʻi Kiliati?”5

ʻI he fuʻu mamahi mo e loto-taʻotaʻomia, pea siva lahi pehē e ʻamanakí, ko e meʻa ʻoku totonu ke tau feinga ke foaki ki ha taha peheé ko e fakapapau ʻoku ʻikai ke ne tuenoa. ʻOku totonu ke tau fakamamafaʻi mālohi ʻoku ʻiate ia ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻiate ia mo e kau ʻāngeló, pea ʻoku tau kau mo ia.

Manavaʻofá. ʻOku ngali taʻefeʻunga nai, ka ko ha kamataʻanga ia. He ʻikai ke tau lava ʻo liliu ʻa e hala fonongá, ka te tau lava ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻikai ha taha ʻokú ne fononga toko taha ai. Ko e moʻoni ko e ʻuhinga ia ʻo e fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá—ko kinautolu ʻa e ngaahi kavengá. Pea ko hai koā ʻokú ne ʻilo ki he taimi pe kapau ʻe hiki hake kinautolu ʻi he moʻui fakamatelié. Ka te tau lava ʻo ʻaʻeva fakataha mo vahevahe ʻa e ongoʻi mafasiá. ʻE lava ke tau hiki hake hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfiné ʻo hangē ko hono hiki hake kitautolu ‘e Sīsū Kalaisí (vakai, ʻAlamā 7:11–13).

Pea ʻi he meʻá ni kotoa, ʻoku tau maʻu moʻoni ʻa e loto houngaʻia foʻou mo lahi ange koeʻuhi ko e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú. Hangē ko ʻeku laú:

“ʻI heʻetau faifeinga ko ia ke maʻu ha nonga mo ha loto mahino ki he ngaahi faingataʻá ni, ʻoku mahuʻinga fau ke manatuʻi ʻoku tau moʻui—pea ʻoku tau fili ke moʻui—ʻi ha māmani hinga ʻa ia ʻe toutou siviʻi tā tuʻo lahi ai ʻa e ngaahi taumuʻa fakalangi ʻo ʻetau tulifua ki he meʻa faka-ʻOtuá. ʻOku hoko ʻa e palani ne talaʻofa mai ai ha Fakamoʻui mo ha Huhuʻí, ko e fakalotolahi taupotu tahá ia, he ʻoku fakafou ʻi heʻetau tui kiate Iá, ʻa hono hiki hake kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi sivi mo e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení, neongo ʻe lahi faufaua ki he Tamaí mo Hono ʻAlo naʻá Ne fekauʻi maí, ʻa e feilaulau ki hono fakahoko iá. ʻOku fakafou pē ʻi heʻetau fakahoungaʻi e ʻofa fakalangí ni, ha hōloa ai ʻetau mamahí ke tau lava ʻo matuʻuaki, maʻu ha loto mahino pea iku ai pē ki hano ikunaʻi.”6

ʻOku tau ako vave ki he ʻikai faʻa feʻunga ʻetau ngaahi ngāue lelei taha mo taʻe-siokitá ke ne fakafiemālieʻi mo poupouʻi e kakaí ʻi he founga ʻoku nau fie maʻú. Pe kapau te tau ikuna tuʻo taha, ʻoku ʻikai faʻa lava ke tau toutou fai ia. Pea ʻoku ʻikai ko ha kau helo fakatuʻamāmani kitautolu ke tau taʻofi e hoholo ʻa e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí. Ko e ʻuhinga kotoa ʻeni kuo pau ai ke tau iku tafoki kia Sīsū Kalaisi mo falala kiate Iá (vakai, 2 Nīfai 9:21).

ʻOku ʻikai te tau faʻa lava ʻo tokoni—pe ʻikai lava ke tuʻuloa ʻetau tokoní pe ʻikai lava ke toe fai ia ʻi he taimi ʻoku tau lavameʻa aí. Ka ʻe lava ke tokoni ʻa Kalaisi. ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻOtua ko e Tamaí. ʻE lava ke tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku fie maʻu ke tau feinga ke hoko ko Honau kau fakafofonga, ʻo tokoni ʻi he taimi mo e feituʻu te tau lava aí.

Toe Fakamālohia Koe

Ko kimoutolu ko ia ʻoku fekumi fakamātoato ke fefuaʻaki hoʻomou ngaahi kavengá, ʻoku mahuʻinga ke ke fakamālohia koe pea faʻu haʻo fokotuʻutuʻu ki he taimi ʻe fakafalala lahi ai ha niʻihi kehe kiate koe pea iku ʻo lahi ʻaupito e ngāue ʻokú ke faí. ʻOku ʻikai ha taha ʻoku fuʻu mālohi fau te ne taʻe ongoʻi ongosia pe loto mamahi pe ʻiloʻi e fie maʻu ke tokangaʻi ai iá. Naʻe aʻusia ʻe Sīsū ʻa e ongosia ko iá, mo ongoʻi e mole atu ʻa Hono mālohí. Naʻá Ne foaki lahi ʻaupito, ka naʻe ʻi ai ha totongi naʻe muimui atu ai, pea naʻá Ne ongoʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e falala ʻa ha tokolahi kiate Iá. ʻI he taimi naʻe ala ai kiate Ia e fefine naʻe ʻau totó ʻi he fuʻu kakaí, naʻá Ne fakamoʻui ia, ka naʻá Ne ʻafioʻi foki “kuo ʻalu ʻiate ia ʻa e mālohí” (vakai, Maʻake 5:25–34).

Kuó u fakatumutumu maʻu pē ʻi Heʻene malava ʻo mohe ʻi ha matangi ʻi he Tahi Kālelí ʻa ia naʻe mālohi mo lahi fau ʻo pehē ai ʻe Heʻene kau ākongá, ko ha kau toutai taukei, ʻe ngoto e vaká. Hono ʻikai ko ha ngāue lahi? Ko ha malanga nai ʻe fiha te ke lava ʻo fai mo ha ngaahi tāpuaki te ke lava ʻo fakahoko taʻe te ke ongosia lahi? ʻOku fie maʻu foki ke tokangaʻi mo e kau tauhí. Kuo pau ke ke maʻu ha lolo ʻi he tangikeé kimuʻa pea ke toki lava ke foaki ia ki he niʻihi kehé.

Naʻe pehē ʻe Losaline Kata, ko e palesiteni poate ia ʻo e ʻInisititiuti ʻa Losaline Kata maʻá e Ngāue Fakatauhí, “Ko ha faʻahinga kakai pē ʻe fā ʻi he māmani ko ʻení: ko kinautolu kuo hoko ko e kau tauhi, ko kinautolu ʻoku lolotonga hoko ko e kau tauhi, ko kinautolu te nau hoko ko e kau tauhi, pea mo kinautolu ʻe fie maʻu ha kau tauhi.”7

Ko hono moʻoní, “ʻoku [mafatukituki, naʻa mo] toputapu ʻa e vā fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo ha tokotaha tauhi mo ha tokotaha ʻoku tokangaʻi.”8 Ka neongo iá, ʻi heʻetau aʻusia e pole ʻo hono fefuaʻaki ʻo ʻetau ngaahi kavengá, te tau lava ʻo manatuʻi ʻoku ʻikai ke tau hao mei he ola ʻo e manavaʻofa ki he mamahi mo e faingataʻaʻia ʻa ha taha ʻoku tau tokanga ki aí.

Feinga ke Potupotutatau

ʻĪmisi
helping a woman put shoes on

ʻOku mahuʻinga ke kumi ha ngaahi founga ke potupotutatau ai ho ngaahi fatongia fakaetauhí mo e ngaahi tafaʻaki kehe ʻo hoʻo moʻuí—kau ai ʻa e ngāué, fāmilí, ngaahi vā fetuʻutakí, mo e ngaahi ʻekitivitī ʻokú ke fiefia aí. ʻI ha lea he konifelenisi lahí ʻi he kaveingá ni, naʻá ku feinga ke “fakamālōʻiaʻi kimoutolu kotoa, kiate kimoutolu ʻoku fai e ngaahi meʻa lahi mo tokanga moʻoni mo ngāue ʻi he ‘loto moʻoni ke fai lelei.’ ʻOku tokolahi e niʻihi ʻoku foaki lahi. ʻOku ou ʻilo ha niʻihi ʻo kimoutolu ʻoku mou [faingataʻaʻia fakaeloto pe fakapaʻanga] kae kei maʻu pē ha meʻa ke vahevahe [mo e niʻihi kehé]. Hangē ko ia naʻe fakatokanga ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí, ʻoku ʻikai fakataumuʻa ke tau lele ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻoku tau maʻú pea ʻoku totonu ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻo maau (vakai, Mōsaia 4:27).”9 Ka neongo iá, ʻoku ou ʻilo ha tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku lele vave ʻaupito pea kuo fakaʻau ke hōloa homou iví mo e tūkunga fakaelotó.

ʻI he taimi ʻoku ngali fuʻu lahi ai e ngaahi palopalemá, manatuʻi ʻa e ngaahi laine ko ʻení mei he ʻēsei ʻa Tēvita Petí:

“ʻOku ʻikai ko ha ongo ʻa e ʻamanaki leleí—ʻoku ʻikai ko ha hulutuʻu ia ʻo e fiefiá ʻi he lotolotonga ʻo ha palopalema.

“… ʻOku ʻikai ko e ʻamanaki leleí ʻa e vaʻa ʻakau fai mana ʻokú ne ʻai e palopalemá ke puliá. Ko e ʻamanaki leleí ko e afo fakahaofi ia te ne lava ke taʻofi koe mei hono lōmekina ʻe he ngaahi matangi mālohi ʻi hoʻo moʻuí.

“ʻI he taimi ʻokú ke tuku ai hoʻo ʻamanaki leleí ʻia Sīsuú, ʻokú ke falala ki Heʻene ngaahi talaʻofa ʻe ʻikai te Ne liʻaki koe pe fakasītuʻaʻi koe—ka te Ne fai ʻa ia ʻoku lelei taha maʻaú. Neongo kapau te ke ʻi he lotolotonga ʻo ha palopalema lahi, ʻoku fakafaingamālieʻi koe ʻe he ʻamanaki leleí ke ke maʻu e melinó, ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻoku ʻiate koe ʻa Sīsū ʻi he foʻi laka kotoa pē.”10

ʻOku ou manako ʻi he founga naʻe fefaʻuhi ai ʻa Paula mo e faingataʻa ko ʻení mo e ongoʻi taʻefeʻungá. ʻI he folofolá, ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí naʻe feʻunga ʻEne ʻaloʻofá mo Paula pea, ko hono moʻoní, ko Hono mālohí naʻe “[fakahaohaoaʻi ia ʻi he] vaivai.” Pea naʻe tohi ʻe Paula, “Ko ia te u fiefia lahi mo polepole ai muʻa ʻi heʻeku ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke nofoʻia au ʻe he mālohi ʻo Kalaisí” (2 Kolinitō 12:9).11

Falala ki he Tamaí mo e ʻAló

Kuo pau ke tau falala ʻoku tokanga moʻoni ʻetau Tamai Hāvaní mo Sīsū Kalaisi kiate kitautolu mo e meʻa ʻoku tau faí, pea ʻokú Na finangalo ke ngaohi kitautolu ke tau “[haohaoa ʻi he] vaivaí”—ʻa e meʻa pē ko ia ʻokú ke fie maʻu maʻanautolu ʻokú ke tokangaʻí.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi kavengá pea ʻe fakamālohia kitautolu ke tau lava ʻo fakamālohia e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ʻe mole atu maʻu pē ʻetau ngaahi palopalemá pe ʻe fakafokifā pē kuo melino ʻa e māmaní. Ka ʻoku ʻikai tōnoa hoʻo ngaahi lotú. Pea pehē foki ki he ngaahi lotu ʻa kinautolu ʻokú ke tokangaʻí—ʻa e kau uitoú, ʻa e vete malí, kau tukuhāusiá, ʻa e ongoʻi lōmekiná, ʻa e maʻunimaá, ʻa e mahamahakí, ʻa e siva e ʻamanakí—ʻa e tokotaha kotoa pē.12

Kāinga ʻofeina, ʻoku matuʻaki mahuʻinga e ngāue ʻoku tau faí ʻi he taimi ʻoku tau fefuaʻaki ai ʻetau ngaahi kavengá—ʻa e ngāue tonu ʻa e ʻEikí. ʻOku fakamahinoʻi ʻe he lahi e ngaahi tohi ʻoku maʻu ʻi hoku ʻōfisí ʻa e fuʻu fie maʻu e tokoní. Ko e tokoni ko iá ko e mana mei langi maʻanautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Naʻá ku pehē: “ʻI heʻetau lea fekauʻaki mo kinautolu ʻoku hoko ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻoku fakamanatu mai ai ʻoku ʻikai haʻu e kau ʻāngeló kotoa mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻOku tau lue holo mo talanoa mo ha niʻihi ʻo kinautolu—ʻi heni, ʻi he taimí ni pea ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku nofo honau niʻihi ʻi hotau tukui koló. Ne fāʻeleʻi kitautolu ʻe honau niʻihi, pea hangē ko ia ne hoko kiate aú, ne loto lelei ha taha ke mali mo au. Ko e moʻoni ʻoku ofi ange ʻa langi ʻi he taimi ʻoku tau vakai ai ki hono fakahaaʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he angalelei mo e mateaki, ʻe ha kakai lelei moʻoni mo haohaoa pea ko e foʻi lea pē ʻe taha ʻoku tau fakakaukau ki ai ke fakamatalaʻi ʻaki kinautolú ko e ʻulungaanga fakaʻāngelo.”13

Kiate au, ʻi he taimi ʻokú ke feinga ai ke fakamaʻamaʻa e kavenga ʻa ha taha kehé, ʻokú ke hoko moʻoni ko e kau ʻāngelo ʻo e ʻaloʻofá ʻi he tuʻunga moʻoni tahá. ʻOfa ke maʻu mai ʻo liunga teau e meʻa kotoa pē ʻokú ke feinga ke foakí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Mental Health by the Numbers,” National Alliance on Mental Illness, nami.org.

  2. Vakai, “World’s Largest Porn Site Reveals the Most-Searched Porn Genre of 2016,” Fight the New Drug, 9 ʻo Sānuali, 2017, fightthenewdrug.org.

  3. “Parenting in America,” Pew Research Center, 17 ʻo Tīsema, 2015, pewsocialtrends.org; vakai foki, D’Vera Cohn mo Andrea Caumont, “10 Demographic Trends That Are Shaping the U.S. and the World,” Pew Research Center, 31 ʻo Māʻasi, 2016, pewsocialtrends.org.

  4. Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. [2003], “empathy.”

  5. Fetohiʻaki fakatāutaha.

  6. Jeffrey R. Holland, “Hangē ha Ipu Kuo Maumaú,” Liahona, Nōvema 2013, 40–42.

  7. Vakai, rosalynncarter.org/UserFiles/Jensen.pdf; vakai foki, Rosalynn Carter, ʻia Randi Kaplan, “How to Care for the Caregiver,” 13 ʻo Mē, 2015, health.usnews.com.

  8. Nancy Madsen-Wilkerson, “When One Needs Care, Two Need Help,” Ensign, Māʻasi 2016, 38.

  9. Jeffrey R. Holland, “A Handful of Meal and a Little Oil,” Ensign, Mē 1996, 31.

  10. David Batty, “Finding Hope in the Midst of Life’s Problems,” livingfree.org.

  11. Vakai, Anne C. Pingree, “Making Weak Things Become Strong,” Ensign, Tīsema 2004, 28–30.

  12. Vakai, Dallin H. Oaks, “He Heals the Heavy Laden,” Liahona, Nōvema 2006, 6–9.

  13. Jeffrey R. Holland, “Ko e Tauhi Mai ʻa e Kau ʻĀngeló,” Liahona, Nōvema 2008, 30.