Hisitōlia ʻo e Siasí
34 ʻAlu ʻo Mamata


Vahe 34

ʻAlu ʻo Mamata

ʻĪmisi
falelotu ʻi Siapaní

Naʻe ʻikai maheni ʻa ʻEimi Siepi mo e moʻui ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻí. ʻI heʻene tupu hake ʻi ha kolo femoʻuekina mo tokolahi ʻi ʻIulopé ne ʻikai ai ke ne fuʻu tokanga fēfē ki hono ʻapi foʻoú ʻi Leimoni, ʻAlapeta, Kānatá. Naʻe ʻi ai ha ʻū falekoloa ʻe niʻihi ʻi he koló, fale ngaohiʻanga suka, ngaahi hala kelekele, pea ʻikai ha hala ʻaluʻanga. ʻI heʻene vakavakaiʻi iá, naʻá ne fakakaukau, “Naʻá ku tuku nai e meʻa kotoa pē naʻe mahuʻinga kiate aú koeʻuhi ko e meʻá ni?”

Naʻe fai ʻe he ongomeʻa ne nofo aí, ʻa Hiipa mo Valēlia ʻĀleni, ʻa e meʻa kotoa pē naʻá na lavá ke ne ongoʻi naʻe talitali lelei ia. Naʻe ʻi ai hono loki mohe ʻi he fungavaka ki ʻolungá ʻi hona ʻapi ʻataʻataá, pea naʻe fakangāueʻi ʻe Hiipa ʻi hono falekoloá, ko e Falekoloa Leimoní. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻEimi naʻe ʻikai ke fie maʻu ʻe Hiipa ʻene tokoní, ka naʻe lava ʻe he ngāué ke ne totongi fakafoki ʻa e paʻanga naʻe totongi ʻe Hiipa mo Valēliá ʻi heʻene hikifonua maí. Ko e fāmili ʻĀlení ko e taha pē ia ʻo e ngaahi fāmili Siasi tokolahi ʻi Kānata naʻa nau tokoni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻIulopé. Ne toki ʻoatu kimuí ni ʻe he siteiki ʻo ʻĀlení ha tangai uite ʻe taha mano nima afe ki he Kāingalotu Siamané.1

Hili ha ngaahi uike ʻo e nofo ʻa ʻEimi ʻi Leimoní, naʻá ne maʻu ha tohi meia Kileni Kōleti, naʻe ngāue fakafaifekau kimuʻa ʻi he Misiona Suisi-ʻAosituliá. Naʻá ne fuofua fetaulaki mo Keleni lolotonga ʻena ngāue fakataha ʻi Suisalaní, pea naʻe vave ʻena feongoʻakí. Ka, ʻi he taimi ko iá, naʻá na kei tokanga taha pē ki heʻena ngāue fakafaifekaú. Naʻe nofo ʻa Kileni ʻi ʻAitahō Folo ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻa ia naʻe kilomita ʻe 800 nai ki he fakatonga ʻo Leimoní, ka naʻá ne fie ʻilo pe ʻe lava ke ʻeva kia ʻEimi lolotonga e Kilisimasí.

Naʻe ʻikai ke fiefia ʻa e ongomātuʻa ʻĀlení ke haʻu ʻa e talavoú ʻo ʻeva ange kia ʻEimi, ka naʻá na loto ki ai, pea naʻá ne nofo mo e fāmilí ʻi he ngaahi ʻaho mālōloó. Naʻe fiefia ʻa ʻEimi ke toe sio kia Kileni, pea ʻi heʻene foki ki ʻAitahoó, naʻá na fetohiʻaki ʻi he meimei ʻaho kotoa pē mo talanoa ʻi he telefoní ʻi he pō Tokonaki kotoa pē.2

ʻI he ʻAho Valenitainé, naʻe kole mali ange ʻa Kileni kia ʻEimi ʻi he telefoní, pea naʻá ne tali ia. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe kamata ke ne hohaʻa he naʻá na fie maʻu ha taimi lahi ange ke na maheni ai. Naʻá ne ʻiloʻi ko ha tangata lelei ia he naʻá ne hoko ko ha faifekau ngāue mālohi. Naʻe tokolahi foki hono ngaahi kaungāmeʻá pea hangē naʻá ne saiʻia ʻi he fānaú. Ka naʻe fakapotopoto nai ke mali mo ha tangata naʻá ne teiti pē mo ia ʻi he telefoní?

Naʻe fakafiemālie e ngaahi tohi ʻa Kilení, pea naʻa nau tokoniʻi ia ke ne toe maheni lelei ange mo ia. Naʻá ne talaange ʻi ha tohi ʻe taha, “ʻOku ou ʻofa ʻiate koe ʻaki hoku lotó kotoa. Ko e hā pē ha meʻa ʻe hoko kiate au ʻi he kahaʻú, kapau te ke vahevahe ia mo au, te u fiefia mo nēkeneka moʻoni.”3

ʻI he ʻaho 24 ʻo Mē 1949, hili ia ha māhina ʻe ono mei he tūʻuta ʻa ʻEimi ʻi Kānatá, naʻá ne fai ha lotu mo Kileni kimuʻa peá na toki fononga fakataha ki he Temipale Katisoní. Naʻe kiʻi hohaʻa ʻa Kileni pea ngalo ai ʻiate ia ʻa e laiseni malí, ʻo pau leva ke na kiʻi tatali. Pea ʻi he tafaʻaki ʻa ʻEimí, naʻá ne ʻofa ki heʻene ongomātuʻá ʻi ʻAositulia. Ka naʻá ne ʻiloʻi naʻá na fakakaukau mai kiate ia pea naʻe mahino kiate kinaua ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi fuakava naʻá ne fai he ʻaho ko iá.4

Kimui ange aí, ʻi heʻena tūʻulutui mo Kileni ʻi he ʻōlitá ʻi he loki silá, naʻe maʻu moʻoni ʻe ʻEimi ha loto-houngaʻia lahi. Naʻá ne maʻu ha faingamālie ʻi heʻena hiki ki he fakahihifo ʻo Kānatá ke ne ofi ki ha temipale pea ʻalu ki ai mo ha taha naʻá ne ʻofa ai. Ka ne taʻeʻoua ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea mo ʻena tukupā ki hono ngaahi akonakí, naʻe ʻikai ke ne fetaulaki mo Kileni.

Hili haʻana maʻu ha ngaahi ʻaho mālōlō ke fakafiefiaʻi ʻena malí ʻi ha paʻake fakafonua ofi maí, ne foki ʻa Kileni ki ʻAitahō Folo kae nofo pē ʻa ʻEimi ʻi Leimoni ʻo tatali ke tali ke hikifonua ki he ʻIunaiteti Siteití. ʻI ha efiafi ʻe taha, hili ha māhina nai ʻe taha mei heʻene malí, naʻá ne maʻu ha faingamālie ke ʻalu ki he temipalé mo ha kulupu ʻo ha kau faifekau.

Naʻá ne faitohi kia Kileni ʻo pehē, “ʻI heʻeku hū ʻi he temipalé he efiafi ní, te u fakakaukau maʻu pē kiate koe.” Naʻá ne hanganaki fiefia atu ki he ʻaho te na foki fakataha ai ki he fale ʻo e ʻEikí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kae ʻoua kuo aʻu ki he taimi ko iá, ʻiloʻi ʻoku ou fakamālō atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.”5


Fakafuofua ki he taimi ko ʻení, ʻi Nakoia, Siapani, naʻe ilifia ʻa e taʻu uofulu mā hiva ko Tosihiko ʻIanakitá koeʻuhí ko ʻene moʻuí. Naʻe toki ʻosi pē ʻene tamatō, pea hili iá, naʻe maʻu ʻe heʻene toketaá ha foʻi ngungu pea naʻe fie maʻu ke tafa. Koeʻuhí naʻe kei siʻi pē ʻa e ngaahi meʻangāue fakafaitoʻó ʻi Siapani hili e Tau Lahi ʻa Māmani Hono Uá, naʻe fakatuʻutāmaki ʻa e founga ngāué. ʻI he ʻikai ke fakapapauʻi ʻe Tosihiko pe te ne moʻuí, naʻá ne hohaʻa koeʻuhí ko hono ongo foha ko Takao naʻe taʻu tolú pea mo e taʻu nima ko Masasí. Naʻá ne fie maʻu ke na tui ki he ʻOtuá, ka naʻe teʻeki ke ne akoʻi mo hono husepāniti ko Tōkisí kiate kinaua ʻo kau ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.6

Neongo naʻe ʻikai ko ha tokotaha tui fakalotu ʻa Tosihiko, ka naʻá ne tui ki ha mālohi māʻolunga ange naʻá ne tokangaʻi ia. ʻI heʻene tupu haké, naʻá ne ako ʻi ha ʻapiako faka-Palotisani pea ako fekauʻaki mo e lotu faka-Sinitoó mo e faka-Putá, ko e ongo tui fakalotu angamaheni taha ia ʻi Siapaní. Naʻá ne manatuʻi foki ʻene kau atu ki ha fakataha ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo ʻene tangataʻeiki ko Tomikolo Takakí, ʻa ia naʻá ne kau ki he Siasí ʻi he 1915. Naʻe ʻikai faʻa fakamatala ʻene tangataʻeikí fekauʻaki mo ʻene tuí, koeʻuhí naʻe ʻikai tali ʻa e Siasí ʻe he ongo kui ʻa Tosihikó, ʻa ia naʻá na nofo mo e fāmilí he taimi ko iá. Pea hili e tāpuni ʻa e Misiona Siapaní ʻi he 1924, ʻi he kei taʻu nima ʻa Tosihikó, naʻe tātātaha ke maʻu ʻe Tomikolo ha faingamālie ke feʻiloaki mo e Kāingalotu kehé.7

Naʻe ola lelei e tafa ʻo Tosihikó, pea ʻi he taimi naʻá ne mālohi feʻunga ai ke folaú, naʻá ne ʻalu ki he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá naʻe ofi ki Tokiō ʻo talanoa ki heʻene tamaí fekauʻaki mo e tui fakalotú. Naʻá ne talaange, “ʻOku ou fie ʻalu ki ha lotu.”8

Naʻe poupouʻi ia ʻe Tomikolo ke ʻalu ki ha lotu ʻa e Siasí. Naʻe kamata ke ne toe ʻalu ki he ngaahi fakataha lotu ʻa e Siasí. Hili e taú, naʻe aʻu atu ʻa e tokoni ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi Sōleki Sití ki he Kāingalotu Siapaní, ʻo fakafolau atu ha meʻakai mo ha vala ne fuʻu fie maʻú. Naʻe hokohoko atu foki hono ʻomi ʻe he ngaahi kulupu fakakautaú ha ngaahi faingamālie ki he kāingalotu Siapani ʻo e Siasí ke nau feʻiloaki ai mo e kau sōtia ʻo e Siasí. ʻI he 1948, naʻe ueʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻe he ola lelei ʻo e ngaahi fakataha ko ʻení ke toe ʻave ha kau faifekau ki he fonua lahi ʻo Siapaní.

Ko hono moʻoní, naʻe ʻiloʻi ʻe Tomikolo ha faifekau ko Teti Palaisi naʻe ngāue ʻi Nalumi, ʻa ia naʻe houa ʻe ua mei he ʻapi ʻo Tosihikó. Naʻá ne pehē mai, “ʻAlu ʻo mamata. Kapau te ke talaange kia ʻEletā Palaisi ko e ʻofefine koe ʻo Tomikolo Takaki, te ne fiefia ʻaupito.”9

Naʻe kiʻi taʻetui ʻa Tosihiko ki he siasi ʻo ʻene tamaí. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo hono ngaahi akonakí pea naʻe ʻikai ke ne saiʻia ʻi he hingoa “Māmongá.” Ka ʻi ha Sāpate ʻe taha, hili ha ngaahi māhina siʻi mei hono tafá, naʻá ne fononga ki ha kiʻi holo fakatahaʻanga ʻi ha tafamoʻunga ʻi Nalumí. ʻI heʻene aʻu tōmui atú, naʻá ne ʻilo naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Palaisi ha kakai tokolahi fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻene fakafanongo ki heʻenau fealeaʻakí, naʻe kamata ke kehe ʻene fakakaukau fekauʻaki mo e Siasí. Naʻá ne tui ki he meʻa naʻá ne fanongo ki aí, pea naʻá ne maʻu ai ha ʻamanaki lelei.10

ʻI he ʻosi ʻa e fakatahá, naʻá ne feʻiloaki mo ʻEletā Palaisi mo hono hoa ngāue ko Taani Nalesoní. Naʻá ne saiʻia ʻi he ongo talavoú fakatouʻosi peá ne hanganaki atu ke toe fanongo ki haʻana lea. Ka neongo ia, naʻe faingataʻa ke maʻulotu ʻi Nalumi, he naʻe fuʻu taimi lahi ʻa e fefonongaʻaki ki he fakatahá. Pea naʻe hangehangē ʻe ʻikai ʻalu hono husepānití mo iá. Ko e Sāpaté ko e ʻaho pē ia ʻe taha ke mālōlō ai hono husepānití mei he ngāué, pea naʻe ʻikai ke ne fie kau atu ki ha faʻahinga tui fakalotu.

Ka naʻe fakatupulaki ʻe he meʻa naʻe fanongo ki ai ʻa Tosihiko he ʻaho ko iá ʻa ʻene tui ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻá ne pehē loto pē, “Kapau ʻoku ou fie ʻoange ki heʻeku fānau tangatá ʻa e meʻa tatau, kuo pau ke liliu hoku husepānití. Te u lava fēfē nai ʻo fai ia?”11


Lolotonga e fakalaulauloto ʻa Tosihiko ʻIanakita ki he kahaʻu ʻo hono fāmilí, naʻe fekumi ʻa e palesiteni lahi ʻo e Palaimelí ko ʻAteli Kēnoni Hauelí ki ha founga ke tokoni ki he ako ʻe he fānau īkí fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e ngaahi taʻu lahi, naʻe tātātaha pē ke fai ha lea fekauʻaki mo e tohí ʻi he ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí mo e ngaahi naunau fakalēsoni ʻa e Siasí. Naʻe toe fakahehema foki e ngaahi lēsoni ʻa e Palaimelí ke fakamamafaʻi e ngaahi talanoa mei he Tohi Tapú mo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga naʻe faitatau ai e Kāingalotú mo e ngaahi tui faka-Kalisitiane kehé. Ka, kimuí ni maí, naʻe kamata ke fakaʻaongaʻi lahi ange ʻe he kau taki mo e kau faiako ʻo e Siasí ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻe fie maʻu ʻe ha Kāingalotu ʻe niʻihi ke toe vakaiʻi ʻe he Palaimelí ʻa ʻene ngaahi lēsoní ke toe fakaʻaongaʻi lelei ange ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi akonaki makehe ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻI hono ʻiloʻi ʻe ʻAteli ʻe lava ke hoko ʻa e ngaahi fakatātaá ko ha meʻangāue lelei ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí, naʻá ne tohi ai ki he ʻaposetolo ko Sipenisā W. Kimipoló pea mo ha ngaahi houalotu lahi ʻa e Siasí fekauʻaki mo hono faʻu ʻo ha tohi fakatātā ʻo e Tohi ʻa Molomoná maʻá e fānaú.12

Naʻe tali ange ʻe ʻEletā Kimipolo, “ʻOku mālie ʻaupito hoʻo fokotuʻú.” Ka naʻá ne hohaʻa naʻa fuʻu lahi e totongi ki he ngāué.13

Naʻe ʻikai mateuteu ʻa ʻAteli ke siʻaki e foʻi fakakaukaú. Talu mei hono uiuiʻi ia ko e palesiteni lahi ʻo e Palaimelí ʻi he 1943, mo ʻene fakahoko ha ngaahi ngāue lahi, kau ai ha polokalama foʻou ʻe ua maʻá e fānaú. Ko e ʻuluakí ko e, Kaungāmeʻa ʻo e Fānaú ʻi he Letioó (Childrenʻs Friend of the Air), ko ha polokalama letiō miniti ʻe hongofulu mā nima naʻe fakatefito ʻi he ngaahi talanoa mei he makasini fakaʻōfisiale ʻa e Palaimelí. Ko hono uá ko e Fakataha Alēlea Siʻí (Junior Council), ko ha polokalama televīsone fakauike naʻe kamata ʻi he 1948, ko e taʻu tatau pē ia naʻe fuofua fakamafola ai ʻe he Siasí ʻa e konifelenisi lahí ʻi he televīsoné. Naʻe ʻoatu ʻe heFakataha Alēlea Siʻí ha kau pēnolo ko ha fānau naʻa nau tali ha ngaahi fehuʻi naʻe ʻomi ʻe he kau laukonga ʻo e Kaumeʻa ʻo e Fānaú (Childrenʻs Friend) pea mo ha haʻofanga kakai ne nau ʻi ai ʻi hono hikí.14

Naʻe ngāue foki ʻa ʻAteli ʻi ha ngaahi taʻu lahi ki ha ngaahi palani ke langa ha falemahaki foʻou maʻá e fānaú ʻi Sōleki Siti. Naʻe lolotonga fakalele ʻe he Palaimelí ha falemahaki ʻi he koló talu mei he 1922, ka naʻe fie maʻu ʻe he kautahá ha ngaahi fale lalahi ange mo fakaonopooni ange. Naʻe tanupou ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e falemahaki foʻoú ʻi ʻEpeleli 1949 ʻi ha tafungofunga naʻe hanga hifo ki he Teleʻa Sōlekí. Ke tānaki ʻa e paʻanga naʻe fie maʻú, pea ke tokoniʻi ʻa e fānau Palaimelí ke nau ongoʻi naʻa nau kau ʻi hono langa ʻo e falé, naʻe faʻu ai ʻe ʻAteli ha polokalama “fakatau ha foʻi pilikí.” Ko e sēniti ʻe hongofulu kotoa pē naʻe foaki ʻe ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine, te ne lava ʻo lau naʻe ʻi ai haʻane foʻi piliki ʻi he holisi ʻo e falemahakí.15

ʻI he fakakaukau lahi ange ʻa ʻAteli ki hono tā fakatātaaʻi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne fakakaukau ai ki he malava ke ne totongi ke tā valivali ha ngaahi fakatātā fakaʻofoʻofa ki he taʻu ʻe nimangofulu ʻo e Kaumeʻa ʻo e Fānaú. Koeʻuhí naʻe hoko ʻa e fakamanatu fakataʻú ʻi he 1952, ko e taʻu pē ia ʻe tolu mei ai, naʻe fie maʻu ke ne fekumi ke vave ki he tokotaha tā valivali totonú ke ʻosi kei taimi.16

Naʻe tokolahi ha kau ʻaati ʻa e Siasí naʻa nau ʻosi tā fakatātā kimuʻa ha ngaahi ʻata mei he Tohi ʻa Molomoná . ʻI he ngaahi taʻu ʻe hongofulu kimuʻá, naʻe pulusi ai ʻe Siaosi Leinolo, ko ha sekelitali ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ha tohi talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo ha ngaahi fakatātā lelei ʻaupito mei ha kau ʻaati fakalotofonua. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ne pulusi ha ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e moʻui ʻa Nīfaí, ʻa ia naʻe fakatātaaʻi ʻe he tokotaha tā valivali Tenimaʻake ko C. C. A. Kulisiteniseni.

Ne toki kamata tā ʻe Fili Talapei kimuí ni mai ha ngaahi konga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ne faʻu maʻá e Ongoongo Teseletí (Deseret News). Pea naʻe kamata ʻe Mineva Teiko, ʻa ia naʻá ne ako ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi ʻapiako ʻaati lelei taha ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ha ngaahi tā valivali lahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná hili pē ha taimi nounou mei hono fakaʻosi ha ngaahi fakatātā ki ha loki ouau ʻi he Temipale Manitaí. Naʻe fie maʻu ʻe Mineva ke hanga ʻe heʻene ngaahi tā valivalí ʻo ʻai ke ongo moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻe fakaʻaliʻali ʻe hanau tokolahi ha ngaahi ʻata fakalanulanu fakaʻofoʻofa ngingila ʻo e kau fafine naʻe ʻikai ke faʻa fakahā honau hingoá ʻi he ngāue ʻi he folofolá.17

ʻI he fekumi ʻa ʻAteli ki ha tokotaha tā valivalí, naʻá ne ʻilo ai fekauʻaki mo e ngāue ʻa ʻĀnolo Filipēkí, ko ha tokotaha tā valivali Siasi taʻu tolungofulu mā ono naʻe toki hiki mai ki ʻIutā. Naʻe ongo kiate ia ha taha ʻo ʻene ngaahi tā valivali fakalotú. Naʻá ne tā fakatātaaʻi ʻa Lisiate Palanitini, ko e tokotaha naʻá ne fokotuʻu e Lautohi Faka-Sāpaté, naʻá ne tangutu ʻi muʻa ʻi ha afi kakaha, ʻo maleʻei ki muʻa ʻi heʻene akoʻi ha kulupu ʻo ha fānau tokanga. Naʻe mātuʻaki maau e fakaikiiki ʻo e tā valivalí, mei he papa ʻo e falikí ki he huelo ʻo e ulo ʻa e afí ʻi he fofonga ʻo e fānaú.18

Hili haʻane toe fakatotolo lahi ange, naʻe fakakaukau ʻa ʻAteli ko Ānolo ʻa e fili lelei tahá. Naʻe ʻikai ha veiveiua ki heʻene talēnitiʻiá, pea naʻe mahino ʻaupito ʻene manako ke faʻu ha ngaahi tā valivali fakalotú. Neongo ʻe mamafa hono totongi ʻo e ngāué, ka naʻe maʻu ʻe ʻAteli ha founga ke ne tokoni ʻi hono totongi ʻo e ngaahi tā valivalí, ʻo ka fie maʻu.19

ʻI heʻene fakapapauʻi ʻe mahuʻinga lahi ʻa e ngāué, naʻá ne fakamatalaʻi ʻi heʻene tohinoá, ʻa e feinga ʻa e poate Palaimelí, mo ʻamanaki ʻe hoko ʻo moʻoni ʻenau fakaʻānauá. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOfa ke tokoniʻi kimautolu ʻe he ʻEikí.”20


ʻI Siapaní, naʻe ʻalu ʻa Tosihiko ʻIanakita ki he fakataha kotoa pē ʻa e Siasí naʻá ne lava ʻo ʻalu ki aí. ʻI he pongipongi Sāpaté, naʻá ne fononga ki Nalumi ki he Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻe akoʻi e kalasí ʻe Tatisui Sato, naʻe siasi palotisani kimuʻa pea naʻe papitaiso ia mo hono uaifi ko Sió, hili nai ha taʻu ʻe taha mei he ʻosi ʻa e taú. Naʻe ʻalu leva ʻa Tosihiko ki he houalotu sākalamēnití ʻi he efiafí ʻi ha feituʻu ʻe taha ʻo e koló. Naʻe fakahoko ʻe he kolo ʻo e Siasí ha ngaahi fakataha ʻa e NGKMF (MIA) ʻi he ʻaho Mōnité ki ha taha pē naʻá ne fie ako folofola mo vaʻinga, pea ʻikai fuoloa kuó ne kau atu ki ai. Hili hono tafa ʻo Tosihikó, naʻá ne ongoʻi faingataʻaʻia fakaesino, fakaeloto, pea fakaʻau ke ʻosi e paʻangá. Naʻe hanga ʻe heʻene feohi mo e Kāingalotú ʻo hiki hake hono laumālié pea ʻoange kiate ia ha taumuʻa foʻou ʻi he moʻuí.

Naʻe ʻikai fiefia hono husepāniti ko Tokisií ʻi heʻene mamaʻo fuoloá. ʻI he kamata ke lahi ange ʻene faʻa mavahe mei ʻapí, ko e taimi ʻe niʻihi ne toki fakahā ange pē ʻi ha taimi siʻi kimuʻa, naʻá ne tuʻutuʻuni ai ke ne fili ʻi hono ʻapí pe ko ʻene tuí. Naʻá ne pehē ange, “Kapau ʻoku pehē fau hoʻo fie ʻalu ki he lotú, ta vahevahe ʻa e fānaú. Te u ʻave ʻe au hota foha lahi tahá pea te ke ʻave ʻe koe ʻa e foha siʻisiʻi angé—peá ke mavahe leva mei falé ni.”21

Naʻe kamata ʻalu ʻa Tosihiko ki he lotú koeʻuhí ko ʻene fānau tangatá, ko ia naʻe ʻikai ke ne tuku ke movetevete hono fāmilí. Ka naʻe ʻikai foki ke ne toe fie foki ki heʻene moʻui motuʻá. Ka naʻá ne fakakaukau leva ke ngāue mālohi ange ʻi ʻapi ke fakahaaʻi kia Tokisī te ne lava ʻo līʻoa ki he Siasí pea ʻikai maumauʻi ai hona fāmilí. Naʻá ne kole ange, “Kātaki muʻa ʻo tuku ke u hoko atu hono fakahoko ʻení ʻi ha kiʻi taimi nounou pē.” Pea naʻá ne lotua fakatouʻosi ʻi he ʻaho mo e pō ke ʻalu ʻa Tokisī mo ia ki he lotú ʻo ʻinasi ʻi heʻene tuí.22

Naʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe taha naʻe fakaafeʻi ai ʻe Tosihiko ʻa ʻEletā Palaisi mo ʻEletā Nalesoni ki he paati faiʻaho ʻa hono foha ko Takaó. Naʻe fiefia ʻa e ongo faifekaú ke na omi, neongo e mamaʻó, pea naʻá na omi mo ha meʻaʻofa ko ha lole maʻa Takao.23

ʻI he pātí, naʻe tangutu ʻa ʻEletā Nalesoni ʻi he tafaʻaki ʻo Tokisií ʻo talanoa ki ai fekauʻaki mo e Siasí mo e ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne fakamatalaʻi ange naʻá ne totongi mo ʻEletā Palaisi ʻa ʻena ngāue fakafaifekaú pea naʻe ʻikai ke na maʻu ha paʻanga mei he Siasí. Naʻe fakamoʻoni foki ʻa e ongo faifekaú ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí pea mo hono ʻuhinga ki he fāmilí. Hili e maʻu meʻatokoní, naʻa nau vaʻinga fakataha kotoa, pea naʻe lotu e ongo talavoú mo e fāmili ʻIanakitá kimuʻa peá na foki ki Nalumí.24

Naʻe talaange kimui ange ʻe Tokisī kia Tosihiko, “ʻOku kehe ʻa e ongo faifekau ia ko ʻení.” Naʻá ne fehiʻa ki he kau pātelé ko hono totongi ʻenau ngaahi ngāué, ko ia naʻá ne mālieʻia ʻi he loto-fiemālie ʻa e ongo faifekaú ke fakahoko ha feilaulau lahi ke ngāue maʻá e ʻOtuá. Naʻá ne pehē, “Ko ha ongo tangata lelei kinaua.”25

Hili ha māhina ʻe ua mei ai, ʻi ʻAokosi ʻo e 1949, naʻe fakakaukau ai ʻa Tosihiko ke papitaiso. Naʻá ne fononga ʻi ha houa ʻe valu ki Tokiō ke lava ke ʻi ai ʻene tangataʻeikí. Naʻe fakahoko ʻe ʻEletā Palaisi ʻa e papitaisó, pea hilifakinima ia ʻe he palesiteni fakamisioná, ʻEtuate Kilisolo. Naʻe fiefia lahi ʻa Tosihiko ke faifai peá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, pea naʻá ne lava ʻo tala naʻe fiefia foki mo ʻene tangataʻeikí.26

Naʻe ʻikai fuoloa mei he papitaisó, naʻe pau ke ʻalu ʻa Tokisī ki Tokiō ʻi ha pisinisi, ko ia naʻe fokotuʻu ange ʻe Tosihiko ke ʻalu ki he ʻōfisi fakamisioná ʻo fakalea kia ʻEletā Nalesoni, ʻa ia naʻá ne toki hiki ki ai. Naʻe pehē ange pē ʻe Tokisī, “Kapau ʻe ʻi ai haku taimi.”27

ʻI he ʻikai ha telefoni ʻi hona ʻapí, naʻe pau ke tatali ʻa Tosihiko ʻi ha ʻaho ʻe tolu ke foki ange hono husepānití mo ha ongoongo fekauʻaki mo ʻene fonongá. Naʻá ne fie ʻilo he taimi pē ko iá pe naʻá ne ʻalu ki he ʻapi fakamisioná. Naʻá ne fehuʻi ange, “Naʻá ke sio kia Nalesoni?”

Naʻe pehē ange ʻe Tokisī “ʻIo. Naʻá ne papitaiso au, pea hilifakinima au ʻe he tokotaha ko ʻEletā Koia.” Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe Tosihiko ʻa Kōsini Koia, ʻa ia ko e taha ʻo e kau faifekau ʻAmelika Siapani mei Hauaiʻi kuo uiuiʻi ke ngāue ʻi Siapaní.28

Naʻe ʻohovale ʻa Tosihiko. Naʻe teʻeki ke ʻalu tuʻo taha ʻa Tokisī mo ia ki he lotú ʻi Nalumi, ka naʻe ʻi ai pē ha founga naʻe tataki ai ia ʻe he ʻEikí ke papitaisó.

Naʻá ne fakakaukau ʻo pehē, “Banzai!” ʻIo!29

Hili hono papitaiso ʻo Tokisií, naʻá ne fakakaukau mo Tosihiko ke na ʻalu ki he lotú mo e fāmili Satosí ki ha ʻapitanga fakakautau ʻAmelika ne ofi ki honau ʻapi ʻi Nakoiá. Naʻe fiefia ʻa Tosihiko ʻi he lava ko ʻeni hono fāmilí ʻo maʻulotu fakatahá, ka naʻe fakahoko ʻenau ngaahi fakatahá ʻi he lea faka-Pilitāniá. Neongo naʻe poto lelei ʻa Tatisui ʻi he lea faka-Pilitāniá pea lava ke ne liliu lea maʻá e fāmili ʻIanakitá, ka naʻe fakaʻamu ʻa Tosihiko ke lava hono fāmilí ʻo ako e ongoongoleleí ʻi heʻenau lea fakafonua pē ʻanautolú.

Naʻe ʻikai fuoloa mei ai, naʻá ne fai ha tohi ki he palesiteni fakamisiona foʻoú, ʻa Vinali Mausia ʻo kole pe ʻe lava ke fai ha ngaahi fakataha faka-Siapani ʻi Nakoia.30


ʻI he ʻaho 6 ʻo Nōvema 1949, naʻe papitaiso ai ʻe Paula Pangi ʻa hono ʻofefine taʻu valu ko Senitulaá. Kuo taʻu ʻeni ʻe uofulu mā ua talu mei hono papitaiso ʻo Paula ʻi he Vaitafe ʻOhaiō ofi maí. Lolotonga e taimi ko iá, naʻá ne mamata ki he tupu ʻa e Kolo Sinisinati ʻo e Siasí ʻo hoko ko e taha ʻo e ngaahi haʻofanga lotu mālohi taha ʻo e Siasí ʻi he vahefonua ko ia ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Ko ʻeni kuó ne ʻoatu mo hono uaifi ko Koní ʻa e tukufakaholo ʻo e tui naʻá na maʻú kia Senitulā mo hono ngaahi tehina/tuongaʻane iiki angé.31

Naʻe fakataha ha Kāingalotu ʻe toko teau nai ʻi he uike kotoa pē ʻi Sinisinati ki he houalotu sākalamēnití. ʻI he taimi naʻe ʻikai lava ai ke langa ha falelotu foʻou lolotonga e taú, naʻe fakatau ʻe he kolo ʻo e Siasí ha falelotu lahi faka-Siu, pea tokoni ʻa e kautaha langa ʻa e palesiteni fakakolo ko ʻAlavini Kiliamí, ʻi hono fakaleleiʻi ʻa loto mo tuʻa. Naʻe fakangāueʻi foki ʻe he Kāingalotú ha tokotaha ako tā valivali ke ne tā valivali ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí ʻi he holisi ʻi mui he tuʻunga malangá.32

Naʻe ʻoange ʻe he falelotu foʻoú ha feituʻu lahi feʻunga ke tupulaki ai ʻa e koló. Hili e taú, naʻe tokolahi ha kāingalotu kei talavou ʻo e kolo ʻo e Siasí—tautautefito kiate kinautolu naʻe ʻi ai haʻanau fetuʻutaki fakafāmili mālohi ki he feituʻú—naʻa nau fili ke nofo ʻi Sinisinati, kamata ha ngaahi fāmili, pea ngāue ʻi he Siasí.33 Naʻe hoko ʻa Paula ʻi ha taimi ʻe taha ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakakoló, pea ko ʻeni kuó ne ʻi he fakataha alēlea māʻolunga fakavahefonuá mo ʻene tangataʻeiki ko Kalisitiane Pangí. Lolotonga iá, naʻe tataki ʻe Koni ʻa e Tamaiki Fefine Okookó (Gleaner Girls) ʻi he KMFKF (YWMIA) ʻo e koló.34

Tupu mei he lahi ʻo e Kolo Sinisinatí, pea pehē ki he meʻa naʻe aʻusia ʻe hono kāingalotú, ne nau lava ai ʻo poupouʻi ʻa e fanga kiʻi kolo iiki ange ʻo e Siasí ʻi he ʻēliá. ʻI he Sāpate kotoa pē, naʻe fakaʻuli ai e ngaahi fāmili mei Sinisinatí ki Siaositauni, ko ha kilomita nai ʻe onongofulu mā nima ki he hahaké, ke poupouʻi ha kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e Kāingalotu aí.35

Neongo naʻe mālohi ʻa e Kolo Sinisinatí, ka naʻe kei māvahevahe pē hono kāingalotú koeʻuhí ko e vahevahe fakamatakalí. Naʻe hokohoko atu hono fakahoko ʻe Leni mo Mele Houpi, ko e ongomātuʻa ʻAmelika ʻAfilika pē ia ʻi he koló, ʻa e ngaahi fakataha fakamāhina ʻi hona ʻapí koeʻuhí naʻe ʻi ai ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e koló naʻe teʻeki pē ke nau fie maʻu ke nau maʻulotu ʻi he ngaahi fakataha angamaheni ʻa e Siasí. Naʻe tupu ʻa e ngaahi fakatahaʻangá ʻo aʻu ki ha kakai ʻe toko tolungofulu, kau ai ʻa e fāmili Pangí mo honau kāingá. Naʻe ʻikai teitei ʻilo ʻe Mele pe ko e kakai ʻe toko fiha ʻe omí, ka naʻe hangē naʻá ne teuteu maʻu pē ha meʻakai feʻunga maʻá e tokotaha kotoa. Naʻe tataki ʻe Leni ʻa e ngaahi fakatahá mo fili ʻa e ngaahi himí. Ko e taha ʻo e ngaahi himi naʻá ne saiʻia taha aí ko e “Fakamālō ki he ʻOtuá.”36

Naʻe faʻa fakaangaʻi ia ʻe he ngaahi kaungāmeʻa ʻo Lení he taimi ʻe niʻihi ko ʻene kau ki ha siasi naʻe ʻikai lava ke ne maʻu ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí pe maʻu lotú, ka naʻá ne tauhi maʻu mo Mele ʻa ʻena tuí. Naʻe tokangaʻi kinautolu ʻe honau ngaahi kaungāmeʻa ʻi he kolo ʻo e Siasí, ʻo nau foaki ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki maʻá e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo tokoni ʻi hono monomono mo fakaleleiʻi honau ʻapí.37 ʻI he taimi naʻe tali ai ʻe ha taha ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ʻAmelika ʻAfilika ʻo e fāmili Houpí ko Mele Luʻisa Kātisi ʻa e ongoongoleleí, naʻe papitaiso ia ʻe Paula. Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻe foaki ʻe ha mēmipa ʻo e koló ha tāpuaki ki he pēpē mokopuna fefine ʻo e ongomātuʻa Houpí.38

Hili ha ngaahi taʻu ʻe meimei uofulu-mā-nima ʻo e tui taʻe-ueʻiá, naʻe ʻeveʻeva ʻa Leni mo Mele ki ʻIutā ʻi he 1947. Naʻá na nofo ʻi he ʻapi ʻo ha taha ne ngāue fakafaifekau ʻi Sinisinati ko Melioni Hengisī, ʻo ne takimamataʻi kinaua ʻi Sōleki Siti pea ʻave kinaua ki he konifelenisi lahí. Naʻe talitali lelei foki kinaua ki he ʻapi ʻo ʻEpinā mo Māʻata Hauelí, ko ha ongomātuʻa ʻUliʻuli ia ʻe taha ʻi he Siasí. Naʻe fakafiefia ki he ongomātuʻa Houpí ʻa e ʻeveʻevá mo e angaʻofa naʻá na maʻú. Hili ʻeni ha taʻu ʻe ua mei ai, naʻe hōloa e moʻui lelei ʻa Lení, pea naʻá ne fie hiki ki ʻIutā pea tanu ai ʻi ha ʻaho.39

Naʻe ʻikai fuoloa mei hono papitaiso ʻo Senitulā Pangí, naʻe ui ʻe he kau palesitenisī fakavahefonuá ʻa Paula ke hoko ko e palesiteni ʻo ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻo e Siasí ʻi Hemilitoni, ko ha kolo ʻi he fakatokelau ʻo Sinisinatí. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe ui ʻa Koni ko e sekelitali ʻo e Fineʻofá ʻi he Kolo Sinisinatí. Naʻe fakaʻaiʻai ia ʻe hono tāpuaki fakapēteliaké ke ne hoko ko ha tokotaha ngāue loto-fiemālie ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea naʻá ne feinga mo Paula ke fai e meʻa ko iá. ʻI he kotoa ʻo hona hala fonongá, kuó na mamata ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.40

Naʻe talaʻofa foki ʻe he ʻEikí kia Koni ʻo fakafou ʻi he tāpuaki fakapēteliaké, ʻe fiefia ʻene tangataʻeiki ko Siaosi Teilá ʻi he ongoongoleleí. Naʻe ʻikai ha ʻuhinga ʻa Koni ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke fakakaukau ʻe faifaiangé pea tali ʻe heʻene tangataʻeikí ʻa e Siasí. Hili e taú, naʻe maʻu ʻe he kanisaá ʻa hono sino ne ʻosi faingataʻaʻiá. Naʻe kamata ke ne maʻulotu mo e faʻē ʻa Koní ko ʻAtelina, ʻo lotu mo e Kāingalotú ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi he 1947.

Hili ʻene pekiá, naʻe hā ʻa Siaosi kia ʻAtelina ʻi ha misi. Naʻá ne fotu mahamahaki mo loto-mamahi, pea naʻá ne kei ketu pē ʻo hangē ko ia kuo hoko ʻi ha ngaahi taʻu lahí. Naʻe puputuʻu ʻa ʻAtelina ʻi heʻene misí, peá ne fehuʻi ki ha taki ʻo e Siasí pe ko e hā hono ʻuhingá. Naʻe talaange ki ai ʻe he takí naʻe fie maʻu ʻe Siaosi ke fakahoko ʻene ngāue fakatemipalé.

Ko ia naʻe fononga ai ʻa ʻAtelina ki ʻIutā ke maʻu hono ngaahi tāpuaki fakatemipalé pea fokotuʻutuʻu ke maʻu foki ʻe Siaosi hono ngaahi tāpuaki fakatemipalé. Naʻe sila fakafofonga ai ʻa ʻAtelina maʻa Siaosi ʻi he ʻaho 28 ʻo Sepitema 1949, ʻi he Temipale Sōlekí. Hili ha taimi mei ai, naʻe toe haʻu ʻa Siaosi kiate ia ʻi ha misi. Naʻá ne fiefia mo moʻui lelei, ʻo ʻikai ha toe palopalema fakaemoʻui lelei, tauʻatāina mei he ngaahi mahaki naʻa nau fakafeʻatungiaʻi ia ʻi he moʻuí.

Naʻá ne puke mai ia peá na hulohula.41

  1. Collette, Collette Family History, 366, 370, emphasis in original; “1948 Sees First Welfare Supplies Headed for Czechoslovakia,” Deseret News, Jan. 31, 1948, 10.

  2. Collette, Collette Family History, 305, 340–41, 373; Scott A. Taggart, “Conference Held in Swiss Mission,” Deseret News, Sept. 13, 1947, Church section, 9.

  3. Collette, Collette Family History, 373–77.

  4. Emmy Cziep Collette to Glenn Collette, June 29, 1949, ʻi he Collette, Collette Family History, 391–92; Collette, Collette Family History, 342, 364, 385.

  5. Alberta Temple, Sealings of Living Couples, 1923–56, May 24, 1949, microfilm 170,738, U.S. and Canada Record Collection, FHL; Collette, Collette Family History, 388, 390; Emmy Cziep Collette to Glenn Collette, June 29, 1949, in Collette, Collette Family History, 391–92.

  6. Yanagida, Oral History Interview [1996], 1, 8.

  7. Yanagida, Oral History Interview [1996], 2–7; Yanagida, Oral History Interview [2001], 1; Yanagida, “Ashiato,” 2; Yanagida, “Takagi and Nikichi Takahashi, Two of the Very Early Baptisms,” 22; Takagi, Trek East, 152; Britsch, “Closing of the Early Japan Mission,” 263–83.

  8. Yanagida, Oral History Interview [1996], 8.

  9. Yanagida, Oral History Interview [1996], 7–8; Yanagida, Oral History Interview [2001], 3; General Church Welfare Committee, Minutes, Sept. 20, 1946; Dec. 18 and 20, 1946; Oct. 10, 1947; Takagi, Trek East, 315–17; Britsch, From the East, 82–85. Tefito: Japan (Siapani)

  10. Yanagida, Oral History Interview [1996], 7–8; Yanagida, Oral History Interview [2001], 4; Price, Mission Journal, Apr. 24, 1949; Yanagida, “Ashiato,” 7; Yanagida, “Relief Society President Experiences.”

  11. Price, Mission Journal, Apr. 24, 1949; Yanagida, Oral History Interview [1996], 8–9; Yanagida, Oral History Interview [2001], 3–5; Yanagida, “Banzai,” 188.

  12. Reynolds, “Coming Forth of the Book of Mormon,” 10, 18–19, 26; Primary Association General Board, Minutes, Mar. 31, 1949; Parmley, Oral History Interview, 46; Marion G. Romney, Remarks at Adele Cannon Howells funeral, Apr. 17, 1951, Primary Association General Board, Minutes, CHL; Peterson and Gaunt, Children’s Friends, 63, 71; Adele Cannon Howells to Velma Hill, undated; Spencer W. Kimball to Adele Cannon Howells, Counselors, and Primary Association, Aug. 18, 1949, Primary Association General Records, CHL. Tefito: Palaimelí

  13. Spencer W. Kimball to Adele Cannon Howells, Counselors, and Primary Association, Aug. 18, 1949, Primary Association General Records, CHL. Naʻe fakatonutonu e konga leá ke mahino ange; naʻe liliu e “naʻe” ʻi he tohi totonú ki he “ʻoku.”

  14. Peterson and Gaunt, Children’s Friends, 69; Madsen and Oman, Sisters and Little Saints, 119–20; “2 Conference Broadcasts Will Be Open,” Deseret News, Mar. 31, 1948, [1]. Ongo Tefitó: Broadcast Media (Mītia Fakamafolá); ʻŪ Nusipepa ʻa e Siasí

  15. Howells, Diary, June 10, 1947; Minutes of the Board of Trustees of the Primary Children’s Hospital Meeting with the First Presidency, Jan. 17, 1948; Adele Cannon Howells and others to First Presidency, Jan. 12, 1949, First Presidency Mission Files, CHL; Mandleco and Miller, “History of Children’s Hospitals in Utah,” 340–41; George Albert Smith, Journal, Apr. 1, 1949; “Primary Breaks Ground for Hospital Friday,” Deseret News, Apr. 1, 1949, [1]; Peterson and Gaunt, Children’s Friends, 73.

  16. Howells, Diary, July 27, 1950; Sunday School General Presidency, Minutes, Jan. 24, 1950; Andersen, “Arnold Friberg,” 248; Madsen and Oman, Sisters and Little Saints, 121.

  17. Reynolds, Story of the Book of Mormon; Gutjahr, The Book of Mormon: A Biography, 153–64; George Reynolds, “Lessons from the Life of Nephi,” Juvenile Instructor, Apr. 15–Oct. 1, 1891, 26:233–35, 282–84, 297–90, 348–51, 373–76, 406–9, 437–40, 475–77, 502–4, 536–38, 574–77, 585–87; Parshall, “John Philip Dalby”; Welch and Dant, Book of Mormon Paintings, 10–12, 162; Dant, “Minerva Teichert’s Manti Temple Murals,” 6–32.

  18. Andersen, “Arnold Friberg,” 248; Madsen mo Oman, Sisters and Little Saints, 121; Barrett mo e Black, “Setting a Standard in LDS Art,” 31–32; Swanson, “Book of Mormon Art of Arnold Friberg,” 28.

  19. Madsen and Oman, Sisters and Little Saints, 121; Howells, Diary, Mar. 10, 1950; Barrett and Black, “Setting a Standard in LDS Art,” 32; A. H. Reiser and others to First Presidency, Oct. 4, 1950, Primary Association General Records, CHL.

  20. Howells, Diary, July 27, 1950.

  21. Yanagida, “Ashiato,” 7–8; Yanagida, Oral History Interview [2001], 4; “Tatsui Sato: Translator for Life,” Global Histories, ChurchofJesusChrist.org/study/history/global-histories.

  22. Yanagida, “Banzai,” 188; Yanagida, “Ashiato,” 7–8.

  23. Ianakita, “ʻAshiato,” 8; Yanagida, “Banzai,” 188; Price, Mission Journal, June 16, 1949.

  24. Yanagida, “Banzai,” 188; Yanagida, Oral History Interview [2001], 5; Price, Mission Journal, June 16, 1949.

  25. Yanagida, Oral History Interview [1996], 5; Yanagida, Oral History Interview [2001], 9–10. Naʻe liliu ʻa e lea naʻe liliú ke mahino; Naʻe liliu ʻa e “ʻOku nau kehe” ʻi he tatau totonú ki he “ʻOku kehe ʻa e kau faifekau ko ʻení.”

  26. Yanagida, Oral History Interview [1996], 9; Yanagida, Oral History Interview [2001], 4; Japanese Mission, Manuscript History and Historical Reports, Aug. 18, 1949; Yanagida, “Banzai,” 188.

  27. Yanagida, Oral History Interview [1996], 9.

  28. Yanagida, Oral History Interview [1996], 9; Yanagida, Oral History Interview [2001], 5; Yanagida, “Ashiato,” 8–9; Yanagida, “Banzai,” 189; Japanese Mission, Manuscript History and Historical Reports, Sept. 30, 1949; “Six Japanese Leave for Mission,” Deseret News, Sept. 15, 1948, Church section, 14C.  

  29. Yanagida, “Banzai,” 189; Yanagida, Oral History Interview [1996], 9; Yanagida, “Ashiato,” 9.

  30. Yanagida, Oral History Interview [2001], 5–6; Yanagida, “Memoirs of the Relief Society in Japan,” 145; “Tatsui Sato: Translator for Life,” Global Histories, ChurchofJesusChrist.org/study/history/global-histories. Tefito: Servicemember Branches (Ngaahi Kolo ʻo e Mēmipa Tokoni ʻa e Siasí)

  31. Cincinnati Branch, Minutes, Nov. 6, 1949; Jones and Prince, Oral History Interview, [0:36:13]; Paul Bang, “My Life Story,” 7; Fish, Kramer, and Wallis, History of the Mormon Church in Cincinnati, 65–78.

  32. Cincinnati Branch, Minutes, July 10 and Sept. 4–Dec. 11, 1949; Fish, Kramer, and Wallis, History of the Mormon Church in Cincinnati, 68, 71–74; Fish, “My Life Story,” [9]; Cannon, Interview, 1; Jones and Prince, Oral History Interview, [0:26:13].

  33. Fish, Kramer, and Wallis, History of the Mormon Church in Cincinnati, 74, 76; Cincinnati Branch, Minutes, Feb. 2, 1947.

  34. Fish, Kramer, and Wallis, History of the Mormon Church in Cincinnati, 76–77; Cincinnati Branch, Minutes, Oct. 9, 1949; Georgetown Branch, Minutes, May 2, 1948; Cincinnati Branch, YWMIA Minute Book, Attendance Roll, 1949–50.

  35. Fish, Kramer, and Wallis, History of the Mormon Church in Cincinnati, 77; Georgetown Branch, Minutes, May 2, 1948; Oct. 1948–Feb. 1949; July–Dec. 1949; Cannon, Interview, 1.

  36. Blackham, History, 6–7; Cannon, Interview, 3; Jones and Prince, Oral History Interview, [1:05:38]; vakai foki, hang,e ko e, Summers, Mission Journal, Nov. 7, 1937; Feb. 6, 1838; Mar. 6, 1938; and Jones, Mission Journal, July 3, 1949; Nov. 6, 1949; Apr. 9, 1950. Tefito: Racial Segregation (Māvahevahe Faka-Matakalí)

  37. Jones, Mission Journal, Sept. 3, 1949; Mar. 28, 1950; May 21, 1950; Blackham, History, 7.

  38. Cincinnati Branch, Minutes, Oct. 5, 1941, mo e Oct. 3, 1948; Mary Louise Cates, in Cincinnati Branch, Record of Members and Children, no. 396.

  39. “Cincinnati Pair to Attend Conference for First Time,” Deseret News, Sepitema 26, 1947, 9; Hanks, Oral History Interview, 3, 7–9; Blackham, History, 8; Obituary for Len Hope, Deseret News and Salt Lake Telegram, Sept. 15, 1952, 4B.

  40. South Ohio District Presidency to Hamilton and Middleton Members, Jan. 18, 1950, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL; Fish, Kramer, and Wallis, History of the Mormon Church in Cincinnati, 77; Cincinnati Branch, Minutes, Feb. 12, 1950; Cornelia Taylor, Patriarchal Blessing, 2, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL.

  41. Cornelia Taylor, Patriarchal Blessing, Feb. 6, 1935, 2, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL; Ludlow, Interview, [0:00:41]–[0:04:05]; Bang, Autobiography, 7–9; Salt Lake Temple, Sealings for the Dead, Couples, 1943–70, Sept. 27, 1949, microfilm 456,528, U.S. and Canada Record Collection, FHL.