2014
ʻOku Tokoni ʻa e Vahehongofulú Ke Langa Hake e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
Tīsema 2014


Ko e Meʻa ʻOku Tau Tui Ki Aí

ʻOku Tokoni ʻa e Vahehongofulú Ke Langa Hake e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

ʻOku tau tui ki he foaki ʻa e vahe hongofulu ʻe taha ʻo ʻetau paʻanga hū maí ki he ʻEikí ke tokoni ʻi hono langa hake Hono puleʻangá. ʻOku fie maʻu ʻe he fono ʻo e vahehongofulú ke tau feilaulauʻi ha niʻihi ʻo ʻetau koloa fakaemāmaní kae lava ke tau fiefia ʻi ha ngaahi tāpuaki fakalaumālie lahi angé.

Kuo fakahoko ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e vahehongofulú talu mei hono fuofua akoʻi e ongoongoleleí ʻi he māmaní. Hangē ko ʻení, naʻe totongi vahehongofulu ʻa ʻĒpalahame ki he taulaʻeiki lahi ko Melekisēteki (vakai, Sēnesi 14:18–20). Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke akoʻi e kakaí fekauʻaki mo e vahehongofulú (vakai, Levitiko 27:30–34). Kimui ange aí, ʻi he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, naʻá Ne foaki kiate kinautolu ʻa e fono ʻo e vahehongofulú (vakai, 3 Nīfai 24). Pea ʻi hotau kuongá ni, naʻá Ne toe fakafoki mai e fekau ko ʻení ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (vakai, T&F 119).

Ke fakahoko ʻa e fekau ko ʻení, ʻoku tau foaki ʻa e vahe hongofulu ʻe taha ʻo ʻetau paʻanga hū maí ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonuá. ʻOku ʻave e paʻangá ki he hetikuota ʻo e Siasí, ʻa ia ʻoku fai ai ha fakataha alēlea ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mo e Pīsopeliki Pulé ke fakapapauʻi e founga ʻe fakaʻaongaʻi ki ai ʻa e paʻanga toputapú (vakai, T&F 120).

ʻOku fakaʻatā ʻe he vahehongofulú ʻa e Siasí ke langa mo tauhi ʻa e ngaahi temipalé mo e falelotú, ke tokoniʻi ʻa e seminelí mo e ʻinisititiutí, ke ʻomi ha ngaahi nāunau ki he kāingalotu ʻo e Siasí, pea ke tokoniʻi ʻa e ngāue fakafaifekaú, fakatemipalé, mo e hisitōlia fakafāmilí.

ʻOku tau tui ki he totongi vahehongofulu loto fiemālié, “he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha [toko taha] foaki fiefia” (2 Kolinitō 9:7). Ko e totongi vahehongofulú ko ha founga ia ʻe lava ke tau tokoni ai ke langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní mo fakahā ʻetau loto houngaʻiá ki he Tamai Hēvaní ʻi hono faitāpuekina kitautolu ʻaki e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú. ʻOku toe ʻomi foki ʻe he totongi vahehongofulú ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ange ki heʻetau moʻuí. Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe Malakaí: “Mou ʻomi ʻa e ngaahi vahehongofulu ʻo e meʻá ki he tukunga koloá, koeʻuhí ke ai ha meʻakai ʻi hoku falé, pea mou ʻahiʻahi ai au, ʻoku pehē ʻe [he ʻEiki], ʻo e ngaahi kautaú, pe te u fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pe ʻikai, peá u lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki, ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai” (Malakai 3:10). ʻE lava ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakalaumālie mo fakatuʻasinó ʻe he kakai kotoa pē ʻoku totongi vahehongofulu totonú, ʻo tatau ai pē kapau ʻoku siʻisiʻi e lahi ʻo e paʻangá.