Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 13: Kau ʻEa-Hoko ki he Fakamoʻuí


“Kau ʻEa-Hoko ki he Fakamoʻuí,” vahe 13 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-Toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2021)

Vahe 13: “Kau ʻEa-Hoko ki he Fakamoʻuí”

Vahe 13

Kau ʻEa-Hoko ki he Fakamoʻuí

ʻĪmisi
ko e hā ʻa e Fakamoʻuí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié

ʻI Sānuali ʻo e 1917, naʻe fononga ai ʻa Susa Keiti ki Niu ʻIoke Siti ke ʻaʻahi ki hano kaungāmeʻa naʻe puke ko ʻIlisapeti Makiuni, ʻa ia naʻe ngāue fakataha mo ia ʻi he poate lahi ʻo e Fineʻofá. Ne hiki ʻa ʻIlisapeti mo hono husepāniti ko ʻAlifeletí ki Niu ʻIoke ʻi he faʻahitaʻu momoko ko iá ke fakahoko ʻe ʻAlifeleti ha pisinisi ʻi he koló. ʻI hono ʻiloʻi ʻe Susa e puke hono kaungāmeʻá, naʻá ne ʻalu he taimi pē ko iá ke tokoni ki heʻene fakaakeaké. Ka neongo ia, ʻi he taimi naʻá ne aʻu atu aí, kuo ʻosi sai ʻa ʻIlisapeti. Ka naʻá ne kei kole pē kia Susa ke nofo ʻo feʻao mo ia. Lolotonga ʻene ʻi aí, naʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe Susa ʻa e laipeli ʻo e koló ke fakahoko ha fakatotolo fakatohihohoko, ʻa ia kuo hoko ia ko ha konga lahi ʻo ʻene ngāue ʻi he Siasí.

ʻI Tenimaʻake ʻi he taʻu ʻe hongofulu mā nima kimuʻá, naʻe puke lahi ʻa Susa lolotonga ʻene kau atu ki ha fakataha ʻa e Fakataha Alēlea Fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Houʻeiki Fafiné. Naʻá ne kole ha tāpuaki mei he ʻaposetolo ko Falanisisi Laimaní, ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé he taimi ko iá, ʻa ia naʻá ne tāpuakiʻi ia ke ʻoua te ne manavahē ki he maté peá ne palōmesi ange ʻoku ʻi ai ha ngāue ke ne fai ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Ka, ʻi he lolotonga e tāpuakí, naʻá ne kiʻi longo ʻi ha miniti nai ʻe ua. Naʻe faifai peá ne talaange kia Susa, “Kuo fai ha fakataha alēlea ʻi he langí, pea kuo fai ha fakakaukau ke ke moʻui ke fakahoko e ngāue fakatemipalé, pea te ke fai ha ngāue maʻongoʻonga lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa.”1

Hili e fakaakeake ʻa Susa mei heʻene puké, naʻá ne līʻoa ki he tohi hohokó mo e ngāue fakatemipalé. Naʻá ne kau mālohi atu ki he Sosaieti Tohi Hohoko ʻo ʻIutaá (Genealogical Society of Utah), ko ha kautaha naʻe fakalele ʻe he Siasí naʻe fokotuʻu hili e fakahā kia Uilifooti Utalafi ʻi he 1894 fekauʻaki mo e ngaahi sila ʻi he temipalé. Naʻá ne kamata ngāue ʻi he Temipale Sōlekí, akoʻi e ngaahi kalasi tohi hohokó, mo tohi ha fakamatala fakauike fekauʻaki mo e hisitōlia fakafāmilí maʻá e Ongoongo Efiafi ʻa e Teseletí (Deseret Evening News).

ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa Susa mo ʻIlisapeti Makiune ko ha ongo mēmipa ʻo e poate lahi ʻo e Fineʻofá ʻi he 1911, naʻá na fokotuʻu e tohi hohokó mo e ngāue fakatemipalé ko ha meʻa foʻou ke fakamuʻomuʻa ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Siasí. Naʻa nau ʻaʻahi ki he ngaahi uooti mo e ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo Kānatá pea akoʻi ʻa e Kāingalotú ke nau fekumi ki heʻenau ngaahi kuí. Naʻe tohi foki ʻe Susa ha ngaahi lēsoni fakatohihohoko maʻá e Makasini ʻa e Fineʻofá (Relief Society Magazine), pea, ʻi he kole ʻa e poate lahí, naʻá ne lolotonga hiki ha tohi maʻuʻanga tokoni ke tokoni ki he Kāingalotú ʻi heʻenau ngāue hisitōlia fakafāmilí.2

Lolotonga ʻene ʻi Niu ʻIoke Sití, naʻe fakatotoloʻi foki ʻe Susa ʻa e ngaahi hingoa fakafāmili Makiuní ʻi he laipelí. Naʻá ne fai foki hono lelei tahá ke foaki kia ʻIlisapeti ʻa e kotoa ʻo e ʻofa mo e tokanga naʻá ne lava ʻo foakí.

ʻI he ʻaho kimuʻa pea fakataimitēpileʻi ke foki ʻa Susa ki ʻapí, naʻe ongoʻi sai feʻunga ʻa ʻElisapeti ke ʻalu ki ha fakataha ʻa e Fineʻofá ʻi he hetikuota ʻo e Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Fakahahaké ʻi he kolo lahí. Naʻe lea ʻa Susa ki he houʻeiki fafiné fekauʻaki mo e fakatotolo fakatohihohokó. Neongo naʻe tokosiʻi ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Siasi ʻi Niu ʻIoke Sití, ka naʻá ne ongoʻi mālohi ʻa e Laumālié ʻiate kinautolu.3

ʻI heʻene fokí, naʻe tuʻu atu ʻa Susa ʻi ha ongo kolo kehe ke ʻaʻahi ki he Kāingalotú. Hili ha fakataha ʻe taha, naʻe haʻu ha palesiteni fakakolo ke talanoa mo ia. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fiefia maʻu pē ʻi he ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau toulekeleká, pea ʻoku ou saiʻia ke fanongo ki ha taha motuʻa ʻoku lea fekauʻaki mo ʻenau ngaahi aʻusiá.”

Naʻe kata loto pē ʻa Susa. Naʻá ne pehē loto pē, “Ko e tokotaha matuʻotuʻa, koe Susa, ʻokú ke fanongo ki ai?” Naʻá ne taʻu onongofulu, ka naʻe kei toe pē ha ngaahi taʻu lahi ʻi muʻa ʻiate ia—mo ha ngāue lahi ange ke fakahoko. 4


Naʻe fakahā ʻe Siosefa F. Sāmita ʻi heʻene fakaava e konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻEpeleli 1917, “ʻOku tau moʻui ʻi ha ngaahi taimi faingataʻa.” Naʻe fonu e ngaahi nusipepa ʻi ʻIutaá ʻi he ngaahi lipooti ki hono ʻohofi mālohi ʻe Siamane ʻa e ʻIunaiteti Siteití.5 ʻI he taʻu ʻe ua mo e konga kuohilí, naʻe kei tuʻu tauʻatāina ai pē ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻi he taú. Ka naʻe toki fakafoʻou kimuí ni ʻe Siamane ʻa ʻene tuʻutuʻuni ki he taʻefakangatangata ʻo e tau ʻa e vakaukú, ʻo tuʻu laveangofua ai e ngaahi vaka ʻAmeliká ki hano ʻohofí. Naʻe feinga foki mo e kau ʻōfisa Siamané ke kau fakataha mo Mekisikou, ʻo faʻu ha hala ke ʻohofi ai e ʻIunaiteti Siteití mei he fakatongá. ʻI hono tali ʻení, ne fakamafaiʻi ʻe he Fale Alea ʻo ʻAmeliká ʻa Palesiteni Utilou Uilisoni ke ne tala tau ki Siamane.6

ʻI he tuʻu ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he tuʻunga malanga ʻo e Tāpanekale Sōlekí, naʻe mahino kiate ia naʻe hohaʻa mo ilifia ha Kāingalotu tokolahi ʻi he haʻofangá. Naʻá ne poupouʻi kinautolu ke nau fekumi ki he melinó, fiefiá, pea mo e lelei ʻa e fāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻá ne pehē, “Kapau te tau fakahoko hotau fatongiá he ʻahó ni, ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí pea ko e kau tangataʻi fonua ʻo hotau siteití, ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau manavahē lahi ki he meʻa ʻe hoko mai ʻapongipongí.”7

Naʻe talaki ʻe Palesiteni Uilisoni ʻi he konga kimui ʻo e ʻaho ko iá ʻa e taú. Ne ʻikai fuoloa —kuo kau atu ha kau talavou ʻe meimei toko nima afe mei ʻIutā—pea ko e tokolahi ʻo kinautolu ko e Kāingalotu.8 Naʻe kau ha kakai fefine tokolahi ʻo e Siasí ki he Kolosi Kulá ke ngāue ko ha kau neesi ʻi he taú. Naʻe poupouʻi ʻe he Kāingalotu ʻAmelika naʻe ʻikai ke nau lava ʻo kau ki he kau tau honau fonuá ʻi ha ngaahi founga kehe, hangē ko hono fakatau ʻo e “Ngaahi Pōnite ʻo e Tauʻatāiná (Liberty Bonds)” naʻe tuku atu e he puleʻangá ke tokoni ki hono fakapaʻanga ʻo e taú. Naʻe ako ʻa Peti Makiune, ko e ʻofefine ʻo ʻIlisapetí, ke fakaʻuli mo tokangaʻi ha meʻalele peá ne hoko ko ha fakaʻuli ʻa e meʻalele uta mahaki ʻa e falemahakí. Naʻe pole ʻa ʻEletā B. H. Lōpeti ʻo e Kau Fitungofulú ke hoko ko ha taha ʻo e kau faifekau fakakautau ʻe toko tolu ʻo e Siasí ʻi he kau taú.9

Hili ha taimi nounou mei he konifelenisi lahí, naʻe folau ʻa Siosfa F. Sāmita ki Hauaiʻi ʻo mamata ʻi he fakalakalaka ʻa e temipale Laʻié. Naʻe ʻosi fakakakato ʻe he kau ngāué ʻa e tafaʻaki ki tuʻa ʻo e temipalé pea kuo nau moʻua he taimí ni ʻi hono fakaʻosi hono konga ki lotó, ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e ongo tangata pule ngāue ko Hamana Kalili mo Tēvita Haʻili. Naʻe langa ʻa e Temipale Hauaiʻí mei he sima kuo fakamālohia pea mo e ngaahi maka vela mei he ʻotu moʻunga ofi maí pē, pea naʻe hangē hono fōtungá ha kolosí pea ʻikai hano taua. Naʻe teuteuʻi ʻa e tuʻa falé ʻe he ngaahi tā tongitongi sima ʻo e ngaahi ʻata fakafolofola naʻe tā ʻe he ongo ngāue fakaʻaati ko Lio mo ʻĀvati Feapengi ʻo ʻIutaá.10

ʻI ʻOkatopá, ko e māhina ʻe taha kimuʻa pea hoko hono taʻu fitungofulu mā hivá, naʻe talaange ʻe he palōfitá ki he Kāingalotú kuo kamata ke ne ongoʻi motuʻa. Naʻá ne talaange kiate kinautolu, “ʻOku ou tui ʻoku ou kei siʻi fakalaumālie, ka ʻoku helaʻia hoku sinó, pea ʻoku ou fie talaatu, ʻoku faʻa fetoʻoaki e tā hoku mafú.”11

Naʻe fakaʻau ke hōloa ʻene moʻui leleí ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻú, pea naʻe kamata ke ne sio maʻu pē ki ha toketā ʻi he kamataʻanga ʻo e 1918. ʻI he taimi tatau pē, naʻe puke foki mo hono foha ko Hailamé. Kuo ʻosi atu ʻa e māhina ʻe hongofulu mā ono talu mei he ʻosi e ngāue ʻa Hailame ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé, pea ʻi he lolotonga ʻo e taimi ko iá naʻá ne moʻui lelei mo mālohi. Ka naʻe kei hohaʻa pē ʻa Siosefa ki heʻene tuʻunga moʻui leleí. Naʻá ne ʻofa makehe kia Hailame, pea naʻe fiefia lahi ʻa Siosefa ʻi he ngāue mo e līʻoa ʻa hono fohá ki he ʻEikí. Naʻá ne fakamanatu foki kia Siosefa ʻa ʻene tamaí, ʻa e pēteliake ko Hailame Sāmitá.12

Naʻe fakaʻau ke toe kovi ange e puke ʻa Hailamé ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻá ne ongoʻi mamahi ʻaupito ʻi hono keté, ko ha fakaʻilonga naʻá ne ʻapenitiki. Naʻe poupouʻi ia ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá ke ʻalu ki he falemahakí ke fai ha tafa, ka naʻe ʻikai ke ne tali ia. Naʻá ne pehē, “Kuó u tauhi e Lea ʻo e Potó, pea ʻe tokangaʻi au ʻe he ʻEikí.”

ʻI he ʻaho 19 ʻo Sānualí, naʻe ʻikai faʻa lava ke makātakiʻi ʻa e mamahí. Naʻe fakahā ʻe ʻAita, ko e uaifi ʻo Hailamé kia Siosefa he taimi pē ko iá, pea naʻá ne lotua fakamātoato ke fakaakeake hono fohá. Lolotonga iá, naʻe ʻi he veʻe mohenga ʻo Hailamé ʻa e ongo ʻaposetolo ko ʻOasoni F. Uitenī mo Sēmisi E. Talamesi ʻo tokangaʻi ia lolotonga e poʻulí. Naʻe ʻi ai foki mo ha kau toketā mo ha kau mataotao, kau ai ʻa Toketā Lolo T. Lisiate, ko e ʻilamutu ʻo Siosefá.

Hili hono vakaiʻi ʻe Toketā Lisiate ʻa e mahakí, naʻá ne manavasiʻi naʻa fuʻu fuoloa e tatali ʻa Hailame ke kumi tokoni fakafaitoʻó, peá ne kole ange ke ʻalu ki falemahaki. Naʻá ne fakatokanga kia Hailame, “Ko e faingamālie pē ʻe taha mei he tahaafe te ke moʻui kapau te ke ʻalu he taimí ni. Te ke puke e faingamālie ko iá?”

Naʻe pehē ange ʻe Hailame, “ʻIo.”13

Naʻe fakaʻata tuʻo ua ʻe he kau toketā ʻi he falemahakí pea fakakaukau ke toʻo e ʻapenitiki ʻo Hailamé. Lolotonga e tafá, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Toketā Lisiate kuo pā ʻa e ʻapenitikí, ʻo mafola ʻa e siemú ʻi he kete ʻo Hailamé.

Naʻe hao moʻui ʻa Hailame mei he tafa naʻe faí, ka naʻe kei vaivai pē ʻa Siosefa ʻi he loto-hohaʻá pea tokoto pē he hoʻataá, ʻo ʻikai lava ʻo kai. Naʻe hangē naʻe maʻu ʻe Hailame ha mālohi ʻi he efiafi ko iá, pea naʻe ʻamanaki ai ʻa Siosefa ʻe moʻui. Naʻá ne toe foki ki hono ngaahi fatongia ko e palesiteni ʻo e Siasí, ʻi he loto-houngaʻia mo e fiemālie.

Hili ha ʻaho ʻe tolu mei hono tafa ʻo Hailamé, naʻe maʻu ʻe Siosefa ha telefoni mei he falemahakí. Neongo e ngaahi lotu lahi mo e ngāue tokanga ʻa e kau toketaá, ka naʻe siʻi mālōlō ʻa Hailame. Naʻe ʻikai faʻa lava ʻa Siosefa ʻo lea. Naʻá ne fie maʻu ʻa Hailame, pea fie maʻu ʻe he Siasí ʻa Hailame. Ko e hā naʻe ʻikai fakahaofi ai ʻene moʻuí?

ʻI hono lōmekina ʻa Siosefa ʻe heʻene loto-mamahí naʻá ne hiki ia ʻi heʻene tohinoá. Naʻá ne tohi, “ʻOku mamahi ʻaupito hoku laumālié. Pea ko ʻeni, ko e hā te u lava ʻo faí! ʻOi! Ko e hā te u lava ʻo faí! ʻOku makafokafo hoku laumālié, ʻoku ou loto-mamahi! ʻOi! ʻOtua tokoniʻi au!”14


Naʻe kāpui ʻe he loto-mamahí ʻa e fāmili Sāmitá ʻi he ngaahi ʻaho hili e pekia ʻa Hailamé. Naʻe ʻi ai ha Kāingalotu naʻa nau fehuʻia ʻene fili ke ʻoua ʻe ʻalu ʻi he vave tahá ki he falemahakí. Naʻe pehē ʻe ha niʻihi, “Kapau naʻá ne ʻalu ʻi he fuofua taimi ne fai ai e lea ki aí, mahalo naʻá ne moʻui.” Naʻe tui ki ai ʻa e pīsope pule ko Sālesi Nipilií, ko ha kaungāmeʻa ofi ʻo e fāmilí. Naʻá ne pehē naʻe taumuʻa lelei pē e tui ʻa Hailame ki he Lea ʻo e Potó, ka naʻe ʻomi foki ʻe he ʻEikí ha kau tangata mo ha kau fafine taukei naʻe akoʻi fakasaienisi ke tokangaʻi e sinó.15

ʻI he feinga ʻa e fāmili Sāmitá ke maʻu ha fakafiemālie ʻi he mole kuo hokó, naʻa nau fakataha atu ki he Fale Punungahoné (Beehive House), ʻa ia ko e ʻapi fuoloa ʻo Pilikihami ʻIongi ne nofo ai ʻa Siosefa F. Sāmitá. Naʻe hanga ʻe heʻenau fakatahá ʻo fakafiemālieʻi ha niʻihi ʻo ʻenau mamahí pea ʻoange ki he fāmilí ha faingamālie ke nau fiefia ʻi he moʻui fakaʻeiʻeiki mo faivelenga ʻa Hailamé. Ka naʻe kei moʻutāfuʻua pē ʻa e tokotaha kotoa ʻi heʻene pekiá.16

Naʻe ʻikai faʻa lea ʻa ʻAita, ko hono uitoú, ʻi heʻene loto-mamahí. Naʻá ne mali mo Hailame ʻi ha taʻu ʻe uofulu mā ua. Lolotonga e taimi ko iá, naʻe faʻa pehē ʻe Hailame, “Sio mai, kapau te u tomuʻa mate, he ʻikai ke u liʻaki fuoloa koe heni.”17 Naʻá ne ʻuhinga fakakata pē ʻi heʻene fakahaaʻi ʻa ʻene ʻofá mo hono lotó. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ko ʻAita ʻa e vave mo e taʻeʻamanekina ʻo ʻene maté.

ʻI he ʻaho 21 ʻo Māʻasi 1918, ko e hoko ia e taʻu fāngofulu mā ono ʻo Hailamé, naʻe fakaafeʻi ʻe ʻAita hono ngaahi kaungāmeʻa ofi tahá ki hono ʻapí ke nau fakamanatua ʻa ʻene moʻuí. ʻI heʻenau talanoa kau ki honau kaungāmeʻá, ʻi he taimi ʻe niʻihi ne nau fai ha ngaahi talanoa fakaoli, naʻe liliu ai ʻenau talanoá ʻo ongo moʻoni. Naʻe lau maʻuloto ʻe ʻOasoni F. Uitenī, ko ha kaungāmeʻa fuoloa ʻo Hailame mo ʻAita, ha foʻi maau fekauʻaki mo e palani haohaoa ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú.

ʻI heʻetau ako e ngaahi lēsoni kotoa ʻo e moʻuí,

Pea tō ʻa e laʻaá mo e ngaahi fetuʻú,

Ko ia ne ʻikai ke tau mahuʻingʻia aí,

Mo ia ne tau pehē ʻoku fuʻu mahuʻingá,

Te tau manatuʻi pea vakaiʻi kotoa ia,

Kae tautautefito ki he ngaahi taimi faingaʻá;

Pea te tau vakai ai ki he tonu ʻa e ngaahi palani ʻa e ʻOtuá,

Pea ko e meʻa ne hangē ha valokí ta ko e ʻofa moʻoní pē iá!

Naʻe saiʻia ʻa ʻAita ʻi he foʻi māú, peá ne talaange kia ʻOasoni ko hono pōpoakí ko ha meʻa ia naʻá ne fakaʻāmua ke fanongo ki ai talu e mālōlō ʻa Hailamé. Ka naʻá ne ongoʻi faingataʻaʻia ʻi he efiafi ko iá. ʻI he haʻohaʻo takai ʻa e kau fakaafé ʻi he tēpile kaí, naʻe ʻikai ke ne kei lava ka naʻá ne tangi ʻi he taimi naʻá ne sio ai ki he sea ʻatā naʻe faʻa tangutu ai ʻa Hailamé.18

Ko e taha ʻo ʻene ngaahi meʻa ne fakafiemālié ko ʻene ʻiloʻi ʻe toe ʻi ai haʻana pēpē mo Hailame. Naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne feitama hili pē ha taimi nounou mei he mālōlō hono husepānití. Naʻá ne fakaafeʻi leva hono taʻokete ko Makeletá ke hiki ange ʻo tokoni ki he fānau ʻe toko fā kehé, ʻa ia naʻa nau taʻu hongofulu mā hivá ki he taʻu ono. Naʻe tali ʻe Makeleta ʻene fakaafé.

Naʻe moʻui lelei ʻa ʻAita he faʻahitaʻu māfaná kotoa, ka naʻá ne moʻui ʻo hangē naʻá ne teuteu ki heʻene maté. Naʻe talaange ʻe Makeleta kiate ia, “ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe hoko kia koe. Te ke moʻui pē koe.”19

Ka, ʻi he ofi ki he fakaʻosinga ʻene feitamá, naʻe hangē naʻá ne tui he ʻikai ke ne moʻui fuoloa hili hono fāʻeleʻi ʻene tamá. Lolotonga ʻene ʻaʻahi ki heʻene faʻē ʻi he fono ko ʻEtinā Sāmitá, ne talanoa ʻa ʻAita ʻo hangē naʻá ne vēkeveke ke fakataha mo Hailame ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Naʻá ne pehē te na lava ʻo fakahoko fakataha ha ngāue mahuʻinga ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.20

ʻI he Pulelulu ko hono 18 ʻo Sepitemá, naʻe fāʻeleʻi ʻe ʻAita ha kiʻi pēpē tangata moʻui lelei. Hili iá, naʻá ne talaange ki heʻene faʻeé ʻe ohi hake ia ʻe Makeleta. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ʻilo te u foki ki ʻapi kia Hailame pea ʻe pau ke u mavahe mei heʻeku fānaú. Ko ia, kātaki muʻa ʻo lotua ʻeku pēpeé mo ʻeku fānau fakaʻofoʻofá. ʻOku ou ʻilo ʻe tāpuekina kinautolu ʻe he ʻEikí.”21

ʻI he Sāpate hono hokó, naʻe ongoʻi ʻe ʻAita ʻo hangē naʻe ʻi hono tafaʻakí ʻa Hailame he ʻahó kakato. Naʻá ne talaange ki hono fāmilí, “Naʻá ku fanongo ki hono leʻó. Naʻá ku ongoʻi naʻá ne ʻi heni.”22

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe hū atu hono ʻilamutú ki he ʻapi hono fāmilí. Naʻá ne talaange ki heʻene faʻeé, “Naʻá ku toki sió ni kia Hailame naʻá ne hū atu ki he fale ʻo ʻAitá.”

Naʻe pehē ange ʻe heʻene faʻeé, “ʻOku ngalivale ia. Kuó ne ʻosi mate.”

Naʻe vili taʻeʻunua atu pē e kiʻi tamasiʻí, “Naʻá ku sio kiate ia. Naʻá ku sio tonu kiate ia.”

Naʻe lue atu ʻa e fineʻeikí mo e fohá ki he fale ʻo e fāmili Sāmitá, ʻa ia ne ʻikai fuʻu mamaʻo. Naʻá na ʻilo ai kuo mālōlō ʻa ʻAita. Naʻá ne mālōlō ʻi he konga kimuʻa ʻo e efiafi ko iá mei he ʻikai toe ngāue hono mafú.23


Naʻe ʻikai talaange ʻe he fāmili ʻo Siosfa F. Sāmitá ki ai he taimi pē ko iá ʻa e mālōlō ʻa ʻAita, he naʻa nau manavasiʻi naʻa ʻikai ke ne lava ʻo matuʻuaki e ongoongó. Kuo fakaʻau ke ne toe vaivai ange talu e mālōlō ʻa Hailamé, pea ne tātaaitaha ke ne ʻasi ʻi he kakaí ʻi he māhina ʻe nima kuo ʻosí. Ka ʻi he ʻaho hili e mālōlō ʻa ʻAitá, naʻe ʻomi ʻe he fāmilí hono foha ne toki fāʻeleʻí kia Siosefa, pea naʻá ne tangi ʻi heʻene tāpuakiʻi e pēpeé pea fakahingoa ia ko Hailame. Naʻe talaange leva ʻe he fāmilí e meʻa ne hoko kia ʻAitá.

Naʻe ʻohovale ʻa e tokotaha kotoa ʻi hono tali fiemālie ʻe Siosefa ʻa e ongoongó.24 Naʻe lahi fau ʻa e faingataʻa mo e mamahi naʻe hoko kimuí ni mai ki he māmaní. Naʻe ʻi he ngaahi nusipepa fakaʻahó ha ngaahi lipooti fakalilifu fekauʻaki mo e taú. Kuo ʻosi tāmateʻi ha kau sōtia mo ha kau siviliane ʻe lauimiliona, pea kuo lavelavea mo kafo ha toe lauimiliona lahi ange. ʻI he konga kimuʻa ʻo e faʻahitaʻu māfana ko iá, ne tūʻuta ai e kau sōtia mei ʻIutaá ʻi ʻIulope ʻo fakamoʻoni ki he fakamamahi fakalilifu ʻo e taú. Pea ko ʻeni naʻe tokolahi ange ʻa e kau talavou Siasi naʻa nau teuteu ke kau ʻi he taú, ʻo kau ai ha niʻihi ʻo e ngaahi foha ʻo Siosefá. Ko hono moʻoní, naʻe ʻosi ʻi he laine muʻomuʻa ʻo e taú ʻa hono foha ko Kalaviní ʻi Falanisē, ʻo ngāue mo B. H. Lōpeti ko ha faifekau fakakautau.

Naʻe kamata foki ke mate ha kakai ʻi he funga ʻo e māmaní mei ha faʻahinga ʻo e flu (influenza) ʻo toe fakalahi ai e faingataʻaʻia mo e loto-mamahi ʻo e taú. Naʻe mafola ʻa e vailasí ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki, pea naʻe toe pē ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono tāpuni ʻe ʻIutā ʻa e ngaahi fale heleʻuhilá, ngaahi ʻapisiasí, mo e ngaahi feituʻu fakapuleʻanga kehé ʻi he ʻamanaki ke taʻofi ʻa e hake mai ʻa e mahakí mo e maté.25

ʻI he ʻaho 3 ʻo ʻOkatopa 1918, naʻe tangutu ai ʻa Siosefa ʻi hono lokí, ʻo fakakaukau ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e huhuʻi ʻo e māmaní. Naʻá ne fakaava ʻene Fuakava Foʻoú ki he 1 Pitá pea lau ai fekauʻaki mo e malanga ʻa e Fakamoʻuí ki he ngaahi laumālie ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Naʻá ne lau, “He ko e meʻa ko ʻeni naʻe malanga ʻaki ai e ongoongoleleí kiate kinautolu foki kuo maté, koeʻuhí ke fakamaau ʻa kinautolu ʻi he kakanó, ʻo fakatatau ki he tangatá, kae moʻui ʻo fakatatau ki he ʻOtuá ʻi he laumālié.”

ʻI heʻene fakalaulauloto ki he folofolá, naʻe ongoʻi ʻe he palōfitá naʻe nofoʻia ia ʻe he Laumālié, ʻo fakaʻā e mata ʻo ʻene mahinó. Naʻá ne mamata ki ha falukunga kakai tokolahi ʻo e kau pekiá ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Naʻe tatali fiefia ʻa e kau fafine mo e kau tangata angatonu naʻe pekia kimuʻa ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he matelié ki Heʻene hāʻele angé ke tala fakahāhā ʻenau tauʻatāina mei he ngaahi haʻi ʻo e maté.

Naʻe hā ʻa e Fakamoʻuí ki he kakaí, pea naʻe fiefia ʻa e ngaahi laumālie māʻoniʻoní ʻi honau huhuʻí. Naʻa nau tūʻulutui ʻi Hono ʻaó, ʻo fakahā ko Ia ko honau Fakamoʻui mo e Fakahaofi mei he maté pea mo e ngaahi sēini ʻo helí. Naʻe ulo honau fofongá ʻo hangē naʻe ulo mai ʻa e māmá mei he ʻao ʻo e ʻEikí ʻi honau ʻātakaí. Naʻa nau hiva fakafetaʻi ki Hono huafá.26

ʻI he ofo ʻa Siosefa ʻi he meʻa-hā-maí, naʻá ne toe fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa Pitá. Naʻe tokolahi ange ʻa e kulupu ʻo e ngaahi laumālie talangataʻá ʻi he kulupu ʻo e ngaahi laumālie angatonú. Naʻe lava fēfē ke malangaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne ongoongoleleí kiate kinautolu kotoa lolotonga ʻEne ʻaʻahi nounou ki he maama ʻo e ngaahi laumālié?27

Naʻe toe fakaava ʻa e mata ʻo Siosefá, pea naʻe mahino kiate ia naʻe ʻikai ʻalu tonu ʻa e Fakamoʻuí ki he ngaahi laumālie talangataʻá. Ka naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi laumālie angatonú, ʻo fili ha kau talafekau pea fekauʻi kinautolu ke nau ʻave ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki he ngaahi laumālié ʻi he fakapoʻulí. ʻI he foungá ni, ne lava ʻe he kakai kotoa pē kuo nau mate ʻi he maumaufonó pe ʻikai ha ʻilo ki he moʻoní, ʻo ako fekauʻaki mo e tui ki he ʻOtuá, fakatomalá, papitaiso fakafofonga ki he fakamolemole ʻo e angahalá, meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga kehe kotoa pē ʻo e ongoongoleleí.

ʻI he vakai ʻa Siosefa ki he haʻofanga ʻo e ngaahi laumālie angatonú, naʻá ne mamata kia ʻĀtama mo hono ongo foha ko ʻĒpeli mo Setí. Naʻá ne mamata kia ʻIvi ʻokú ne tuʻu fakataha mo hono ngaahi ʻofefine faivelengá ʻa ia kuo nau moihū ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi kuongá kotoa. Naʻe ʻi ai foki mo Noa, ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, mo Mōsese, fakataha mo ʻĪsaia, ʻIsikeli, Taniela, mo e kau palōfita kehe mei he Fuakava Motuʻá mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe pehē foki ki he palōfita ko Malakaí, ʻa ia naʻá ne kikiteʻi ʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ke tō ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí ʻi he loto ʻo e fānaú, ʻo teuteu ʻa e hala ki he ngāue fakatemipalé mo hono huhuʻi ʻo e kau pekiá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.28

Naʻe mamata foki ʻa Siosefa F. Sāmita kia Siosefa Sāmita, Pilikihami ʻIongi, Sione Teila, Uilifooti Utalafi, mo ha niʻihi kehe naʻa nau fakatoka e fakavaʻe ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe kau ʻiate kinautolu ʻa ʻene tamai ne fakapoongi ko Hailame Sāmitá, ʻa ia naʻe teʻeki ke ne mamata ki ai ʻi ha taʻu ʻe fitungofulu mā fā. Ko ha niʻihi kinautolu ʻo e ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki mo maʻongoʻonga naʻe fili kimuʻa ʻi he moʻui fakamatelié ke nau toki haʻu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻo ngāue ki hono fakamoʻui ʻo e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.

Naʻe toki ʻiloʻi leva ʻe he palōfitá ʻe hokohoko atu e ngāue ʻa e kaumātuʻa faivelenga ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení ʻi he moʻui ka hokó ʻaki hono malangaʻi e ongoongoleleí ki he ngaahi laumālie naʻe ʻi he fakapoʻulí mo e nofo pōpula ki he angahalá.

Naʻá ne pehē, “Ko e kau pekia ko ia ʻoku fakatomalá, ʻe huhuʻi ʻa kinautolu ʻo kapau te nau talangofua ki he ngaahi ouau ʻo e fale ʻo e ʻOtuá, pea ʻo ka hili ʻa ʻenau totongi ʻa e tautea ʻo ʻenau ngaahi maumau-fonó, pea fufulu ʻa kinautolu ʻo nau maʻá, te nau toki maʻu ha totongi ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué, he ko e kau ʻea-hoko kinautolu ki he fakamoʻuí.”29

ʻI he ʻosi ʻa e mata meʻa-hā-maí, naʻe fakalaulauloto ʻa Siosefa ki he meʻa kotoa naʻá ne mamata ki aí. ʻI he pongipongi hono hokó, naʻá ne fakaʻohovaleʻi e Kāingalotú ʻaki ʻene kau atu ki he ʻuluaki fakataha ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopá neongo ʻene mahamahakí. ʻI heʻene vilitaki ke lea ki he haʻofangá, naʻá ne tuʻu tete pē ki he tuʻunga malangá, ʻo tete hono sino lahí mei [heʻene] feingá. Naʻá ne pehē, “Kuo laka hake ʻi he taʻu ʻe fitungofulú ʻeku hoko ko ha tokotaha ngāue ʻi he ngāué ni mo hoʻomou ngaahi tamaí mo e ngaahi kuí, pea ʻoku ou maʻu ha loto-fakapapau he ʻahó ni ʻo hangē pē ko kimoutlú.”30

ʻI he ʻikai ke ne maʻu ʻa e mālohi ke lea ʻo kau ki heʻene vīsoné pea ʻikai lomekina ia ʻe he ngaahi ongo naʻá ne maʻú, naʻá ne fakamatala siʻisiʻi pē ki ai. Naʻá ne talaange ki he haʻofangá, “Kuo ʻikai ke u nofo toko taha ʻi he ngaahi māhina ʻe nima kuo ʻosí. Naʻá ku nofo ʻi he laumālie ʻo e lotú, ʻo e kole taumaʻú, ʻo e tuí mo e loto-fakapapaú; pea kuó u fetuʻutaki maʻu pē mo e Laumālie ʻo e ʻEikí.”

Naʻá ne pehē, “Ko ha fakataha fakafiefia eni kiate au he pongipongí ni. ʻOfa ke tāpuekina kimoutolu ʻe he ʻOtua Mafimafí.”31


Hili ha māhina nai ʻe taha mei he konifelenisi lahi ʻo e faʻahitaʻu fakatōlaú, naʻe ʻalu ʻa Susa mo Sēkope Keiti ki he Fale Punungahoné ke ʻomi ha puha ʻāpele mei he fāmili Sāmitá. ʻI heʻena aʻu atú, naʻe kole ʻe Siosefa F. Sāmita ʻa Susa ke haʻu ki hono loki mahakí, ʻa ia naʻá ne tokoto mohenga ai ʻi ha ngaahi uike.

Naʻe fai ʻe Susa hono lelei tahá ke fakafiemālieʻi ia, ʻo hangē ko ʻene fakafiemālieʻi hono fāmilí ʻi he kuohilí. Ka naʻá ne loto-foʻi ʻi heʻene ngāue he Siasí.32 Makehe meia ʻIlisapeti Makiuni, ʻa ia naʻá ne foaki ha paʻanga ʻe taha miliona ki he Sosaieti Tohi Hohoko ʻo ʻIutaá ʻi he taʻu kimuʻá, naʻe tokosiʻi pē ha kau fafine ʻi he poate lahi ʻo e Fineʻofá naʻe hangē naʻa nau vēkeveke ki he hisitōlia fakafāmilí pe ngāue fakatemipalé. Ko hono moʻoní, naʻe fokotuʻu ʻe ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e poaté ke liʻaki e ngaahi lēsoni tohi hohoko fakamāhina ʻa e Fineʻofá, ʻa ia ne toki fakaangaʻi kimuí ni ʻe he kau taki ʻo e Fineʻofá ʻo pehē naʻe fuʻu faingataʻa pea ʻikai fakalaumālie feʻunga.33

Naʻe lea ange ʻa Siosefa ʻi heʻena talanoá, “Susa, ʻokú ke fakahoko ha ngāue lahi.”

Naʻe tali ongoʻi mā ange ʻe Susa, “Ko e moʻoni ʻoku lahi ʻeku femoʻuekiná.”34

Naʻá ne vivili atu pē, “ʻOkú ke fakahoko ha ngāue maʻongoʻonga, ʻo lahi ange ia ʻi he meʻa ʻokú ke ʻilo ki aí.” Naʻá ne talaange ʻokú ne ʻofa ʻiate ia ʻi heʻene tui mo e līʻoa ki he moʻoní. Naʻá ne kole leva ki hono uaifi ko Sūliná ke ʻomi ha pepa. ʻI heʻene fai iá, naʻe ʻalu atu ʻa Sēkope mo ha niʻihi tokosiʻi kehe ki he lokí.

ʻI he fakatahataha mai ʻa e tokotaha kotoa pē, naʻe kole ange ʻe Siosefa kia Susa ke ne lau ʻa e laʻipepá. Naʻá ne toʻo ia pea naʻá ne ofo ʻi he meʻa naʻá ne laú. ʻI he hoko ʻa Siosefa ko ha palōfitá, naʻá ne feinga maʻu pē ke tokanga ʻi heʻene lea kau ki he fakahaá mo e ngaahi meʻa fakalaumālie kehé. Ka ko ʻeni ʻokú ne puke ʻi hono nimá ha fakamatala ki ha meʻa-hā-mai naʻá ne mamata ai ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Kuó ne tala-kae-tohi ʻa e fakahaá ki ha taha ʻo hono ngaahi fohá, ko e ʻaposetolo ko Siosefa Filitingi Sāmitá, hili ha ʻaho ʻe hongofulu mei he konifelenisi lahí. Pea ʻi he ʻaho 31 ʻo ʻOkatopá, naʻe lau ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻa-hā-maí mo poupouʻi kakato ʻa hono kanotohí.

ʻI hono lau ʻe Susa ʻa e fakahaá, naʻe ongo kiate ia ʻa e pehē naʻe ngāue fakataha ʻa ʻIvi mo ha kau fafine kehe mo e kau palōfitá ʻi he ngāue maʻongoʻonga tatau. Ko e fuofua taimi ia ke ne ʻilo ai ki ha faʻahinga fakahā ʻo e ngāue fakataha ʻa e houʻeiki fafiné mo honau husepānití mo e ngaahi tamaí ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

Hili ha lea māvae ʻa Susa kia Siosefa mo hono fāmilí, naʻá ne ongoʻi monūʻia ʻi heʻene lau e fakahaá kimuʻa pea toki ʻave ki he kakaí. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOiauē, ko ha fakafiemālie ia kiate au! Ke ʻiloʻi ʻoku kei fakaava pē ʻa e langí, ke manatua ʻa ʻIvi mo hono ngaahi ʻofefiné, pea mahulu hake aí—ke fakahoko mai ʻeni ʻi ha taimi ʻoku fie maʻu ai ʻe heʻetau ngāue fakatemipalé mo e kau ngāué pea mo ʻetau tohi hohokó ha faʻahinga fakalotolahi pehē.”

Naʻe ʻikai ke ne faʻa tatali ke lau ia ʻe ʻIlisapeti Makiuni. Naʻá ne talaange ki hono kaungāmeʻá ʻi ha tohi, “Ko ha vakai pe vīsone ia ki he niʻihi maʻongoʻonga kotoa ko ʻeni ʻoku ngāue ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālie ʻi he fale fakapōpulá. Fakakaukau ki he mālohi ʻe ʻomi ʻe he fakahā ko ʻení ki he ngāue fakatemipalé ʻi he Siasí kotoa!”35


ʻI he ʻaho 11 ʻo Nōvema 1918, naʻe felotoi ʻa e kau tau ʻi ʻIulopé ki ha fakamelino, ʻo fakangata ai ha taʻu ʻe fā ʻo e taú. Ka neongo ia, naʻe hokohoko atu e mafola ʻa e mahaki fakaʻauha influenza, ʻo iku pē ki he mate ai ha kakai ʻe lauimiliona. Naʻe liliu e moʻui fakaʻahó ʻi ha ngaahi feituʻu lahi. Naʻe kamata ke tui ʻe he kakaí ha meʻa maluʻi tupenu ʻi honau ngaahi ihú mo e ngutú ke maluʻi kinautolu mo taʻofi e mafola ʻa e vailasí. Naʻe pulusi maʻu pē ʻe he ʻū nusipepá ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kau pekiá.36

Hili ha uike ʻe taha mei he tuku ʻa e taú, naʻe fakakaukau ʻa Hiipa J. Kalānite ke ʻalu ʻo vakaiʻi ʻa Siosefa F. Sāmita ʻi he Fale Punungahoné. Naʻe hoko ʻa Hiipa he taimí ni ko e palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e tangata hono hoko ia ke ne tataki ʻa e Siasí. Naʻe ʻikai ke ne vēkeveke ke fakahoko e ngaahi fatongia ʻa e palesiteni ʻo e Siasí. Naʻá ne ʻamanaki mo lotua ʻe moʻui ʻa Siosefa ʻi ha toe taʻu ʻe hongofulu mā ua—ʻo fuoloa feʻunga ke fakamanatua e taʻu teau ʻo e Siasí. Naʻa mo e taimí ni naʻe ʻikai ke ne tui ʻe mate ʻa Siosefa.

ʻI he Fale Punungahoné, naʻe fakafetaulaki atu e foha ʻo Siosefa ko Tēvitá ʻi he matapaá pea fakaafeʻi ia ke haʻu ʻo talanoa mo ʻene tangataʻeikí. Ka naʻe kiʻi momou ʻa Hiipa ʻo ʻikai loto ke fakahohaʻasi e palōfitá.

Naʻe talaange ʻe Tēvita, “ʻOku totonu ke ke talanoa mo ia. Mahalo ko hoʻo faingamālie fakaʻosí pē ia.”37

Naʻe ʻilo atu ʻe Hiipa ʻa Siosefa ʻoku tokoto ʻi he mohengá, ʻo ʻāʻā pē mo faingataʻa ke ne mānava. Naʻe puke ʻe Siosefa hono nimá ʻo ne puke maʻu ia. Naʻe vakai ʻa Hiipa ki hono fofongá ʻo ne mamata ki he ʻofa ʻa e palōfitá kiate iá.

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “ʻE hoku foha, ʻoku tāpuekina koe ʻe he ʻEikí. ʻOkú ke maʻu ha fatongia maʻongoʻonga. Mantuʻi maʻu pē ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí ka ʻoku ʻikai ko e tangatá. ʻOku mahulu hake ʻa e ʻEikí ʻi ha toe tangata. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e tokotaha ʻokú Ne finangalo ke tataki Hono Siasí pea kuo teʻeki ke Ne fai ha fehalaaki.”38

Naʻe tukuange ʻe Siosefa hono nimá, pea hū atu ʻa Hiipa ki ha loki he tafaʻakí ʻo tangi. Naʻá ne foki ki ʻapi ʻo maʻu meʻatokoni efiafi, pea foki ki he Fale Punungahoné ke toe sio kia Siosefa. Naʻe ʻi ai ʻa ʻAnitoni Lani, ko e tokoni ʻo Siosefa ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, fakataha mo e ngaahi uaifi ʻo Siosefá mo ha niʻihi ʻo hono ngaahi fohá. Naʻe fuʻu mamahiʻia ʻaupito ʻa Siosefa, pea naʻá ne kole kia Hiipa mo ʻAnitoni ke na faingāue ange ki ai.

Naʻá ne pehē, “ʻE ngaahi tokoua, lotua ke tukuange au.”

Naʻa nau hili honau ngaahi nimá fakataha mo e ngaahi nima ʻo e ngaahi foha ʻo Siosefá ki hono ʻulú. Naʻa nau fakamatala ki he fiefia mo e nēkeneka ne nau maʻu lolotonga ʻenau ngāue mo iá. Pea naʻa nau kole leva ki he ʻEikí ke ui ia ki ʻapi.39