2014
Ko e Siasí ʻi Suēteni: Tupulakí, Hiki ki he Fonua Kehé, mo e Mālohí
Tīsema 2014


Kau Paionia ʻi he Fonua Kotoa Pē

Ko e Siasí ʻi Suēteni: Tupulakí, Hiki ki he Fonua Kehé, mo e Mālohí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Suēteni.

Kuo kātekina ʻe he Siasí ʻi Suēteni ʻa e hiki ʻa e kāingalotu faivelengá ki he fonua kehé, ngaahi lipooti taʻe fakafiemālie ʻa e mītiá, mo ha tupulaki ʻo e ʻātakai taʻe fakalotú, ka ʻoku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué ʻi he fonua makehe ko ʻení.

ʻĪmisi
Church members in Sweden.

ʻI he 1849, ne ui ai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ha kakai tangata tokosiʻi ke nau folau ki he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e māmaní ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Ko ha kaivai Suēteni ʻa Sione Fosikeleni, ʻa ia naʻá ne kau ki he Siasí ʻi Masasūseti, USA, peá ne fononga ki he Teleʻa Sōlekí, ʻo ne kole kia Palesiteni ʻIongi ke ʻave ia ki Suēteni ko ha faifekau. Naʻe ui ia ke ngāue peá ne tūʻuta atu ki Suēteni ʻi Sune 1850.

Naʻe fuofua ʻaʻahi ʻa ʻEletā Fosikeleni ki hono ngaahi tokoua mo e tuofāfine iiki hifó ʻi Kāveli. Naʻe puke lahi ʻa hono tehina ko Pitá, pea naʻe pehē ʻe he kau toketaá he ʻikai ke ne toe sai. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Fosikeleni ʻa e taumuʻa ʻo hono misioná ki hono ngaahi tokouá, peá ne tākai leva mo tāpuakiʻi ʻa Pita, ʻa ia ne toe foki ʻo moʻui lelei kakato. ʻI he ʻaho 19 ʻo Siulai 1850, naʻe papitaiso ai ʻe ʻEletā Fosikeleni ʻa hono tehiná, ʻo ne hoko ko e fuofua papi ului ʻi Suēteni.

Naʻe maʻu ʻe ʻElika, ko e tuofefine siʻisiʻi ʻo ʻEletā Fosikelení, ha aʻusia mālie ʻa ia naʻe teuteuʻi ai ia mo Pita ke na maʻu e ongoongoleleí. ʻI ha ngaahi māhina siʻi, kimuʻa pea aʻu atu hono tuongaʻané, naʻá ne ʻalu ki he lotú, ʻo hangē ko ia naʻe angamaheni ki aí. Lolotonga hono hivaʻi ʻo ha himi, naʻá ne sio ki ha tokotaha naʻe tuʻu ʻi muʻa ʻiate ia ʻo pehē, “ʻI he ʻaho nima ʻo Siulaí ʻe haʻu ha tangata kiate koe mo ha ʻū tohi ʻe tolu pea ʻe fakamoʻui ʻa kinautolu ko ia ʻe tui ki he ngaahi meʻa ʻoku hiki ʻi he ʻū tohi ko iá.” ʻI he aʻu atu hono tuongaʻané mo e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻá ne tui taʻe toe fehuʻia ki heʻene fakamoʻoní.1

ʻĪmisi
The Church in Sweden

Meʻapangó, he naʻe pau ke mavahe ʻa ʻEletā Fosikeleni ia mei he fonuá hili pē ha māhina ʻe tolu. ʻI ha ngaahi taʻu siʻi pē mei ai, ne ʻoatu ha kau faifekau kehe ki Suēteni. Naʻa nau ʻilo e kakai ʻi Sekonapekí, ʻi he vahefonua ko Sikeiní, naʻa nau tali ʻa e ongoongoleleí. Naʻe ului ha tokolahi pea naʻe fokotuʻu ai ʻa e fuofua koló ʻi he 1853 ʻaki e kau mēmipa ʻe toko 36. Ko e taha ʻo e kau fuofua taki ʻi Sikeiní ko Kali Kepisoni, naʻe uiuiʻi ia ko e palesiteni fakakolo ʻi Luna. Ne fakafuofua ko e kāingalotu ʻe toko 100 naʻe kau ʻi he fuofua konifelenisi ʻa e Siasí ʻi he fale tukuʻanga uite ʻo Kalí, ʻa ia naʻe fakahoko poʻuli ke fakaʻehiʻehi mei he fakatangá.2

Kau Fafine ʻo e Tuí

Naʻe hoko e kau fafine naʻa nau tali ʻa e ongoongoleleí ko e faʻifaʻitakiʻanga mo e maʻuʻanga mālohi ʻi Suēteni. Ko ha sīpinga ʻe taha ko Pilita Olositota Peisoni, ʻa ia ko e fuofua tokotaha ia ke ne tali ʻa e ongoongoleleí ʻi Vinguké. ʻI he 1877, naʻá ne fononga ai ki Sitokiholomu ke fakatau atu ʻene lālangá, ke tokoni ki hono fāmilí. Naʻá ne fetaulaki ai mo e kau faifekaú peá ne ʻilo ai ʻoku nau akoʻi e moʻoní pea naʻe papitaiso ia, ʻi hono taʻu 50.

Naʻe fakaiku ʻene uluí mo e ngāue faivelenga ke pouaki e ngāue ʻa e ʻEikí ki ha toe ngaahi papitaiso lahi ange, pea naʻe fokotuʻu ai ha kolo ʻi Vinguke. ʻOku kei mālohi pē ʻa hono hakó ʻi he Siasí. Naʻe pehē ʻe Leila Kilipooni, ko e mokopuna tolu fefine ʻo Sisitā Peisoní, “ʻOku fakafiefia ke mamata ki he meʻa kuo hoko ʻi he ngaahi toʻu tangata ʻemau fānaú mo e makapuná. Kuo ʻi ai ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki mo e kau faifekau ʻi homau ngaahi fāmilí he taimí ni.”

Ko ha fefine paionia ʻe taha ko Lovisa Munita ʻo ʻUpisolá. Naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻi he 1886, peá ne faivelenga ʻo aʻu ki heʻene mālōlō ʻi hono taʻu 91. Ko e ngaahi ʻaho Sāpate lahi, naʻá ne ʻalu ki he holo faiʻanga lotú, fakaulo e māmá, pea talitali ki he kau mēmipa kehé ke nau haʻu. Ka naʻe ʻikai faʻa haʻu ha taha ia. ʻI he 11:00 a.m. te ne pehē kiate ia, “ʻOku ʻikai totonu ke tatali ʻa e ʻOtuá.” Te ne hivaʻi leva ha foʻi hiva, fai ha lotu, fai ha kiʻi lea, pea hili iá pea fakaʻosi ʻaki ha foʻi hiva ʻe taha mo ha lotu.

ʻI he taimi naʻá ne fononga lēlue ai ki Sitokiholomú, naʻá ne tufa ha ngaahi tohi tufa fekauʻaki mo e Siasí. ʻOku hokohoko atu pē ʻa hono tukufakaholo ʻo e tuí: ko e tokolahi ʻo hono hakó kuo nau ʻosi foki ki Suēteni ko ha kau faifekau.3

Naʻe ʻaʻahi foki e kau faifekaú ki Simetipekeni, ʻi he vahefonua ko Talaná. Ne hoko e fāmili Sionisoní mo ha niʻihi kehe pē ko e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he 1886. Ko e hako ʻo e fāmili ko iá ko Leti Sionisoni, ʻa ia ko ha faifekau ne tūʻuta atu ki Suēteni hili e Tau Lahi ʻa Māmani hono Uá. Naʻá ne toe foki tuʻo lahi hili ʻene ngāue fakafaifekaú—ko ha palesiteni fakamisiona, fakafofonga fakavahelahi, mo e palesiteni temipale. Naʻe tupu foki ʻi he fāmili Sionisoní ʻa e uaifi ʻo ha palōfita, ko Sisitā Falanisesi Monisoni.

Ko hono Ikunaʻi ʻo e Fakatangá

Naʻe fakamamahi hono fakatangaʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ngaahi taʻu lahi. Naʻe tuku pilīsone ha kau faifekau tokolahi, ʻo kau ai ʻa Mikaele Sionisoni, ko ha tangata Suēteni. Naʻe puke ia ʻi he 1852, pea seiniʻi ʻo ʻomi ʻi he maile ʻe 480 (770 km) ki Malamo, ʻa ia naʻe fakahū ai ia ki he fale fakapōpulá, kuó ne helaʻia mei he taʻekaí mo e taʻe mālōloó. Naʻe ʻaʻahi kiate ia ha pātele, ʻa ia naʻá ne ʻilo ai ko ha tangata poto ʻa ʻEletā Sionisoni mo ha kiʻi ako fakaʻatamai siʻisiʻi. Naʻe fakahoko ange ʻe he pātelé ʻokú ne loto fiemālie ke tokoni kiate ia mo palōmesi ange ʻe hoko atu ʻene akó—ʻo kapau te ne kau ki he tui faka-Lutá pea fakaʻikaiʻi ʻa e “tui faka-Māmongá.” Naʻe ʻikai ke fakaʻikaiʻi ʻe ʻEletā Sionisoni ʻene tuí, ko ia naʻe fakafoki leva ia.4

Ko ha faifekau faivelenga ʻe taha ko Kali A. Kalikesi, ʻa ia naʻe fāʻeleʻi ofi ki Vanesipeeki ʻi he 1857. ʻI hono taʻu 17, naʻá ne ongoʻi ai ha loto holi mālohi ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí pea naʻe ui ia ke tufaki ʻa e ngaahi tohi tufa ʻa e Siasí ʻi ʻIonosopingi. Naʻá ne masiva, ko ia naʻe feingaʻi ai ʻe he kau mēmipa ʻo hono koló, kau uitou ʻe toko fitu mo ʻenau fānaú, ha kote mo e sū maʻana. Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe Kali ha kote māfana ki he faʻahitaʻu momokó, ka naʻe fakangofua pē ke ne kole ha kote ʻe taha ʻi ha ngaahi houa siʻi he ʻaho kotoa pē mei ha niʻihi ʻo e kau mēmipá ʻi he taimi naʻe ʻikai ke nau fie maʻu aí.5

Naʻe hikifonua ʻa Kali kimui ange ki ʻIutā peá ne mali ai mo Hūlita ʻOsitikelo, ʻa ia naʻe hikifonua mai mei Suēteni. Naʻá ne toe foki tuʻo ua ki Suēteni ʻi haʻane ngāue fakafaifekau, kau ai ʻene palesiteni fakamisiona ʻi he Misiona Sikenitinēviá. Ko e konga lahi ʻo ʻene ngāue fakafaifekau fakaʻosí naʻe fakamoleki ia ki hono fakatonutonu ʻo e ngaahi lipooti loi naʻe pulusi fekauʻaki mo e Siasí ʻe Faifekau P. E. ʻAsileva, ʻa ia ko ha faifekau naʻe nofo ʻi Sōleki Siti, pea naʻe totongiʻi ia ke ne fakaʻaiʻai ʻa e fakafepakiʻi ʻo e Māmonga ʻi Suētení. Hangē ko ʻení, ʻi he 1912, naʻe hiki ʻe ʻAsileva ha fakamatala ʻi he nusipepa Sivenisikā Tekipelatetí ʻa ia naʻá ne pehē ai naʻe mali tokolahi ʻa Misa Kalikesi.6 Naʻe kau ʻi he ngaahi ngāue ʻa Kalí ʻene fakataha mo Tuʻi Kusitafu V ʻi ha ngaahi fakataha mo e kakaí, ʻo fakaʻikaiʻi e ngaahi fakamatala ʻa ʻAsilevá.7

Naʻe kole ha mēmipa fakalotofonua, ko ʻAina Siohenisoni, ke ne fakafofongaʻi ʻa e Siasí, ke tokoni ki hono fakafepakiʻi e fakamatala ʻa ʻAsilevá. Naʻá ne kamata ha ngaahi ngāue fakalao talu mei he pehē ʻe ʻAsileva ko e ʻōfisi fakamisiona ʻo e Siasí “ko ha pisinisi fefakatauʻaki ʻo e kau pōpula hinehiná,” ʻa ia ko ha fakamatala loi.8 Naʻe hoko ai ʻa Misa Siohenisoni ko ha taki mahuʻinga mo lelei ʻi he Siasí ʻi Suēteni, kau ai ʻene hoko ko ha palesiteni fakakolo ʻi Sitokiholomu.9

Neongo ʻa e fakatanga he taimi ko ʻení, ka naʻe ului e tokolahi ki he ongoongoleleí. Ko e taʻu ola lelei taha ʻo aʻu mai ki he ʻaho ní, ko e 1862, ʻa ia naʻe papitaiso mo hilifakinima ai ha kakai ʻe toko 640. Ka neongo iá, ko e tokolahi taha ʻo e kau papi uluí, naʻa nau folau ki ʻIutā. ʻI he taimi ko iá, naʻe poupouʻi ʻe he kau takí ʻa e hikifonua ko ʻení ke fakamālohia ʻa e Siasí ʻi ai. ʻOku lava ke ʻilonga e ngaahi ola ʻo e hikifonua ko iá he ʻahó ni: ʻoku fakafuofua ko e vaeua ʻo e kakai ʻo ʻIutaá ko honau tupuʻangá mei Sikenitinēvia.

Neongo ia, ʻi he 1910, naʻe ʻaʻahi ai ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki Sitikaholomu peá ne poupouʻi ai e kāingalotú ke nau nofo mo langa hake ʻa e Siasí ʻi Suēteni.

Ko e Siasí hili e Tau Lahi ʻa Māmani hono II

ʻI he kamata e Tau Lahi ʻa Māmani hono Uá, naʻe pau ai ke foki ʻa e kau faifekau ʻAmelika kotoa pē ki ʻapi. Naʻe kole leva ki he kau tangata fakalotofonua ʻo Suētení ke nau ngāue fakafaifekau. Naʻe ui ʻa C. Filisi Siohenisoni, ʻa ia naʻá ne kau ki he Siasí ʻi he 1931, ke hoko ko e palesiteni fakamisiona foʻou. ʻI he taʻu ʻe taha kimuʻa he taú, naʻá ne fakatau atu ʻene pisinisi falekoloá pea hoko ko ha faifekau mo hono uaifi mo e fānau ʻe toko tolu. ʻI he ʻosi ʻa e taú, naʻe ui ʻa Palesiteni Siohenisoni mo e kau faifekau ʻe toko fitu mei Suēteni ke toe fakaava ʻa e ngāue fakafaifekau ʻi Finilaní, ʻa ia naʻe taʻofi koeʻuhí ko e taú.

ʻI he taimi naʻe foki ai ʻa e kau faifekau ʻAmeliká ki Suēteni ʻi he 1946, naʻa nau fakahoko ʻa e ngaahi kalasi lea faka-Pilitāniá ko ha konga ia ʻo ʻenau ngāue fakafaifekaú, pea naʻe hoko ʻa e tokolahi ʻo ʻenau kalasí ko e kāingalotu ʻo e Siasí. Neongo ia, naʻe ʻikai ke fuoloa e tupulakí he naʻe tokolahi e kāingalotu Suēteni naʻa nau hikifonua ki ʻIutā. Naʻe hanga ʻe heʻenau manavahē ki honau ngaahi fili kimuʻá, mo e poupouʻi ʻe he palesiteni fakamisioná pea mo e faingamālie ke maʻu honau ngaahi ouau fakatemipalé ʻo fakaʻaiʻai ha kāingalotu mālohi ʻe toko 250 ke nau mavahe mei Suēteni ʻi he vahaʻa ʻo e 1948 mo e 1950.

Naʻe kau ai e fāmili ʻo ʻOsikā mo ʻAlapetina ʻEnitasoní, ʻa ia naʻa nau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he 1915. Hili e Tau Lahi ʻa Māmani hono Uá, naʻe fakahoko lava ʻe ʻOsikā, ʻAlapetina, mo e toko fitu ʻo ʻena fānaú ne ʻosi mali mo e kau mēmipa ʻo e Siasí, ha fili faingataʻa ke fakatau atu e meʻa kotoa pē naʻa nau maʻú pea “fononga ki Saione.” Mei he 1949 ki he 1950, naʻe mavahe ai ha kau mēmipa ʻe toko 29 ʻo e fāmili ʻEnitasoní mei Suēteni. Naʻe liʻaki ʻe ʻOsikā mo ʻAlapetina hona ʻapí, fānau ʻe toko tolu, mo e makapuna ʻe toko fā, ʻa ia ʻe ʻikai ke na toe mamata ki ai. Naʻa nau tūʻuta ki ha toafa mo ha feituʻu naʻe ʻikai ke mahino kiate kinautolu e lea fakafonuá. Ka naʻe mahuʻinga ange ki he kāingalotu faivelengá ni, ʻenau ofi ki he temipalé ʻi ha toe meʻa kehe.

Talu mei ai, kuo ʻosi ngāue e kau mēmipa ʻo e fāmili ʻEnitasoní ko ha kau faifekau mo e kau taki ʻo e Siasí ʻi he ngaahi feituʻu kotoa pē ʻo e māmaní, kau ai ʻa e hoko ko ha Palesiteni Fakaʻēlia ʻi ʻAfilika pea mo ha palesiteni fakatemipale ʻi Suēteni.

Ka naʻe fakakaukau e kāingalotu kehe ia ʻo e Siasí ke nau nofo ʻi Suēteni ʻo hoko ko e kau taki. Naʻe kau ai ʻa Pou Uenalani, ko ha tamai kei talavou ʻa ia naʻe papitaiso ʻi he 1949. Naʻá ne hoko ko ha taki mahuʻinga ʻo e Siasí ʻi Suēteni, ʻi heʻene hoko ko ha palesiteni fakamisiona, fakafofonga fakavahelahi, mo e palesiteni fakatemipale.

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé ʻi Suētení

Naʻe hōloa lahi ʻa e hiki fonuá ʻi hono fakatapui ha temipale ʻi Suisalani ʻi he 1955. Ko e taʻu ʻe 30, mo e fakahoko ʻe he kāingalotú Suētení ʻa e fononga lauʻaho ki ai he lēlué, pasí, kaá, pea aʻu ki he vakapuná—ko e taimi ʻe niʻihi naʻe tuʻo lahi ʻi he taʻu.

Naʻe ongoʻi ʻe he kāingalotú ha fiefia taʻefakangatangata ʻi hono langa mo fakatapui ha temipale ʻi Sitokiholomu ʻi he 1985. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Pealiti Venaholoma, ko ha mēmipa ʻo e Uooti Vesitehoangié, ʻa e fakatapuí ko ha “aʻusia ne fuoloa fau e fakaʻānaua ki ai pea nāunauʻia. Ko e meʻa ʻoku ou manatuʻi lelei tahá ko e taimi ko ia naʻa mau taʻataʻalo kotoa ʻaki ai ʻemau holoholo hinehiná mo pehē, ʻHōsana!’”

ʻĪmisi
Gordon B Hinckley and Thomas S Monson at the Swedish Temple cornerstone ceremony in 1985.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he fili ko ia ʻo e feituʻu ke tuʻu ai e temipalé ʻa e kau e ʻEikí ʻi he founga hono filí. Hili hano aleaʻi lahi mo e ngaahi kolo ʻi he feituʻu Sitokiholomú, naʻe maʻu leva ha feituʻu ʻe ua. Naʻe fokotuʻu mai ʻe ha kōmiti ʻo e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí ha taha ʻo e ongo feituʻú ni, ka naʻe pehē ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ʻe toe lelei ange ʻa e feituʻu ʻe tahá. Kuo fakamoʻoniʻi hono ueʻi fakalaumālie ʻo e tuʻutuʻuni ko ʻení, koeʻuhí he naʻe fakapapauʻi kimui ange naʻe ʻikai feʻunga e feituʻu ʻe tahá ki ha temipale.

Neongo naʻe fāifeinga ʻa e Siasí ke maʻu ha ongoongo lelei ʻi he mītia ʻa Suētení, ka naʻe toki hoko ia ʻi ha taimi ʻe taha ʻi he 1984, ʻi he taimi naʻe ikuna ai ʻe he fānau tangata kei talavou ʻo e fāmili Haleí e feʻauhi hiva lahi taha ʻi ʻIulopé. Naʻe ʻomi heʻenau ongoongoa ʻi he televīsoné mo e nusipepá ha ongoongo lelei ʻo e Siasí, pea naʻe kau ai ki he Siasí ha kakai kei talavou tokolahi ʻi he taimi ko ʻení.

ʻI he konga kimui ʻo e taʻu 1980 tupú, naʻe toe maʻu ai ʻe ha mēmipa ʻe taha ha ongoongo lelei mei he mītiá ʻa ia ko e ʻamapasitoa taʻu 35 ʻo e U.S. ki Suētení, Kelekōlio Niueli, naʻá ne faʻa hā ʻi he ngaahi polokalama lalahi kehekehe. Naʻá ne foki mo hono uaifí ki Suēteni ʻi he 2011 ke tokangaʻi e Misiona Sitokiholomu Suētení ʻo aʻu ki Siulai 2014.

Naʻe tokangaʻi ʻe Palesiteni Niueli ha kau faifekau ne fakautuutu honau tokolahi, mei he toko 84 ki he 205. Koeʻuhí ko e siʻisiʻi mo e mamafa ʻo e ngaahi ʻapi nofoʻangá ʻi Suētení, ʻokú ne pehē “ko ha mana ia ʻa e lava ʻe he misioná ʻo kumi ha ngaahi ʻapi nofoʻanga ʻe 56 kehe ki heʻemau kau faifekau ne toki tūʻuta foʻou maí.”

Tupulaki Moʻoní

ʻĪmisi
family with parents, children, grandmother

ʻI he kuonga hili ʻa e taú, ne fakautuutu e hoko ʻa Suēteni ko ha fonua taʻe lotú. Neongo iá, ʻoku ʻi ai, ha kau hikifonua tokolahi ʻoku nau fekumi ki he ʻOtuá. ʻOku fakafuofua ko e peseti ʻe 17 ʻo e kakai Suētení he ʻahó ni ne fāʻeleʻi ʻi ha fonua kehe. Ko e tokolahi taha ʻo kinautolu ʻoku kau ki he Siasí ʻi Suētení ko e kau hikifonua maí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Niueli ha kau toki papi ului ʻo pehē: “Kuo ului ha ngaahi tokoua mo e tuofāfine mei he ngaahi fonua kehekehe ʻe 28 ki he Siasí ʻi Suēteni. Kuó u fakahā ʻeku fakakaukaú ʻoku tānaki ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli ʻaki hono fakamavahe kinautolu mei honau ngaahi fonua tupuʻangá. ʻOku fakavaveʻi moʻoni e ngāué ʻi hotau kuongá ni ʻi he fonua makehe ko ʻení.”

ʻOku tupulaki foki ʻa e Siasí ʻi he lotolotonga ʻo e kāingalotú. ʻOku tohoakiʻi mai ʻe he ngaahi konifelenisi fakasiteiki lalahí ʻa e kakai kei talavou mei he ngaahi fonua kaungāʻapí pea tokoni ki hono langa ʻo e ngaahi fāmili foʻoú. ʻOku tokoni ʻa e polokalama ʻa e puleʻangá ke foaki ha paʻanga ki he fānaú mo e vahe ʻa e ngaahi mātuʻa foʻoú ʻi heʻenau nofo ʻi he ngāué ke nau maʻu ai ha ngaahi fāmili lalahi.

ʻI he ʻaho ní, ko e tokolahi taha ʻo e kāingalotu mālohi kei talavoú ʻoku nau ngāue fakafaifekau ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko e taha ʻo e kau ʻosi faifekaú ko Tēvita Holiteni, ʻa ia ko e fuofua faifekau ia ʻi ʻIkatalinipeeki, Lūsiá kuo ʻi ai hono fāmili fakaʻofoʻofa mo ha fānau ʻe toko ono ʻi he ʻahó ni. Naʻá ne fakamatala ki he founga ʻoku tokoni ai ʻa e ongoongoleleí ki hono fāmilí ʻo pehē: “ʻOku lahi ha meʻa ʻe lava ke ne taki halaʻi e fānaú. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ke tau fakamālohia kinautolu mo nau ʻenau loto lahi.”

Neongo ʻa e ʻātakai taʻe fakalotú mo ha ongoongo kovi ʻe niʻihi, ka ʻoku tokolahi ha kāingalotu faivelenga mo mālohi mo ha kau taki ʻi he Siasí ʻoku nau nofo ʻi Suēteni. ʻOku houngaʻia e kāingalotú ʻi he tokoni ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi akonaki mo e ʻekitivitī ʻa e Siasí ki he ngaahi fāmilí mo e fakafoʻituituí, pea ko ʻenau fakaʻamu lahi tahá ia ke toe tokolahi ange e niʻihi ʻoku nau maʻu e pōpoaki fakafiefia ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Box Elder Lore of the Nineteenth Century (1951), 58.

  2. Vakai, Andrew Jenson, History of the Scandinavian Mission (1979), 81.

  3. Vakai, Inger Höglund mo Caj-Aage Johansson, Steg i tro (2000), 122.

  4. Vakai, Jenson, History of the Scandinavian Mission, 53.

  5. Vakai, Myrtle McDonald, No Regrets: The Life of Carl A. Carlquist (1985), 19–21.

  6. Vakai, McDonald, No Regrets, 219.

  7. Vakai, Jenson, History of the Scandinavian, 331.

  8. ʻI he McDonald, No Regrets, 239.

  9. Vakai, McDonald, No Regrets, 219.