2014
Fakafonu e Māmaní ʻaki ʻa e ʻOfa ʻa Kalaisí
Tīsema 2014


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Fakafonu e Māmaní ʻaki ʻa e ʻOfa ʻa Kalaisí

ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he Kilisimasí, ʻoku tau faʻa fakakaukau ki hono foaki pea mo hono maʻu ʻo e ngaahi meʻaʻofá. ʻE lava ke hoko e ngaahi meʻaʻofá ko ha konga ʻo ha tukufakaholo mahuʻinga, ka ʻe toe lava foki ke nau toʻo ʻetau tokangá meí he ngeia mahino ʻo e Kilisimasí mo hono fakamanatua e ʻaloʻi hotau Fakamoʻuí ʻi ha founga mahuʻingamālie.

ʻOku ou ʻilo mei heʻeku aʻusia fakatāutahá ko e Kilisimasi fakangalongataʻa tahá ʻa ē naʻe masivesiva tahá. Ne ʻikai fuʻu fēfē ʻa e ngaahi meʻaʻofa ʻi heʻeku kei siʻí ʻi hono fakahoa ki he tuʻunga moʻui ʻo e ʻaho ní. Taimi ʻe niʻihi ne u maʻu pē ha sote naʻe monomono pe ha hoaʻi kofunima pe sitōkeni. ʻOku ou manatuʻi ha Kilisimasi makehe ʻe taha naʻe ʻomai ai ʻe hoku taʻoketé kiate au ha hele ʻakau naʻá ne tongitongi.

ʻOku ʻikai fie maʻu ha ngaahi meʻaʻofa totongi mamafa ia ke ne ʻai ʻa e Kilisimasí ke mahuʻingamālie. ʻOku ou manatu ai ki ha talanoa naʻe fai ʻe ʻEletā Keleni L. Lati, ʻa ia naʻe hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú meí he 1987 ki he 1992. ʻI ha ʻaho ʻe taha, kimuʻa he Kilisimasí he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, lolotonga ʻene tokangaʻi ʻa e fale tukuʻanga koloa ʻo e kau pīsopé, naʻá ne ʻilo mei ha taki faka-siasi fekauʻaki mo ha fāmili faingataʻaʻia ʻa ia ne toki hiki mai ki he koló. ʻI he taimi naʻá ne ʻalu ai ke ʻaʻahi ki honau kiʻi fale nofo totongí, naʻá ne ʻiloʻi ha faʻē tāutaha kei talavou mo ha fānau ʻe toko fā ʻi lalo he taʻu 10.

Naʻe lahi ʻaupito e ngaahi fie maʻu ʻa e fāmilí, ko ia naʻe ʻikai lava ʻe he faʻeé ʻo fakatau ha fanga kiʻi fakaneifua pe meʻaʻofa maʻá e fānaú he Kilisimasi ko iá—naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakatau ha fuʻu ʻakau Kilisimasi. Naʻe talanoa ʻa Misa Lati mo e fāmilí peá ne ʻilo ʻe saiʻia e tamaiki fefine iiki ʻe toko tolú ʻi ha kiʻi tamapua pe ha kiʻi manu meʻavaʻinga molū. ʻI he taimi naʻá ne ʻeke ai ki he kiʻi foha taʻu onó e meʻa naʻá ne fie maʻú, naʻe tali ange ʻe he kiʻi tamasiʻi fiekaiá, “ʻOku ou fie maʻu ha poulu polisi.”

Naʻe palōmesi ange ʻa Misa Lati ki he kiʻi tamasiʻí ha polisi pea mahalo mo ha meʻa kehe. Hili iá naʻá ne ʻalu leva ki he fale tukuʻanga koloa ʻo e kau pīsopé ʻo tānaki fakataha ʻa e meʻakaí mo ha ngaahi koloa kehe ke feau ʻaki e fie maʻu vivili ʻa e fāmilí.

ʻI he pongipongi pē ko iá, naʻe ʻoange ʻe ha mēmipa angaʻofa ʻo e Siasí kiate ia ha paʻanga ʻe 50 maʻá “ha taha ʻoku faingataʻaʻia.” ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻo e foaki ko iá, naʻe fakatui ʻe Misa Lati e kote ʻo e toko tolu ʻo ʻene fānau ʻaʻaná pea nau ō ʻo fakatau ha ngaahi meʻaʻofa Kilisimasi—naʻe fili ʻe heʻene fānaú e meʻavaʻinga maʻá e fānau faingataʻaʻiá.

Hili hono fakafonu e kaá ʻaki ha meʻakai, vala, ngaahi meʻaʻofa, fuʻu ʻakau Kilisimasi mo ha ngaahi meʻa teuteú, ne lele atu ʻa e Fāmili Latí ki he fale nofo totongi ʻo e fāmilí. Naʻa nau tokoni ai ki he faʻeé mo ʻene fānaú ʻi hono fokotuʻu e fuʻu ʻakaú. Hili iá, naʻa nau tuku ʻa e ngaahi meʻaʻofá ʻi he lalo ʻakaú pea foaki ki he kiʻi tamasiʻí ha fuʻu kofu polisi.

Naʻe tangi ʻa e faʻeé, naʻe fiefia ʻa e fānaú, pea naʻa nau hivaʻi kotoa ha foʻi hiva Kilisimasi. ʻI he fakataha e fāmili Latí ki he maʻu meʻatokoni efiafi he pō ko iá, naʻa nau ʻoatu ʻa e fakafetaʻi koeʻuhi ko ʻenau lava ke ʻomi ha fiefia ʻo e Kilisimasí ki ha fāmili kehe mo tokoni ke maʻu ʻe ha kiʻi tamasiʻi ha poulu polisí.1

ʻĪmisi
Composite of several photo's from Thinkstock/Istock of the planet earth with stars, bowl of oatmeal, and spoon

Kalaisi mo e Laumālie ʻo e Foakí

Fakakaukau ki he founga faingofua kae fakaʻeiʻeiki naʻe fili ʻe he Tamai Hēvaní ke fakaʻapaʻapaʻi ʻaki e ʻaloʻi ʻo Hono ʻAló. ʻI he pō toputapu ko iá, naʻe ʻikai hā e kau ʻāngeló ki he kakai tuʻumālié ka ki he kau tauhi-sipí. Naʻe ʻikai ʻaloʻi ʻa e valevale ko Kalaisí ʻi ha fuʻu fale, ka ʻi ha ʻaiʻangakai ʻo e manu. Naʻe ʻikai takatakai ʻaki ia ha silika ka ʻi he tupenu.

Naʻe fakamelomelo ʻe he masivesiva ʻo e fuofua Kilisimasi ko iá ʻa e moʻui ʻa e Fakamoʻuí. Neongo naʻá Ne fakatupu ʻa e māmaní, ʻafio ʻi he puleʻanga fakaʻeiʻeiki mo nāunauʻia, mo tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e Tamaí, ka naʻá Ne haʻu ki he māmaní ko ha valevale tuēnoa. Naʻe hoko ʻEne moʻuí ko ha sīpinga ʻo e anga fakaʻeiʻeiki masivesiva, pea naʻá Ne ʻaʻeva ʻi he lotolotonga ʻo e masivá, ʻo e mahakí, ʻo e loto mamahí, mo e mafasiá.

Neongo ko ha tuʻi Ia, ka naʻe ʻikai te Ne tokanga ki he fakaʻapaʻapa pe ko e ngaahi koloa ʻa e tangatá. Naʻe hoko ʻEne moʻuí, ʻEne ngaahi leá, mo ʻEne ngaahi ngāue fakaʻahó ko ha ngaahi fakamanatu ʻo e masivesiva kae fakaʻeiʻeiki lahi.

Naʻe fokotuʻu kiate kitautolu ʻe Sīsū ko e Kalaisí, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi lelei ʻa e anga ʻo e foakí, ʻa e sīpinga ʻo e foakí. ʻOkú Ne ʻomi ʻa e manavaʻofá mo e fiemālié kiate kinautolu ko ia ʻoku lōmekina honau lotó ʻe he tuēnoá mo e loto-mamahí. ʻOkú Ne ʻomi ʻa e ʻofá mo e fakamoʻuí kiate kinautolu ko ia ʻoku moʻua honau sinó mo e ʻatamaí ʻi he mahamahakí mo e faingataʻaʻiá. ʻOkú Ne ʻoatu ʻa e ʻamanaki leleí, faʻa fakamolemolé, mo e huhuʻí kiate kinautolu ko ia ʻoku mafasia honau laumālié ʻi he angahalá.

Kapau naʻe ʻafio ʻa e Fakamoʻuí ʻi hotau lotolotongá he ʻahó ni, te tau ʻilo Ia ʻi he feituʻu naʻá Ne faʻa ʻi aí—ʻo tokoni ki he angamaluú, lotomamahí, loto-fakatōkilaló, loto hohaʻá, mo e angavaivaí. ʻOfa ke tau foaki maʻu pē kiate Ia ʻaki ʻetau ʻofá ʻo hangē ko ʻEne ʻofá, he lolotonga e faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení pea fai maʻu ai pē. ʻOfa ke tau manatuʻi ʻa e ngeia masivesiva ʻo Hono ʻaloʻí, ngaahi meʻaʻofá, mo e moʻuí. Pea ʻofa te tau fakafonu ʻa e māmaní ʻaki e maama ʻo ʻEne ʻofá mo e mālohi fai fakamoʻuí, ʻo fakafou ʻi he fanga kiʻi ngāue angaʻofá, ʻofá, mo e manavaʻofá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Glen L. Rudd, Pure Religion: The Story of Church Welfare since 1930 (1995), 352–53; vakai foki, Glen L. Rudd, “A Bowl of Oatmeal,” Church News, Tīsema 2, 2006, 16.