Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 5: Ko Ha Teuteu Mahuʻinga


“Ko Ha Teuteu Mahuʻinga,” vahe 5 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-Toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2021)

Vahe 5: “Ko Ha Teuteu Mahuʻinga”

Vahe 5

Ko Ha Teuteu Mahuʻinga

ʻĪmisi
Tāpanekale ʻi Seni Siaosí

ʻI he fakaofi atu e vaka naʻe ʻi ai ʻa ʻInesi Naiti, taʻu uofulu mā tahá, ki he taulanga ʻo Livapulu, ʻIngilaní, naʻá ne fakatokangaʻi atu ʻa hono tuongaʻane lahi ko Viliamí ʻi he uafú, ʻokú ne talitali ʻi ha haʻohaʻonga ʻo ha kau faifekau. Ko e ʻaho 22 ia ʻo ʻEpeleli 1898. Naʻe haʻu ʻa ʻInesi mo hono hoa ngāue ko Seni Pilimiholí, ki he Misiona Pilitāniá ko e ongo fuofua fefine taautaha kinaua ne vaheʻi ko ha “ongo faifekau fefine” maʻá e Siasí. Hangē ko Vili mo e kau faifekau kehé, te na malanga ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻi he halá pea ʻalu mei he matapā ki he matapā, ʻo fakamafola e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.1

Ko e fili ko ia ke ui e houʻeiki fafiné ko e kau faifekaú ko ha konga ia ʻo e malanga ʻa ʻIlisapeti Makiune ʻi he taʻu kimuʻá. Hili e mamata ʻa Siosefa Makamūlini ki he ola lelei e lea ʻa ʻIlisapetí ki he kau fie fanongó, naʻá ne fai tohi kia Palesiteni Utalafi. Naʻá ne pehē, “Kapau naʻe ui ha kau fafine tokolahi ʻoku ʻatamai matala mo poto ke ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani, ʻe lelei ʻaupito hono olá.”2

Naʻe tali lelei ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe ʻosi ngāue fakafaifekau lelei ʻa Luʻisa Pālati, Susa Keiti, mo ha kau fafine kehe fakataha mo honau ngaahi husepānití, neongo naʻe ʻikai ha uiuiʻi fakaʻofisiale ki he ngāue fakafaifekaú. ʻIkai ngata aí, ka naʻe hoko e kau taki ʻo e Fineʻofá mo e KMFKF (YLMIA), ko ha kau fakafofonga lelei maʻá e Siasí ʻi ha ngaahi feituʻu hangē ko e Fakaʻaliʻali ʻa Māmaní (Worldʼs Fair) ʻi he 1893. Pea kuo tokolahi ha kau fafine kei talavou teʻeki mali kuo nau maʻu ha taukei fakafaiako mo fakatakimuʻa ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e KMFKF (YLMIA), ne teuteuʻi ai kinautolu ke malanga ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá.3

Hili e feʻiloaki ʻa ʻInesi mo Vilí, naʻá na lue atu mo Seni ki he ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e misioná, ko ha fale fungavaka fā naʻe nofo ai e Kāingalotú talu mei he 1850 tupú. Naʻa nau fetaulaki ai mo Palesiteni Makamūlini. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou loto ke mahino kiate kimoutolu takitaha kuo uiuiʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ki heni.” ʻI heʻene leá, ko e toki fuofua ongoʻi ia ʻe ʻInesi ʻa e mafatukituki ʻo e fatongia ne hilifaki ki hono umá.4

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ne kaungā fononga ai mo Seni mo Palesiteni Makamūlini mo ha kau faifekau kehe ki ʻOlohami, ko ha kolo ngaohiʻanga koloa ʻi he fakahahake ʻo Livapulú. ʻI he efiafí, naʻa nau tuʻu ʻi ha foʻi siakale ʻi ha tuliki hala femoʻuekina, ʻo fai ha lotu, pea hivaʻi ha ngaahi himi kae ʻoua kuo takatakaiʻi kinautolu ʻe ha kakai tokolahi. Naʻe fanongonongo ʻe Palesiteni Makamūlini ʻe fakahoko ha fakataha makehe ʻi he ʻaho hono hokó, pea naʻá ne fakaafeʻi e tokotaha kotoa ke haʻu ʻo fanongo tonu ki he malanga mei he “kau fafine Māmonga moʻoní.”

ʻI heʻene lea ʻaki ʻení, naʻe kamata ke ongoʻi tailiili ʻa ʻInesi. Naʻá ne manavasiʻi ke lea ki ha fuʻu kakai tokolahi. Ka, ʻi heʻene tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo e kau faifekaú ʻi honau tatā siliká mo e suti ʻuliʻulí, ne teʻeki ʻaupito ha taimi kuó ne laukau ʻaki ai ʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ka ko e taimi ko ʻení.5

ʻI he efiafi hono hokó, naʻe tetetete ʻa ʻInesi ʻi heʻene tatali ki hono taimi ke lea aí. Koeʻuhí kuo fanongo ʻa e kakaí ki ha ngaahi loi fakalilifu fekauʻaki mo e houʻeiki fafine ʻo e Siasí meia Viliami Sāmani mo e kau fakaanga kehe ʻo e Siasí, naʻa nau fie ʻilo ai kiate ia mo e kau fafine kehé ʻi haʻanau lea ʻi he fakatahá. Naʻe ʻuluaki lea ʻa Sela Nolo mo Kalolaine Sāmita ki he fakatahaʻangá, ko e uaifi mo e tuofefine ʻi he fono ʻo ha taha ʻo e kau faifekaú. Naʻe lea leva ʻa ʻInesi, neongo ʻene ilifiá, pea naʻá ne ʻohovale ʻi he lelei ʻene leá.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo vahe kia ʻInesi mo Seni ke na ngāue ʻi Silitinami. Naʻá na ʻalu mei he matapā ki he matapā mo faʻa fakamoʻoni ʻi he ngaahi fakatahaʻanga he veʻehalá. Naʻá na tali foki ha ngaahi fakaafe ke fetaulaki mo e kakaí ʻi honau ngaahi ʻapí. Naʻe faʻa ʻulungaanga lelei e kau fanongó kiate kinaua, neongo naʻe ʻi ai pē ngaahi taimi ne faʻa manukiʻi pe tukuakiʻi ai kinaua ʻe ha taha ki he loí.6

Naʻe tokoni lahi ki he ngaahi feinga ke fakatonutonu e fakamatala loí ʻa e taimi ne fononga holo ai ʻa Sēmisi E. Talamesi, ko ha taha Siasi mataotao ne fāʻeleʻi ʻi ʻIngilani, ʻi he kotoa ʻo Pilitāniá ke fakahoko ha ngaahi lea ki he kakaí fekauʻaki mo ʻIutā, Fakahihifo ʻo ʻAmeliká, pea mo e Kāingalotú. Naʻe fakahoko e ngaahi leá ʻi ha ʻū fale ʻiloa pea naʻe tohoakiʻi mai ai ha kakai ʻe laungeau. Lolotonga e lea ʻa Sēmisí, naʻá ne fakaʻaongaʻi ha meʻangāue naʻe ui ko e sitiliouʻopitikoní (stereopticon) ke huluʻi ha ʻū ʻīmisi ʻata lelei ʻo ʻIutā ki ha laʻilā lahi, ʻo ʻoange ai ki he haʻofangá ha fakatātā mahino ʻo e kakai mo e ngaahi feituʻu ʻo e siteití. Hili ha fakamatala ʻe taha, naʻe mavahe ha tangata mo ne pehē, “Naʻe kehe ʻaupito ia mei he fakamatala ʻa Sāmaní.”7

Lolotonga iá, naʻe fakaʻamu ʻa ʻInesi mo Seni ke na mamata ki ha kakai fefine tokolahi ange ʻoku nau ngāue fakafaifekau. Naʻá na lipooti ki he kau taki fakamisioná ʻo pehē, “ʻOkú ma ongoʻi ʻoku faitāpuekina kimaua ʻe he ʻEikí ʻi heʻema feinga ke fakasiʻisiʻi ʻa e loto-fakamāú kae fakamafola ʻa e moʻoní. ʻOkú ma ʻamanaki lelei ʻe fakangofua ha kau finemui moʻui taau tokolahi ʻi Saione ke nau maʻu ʻa e faingamālie tatau ʻokú ma maʻu he taimi ní, he ʻokú ma ongoʻi te nau lava ʻo fai ha lelei lahi.”8


ʻI he taimi ne mavahe ai ʻa ʻInesi Naiti mo Seni Pilimiholo ki ʻIngilaní, naʻe tūʻuta ʻa Hilini Fāʻanga ʻi Uelingatoni, Nuʻusila ko ha faifekau taimi kakato. Naʻe ʻosi tuku mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e uiuiʻí ʻi he kamataʻanga ʻo e 1898, pea naʻe tali ia ʻe Hilini ‘i he taimi pē ko iá. Naʻá ne talaange ki he kau palesitenisií, “Te u fakahoko ʻa e teuteu kotoa pē ʻe fie maʻú, pea te u feinga ke fakahoko totonu hoku uiuiʻi ko e ʻeletā ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”9

Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he uiuiʻi ngāue fakafaifekau ʻo Hiliní, ʻo hangē ko ia ko e ongo faifekau fefine tāutahá, ha makamaile ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. Neongo naʻe faʻa tokoni he taimi ʻe niʻihi ʻa e “kau faifekau fakaʻapí” ki he kau ʻeletā ʻi Nuʻusilá, ka ko Hilini ʻa e fuofua Mauli ne ui ke ngāue taimi kakató. Naʻe maʻu ʻa e uiuiʻí hili hono fokotuʻu ange ʻe Penisimani Katōti mo ʻEselā Sitīvenisoni, ko ha ongo faifekau mālōlō ki Nuʻusila, ke ʻave ʻe Palesiteni Utalafi ʻa Hilini ke ngāue fakafaifekau. ʻI heʻene hoko ko e taha ʻo e kau Mauli ʻofeina mo fakaʻapaʻapaʻi lahi taha ʻi he Siasí, naʻá ne lava ai ʻo fakahoko ha ngāue lahi ʻi hono kakaí, kau ai hono tānaki ʻenau tohi hohokó mo fakamoʻoni ki he ngāue toputapu naʻá ne fakahoko mo hono uaifi ko Melé ʻi he Temipale Sōlekí.10 ʻI he ngaahi lipooti ne fakalahiʻi fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻaʻia honau fāmilí ʻi Kanapí ʻa ia ne fakatupu ai ha taʻemanonga ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotu Mauli ʻe niʻihí, te ne lava foki ʻo fakahoko ha fakamatala moʻoni ki he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi ʻIutaá.11

ʻI he ʻiloʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e Kautaha Mauli ʻo Saioné ʻa e ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻanga ʻa e fāmili Fāʻangá, naʻa nau palōmesi ai te nau totongi ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Hiliní. Naʻe fakahoko foki ʻe he Uooti Hongofulu Mā Taha ʻo Sōleki Sití ha koniseti tokoni ke tānaki ha paʻanga maʻana.12

ʻI he mavahe ʻa Hilini mei hono fāmilí ʻi ʻIutaá, naʻá ne fononga ki Nuʻusila mo ha kau faifekau foʻou kehe. Naʻá ne taʻu fitungofulu he taimi ko iá, ʻa ia naʻá ne lahi ʻaki ha ngaahi hongofuluʻi taʻu lahi ʻi hono ngaahi hoa ngāué kotoa. Naʻe tataki ʻe ʻEselā Sitīvenisoni, ʻa ia ne toki pekia pē hono uaifí mo ʻene tama pē ʻe tahá, ʻa e kulupú ʻi heʻene hoko ko e palesiteni fakamisiona foʻoú. Naʻá ne hoko ko e sekelitali ʻo e Kautaha Mauli ʻo Saioné kimuʻa siʻi pē ʻi hono uiuiʻí pea naʻá ne lea faka-Mauli lelei. Naʻe ʻikai lava ʻe ha taha ʻo e kau faifekau foʻou mei ʻAmeliká ʻo lea ʻaki ʻa e lea fakafonuá.13

ʻI he hili ha ʻaho ʻe taha mei he tūʻuta ʻa Hilini ʻi Nuʻusilá, naʻá ne kau atu mo hono ngaahi hoa ngāué ki ha konifelenisi naʻe meimei kilomita ʻe valungofulu ki he fakatokelau hahake ʻo e kolo ko Uelingatoní. ʻI hono ʻiloʻi ʻe he Kāingalotu Mauli tokolahi ʻe ʻi ai ʻa Hiliní, naʻa nau feinga lahi leva ke nau kau ki ai. Naʻa nau fakafetaulaki mo ha Kāingalotu kehe pē mei Nuʻusila ki he kau faifekaú fakataha mo ha ifi palasa pea nau taki atu kinautolu ʻi he halá ki he konifelenisí. Naʻe talitali ʻa e kau tūʻuta foʻoú ʻaki ʻa e ouau faiva faka-Mauli ʻoku ui ko e haká.

Naʻe tafe noa pē ha ngaahi loʻimata ʻi he toenga ʻo e ʻaho ko iá. Naʻe maʻu meʻatokoni fiefia ʻa e Kāingalotú, pea naʻe lulululu e kāinga ʻo Hiliní mo ia pea nau lolomi honau laʻé mo e ihú ki he laʻe mo e ihu [ʻo Hiliní], ko ha feʻiloaki faka-Mauli tukufakaholo. Naʻe tataki leva ʻe he palesiteni fakamisioná ʻa e Kāingalotu Maulí ki ha fakafaletolo ofi mai pē, ʻo nau fakatahataha mai kia Hilini ʻo fakahoko ha ngaahi lea ke talitali lelei ia ʻi heʻene toe foki ange ki he Motu Noaté. Naʻe ʻikai ke nau mohe kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e ua hengihengí.14

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe malanga ʻa Hilini ki he Kāingalotú fekauʻaki mo Siosefa Sāmita, ko e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e ngāue ʻa e Kautaha Mauli ʻo Saioné. Naʻá ne kole foki ki he Kāingalotú ke tānaki ʻenau tohi hohokó pea fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé maʻa ʻenau kau pekiá.15

Hili e konifelenisí, naʻe foki ʻa e Kāingalotú ki honau ngaahi ʻapí, pea naʻe kamata e fononga ʻa Hilini mo ʻEselā ʻi he misioná.16


ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1898, naʻe kamata e ngaahi fekeʻikeʻi ʻi he vahaʻa ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo Sipeiní hili ha pā ha vaka tau ʻAmelika ʻi he matāfanga ʻo Havana, Kiupá. Naʻe tukuakiʻi ʻe he ʻū nusipepá ʻa Sipeini ki he fakapā ko iá pea ne nau paaki ha ngaahi talanoa fakamamahi fekauʻaki mo e fāinga ʻa e kau Kiupá ke tauʻatāina mei he lao faka-Sipeiní. ʻI he ʻIunaiteti Siteití, naʻe feinga ʻa e kau tangataʻifonua loto-ʻitá ki he Fale Aleá ke nau kau maʻa Kiupa.17

Naʻe mavahevahe ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi ʻIutaá ʻi he ō ke tau mo Sipeiní. Makehe mei hono ʻoatu ʻo e Kongakau Māmongá ki he Tau ʻa Mekisikou mo ʻAmelika ʻi he 1846–48, naʻe teʻeki ʻaupito ke poupouʻi ʻe he Siasí ʻa e Kāingalotú ke nau kau ki he ngāue fakakautaú lolotonga e ngaahi fekeʻikeʻi fakakautaú. Naʻe saiʻia ʻa Siaosi Q. Kēnoni ʻi hono fakafepakiʻi ʻo Sipeiní, ka naʻe loto-mamahi lahi ʻa Siosefa F. Sāmita ʻi he vave ʻa e mafola ʻi he fonuá ʻa e ongoʻi loto-māfana ke taú. ʻI he Poupouʻi ʻo e Fefiné [Womanʻs Exponent], naʻe pulusi ai ʻe ʻEmeline Uele ha ngaahi fakamatala ʻokú ne poupouʻi mo fakafepakiʻi e taú.18

Naʻe ʻikai ha taki ʻo e Siasí naʻá ne fakafepakiʻi lahi ange ʻa e taú ka ko e ʻaposetolo ko Pilikihami ʻIongi ko e Siʻí. Naʻá ne pehē ʻi ha fakataha ʻi he Tāpanekale Sōlekí, “Ko e misiona ʻo e ongoongoleleí ko e melino, pea ʻoku totonu ke feinga ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke fokotuʻu mo pukepuke ia.” Naʻá ne tapou ki he Kāingalotu kei talavoú ke ʻoua te nau kau ki he kau tau fakamahafu ko ʻení, ʻo ne ui ʻa e fekeʻikeʻi ne fakautuutú “ko ha fepaki kuo faʻu ʻe ha kau tangata naʻe ʻikai ueʻi fakalaumālie.”19

Ko e taimi pē naʻe hoko ai ha fakakikihi ʻi he Siasí, naʻe faʻa tafoki maʻu pē ʻa Uilifooti Utalafi ʻo fehuʻi ange ki hono ongo tokoní, Siaosi Q. Kēnoni mo Siosefa F. Sāmita, “Sai, ongo takimuʻa, ko e hā hoʻomo fakakaukau ki he meʻá ni?” Ka ʻi he hili ʻene ʻiloʻi e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Pilikihami ko e Siʻí, naʻe fakavave ʻa e palōfitá ke valokiʻi ia. Naʻe toki fakaleleiʻi pē ʻe he Siasí hono vā fetuʻutaki mo e ʻIunaiteti Siteití, pea naʻe ʻikai loto ʻa Palesiteni Utalafi ke hā ngali taʻetokaʻi e kau taki māʻolunga ʻo e Siasí ki he fonuá.

Naʻá ne pehē, “Naʻe taʻefakapotopoto ʻaupito ʻa e faʻahinga lea peheé pea naʻe ʻikai totonu ke fakahoko ia. ʻOku tau hoko he taimí ni ko ha konga ʻo e puleʻangá, pea ʻoku tau haʻisia ke fakahoko ʻetau ngāué fakataha mo e toenga ʻo e kakai ʻo e puleʻangá.”20

Naʻe talaki ʻe he ʻIunaiteti Siteití ʻa e tau mo Sipeiní ʻi he ʻaho 25 ʻo ʻEpeleli 1898, ko e ʻaho ia hili e lea ʻa Pilikihami ko e Siʻí, pea naʻe pulusi ʻe he Ongoongo Efiafi ʻa e Teseletí (Deseret Evening News) ha fakamatala fakaʻētita ʻo poupouʻi e mateaki ʻa e Kāingalotú ki he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fakahā ai, “ʻOku ʻikai ko e kau ʻofa ki he taú, pe fakahehema ki he lilingi totó, ka ʻoku nau tuʻu maʻu mo tuʻu ʻaliʻaliaki fakataha maʻa Hotau Fonuá ʻi he ngāue totonu kotoa pē.” Naʻe ʻikai fuoloa mei ai, ne lesisita ha kau ʻIutā ʻe toko onongeau tupu ki he kau tau fakamahafu ʻa ʻAmeliká ke kau ʻi he taú, ʻa ia naʻe lau māhina pē hono fuoloá.21

ʻI he taimi ko iá, naʻe kamata ke hōloa e moʻui lelei ʻa Uilifōtí. Pea ʻi he konga kimuʻa ʻo Suné, naʻe kiʻi pā kālava ʻa Siaosi Q. Kēnoni. ʻI he fakaafe ʻa e ngaahi kaungāmeʻa ʻo e Siasí ʻi Kalefōniá, naʻe fononga ʻa e ongo tangatá ni ki Seni Felenisisikou, mo e ʻamanaki ʻe tokoni e ʻea angiangi vaivaí ke na mālōlō mo fakaakeake ai. Naʻá na talanoa ai mo e kau toketaá, ʻaʻahi ki he ngaahi kaungāmeʻá, peá na fetaulaki ai mo e Kāingalotu ʻo e kolo ʻo e Siasí.22

ʻI he ʻaho 29 ʻo ʻAokosí, naʻe heka saliote ai ʻa Uilifooti mo Siaosi ʻi ha paʻake he tafaʻaki ʻo e ʻŌseni Pasifikí. ʻI heʻena mamata ki he fasi mai e peaú mei he tahí ʻo movete ʻi he konga mamaha ʻo e matātahí, naʻe talanoa ʻa Uilifooti fekauʻaki mo hono taimi ʻi heʻene hoko ko ha faifekau ʻi he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Siasí. Naʻá ne manatu ki heʻene vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo ʻene tamaí pea mo e mali ua ʻo ʻene tamaí, ʻa ia naʻá na papitaiso kimuʻa siʻi pē pea fāʻeleʻi ʻene ʻuluaki pēpeé.

Naʻá ne fuofua fetaulaki mo Siaosí ʻi ha taʻu ʻe taha mo e konga mei ai. Naʻe hoko ʻa Uilifooti ko ha ʻaposetolo kei talavou ʻi heʻene fuofua ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní. Naʻe hoko ʻa Siaosi ko ha kiʻi tamasiʻi taʻu hongofulu mā tolu naʻá ne saiʻia ʻaupito he ʻū tohí.

ʻI heʻena tangutu fakataha ko ʻeni ʻi ha meimei taʻu ʻe onongofulu mei aí, naʻá na talanoa kau ki he ongoongoleleí mo e fiefia naʻá ne ʻomi kiate kinauá. Naʻá na felotoi, “Ko ha ngāue fakafiefia moʻoni kuó ma fakahokó, ʻi hono fakamoʻoniʻi e ngāue ʻa e ʻOtuá.”23


Hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, ʻi he ʻaho 2 ʻo Sepitemá, naʻe ʻave ʻe Siaosi ha mākoni mei Seni Felenisisikou kia Siosefa F. Sāmita ki Sōleki Siti:

Kuo pekia ʻa Palesiteni Utalafi. Naʻá ne pekia ʻi he 6:40 he pongipongí ni. Fakahā ʻa e ongoongó ki hono fāmilí. Naʻá ne mohe fiemālie pē he poó kakato pea siʻi pekia ai pē ʻo ʻikai toe ngaue.24

Naʻe ʻi hono ʻapí ʻa Lolenisou Sinou ʻi he fakatokelau ʻo ʻIutaá ʻi heʻene ʻilo kuo pekia ʻa e palōfitá. Naʻá ne heka lēlue leva ki Sōleki Siti, mo e loto-hohaʻa ki he kahaʻú. ʻI heʻene hoko ko e ʻaposetolo fuoloa tahá, naʻá ne ʻiloʻi ʻe ngalingali te ne hoko ko e palesiteni hoko ʻo e Siasí. Ko hono moʻoní, ʻi he taʻu ʻe ono kimuʻá, ne lea ʻa Palesiteni Utalafi kia Lolenisou fekauʻaki mo e finangalo ʻo e ʻEikí kiate ia ko e palōfita hono hokó.

Naʻá ne pehē, “ʻI heʻeku maté, ʻoku ou fie maʻu koe Misa Sinou, ke ʻoua naʻá ke fakatoloi kae fokotuʻutuʻu e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Fili ʻa Siaosi Q. Kēnoni mo Siosefa F. Sāmita ko hoʻo ongo tokoni. Ko ha ongo tangata lelei, poto, mo taukei kinaua.”25

Ka naʻe hohaʻa ʻa Lolenisou fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e lakangá, tautautefito ki he taimi naʻá ne fakakaukau ai ki he tuʻunga fakapaʻanga ʻo e Siasí. Neongo e ngaahi feinga ʻa e Hiipa J. Kalānite mo e niʻihi kehé, ka naʻe kei lahi pē e ngaahi moʻua ʻo e Siasí, pea naʻe ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi naʻa nau fakamahamahalo naʻe moʻua e Siasí ʻaki ha paʻanga ne ʻikai toe siʻi hifo ʻi he taha milioná ki he niʻihi ne nau moʻua ki aí. Naʻe manavasiʻi ʻa Lolenisou naʻa kuo aʻu e moʻuá ki he tolu milioná.26

ʻI he ngaahi ʻaho hili e pekia ʻa Palesiteni Utalafí, naʻe fakahinohinoʻi ʻe Lolenisou ʻa e ngāue ʻa e Siasí ʻi hono fatongia ko e palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ka naʻá ne ongoʻi taʻefeʻunga ʻaupito. ʻI he ʻaho 9 ʻo Sepitemá, ko e ʻaho ia hili e meʻafakaʻeikí, naʻe fakataha ʻa Lolenisou mo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI heʻene kei ongoʻi taʻefeʻunga pē ke maʻu e uiuiʻí, naʻá ne fokotuʻu ange ai ke ne fakafisi mei heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e kōlomú. Ka neongo iá, naʻe fili ʻa e kau ʻaposetoló ke hokohoko atu ʻenau hikinimaʻi ia ko honau takí.27

ʻI ha efiafi ʻe taha, ofi ki he taimi ko ʻení, naʻe fekumi ai ʻa Lolenisou ki he finangalo ʻo e ʻEikí ʻi he Temipale Sōlekí. Naʻá ne ongoʻi mafasia mo loto-foʻi ʻi hono ngaahi fatongia foʻoú. Hili ʻene fetongi ki hono teunga temipalé, naʻá ne tautapa ki he ʻEikí ke fakamaama hono ʻatamaí. Naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻene lotú, ʻo fakahā mahino ange naʻe fie maʻu ke muimui ʻa Lolenisou ki he faleʻi ʻa Palesiteni Utalafí ke toe fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí he taimi pē ko iá. Naʻe fie maʻu ke hoko ʻa Siosefa F. Sāmita mo Siaosi Q. Kēnoni ko hono ongo tokoni.

Naʻe ʻikai fakamatala ʻe Lolenisou ki hono kaungā ʻaposetoló ʻa ʻene maʻu fakahaá. Ka, naʻá ne tatali, ʻo ʻamanaki te nau maʻu ʻa e fakamoʻoni fakalaumālie tatau fekauʻaki mo e meʻa ke fakahokó.28

Naʻe toe fakataha ʻa e kōlomú ʻi he ʻaho 13 ʻo Sepitemá ke aleaʻi e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e Siasí. ʻI he mavahe ʻa Palesiteni Utalafí, naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha tokotaha tauhi ʻa e Siasí ke tokangaʻi ʻa e pisinisi fakatuʻasino [ʻo e Siasí]. Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau ʻaposetoló ʻe hoko atu ʻa e fatongiá ni ki he palesiteni hoko ʻo e Siasí. Ka naʻe tatali maʻu pē ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa pea toki fokotuʻu ha Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻoú. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe fie maʻu ke nau fakamafaiʻi ha taha ke ne fakahoko e pisinisi ʻa e Siasí kae ʻoua kuo hikinimaʻi ʻe he Kāingalotú ha palesiteni foʻou.

ʻI hono aleaʻi ʻe he kau ʻaposetoló ʻa e ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki e palopalemá, naʻe fokotuʻu ange ʻe Hiipa J. Kalānite mo Falanisisi Laimani ke fokotuʻutuʻu pē ha Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻou. Naʻe pehē ʻe Falanisisi, “Kapau naʻe fakahā atu ʻe he ʻEikí kiate koe, Palesiteni Sinou, ko e meʻa totonu ia ke fakahoko ʻi he taimi ní, ʻoku ou mateuteu ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻeku fili ki ha tokotaha tauhí kae toe fili foki ʻa e palesiteni ʻo e Siasí.”

Naʻe vave hono tali ʻe he kau ʻaposetolo kehé ʻa e fakakaukaú ni. Naʻe fokotuʻu ange ʻe Siosefa F. Sāmita ke nau fili ʻa Lolenisou ko e palesiteni foʻoú, pea naʻe hikinimaʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e fokotuʻú.

Naʻe pehē ʻe Lolenisou, “ʻOku ʻaʻaku ia ke fakahoko hoku lelei tahá, mo fakafalala ki he ʻEikí.” Naʻá ne fakamatala leva ki he kau ʻaposetoló ʻa e fakahā naʻá ne maʻu ʻi he temipalé. Naʻá ne pehē, “Kuo teʻeki ke u lea ʻaki ʻeni ki ha taha, ʻo tatau ai pē pe ko e tangata pe fefine. Naʻá ku fie sio pe ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e laumālie tatau naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate aú.”

Ko ʻeni kuo maʻu ʻe he kau ʻaposetoló ʻa e fakamoʻoní, naʻe mateuteu ʻa Lolenisou ke tali e uiuiʻi ʻa e ʻEikí ke ne hoko ko e palesiteni hono hoko ʻo e Siasí.29


Hili ha māhina ʻe taha mei ai, ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1898, naʻe hikinimaʻi ai ʻe he Kāingalotú ʻa Lolenisou Sinou, Siaosi Q. Kēnoni, mo Siosefa F. Sāmita ko e Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻoú.30

Naʻe ʻuluaki fakamuʻomuʻa ʻe Palesiteni Sinou hono fakaleleiʻi ʻa e tūkunga fakapaʻanga ʻo e Siasí ʻi heʻene hoko ko e palesitení. Naʻá ne fakahoko ha palani naʻe fakangofua ʻe Uilifooti Utalafi kimuʻa peá ne pekiá ke fakatau atu ha ngaahi aleapau nō taimi lōloa mo totongi tupu maʻamaʻa ke tokoni ki hono totongi e ngaahi fakamole fakavavevave ʻa e Siasí. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ha kōmiti ʻaotita ke siviʻi e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e Siasí mo fokotuʻu ha polokalama tauhitohi foʻou. Naʻá ne feinga foki ke fokotuʻu ha paʻanga hū mai foʻou ʻaki hano maʻu kakato ʻe he Siasí ʻa e Ongoongo ʻa e Teseletí (Deseret News), ʻa ia naʻe fakalele ʻe ha pisinisi fakataautaha kimuʻa.31

Naʻe toe lelei ange ʻa e tūkunga fakapaʻanga ʻo e Siasí ʻi he ngaahi feinga ko ʻení, ka naʻe ʻikai feʻunga ia. ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1899, naʻe malanga ai ʻa Palesiteni Sinou mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he vahehongofulú, ko ha fono naʻe ʻikai tauhi faivelenga ʻe he Kāingalotú talu mei hono maʻu ʻe he puleʻangá ha koloa mahuʻinga ʻa e Siasí ʻi he taʻu ʻe hongofulu tupu kimuʻá. Naʻe faleʻi foki ʻe he palōfitá ʻa e Kāingalotú ke ʻoua naʻa nau fakamoʻua.

Naʻá ne pehē, “Tui ho tatā motuʻá kae ʻoua kuó ke lava ʻo totongi ha tatā foʻou. ʻE lava ke fakatau mai ʻe hoʻo kaungāʻapí ha piano maʻa hono fāmilí, ka ke tatali koe kae ʻoua kuó ke lava ʻo totongi haʻo piano kimuʻa peá ke toki fakatau ia.”32

Naʻá ne fakahinohinoʻi foki e kau taki fakalotofonuá ke nau fakaʻaongaʻi fakapotopoto e paʻanga ʻa e Siasí. Naʻá ne pehē, “Mahalo ʻe ʻi ai ha ngaahi tūkunga te ne fakatonuhiaʻi ʻetau fakamoʻuá, ka ʻoku nau tokosiʻi pē. ʻI he lao angamahení, ʻoku ʻikai totonu ia [ke fakamoʻua].”33

ʻI ha pongipongi ʻe taha ʻi he konga kimuʻa ʻo Meé, naʻe tangutu ai ʻa Palesiteni Sinou ʻi he mohengá mo e hū mai hono foha ko Liuloí ki he lokí. Naʻe toki foki mai ʻa Liuloi mei heʻene ngāue fakafaifekau ki Siamané pea naʻá ne hoko ko e sekelitali fakataautaha ʻa ʻene tamaí. Naʻe fakafeʻiloaki kiate ia ʻa e palōfitá mo ne pehē ange, “Te u ʻalu ki Seni Siaosi.”34

Naʻe ʻohovale ʻa Liuloi. Naʻe ʻi he tuliki fakatongahihifo ʻo e siteití ʻa Seni Siaosi, ʻa ia naʻe meimei kilomita ʻe fāngeau valungofulu mā tolu hono mamaʻó. Ko e ʻalu ki aí, kuo pau ke na heka lēlue ki he feituʻu fakatongá ʻi he mamaʻo taha ʻe lavá, peá na fononga saliote leva ʻi he toenga ʻo e fonongá. Ko ha fononga lōloa mo faingataʻa ia ki ha tangataʻeiki taʻu valungofulu mā nima.35

Naʻá na mavahe ʻi he konga kimui ʻo e māhina ko iá, ʻo fononga mo ha tokolahi ko e ngaahi kaungāmeʻa mo e kau taki ʻo e Siasí. ʻI heʻenau tūʻuta ʻi Seni Siaosí, ne nau efua mo ongoongosia mei he fonongá, naʻa nau ō ki he ʻapi ʻo e palesiteni fakasiteiki ko Taniela Makaʻafá, ʻa ia naʻe teu ke nau nofo ai he pō ko iá. ʻI he fie ʻilo ʻa e palesiteni fakasiteikí, naʻá ne fehuʻi ange pe ko e hā e ʻuhinga ne nau omi aí.

Naʻe pehē ange ʻe Palesiteni Sinou, “ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi e meʻa ʻoku mau omi ai ki Seni Siaosí, ka ko e Laumālié pē naʻá Ne talamai ke mau omí.”36


ʻI he ʻaho hono hokó, ko e ʻaho 17 ia ʻo Meé, naʻe fakataha ʻa e palōfitá mo e Kāingalotú ʻi he Tāpanekale Seni Siaosí, ko ha fale makalahe kulokula ne tuʻu ʻi he ʻosi ha ngaahi poloka lahi ki he fakatokelau-hihifo ʻo e temipalé. Naʻe ʻikai ke ne mohe fiemālie ʻi he pō kimuʻá, ka naʻá ne hā ngali mālohi mo longomoʻui ʻi heʻene tatali ke kamata ʻa e fakatahá. Ko e fuofua tokotaha ia ke leá, pea ʻi heʻene tuʻu hake ke lea ki he Kāingalotú, naʻe ongo mahino hono leʻó.37

Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke mau faʻa lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻa mau omi aí, ka ʻoku ou tui ʻe ʻi ai ha folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kimautolu.” Kuo teʻeki ke ne toe ʻalu ki Seni Siaosi ʻi he hili ha taʻu ʻe hongofulu mā tolu, pea naʻá ne lea ʻo kau ki heʻene fiefia ke mamata ki he Kāingalotu ʻi he koló ʻoku nau fokotuʻu e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ke muʻomuʻa ange ia ʻi he tulifua ki he koloá. Naʻá Ne tapou kiate kinautolu ke nau fakafanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié pea tokanga ki Heʻene ngaahi leá.

Naʻá ne talaange kiate kinautolu, “Kuo pau ke tau tomuʻa ako ke talangofua ki he ngaahi fono ʻo e langí kae lava ke tau ʻalu ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea te tau aʻu ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo vave tatau pē mo ʻetau ako ke talangofua ki Heʻene ngaahi fonó.”38

Lolotonga e malangá, naʻe kiʻi fakalongolongo taʻeʻamanekina ʻa Palesiteni Sinou, pea naʻe mātuʻaki lōngonoa ʻa e lokí. Naʻá ne fofonga fiefia, pea naʻe malama hono fofongá. ʻI he taimi naʻe fakaava ai hono ngutú, naʻe mālohi ange hono leʻó. Naʻe hangē ne fakafonu e lokí ʻe he ueʻi fakalaumālie mei he ʻOtuá.9

Naʻá ne lea leva ʻo kau ki he vahehongofulú. Ko e tokolahi taha ʻo e Kāingalotu ʻi Seni Siaosí naʻa nau totongi vahehongofulu kakato, pea naʻe fakahoungaʻi ʻe he palōfitá ʻenau faivelengá. Naʻá ne toe pehē foki ko e kakai masivá naʻe totongi vahehongofulu lahi tahá. Ka naʻá ne loto-mamahi ʻi he fakatoupīkoi ha niʻihi tokolahi ʻo e Kāingalotú ke totongi vahehongofulu kakató, neongo kuo ngata ʻa e tōlalo fakapaʻanga fakamuimuí pea naʻe fakalakalaka ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká. Naʻá ne fakaʻamu ke tauhi pau ʻe he Kāingalotu kotoa pē ʻa e tefitoʻi moʻoní. Naʻá ne pehē, “Ko ha teuteu mahuʻinga ʻeni moʻo Saione.”40

ʻI he hoʻatā hono hokó, naʻe toe lea pē ʻa Palesiteni Sinou ʻi he tāpanekalé. Naʻá ne tala ki he fakatahaʻangá ʻo pehē, “Kuo hokosia ʻa e taimi ki he taha kotoa pē ʻi he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku holi ke mateuteu ki he kahaʻú pea mo fokotuʻu maʻu hono vaʻé ʻi ha fakavaʻe ʻoku totonú, ke ne fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí pea mo totongi kakato ʻene vahehongofulú. Ko e folofola ia ʻa e ʻEikí kiate kimoutolú, pea ʻe hoko ia ko e folofola ʻa e ʻEikí ki he ngaahi nofoʻanga kotoa pē ʻi he fonua kotoa ʻo Saioné.”41


ʻI he foki ʻa Palesiteni Sinou ki Sōleki Sití, naʻá ne tuʻu ʻi he tukui kolo īkí mo e tukui kolo lalahí ke fakamoʻoni ki he finangalo ʻo e ʻEikí kuo fakahā maí. Naʻá ne talaange ki he Kāingalotu ʻi ha kolo lahi ʻe taha, “Kuo akoʻi kitautolu ʻi he fono ʻo e vahehongofulú ʻi ha taʻu ʻe onongofulu mā taha ka kuo teʻeki ai pē ke tau ako ke tauhi ia. ʻOku tau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki, pea ʻoku moʻua fakapaʻanga ʻa e Siasí koeʻuhí ko e tuʻunga ko iá. Ko e fakaleleiʻiʻangá pē ke tauhi ʻe he Kāingalotú ʻa e fono ko ʻení.” Naʻá ne fakatukupaaʻi kinautolu ke nau talangofua kakato ki he fonó mo talaʻofa ange ʻe tāpuekina kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻenau ngaahi ngāué. Naʻá ne fakahā foki ko e totongi vahehongofulú ʻe hoko ia ko ha fiemaʻu pau ki he ʻalu ki he temipalé.42

ʻI heʻene tūʻuta ʻi Sōleki Sití, naʻá ne hokohoko atu ke poupouʻi e Kāingalotú ke totongi vahehongofulu, mo talaʻofa ange ʻe fakamolemoleʻi ʻe he ʻEikí ʻenau talangataʻa ki he fonó he kuohilí, fakamāʻoniʻoniʻi honau kelekelé, pea maluʻi kinautolu mei he fakatuʻutāmakí. ʻI he ʻaho 2 ʻo Siulaí, naʻá ne lea fekauʻaki mo e fonó ʻi ha fakataha mo e kau taki māʻolungá, kau ʻōfisa māʻolunga ʻo e Siasí, kau palesitenisī fakasiteikí, mo e kau pīsopé ʻi he Temipale Sōlekí.43

Naʻá ne pehē, “Kuo fakamolemoleʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau taʻetokanga ke totongi ʻetau vahehongofulú he kuohilí, ka he ʻikai ke Ne toe fakamolemoleʻi kitautolu. Kapau he ʻikai ke tau talangofua ki he fono ko ʻení, ʻe fakamoveteveteʻi kitautolu ʻo hangē ko e Kāingalotu ʻi he Vahefonua Siakisoní.”

Kimuʻa pea tuku e fakatahá, naʻe ui ʻe he palōfitá ʻa e tokotaha kotoa pē ke tuʻu ki ʻolunga, hiki honau nima toʻomataʻú, pea tukupā ke tali mo tauhi e fono ʻo e vahehongofulú ko e folofola ia ʻa e ʻEikí. Naʻá ne talaange ki he Kāingalotú, “ʻOku mau loto ke mou faivelenga ʻi he talangofua ki he fono ko ʻení, pea fakapapauʻi ʻoku fakaaʻu ʻa e folofolá ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he tapa kotoa ʻo e māmaní.”44