2014
Ko e Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Faingataʻa Kotoa Pē
Tīsema 2014


Ko e Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Faingataʻa Kotoa Pē

ʻI heʻetau fehangahangai mo e ngaahi fehuʻi faingataʻá, ko e meʻa pē ʻe taha ʻoku mahuʻinga tahá.

ʻĪmisi
Depiction of Jesus and the woman taken in adultery. They are both standing together.

ʻOku ʻikai faʻa faingofua ke tali e ngaahi fehuʻi ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa fakatāutaha ʻoku tau fepaki mo iá, hangē ko ʻení—ko e mate ʻa ha tamasiʻi, ko e taʻe faitotonu ʻa ha kaungāmeʻa, pe ko ha ngaahi tūkunga fakapaʻanga fakamamahi—ʻoku ʻikai faʻa faingofua ke fakaleleiʻi, pea ʻoku tau fie maʻu e tokoni ʻofa ʻa kinautolu ʻoku tau feohí. Ko e taimi ʻe niʻihi ko e fefaʻuhi faingataʻa taha ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení ke ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu pea ʻoku ʻikai ke ne tauteaʻi kitautolu, neongo ko e ʻuhinga ʻo e faingataʻá, kapau ʻoku ʻi ai hano ʻuhinga, ʻoku ʻikai lava ke mahino kiate kitautolu he taimí ni.

ʻOku haʻu ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi faingataʻa tahá ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻetau tuí ʻe he feliliuaki ʻo e ngaahi ākenga fakafonuá pe ha fakamatala foʻou, ʻa ia ko ha fakamatala hala ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he kau fakaanga ʻo e Siasí ke fakafepakiʻi ʻaki kitautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻI he ngaahi taimi peheé, ʻe hangē ʻoku ʻikai ke fefeka e fakavaʻe fakatokāteliné pe fakahisitōliá ʻo hangē ko ia ko ʻetau fakakaukaú. ʻE ala ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau fehuʻia e ngaahi moʻoni kuo tau toʻo maʻamaʻá pea mo e ngaahi aʻusia fakalaumālie kuó ne faʻu ʻetau tuí.

Ko e hā te tau fai ʻi he hū ʻa e veiveiuá ki hotau lotó? ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi faingataʻa ko iá?

ʻIo, ʻoku ʻi ai. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi tali kotoa pē—ʻa e ngaahi tali totonu kotoa pē—ʻoku makatuʻunga ia ʻi he tali ki he fehuʻi pē ʻe taha: ʻoku ou falala nai ki he ʻOtuá ʻo mahulu hake ʻi ha toe taha?

Mahinongofua kae ʻIkai ke Faingofua

ʻOku fuʻu mahinongofua nai ʻa e founga ko iá? fuʻu faingofua?

Mahalo pē. ʻOku ʻikai faʻa ʻilonga e moʻoní, tautautefito ki he taimi ʻoku feʻauhi ai mo e ngaahi fakakaukau ʻoku fakamatalaʻi ʻi ha ngaahi founga manakoá. ʻOku faʻa mahino pē ha konga ʻo e moʻoní kiate kitautolu, lolotonga ʻoku teʻeki ai ke tau ʻilo hono kakató. Pea ʻi hono ʻilo, ʻoku tau fehangahangai leva mo e malava ke siʻaki ʻa e mahino ʻoku ʻikai haohaoá ka ʻokú ne ʻomi ha fiemālie ʻo aʻu mai ki he taimí ni. Ka ʻi heʻetau falala ko ia ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tali kotoa pē, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolú, pea te Ne tali ʻetau ngaahi fehuʻí—ʻi Heʻene foungá, mo Hono taimí—ʻe lava leva ke faingofua ange ʻetau fekumí. He ʻikai ke faingofua maʻu pē, ka ʻi heʻetau falala ko ia ki he akonaki ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi e puputuʻú.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí he lolotonga e konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻOkatopa 2013, ʻa e fakakaukau mahino ko ʻení:

“ʻOku fakanatula pē ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi—kuo tāhuli e tenga ʻo e fekumi moʻoní ʻo hoko ko ha fuʻu ʻakau lahi ʻo e mahinó. ʻOku tokosiʻi pē ha kāingalotu ʻo e Siasí, kuo teʻeki ai ke nau fefaʻuhi mo ha ngaahi fehuʻi vivili pe pelepelengesi, ʻi ha taimi. Ko e taha e ngaahi taumuʻa ʻo e Siasí ke fafangaʻi mo tanumaki ʻa e tenga ʻo e tuí—ʻo aʻu ai pē he taimi ʻe niʻihi ki he kelekele touʻone ʻo e veiveiuá mo e taʻe-pauʻiá. Ko e tuí ko e ʻamanaki lelei ki ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ai ka ʻoku moʻoni.

“Ko ia ai, ʻe kāinga ʻofeina—mo hoku kaungāmeʻa ʻofeina—kātaki, ʻo tomuʻa fakafehuʻia hoʻo veiveiuá ka ke toki fakafehuʻia hoʻo tuí. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei tuku e veiveiuá ke ne puke mo taʻofi kitautolu mei he ʻofa, nonga mo e ngaahi meʻafoaki fakalangi ʻoku maʻu ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”1

Ko Ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻAonga

Ko ia, ʻe fēfē leva ʻetau fakafehuʻia moʻoni ʻetau veiveiuá? Te tau fokotuʻu maʻu fēfē ʻetau tuí ʻi he fakavaʻe mālohi ʻo e fakahaá kae ʻikai ko e kelekele touʻone ʻo e mahino feliliuaki ʻa e tangatá? ʻE ala tokoni ke manatuʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

Tefitoʻi moʻoni 1: ʻOku ʻAfioʻi Taʻefakangatangata ʻe he ʻOtuá ʻo Mahulu Hake ʻi Heʻetau ʻIló. ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi fehuʻí—tatau ai pē pe ʻoku fakatāutaha, fakasōsiale, pe fakatokāteline—te tau lava ʻo falala ki he foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻafioʻi lahi ange ʻe he Tupuʻanga ʻo e ʻunivēsí ʻo mahulu hake ʻiate kitautolu. Kapau kuó Ne folofola ki ha tefito (pea taimi ʻe niʻihi kuo teʻeki ai), ʻe lava ke tau falala ʻoku mahino ange ʻEne ngaahi fakakaukaú ʻiate kitautolu.

“He ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí] ʻoku ʻikai ko hoʻomou ngaahi mahaló ʻa ʻeku mahaló, pea ʻoku ʻikai ko homou ngaahi halá ʻa hoku ngaahi halá.

“He ʻoku hangē ʻoku māʻolunga hake ʻa e ngaahi langí mei he māmaní, ʻoku pehē hono māʻolunga ʻo hoku ngaahi halá, pea mo ʻeku mahaló ʻi hoʻomou ngaahi mahaló” (ʻIsaia 55:8–9).

Tefitoʻi moʻoni 2: ʻOku Vahevahe ʻe he ʻOtuá ha Niʻihi ʻo ʻEne ʻIló. Ko e ola ʻo e tefitoʻi moʻoni 1, ʻoku vahevahe ʻe he ʻOtuá mo kitautolu e konga lahi ʻo e meʻa ʻokú Ne ʻafioʻí, ʻi heʻetau mateuteu ke talí pea ʻi Heʻene mateuteu ko ia ke fakahoko maí. ʻOku fie maʻu pē ke tau teuteuʻi kitautolu ke maʻu ia, pea toki fekumi ki ai. ʻOku tali ʻe he folofolá ha ngaahi fehuʻi lahi. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia lahi ʻo e moʻui ní ko hono akoʻi ko ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo hangē ko ʻEne fakaʻaongaʻi ʻa e folofolá ke fakahā ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hená” (2 Nīfai 28:30) ke tali ki heʻetau ako faivelengá.

Ko e ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi, tautautefito ki he niʻihi ʻoku felāveʻi mo e hisitōliá, ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga lelei ki ai, pea ko e lahi ange e fakamatala ʻoku fakahā ʻi he ako moʻoní, ko e maama ange ia ʻetau ngaahi fakakaukaú.

ʻOku tau monūʻia foki ke ʻi ai ha kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻui ke akoʻi kitautolu ʻi he ngaahi ueʻi fakalangi. ʻOku ʻikai totonu ke tau “felīlīaki mo feʻaveaki fano, ʻe he matangi ʻo e akonaki kotoa pē.” Te tau lava ʻo falala ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe heʻenau fakahinohinó ke tau “hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tuí, pea mo e ʻiloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.” (Vakai, ʻEfesō 4:11–15.)

Tefitoʻi moʻoni 3: Te Tau Lava ʻo Falala ki he ʻOfa ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻofa e ʻOtuá ʻiate kitautolu ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau ʻiló. Ko ʻEne fānau kitautolu, pea ʻokú Ne fie maʻu ke tau foki atu ki Hono ʻaó ko ha kakai Fakapotopoto, mo nāunauʻia pea malava ke hoko ʻo hangē ko Iá (vakai, Mōsese 1:39). Ko e akonaki kotoa pē ʻokú Ne foaki mai kiate kitautolú ʻoku fakahoko ʻaki ia ʻa e ʻofa lahi tahá ke faitāpuekina kitautolu ʻo taʻengata. Te tau lava ke falala kakato ki he ʻofa ko iá.

“ʻE ʻOtua, hono ʻikai mahuʻinga fau ʻa hoʻo ʻaloʻofá, ko ia ʻoku falala ai ʻa e fānau ʻa e tangatá ki he malu ʻo ho kapakaú” (Saame 36:7).

Tefitoʻi moʻoni 4: ʻOku Fie Maʻu Ke Tau Fekumi Ki he Ngaahi Fakamoʻoni Fakalaumālié. ʻOku totonu ke ʻoua te tau ofo, kapau ko e konga lahi ʻo e poto ʻo e māmaní ʻoku ngali fehangahangai ia mo e poto ʻo e ʻOtuá. Ko hono aofangatukú, ko ha palani ia naʻe fokotuʻutuʻu fakalangi, ʻa ia ʻoku tau moʻui ai ʻi ha māmani ʻe motuhi atu ai kitautolu mei he ʻao mo e fakakaukau ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ʻe he faʻahinga tuʻunga ko iá ʻo fakafaingataʻaʻia e mahino e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, “he ko hai ha tangata ʻokú ne ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻa e tangatá, ka ko e laumālie pē ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku ʻiate iá? Pea ʻoku pehē, ʻoku ʻikai ha tangata ʻokú ne ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, ka ko e Laumālie pē ʻo e ʻOtuá. …

“ʻOku ʻikai maʻu ʻe he tangata fakakakanó ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá: he ko e vale ia kiate ia: pea ʻoku ʻikai te ne faʻa ʻilo ia, he ʻoku ʻilo fakalaumālie pē ia” (1 Kolinitō 2:11, 14).

Kapau ko e fie maʻu ke mahino kiate kitautolu e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, he ʻikai lava ke tau fakafalala ai pē ki he poto ʻo e tangatá ke fakahoko ia. ʻOku fie maʻu ke tau maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá “koeʻuhí ke tau ʻilo ʻa e ngaahi meʻa kuo foaki mata ʻataʻatā pē kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá. … [ʻa ia] ʻoku ako ʻaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní; ʻo fakamatala ʻa e meʻa fakalaumālié ʻaki ʻa e meʻa fakalaumālie, (1 Kolinitō 2:12–13).

ʻI he taimi ʻoku papitaiso mo hilifakinima ai kitautolu ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Kalaisí, ʻoku tau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke tau ako ʻaki e meʻafoaki ko iá, pea maʻu ʻene fakamoʻoni fakafiemālie ki he moʻoní. Ko hono maʻu ko ia ʻo e faʻahinga fakamoʻoni fakalaumālie ko iá, ʻokú ne toʻo atu leva e veiveiuá ʻo vave ange ʻi he ʻuhinga fakapoto tahá, pea ʻoku ʻatā ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fekumi ki he tuí ʻo fakafou ʻi he lotu fakamātoató, ako faivelengá, mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.

“Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Mātiu 7:7).

Tefitoʻi moʻoni 5: Mahalo ʻe Fie Maʻu ke Tau Tatali ki he ʻEikí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai faʻa ola lelei ʻetau fāinga ke mahino ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi fehuʻi ʻoku tau maʻú. Neongo ʻetau ngaahi feinga lelei tahá, ka ʻoku ʻikai pē ke tau maʻu ha mahino. ʻE hangē leva kuo tāpuni ʻa e ngaahi langí. Ko e taimi leva ia ʻoku malava ai ʻe heʻetau falala ki he ʻEikí ke ʻomi e faʻa kātakí kiate kitautolu ke tatali kiate Ia. He ʻikai tali e ngaahi fehuʻi kotoa pē ʻi he taimi pē ko iá pe ʻi he moʻuí ni. He ʻikai ke ʻosi e ngaahi ʻahiʻahi kotoa pē kimuʻa pea tau maté. Ka ʻo kapau ʻoku tau ʻofa ki he ʻOtuá ʻo mahulu hake ʻi ha toe meʻa, kapau ʻoku tau falala ki Heʻene ʻofa ʻiate kitautolú, te tau lava ʻo kātaki ʻi he tui kae ʻoua ke hokosia ʻa e ʻaho ko ia ʻe toʻo atu ai ʻa e veilí pea fakahā ʻa e moʻoni kotoa pē.

“Tuku ho halá ki he [ʻEikí]; pea falala foki kiate ia; pea te ne fakahoko ia.

“Pea te ne fakahā atu hoʻo māʻoniʻoní ko e maama, pea mo hoʻo fakamāú ʻo hangē ko e hoʻatā ʻo e ʻahó.

“Ke ke fakalongo pē ki he [ʻEikí], pea tatali faʻa kātaki pē kiate ia” (Saame 37:5–7).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “Haʻu, ʻo Kau mo Kimautolu,” Liahona, Nōv. 2013, 23.