2014
Mateuteu ke Laka Ki Muʻa
Tīsema 2014


Mateuteu ke Laka Ki Muʻa

Hiki hake mei he Palaimelí ki he Kau Talavoú pe Kau Finemuí? Vakai ki he ngaahi fakakaukau ko ʻeni mei ha kau taʻu 12 ʻe toko 7 ʻoku nau lolotonga fai ʻa e liliu ko ʻení.

ʻĪmisi
Portait of two girls (Aïolah and Evaline V.)

Aïolah mo ʻEvaline V.

Ngaahi taá maʻu ʻi he angalelei ʻa Richard M. Romney, Randall R. Ripplinger mo Mickey Shimomiya

ʻOku mei hoko ʻa hoʻo taʻu 12. ʻOku fonu ʻa e moʻuí ʻi he ngaahi liliu. ʻOkú te hiki hake mei he Palaimelí ki he Kau Talavoú pe Kau Finemuí ʻi he siasí. ʻOku ʻuhinga ʻeni ke te fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa, fai ha ngāue tokoni, teuteu ki he temipalé, pea ako ʻo lahi ange fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Ka ʻoku ʻikai totonu ke ke manavasiʻi! ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻoku nau foua e meʻa tataú ʻoku fakafiefia.

Fakatahaʻi Lōua

Ko ha Punungahone taʻu 12 ʻa Aïolah. V ʻo Falaniseé. ʻOku pehē foki ki hono taʻokete ko ʻEvaliní ʻa ia ʻe hoko hono taʻu 13 ʻi ha māhina ʻe taha. Naʻe pehē ʻe Aïolah “ʻOku ou fiefia ʻoku ʻi heni hoku taʻoketé ke tokoni mai ʻi heʻeku hiki mei he Palaimelí ki he Kau Finemuí.”

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ne nau saiʻia taha aí ko e Fakalakalaka Fakatāutahá, ka ne nau kata ʻi heʻenau lau fekauʻaki mo e taha ʻo e ngaahi taumuʻá. ʻOku pehē, “Ako ke fakaʻaongaʻi ha faʻahinga meʻalea.”

ʻOku pehē ʻe ʻEvaline “Ko e taʻu lahi ʻeni ʻema tā meʻalea.” Ka naʻá na talanoa ki heʻena faʻeé ʻi he hili iá. Naʻá ne tokoniʻi kinaua ke na ʻiloʻi te na lava ʻo fakakakato ha taumuʻa ʻe taha ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e mūsiká: ngāue tokoni.

ʻOku teuteu leva ʻa Aïolah mo ʻEvaline ke fakaʻaliʻali ʻi he houalotu sākalamēnití mo e pō talēnití, fakahoko ha koniseti ki he fānaú pea mo e kakai matuʻotuʻá, pea tokoni ki he kau fakafaifekaú ʻi heʻenau hivá.

ʻOku pehē ʻe ʻEvaline “Ko e meʻa lelei ʻa e Fakalakalaka Fakatāutahá. ʻOkú ne ʻai koe ke fai ʻa e meʻa ʻokú ke saiʻia aí pea mo fai ha ngaahi meʻa foʻou foki.”

ʻEke ha ngaahi fehuʻi

ʻĪmisi
photo of Brian R.

Pulaieni R.

Naʻe teuteu ʻa Brian R. taʻu 12 ʻo ʻAlesona, USA, ki he fuofua taimi ke ne tufa ai ʻa e sākalamēnití. Naʻá ne kole ki he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki faka-ʻĒlone ʻi honau uōtí ke nau fakamatalaʻi ange ha ngaahi meʻa kiate ia, he naʻe ʻikai ke ne loto ke fai ha fehālaaki.

ʻOkú ne pehē “Naʻa nau lelei ʻaupito. Ne nau talamai ʻa e feituʻu ke u tuʻu aí, feituʻu ke u ʻalu ki aí, pea mo e founga ʻa hono paasi ʻo e ngaahi laulaú.”

Ka ko e meʻa mahuʻinga angé, naʻa nau fakamanatu kiate ia ke ne anga ʻapasia. ʻOku pehē ʻe Palaieni, “ʻOku fie maʻu ke tau manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku tau tufa ai ʻa e sākalamēnití. Te tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau manatuʻi Ia ʻi heʻetau loto ʻapasiá.”

Naʻe fiefia ʻa Pulaieni ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku tokoni ange ha niʻihi ke mahino kiate ia ʻa hono ngaahi fatongiá pea ke lelei ʻa hono fua iá. ʻOkú ne pehē, “Kole pē. ʻOku faingofua ange ʻa e hiki mei he Palaimelí ki he Kau Talavoú ʻi he meʻa ʻoku tau fakakaukau ki aí.”

Maʻu Ha Ngaahi Kaungāmeʻa Foʻou

ʻĪmisi
young woman and leader in front of a building. Nodoka T.

Nodoka T.

ʻOku pehē ʻe Nodoka T. ʻo ʻOkinaua Siapaní, “Naʻá ku manavasiʻi ʻi he taimi naʻe kole mai ai ʻa e ʻetivaisá ke u ʻalu ki heʻeku fuofua kemi e Kau Finemui ʻa e siteikí. Naʻá ku fili leva ke u lotu. ʻI he hili ʻeku lotú naʻá ku fili leva ke u ʻalu, koeʻuhí naʻá ku ongoʻi fiemālie.

“Ne u lava ʻo maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa ʻi he ʻuluaki ʻahó pē. Ne vave ʻa e mole ʻeku manavaheé koeʻuhí naʻe fuʻu angalelei mo angaʻofa mai ʻa e kau finemuí kiate au. Naʻá ku ako ke fakamaʻa ʻa e vaí, haʻi ha fakapona, ngaahi ha meʻa haʻihaʻi, fakahoko ha fakahaofi ʻa e mānavá, pea mo kumi ha ngaahi ʻakau ʻe lava ʻo kaí!”

Ongoʻi Talitali Lelei

ʻOku pehē ʻe Kuleisi S. ʻo ʻAlesona, USA, “Ko hoku fuofua ʻaho ʻi he Finemuí ʻa hoku ʻaho fāʻeleʻí. Ne nau ʻai ia ʻo hangē ha fuʻu meʻa lahí. Ka naʻa nau kei angaʻofa pē ʻi he hili iá. Naʻa nau ʻai au ke u ongoʻi ʻoku talitali lelei au.”

ʻOku talitali lelei ia ʻe heʻene ʻetivaisá. ʻOku pehē ʻe Kuleisi, “ʻOkú ne fakahā mai fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻá ne fai ʻi he taimi naʻá ne kei ʻi he Kau Finemuí ai. Peá ne vahevahe mo kimautolu pea fakapapauʻi ʻoku mau mahinoʻi ʻa e tohi Fakalakalaka Fakatāutahá.”

Ako, Akoʻi, pea Vahevahe

ʻĪmisi
photo of Josh W.

Siua W.

Naʻe kole kia Siua W. ʻo ʻIutā, USA ʻi heʻene hoko ko e tīkoni foʻoú ke ne akoʻi ha lēsoni ʻo fekauʻaki mo e hoko ko ia ko ha ākonga ʻa Kalaisí. ʻOku pehē ʻe Siua, “Ne u ʻiloʻi ha ngaahi potufolofola fekauʻaki mo e taimi naʻe taumātaʻu ai ʻa Pita mo ha niʻihi kehé. Naʻa nau feinga ʻi ha tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaká ka naʻe ʻikai ke nau maʻu ha meʻa. Pea naʻe fakahā ange ʻe he Fakamoʻuí ke nau taumātaʻu ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, pea naʻe lahi ʻaupito ʻa e ika naʻa nau maʻu (vakai Luke 5:5–11 mo Sione 21:6–11). Ne mau lau ia ʻi heʻeku lēsoní. Ne mau talanoa leva ki he founga ʻoku tatau ai ʻeni pea mo kitautolú. Te tau lava pē ʻo fetaulaki mo ha palopalema ʻi he taimi ʻoku tau ngāue tokotaha aí. Ka ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau fanongo aí.”

ʻOku pehē ʻe Siua ʻoku mahuʻinga ki he Kau Talavoʻú ʻa e akó, akoʻí, pea mo e vahevahé. ʻOkú ne pehē, “ʻOku mau ako ha meʻa lahi mo ha ngaahi ʻekitivitī ʻi he Palaimelí. ʻOku mau ako ha meʻa lahi ʻi he taimí ni mo vahevahe. Ko hono ʻuhingá ʻoku mau fai ha meʻa lahi ʻi he meʻa ʻoku mau akó.” Hangē ko ʻení, ko e ʻaʻahi ʻa Siua ki ha kaungāmeʻa naʻe fuoloa ʻa e ʻikai ke ne ʻalu ange ki he lotú. “Ko e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke nau haʻu aí he ʻoku ngāue Sāpate ʻene mātuʻá. Ka naʻá ku talaange ʻe lava ke na haʻu pea mo au.”

ʻOku lolotonga ako ʻa Siua ki he taumuʻa ʻa e Kau Talavoú pea mo e Kau Finemuí. ʻOkú ne pehē, “ʻOkú ne fakahā mai ʻa e founga ke tau hoko ai ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e fakaafe ko ia ke “haʻu kia Kalaisí” ke hokohoko atu ʻi he hala ʻoku kamata ʻaki ʻa e papitaisó mo e hilifakinimá, hokohoko atu ki he temipalé, pea tataki leva ki he moʻui taʻengatá.

ʻOkú ne pehē “ʻoku ou mateuteu ke laka ki muʻa.”