2014
Ko e Moʻoni ʻo e Kilisimasí
Tīsema 2014


Ko e Moʻoni ʻo e Kilisimasí

Ka ne taʻe ʻoua e ʻaloʻi mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, he ʻikai hatau Fakalaloa, mo ha Taukapo ki he Tamaí, ʻa ia ʻoku malava ai ke tau toe foki hake ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvani ʻofá pea nofo fakataha ko ha ngaahi fāmili taʻengata.

ʻI he taimi naʻe kei tamasiʻi ai ʻeku tamaí, naʻá ne nofo ʻi ha kiʻi kolo ʻi loto ʻIutā naʻe ofi ki he Anovai ʻIutaá. ʻI he ngaahi ʻaho kimuʻa he kau paioniá, naʻe tulimanu mo toutai e kau ʻInitia ʻAmeliká ʻi he feituʻu ko iá. Naʻe manakoa ha ngaahi feituʻu pau takatakai ʻi he anó ʻe kinautolu naʻe fekumi ki he ngaahi mataʻi ngahaú.

Naʻe fai ai ha ʻekitivitī ʻa e ngaahi tamaí mo e fohá ʻi he taʻu nima ʻeku tamaí, pea naʻe ʻalu ai hono uōtí ki he Ano ʻIutaá ke kumi ngahau. Hili e fakamoleki ʻe he kulupú e ʻahó ki he fekumí, naʻe ʻeke ange ʻe heʻeku kui tangatá ki heʻeku tamaí pe kuó ne maʻu ha mataʻi ngahau.

Naʻe tala ange ʻe heʻeku tamaí, “ʻIkai, naʻe ʻikai ke u maʻu ha meʻa.” Naʻá ne ala hifo leva ki hono kató peá ne pehē, “Ka naʻá ku maʻu e foʻi maka fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻoku hangē ha fuʻu ʻakau Kilisimasí.”

Naʻe maʻu ʻe heʻeku tamaí ha mataʻi ngahau, ka naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ia. Naʻá ne pukepuke ʻa e meʻa moʻoní ʻi hono nimá, ka naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ia.

Ko hono ʻIloʻi ʻo e Huhuʻí

ʻĪmisi

Ko e kakai tokolahi he ʻahó ni, ʻoku fakanenefuʻi ʻenau vakai ki he meʻa ʻoku moʻoni mo mahuʻinga tahá—ʻa Sīsū Kalaisi, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní—ʻe he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke moʻoní.

Naʻá ku mamata kimuí ni mai ʻi ha polokalama televīsone fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻa ia naʻe fehuʻia ai pe naʻe ʻaloʻi moʻoni Ia ʻe he Tāupoʻou ko Melé. Ne ʻi ai mo ha kau palōfesa tuʻukimuʻa mei ha ngaahi ʻunivēsiti ʻiloa naʻá nau vavlo pe ʻe lava moʻoni.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994), heʻene tali ki he kau fakataʻetaʻetui ko iá: “ʻOku fekumi ʻa e kau mataotao fakaʻatamaí ke fakalotoʻi kitautolu naʻe ʻikai ke faka-ʻOtua e ʻaloʻi ʻo Kalaisí ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he Fuakava Foʻoú pea naʻe ʻikai ko ha tāupoʻou ʻa Mele ʻi he taimi naʻe tuʻituʻia ai ʻia Sīsuú. Te nau ʻai ke tau tui ko Siosefá, ʻa e tamai tauhi ʻa Sīsuú, ko ʻEne tamai fakatuʻasinó ia, pea naʻe matelie ʻa Sīsū ʻi he natula mo e ngaahi ʻulungaanga kotoa pē. ʻOku nau hā angaʻofa ʻi heʻenau fakahīkihikiʻi Ia ʻi heʻenau pehē, ko Ia ʻa e filōsefa akonaki lelei tahá, pea mahalo ko e maʻongoʻonga tahá Ia. Ka ko e taumuʻa mahuʻinga taha ʻo ʻenau feingá ke fakaʻikaiʻi ʻa e faka-ʻOtua ʻo Sīsuú, he ʻoku fakafalala ki he tokāteline ko iá ʻa e ngaahi fakamatala kehe kotoa pē ʻo e tui faka-Kalisitiané.”1

Kuó u fakapaheke ʻi he sinou loí, pea kuó u teuteuʻi ha ngaahi ʻakau Kilisimasi loi ʻaki ha ngaahi konga ʻaisi loi. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe ala faingataʻa ke mahino ʻa e meʻa ʻoku moʻoní, tautautefito ʻi ha kuonga kuo ngaohi ai ʻe he tekinolosiá ke hā moʻoni e meʻa ʻoku loí. Ko ia, te tau ʻilo fēfē leva e meʻa ʻoku moʻoní? Te tau maʻu fēfē ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí?

ʻOku tau maʻu ha fakamoʻoni ʻo e meʻa ʻoku moʻoní ʻi heʻetau lau ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi folofolá—ʻo e kuonga muʻá mo onopooni fakatouʻosi. ʻOku tau ako ki hono moʻoni ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau fanongo mo lau ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau palōfita moʻuí mo e kau ʻaposetoló. ʻOku tau fekumi ki he moʻoní ʻi heʻetau lotu “ʻi he loto fakamātoato, mo e loto moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisí” (Molonai 10:4). ʻOku tau ʻilo ai ʻa e “hala totonú” ʻi heʻetau “tui kia Kalaisi, pea ʻikai fakaʻikaiʻi iá” pea ʻi heʻetau “punou hifo ʻi hono ʻaó, pea hū kiate ia ʻaki ʻa e kotoa [hotau] mālohí, ʻatamaí, mo e iví, pea mo [hotau] laumālié kotoa” (2 Nīfai 25:29).

Ngaahi Kikite ʻo e ʻAloʻi ʻo Kalaisí

ʻĪmisi
Actors depicting the Nativity.

ʻOku lahi e ngaahi folofola ʻoku kikite kau ki he ʻaloʻi ʻo Kalaisí—ʻa e fuofua Kilisimasí. ʻE lava ke ngalo ʻiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau lau ai ʻa e ngaahi kikite ko ʻeni mei he folofolá, ko e ngaahi kikite moʻoni ia. ʻOku nau ʻomi ha fakamatala lahi mo fakaʻāuliliki fekauʻaki mo e meʻa naʻe teu ke hoko, ka naʻe teʻeki ai ke hokó.

ʻI he taʻu ʻe valungeau kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa Kalaisí, naʻe kikiteʻi ʻe ʻIsaia ʻo pehē: “He kuo fanauʻi kiate kitautolu ʻa e tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ʻa e foha: pea ʻe ʻi hono umá ʻa e pulé: pea ʻe ui hono huafá ko Fakaofo, ko Akonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻo e Melinó” ʻIsaia 9:5.

ʻI he taʻu ʻe onongeau kimuʻa pea ʻaloʻi e Fakamoʻuí, naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ha mata-meʻa-hā-mai naʻá ne maʻu fekauʻaki mo e faʻē ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá:

“Naʻá ku mamata ʻo vakai ki he fuʻu kolo lahi ko Selusalemá, kaeʻumaʻā mo ha ngaahi kolo kehe foki. Pea naʻá ku vakai ki he kolo ko Nasaletí; pea ʻi he kolo ko Nasaletí naʻá ku vakai ki ha tāupoʻou, pea naʻe fuʻu hoihoifua ʻaupito ia mo hinehina. ……

“Pea naʻe pehē mai [ʻa e ʻāngeló] kiate au: Vakai, ko e tāupoʻou ʻokú ke sio ki aí ko e faʻē ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. …

“Pea naʻá ku mamata ʻo toe vakai ki he tāupoʻoú, ʻokú ne fua ha tamasiʻi ʻi hono nimá.

“Pea naʻe pehē mai ʻe he ʻāngeló kiate au: Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá” (1 Nīfai 11:13, 18, 20–21).

ʻI he taʻu ʻe teau uofulu mā fā kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí, naʻe pehē ʻe he Tuʻi ko Penisimaní:

“Vakai, ʻoku haʻu ʻa e taimí, pea ʻoku ʻikai mamaʻo ia, ʻe hāʻele hifo ai ʻi he mālohi ʻa e ʻEiki Mafimafí … mei he langí ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá, pea nofo ʻi ha sino ʻo e kelekele, pea hāʻele atu ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí, ʻo fai ʻa e ngaahi mana lalahi. …

“Pea ʻe ui ia ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Tamai ʻo e langí mo e māmaní, ko e Tupuʻanga ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá; pea ʻe ui ʻa ʻene faʻeé ko Mele” (Mosaia 3:5–8).

ʻI he taʻu ʻe valungofulu mā tolu kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa Kalaisí, naʻe pehē ʻe ʻAlamā, “Pea vakai, ʻe ʻaloʻi [e ʻAlo ʻo e ʻOtuá] ʻia Mele, ʻi Selusalema ʻa ia ko e fonua ʻo ʻetau ngaahi tamaí, pea ko ha tāupoʻou ia, ko ha meʻangāue mahuʻinga ia kuo fili” (ʻAlamā 7:10).

Pea ko e taʻu pē ʻe ono kimuʻa he fuofua Kilisimasí, naʻe fakahā ai ʻe Samuela ko e tangata Leimaná:

“Pea vakai, te u tuku ʻeni kiate kimoutolu ko ha fakaʻilonga ʻo e taimi ʻo ʻene hāʻele maí; he vakai, ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fuʻu maama lalahi ʻi he langí, ʻo aʻu ki he ʻikai ke ʻi ai ha fakapoʻuli ʻi he pō kimuʻa ʻi heʻene hāʻele maí. …

“Pea vakai, ʻe hopo hake ha fetuʻu foʻou, ʻa ia ko ha fetuʻu kuo teʻeki ai ke mou mamata ki ai” (Hilamani 14:3, 5).

Naʻe ʻamanaki loto vēkeveke atu e kakai Siú ki he meʻa maʻongoʻongá ni. Naʻa nau ʻiloʻi ʻe hāʻele mai ʻa e Mīsaiá, pea naʻa nau ʻamanaki te Ne haʻu ʻi he nāunau, ʻo fakatauʻatāinaʻi kinautolu, fokotuʻu ha puleʻanga ʻi he māmaní, pea pule ko honau Tuʻi.

Ko hai te ne fuofua ʻilo e ʻaloʻi ʻo e Mīsaiá? ʻOku totonu nai ko e kau ʻaposetoló pe ko e niʻihi kehe ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e mālohí mo e takí?

ʻOku fakahā mai ʻe he Tohi Tapú ko e kau tauhisipi angamalū ne mohe ʻi he kelekelé naʻe fakahā kiate kinautolu ʻe ha ʻāngelo ʻa e “ongoongolelei ʻo e fiefia lahí” (Luke 2:10) pea ko e kau Tangata Poto mei he mamaʻó ʻa ia naʻa nau mamata “ʻi he potu hahaké ki hono fetuʻú, pea nau [omi] ke hū kiate iá” (Mātiu 2:2). Naʻe ʻikai ke ʻi ai e tangata mālohí mo e takí, ʻa ē naʻe fakakuihi ʻene fakakaukaú ʻe he ngaahi fakakaukau fakapoto ʻo e māmaní, ʻi hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí pe lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekaú. Naʻa nau maʻu ʻi honau ʻaó ʻa e meʻa moʻoní ka naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi pe tali ia.

Hoko ʻo Anga Faka-Kalaisi Ange

ʻĪmisi

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha kau ki he taimi Kilisimasí ko e lahi ange ko ia ʻetau ongoʻingofua e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá:

“ʻOku ne fakatupu kitautolu ke tau fakakaukauloto ki hotau vā fetuʻutaki mo ʻetau Tamaí pea mo e lahi ʻo e mateaki ʻoku tau maʻu ki he ʻOtuá.

“ʻOkú ne ueʻi kitautolu ke toe kātaki mo foaki lahi ange, fakakaukau lahi ange ki he niʻihi kehé, angaʻofa mo angatotonu ange, toe fakafonu lahi ange ʻi he ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí mo e ʻofá—ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi kotoa pē. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he ueʻi ʻe he laumālie ʻo e Kilisimasí e loto ʻo e kakaí ʻi he funga ʻo e māmaní. … ʻOku tafoki e tokangá mo e mateaki lahi ki hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻi ha kiʻi vahaʻataimi siʻisiʻi.”2

ʻI hono ueʻi kitautolu ʻe he laumālie ʻo e faʻahitaʻú ke tau toe ʻofa mo faʻa foaki ange ʻi he Kilisimasi ko ʻení, tuku ke tau fai ha meʻa te ne fakaʻasi kituʻa ʻetau ngaahi ongó, ke fakahā ai ʻoku mahino kiate kitautolu ko e tamasiʻi naʻe ʻaloʻi ʻi Pētelihemá ko e Huhuʻi moʻoní ia. Naʻe fai ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95) ha faleʻi fakapotopoto te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ia:

“Fakaleleiʻi ha kē, ʻi he Kilisimasi ko ʻení. Fekumi ki ha kaungāmeʻa kuo ngalo. Fakangaloʻi ha mahalo kovi pea fetongi ia ʻaki e falalá. Fai ha tohi. Fai ha tali angavaivai. Poupouʻi e toʻu tupú. Fakahaaʻi hoʻo mateakí ʻi he lea mo e ngāue. Tauhi ha palōmesi. Tukuange ha loto tāufehiʻa. Fakamolemoleʻi hao fili. Kole fakamolemole. Feinga ke mahino. Vakaiʻi hoʻo ngaahi fie maʻu ki he niʻihi kehé. Tomuʻa fakakaukau ki ha taha kehe. Angaʻofa. Angamalū. Kiʻi kata lahi ange. Fakahā hoʻo loto houngaʻiá. Talitali lelei ha taha foʻou. Fakafiefiaʻi e loto ʻo ha tamasiʻi. Fiefia ʻi he fakaʻofoʻofa mo e fakatupu fakaofo ʻo e māmaní. Lea ʻaki hoʻo ʻofá pea toutou lea ʻaki ia.”3

Ka ne taʻe ʻoua ʻa Kalaisi, he ʻikai ke ʻi ai ha Kilisimasi. Ka ne taʻeʻoua ʻa Kalaisi, he ʻikai ke ʻi ai ha fiefia kakato. Ka ne taʻeʻoua Hono ʻaloʻí mo ʻEne Fakaleleí, he ʻikai haʻatau Fakalaloa, mo ha Taukapo ki he Tamaí, ʻa ia ʻoku malava ke tau toe foki hake ai ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvani ʻofá pea nofo fakataha ko ha ngaahi fāmili taʻengata.

ʻOku ou fakafiefiaʻi fakataha mo kimoutolu e fakaʻofoʻofa mo e fakaofo moʻoni ʻo e ʻaloʻi mo e misiona ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi—ʻa e Mīsaia kuo talaʻofa maí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 128.

  2. Ezra Taft Benson, ʻi he Larry C. Porter, “Remembering Christmas Past: Presidents of the Church Celebrate the Birth of the Son of Man and Remember His Servant Joseph Smith,” BYU Studies, vol. 40, fika 3. (2001), 108.

  3. Howard W. Hunter, “The Gifts of Christmas,” Ensign, Tīsema. 2002, 18–19.