Hisitōlia ʻo e Siasí
35 He ʻIkai Ke Tau Taʻe-lavameʻa


Vahe 35

He ʻIkai Ke Tau Taʻe-lavameʻa

ʻĪmisi
ko hono tā valivali ʻe he ongo nima ʻo e tokotaha taá ʻa e tokoua ʻo Sēletí

ʻI he kamataʻanga ʻo e 1950, naʻe fakaʻau ke toe lahi ange ʻa e Vāvātau ʻi he vahaʻa ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo e Sovieti ʻIunioní. ʻI he malumalu ʻo e ivi tākiekina ʻo e Sovietí, naʻe tāpuni ai ʻe he ngaahi puleʻanga kominiusi foʻou ʻi he lotoloto mo e fakahahake ʻo ʻIulopé honau ngaahi kauʻāfonuá pea liliu mo ʻenau tōʻonga moʻui fakasōsiale mo fakaʻekonōmiká. ʻI he taimi tatau, naʻe fakafenāpasi ki he ʻIunaiteti Siteití mo Kānata ha ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻi he fakahihifo ʻo ʻIulopé ke maluʻi kinautolu mei he ngaahi ʻohofi mei he ngaahi fonua kominiusí. Pea naʻe kamata ha feʻauʻauhi ʻi hono ngaohi mo tānaki e meʻataú hili ia hono fakahoko ʻe he Sovieti ʻIunioní ʻa e fuofua sivi ʻo e ngaahi meʻatau ivi fakaʻātomí, ʻo ne fakaʻohovaleʻi ʻa e māmaní ʻi hono fakapaaki ha foʻi pomu hangē ko ia ne fakaʻaongaʻi ʻe he ʻIunaiteti Siteití ki Siapani ʻi he taú.1

ʻI Sekisolovākiá, naʻe teuteu e ongo taki misiona ko Uālisi mo Maʻata Tolonitoó ki hano tuli kinautolu. Naʻe toki tali ʻe he puleʻanga kominiusi ʻo e fonuá, ʻa ia naʻe hokohoko atu ʻenau siofi ʻa e misioná mo ʻenau kau faifekaú, ha lao ne fakangatangata ai e tauʻatāina fakalotú mo taʻofi e kau mulí mei heʻenau hoko ko ha kau taki fakalotu ʻi he fonuá. Kuo tupu ʻeni e fika ʻo e kau faifekau ʻo e Siasí kuo tuli fakamālohiʻi mei he fonuá ki he toko hongofulu mā uá, pea mahalo he ʻikai fuoloa kuo toe tuli ʻe he puleʻangá e toengá.

Naʻe tohi ʻa Uālisi ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí fekauʻaki mo e palopalemá, pea ne nau faleʻi ia ke ʻave hono fāmilí mo e tokolahi taha ʻo e kau faifekau ne toé mei Sekisolovākia. Ka naʻe kei ʻamanaki pē ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita mo hono ongo tokoní ʻe lava ke maʻu ha ngofua nofo maʻa Uālisi mo ha ʻeletā ʻe toko taha pe ua, ko ha ongo ʻasisiteni.

Naʻe talaange ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Kuó ke faimateaki mo loto-toʻa. Ki ha tataki fakalangi maʻaú, te mau kei kole ai pē ki he ʻEikí mo falala ki Hono mālohi fakalevelevá ke maluʻi mo pukepuke Hono Siasí ʻi he fonua kuo fili ko iá.”2

ʻI he ʻaho Mōnite ko hono 30 ʻo Sānualí, naʻe fakahā ai ʻe he kāingalotu ʻo e Kolo Polosoví kia Uālisi naʻe ʻikai ʻasi e ongo faifekau ʻoku ngāue ʻi honau koló, ʻa Sitenilī ʻApoti mo ʻAlatoni Sionisoni, ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté he ʻaho kimuʻá. ʻI he kamataʻangá, naʻe pehē ʻe he Kāingalotú mahalo pē ne na tōmui ki heʻena lēlué pe tuai koeʻuhí ko e tōtuʻa ʻa e sinoú. Ka kuo toki ʻilo ʻe he kāingalotu ʻo e koló naʻe hua e fale nofoʻanga ʻo e ongo faifekaú pea naʻe fakaʻekeʻeke ʻe he kau polisi fufuú ha kāingalotu fakalotofonua ʻo e Siasí. Naʻe manavasiʻi e taha kotoa he taimí ni pe ko e hā e meʻa kovi taha ʻe hokó.

Naʻe fetuʻutaki ʻa Uālisi ki he ʻamipasitoa ʻAmeliká peá ne mavahe leva ki Polosovi. ʻI ha ngaahi fetuʻutaki fakatipilōmetika, naʻá ne ʻilo ai kuo fakahū pōpula e ongo faifekaú ʻi haʻana feinga ke ʻaʻahi ki ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha ʻapitanga ngāue.

ʻI he fakalau ʻa e ngaahi ʻahó, naʻe ʻikai fie fetuʻutaki hangatonu ʻa e puleʻanga Sekisolovākiá mo Uālisi. Naʻe taʻofi ʻe he kau polisi fakalotofonua ʻi Polosoví e Kāingalotú mei haʻanau fakahoko ha ngaahi fakataha ʻi he koló, pea naʻe fakafehuʻia mo fakahohaʻasi ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e kolo ʻo e Siasí. ʻI he ʻaho 20 ʻo Fēpuelí, naʻe tokangaʻi ʻe Uālisi hono fetukutuku ha kau faifekau ʻe toko hongofulu mā taha, ka naʻe teʻeki fakangofua ha taha mei he misioná ke ʻaʻahi pe talanoa mo ʻEletā ʻApoti pe ʻEletā Sionisoni.

Naʻe tauhi māvahevahe e ongo faifekau naʻe tuku pōpulá, ne tauhi ʻa ʻEletā ʻApoti ʻi ha pilīsone malu. Naʻe ʻoange ʻe he fale fakapōpulá ki he ongo faifekaú ha konga mā ʻuliʻuli ʻi he pongipongí mo ha poulu supo ʻi he poʻulí. Naʻe ʻikai ke na lava ʻo kaukau pe fetongi hona valá. Lolotonga e fakaʻekeʻeké, naʻe fakamanamana e kau polisi fufuú ke tā kinaua ʻaki ha vaʻa ukamea pea tuku pōpula kinaua ʻi ha ngaahi taʻu lahi kapau he ʻikai ke na vetehia ko ha ongo mataki kinaua.3

ʻI he ʻaho 24 ʻo Fēpuelí, naʻe tali ai ʻe Maʻata ha telefoni mei he ʻamipasitoa ʻAmeliká. Naʻe hiki ʻe he puleʻanga Sekisolovākiá e ongo faifekau naʻe tuku pōpulá ki Palaki pea ne nau loto fiemālie ke tukuange kinaua kapau te na palōmesi ke mavahe mei he fonuá ʻi loto ʻi ha houa ʻe ua. Naʻe totongi vave leva ʻe Maʻata ha tikite ʻe ua ʻi ha vakapuna naʻe fakataumuʻa ki Suisalani. Naʻá ne fetuʻutaki leva kia Uālisi, pea ne na lototaha ke na fetaulaki ki he malaʻe vakapuná, ʻa ia ʻe ʻave ki ai e ongo faifekaú.

ʻI he malaʻe vakapuná, naʻe maʻu ʻe Uālisi ha taimi feʻunga pē ke ʻoange ai ki he ongo faifekaú ʻena tikité mo ha ngaahi fakahinohino. Lolotonga iá, naʻe tuʻu ʻa Maʻata ʻi ha fungavaka ofi mai ʻo vakai mai mei ai. ʻI heʻene sio ki hono fakafeʻao ʻe he kau polisí e ongo talavoú ki ha vakapuná, naʻá ne taʻataʻalo kiate kinaua. Naʻe hā ngali tutue mo ʻuli e vala ʻo e ongo ʻeletaá, pea naʻá ne ui atu ke fehuʻi ange pe naʻá na sai pē.

Naʻá na tali, “ʻIo,” mo taʻataʻalo ange. Naʻá na heka leva ki he vakapuná, pea siofi pē ʻe Maʻata e vakapuná ʻo aʻu ki heʻene puli atu ʻi he ngaahi ʻao fakapoʻuli naʻá ne kāpui e koló.4

ʻI he ngaahi ʻaho ne hoko atu aí, naʻe fakavave ʻa Maʻata ke teuteu ki he fetukutuku hono fāmilí. Naʻá ne palani ke fononga toko taha pē mo e fānau ʻe toko onó, kau ai hano foha valevale, kae nofo pē ʻa Uālisi ʻi Sekisolovākia ʻi he fuoloa taha ʻe fakangofua ai ia ʻe he puleʻangá.

ʻI he ʻaho kimuʻa pea nau mavahé, naʻe maʻu meʻatokoni hoʻatā e fāmilí ʻi he taimi naʻe haʻu ai ha kau tangata tui sāketi leta ki he ʻapi fakamisioná ko e fie talanoa mo Uālisi. Naʻe ʻiloʻi leva ʻe Maʻata ko e kau polisi fufū kinautolu. Naʻá ne ʻosi puke mo ongosia fakaeloto, pea naʻe toe kovi ange ʻi heʻene sio ki he kau polisí. Hili e meʻa ne hoko ki he kau faifekaú, pea ki he kau tangataʻi fonua Sekisolovākiá, naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ko e hā ʻe fai ʻe he kau polisí ki hono husepānití.

Naʻe pehē ange ʻe Uālisi, “Maʻata, kuo pau ke u ʻalu mo e kau tangatá ni.” Naʻá ne fakapapauʻi ne nau fie maʻu ke fakafehuʻi ia fekauʻaki mo e kau faifekau naʻe toki tuli kimuí ni maí. Naʻá ne pehē ange, “Kapau he ʻikai ke u foki mai, ʻalu mo e fānaú ʻapongipongi ʻo hangē ko ia kuó ta palaní pea mou ō ki ʻapi.”

ʻI he ʻosi atu ha ngaahi houa mo e teʻeki ke fanongo ʻa Maʻata meia Uālisí, naʻe hangē ne pau ai ke ne mavahe teʻeki ke ne ʻiloʻi e meʻa naʻe hoko ki hono husepānití. Hili ha houa ʻe fitu mei hono ʻave ʻo Uālisi ʻe he kau polisí, naʻá ne foki taimi totonu ki ʻapi ke ʻave hono fāmilí ki he tauʻanga lēlué.

Naʻe fakataha mai ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ki he tauʻanga lēlué, ʻo nau toʻotoʻo mai ha ngaahi kofukofu fuaʻiʻakau, fanga kiʻi meʻakai taʻo, mo ha sanuisi maʻa Maʻata mo e fānaú. Naʻe mono hake ʻe ha Kāingalotu ʻe niʻihi e meʻakaí ʻi he ngaahi matapā sioʻata ʻo e lēlué ʻi heʻene kamata ke mavahé. Naʻe tulimui ha niʻihi kehe ʻi he lēlué mo fakafōtunga ʻenau feʻiloaki fakamāvaé [ki he fāmilí]. Naʻe vakai atu ʻa Māʻata kiate kinautolu ʻi he loʻimataʻia, kae ʻoua kuo aʻu e lēlué ki ha foʻi afe ʻo nau pulia atu ai.5


“ʻOku haʻu ʻa Palesiteni Mosi ki Nakoia. Te ke lava ʻo tali ia?”

Naʻe fakaʻohovaleʻi ʻe he fehuʻi ʻa e ongo faifekaú ʻa Tosaiko ʻIanakita. Kuó ne tatali fuoloa ke fanongo mei he palesiteni foʻou ʻo e Misiona Siapaní talu mei heʻene faitohi kiate ia fekauʻaki mo hono fokotuʻu ha kolo lea faka-Siapani ʻi hono kolo tupuʻanga ko Nakoiá. Ne teʻeki toe tohi fakafoki mai ʻa Palesiteni Mosi, ko ia naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe naʻá ne maʻu e tohí.6

Naʻe loto lelei ʻa Tosaiko ke ʻalu, pea naʻá ne fetaulaki mo Palesiteni Mosi ʻi he tauʻanga lēlué hili ha taimi nounou mei ai. ʻI heʻene aʻú atu pē, naʻe ʻeke ange ʻe Tosaiko pe kuó ne ʻosi lau ʻene tohí. Naʻá ne pehē ange, “ʻIo. Ko e ʻuhinga ia kuó u haʻu aí.” Naʻá ne fie maʻu ʻa Tosaiko ke tokoni ange ʻi hono kumi ha feituʻu ke fakahoko ai e ngaahi fakataha ʻa e Siasí ʻi he koló. Naʻe fiefia ʻa Tosaiko.7

Naʻe kamata leva ʻena fekumí ʻi he taimi pē ko iá. Naʻe ʻikai tokolahi ha Kāingalotu ʻi Nakoia—ko e kau faifekaú pē, fāmili ʻo Tosaikó, mo ha fefine ko ʻIosi ʻAtasi ʻi ha kolo naʻe toko ono kilu hono kakaí—ko ia naʻe ʻikai fie maʻu ha feituʻu lahi ia ke fai ki ai ʻenau fakatahá. Ka naʻe fakakaukau ʻa Palesiteni Mosi ke totongi ha fale ako ʻi ha ʻapiako lahi ʻi he koló ke nau fakaʻaongaʻi.

Naʻe fakahoko ʻe he Kāingalotu Nakoiá ʻenau fuofua fakataha Lautohi Faka-Sāpaté ʻi Sānuali ʻo e 1950. Ke tohoakiʻi mai ha kakai tokolahi angé, naʻe tuku atu ʻe Tosaiko mo e kau faifekaú ha ngaahi tuʻuaki ʻi ha nusipepa fakalotofonua. ʻI he Sāpate hono hokó, naʻe omi ha kakai ʻe toko 150 ki he holo akó. Naʻe faʻa hanga ʻe he ngaahi fakataha ʻa e Siasí ʻo tohoakiʻi mai ha kakai tokolahi ʻi he hili ʻa e tau ʻi Siapaní, ʻi he feinga ʻa ha kakai tokolahi ke maʻu ha ʻamanaki lelei mo ha ʻuhinga hili e faingataʻa ne nau fouá.8 Ka ko e tokolahi tahá, naʻe fakataimi pē ʻenau mahuʻingaʻia ʻi he Siasí, tautautefito ki he fakaʻau ke tuʻumālie fakaʻekonōmika ange ʻa e fonuá. ʻI he fakaʻau ke tokosiʻi ange e kakai ne nau ongoʻi naʻe fie maʻu ke nau tafoki ki he tuí, naʻe hōloa e tokolahi ʻo e kau maʻu lotú.9

Naʻe faingataʻaʻia ʻa Tosahiko mo hono husepāniti ko Tokisií ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo ʻete hoko ko ha Kāingalotu ʻo e Siasí—tautautefito ki he totongi vahehongofulú. Naʻe ʻikai maʻu ʻe Tokisī ha paʻanga lahi, pea naʻá na fifili he taimi ʻe niʻihi pe naʻá na maʻu ha paʻanga feʻunga ke totongi ʻaki e maʻu meʻatokoni hoʻatā ʻa hona fohá. Naʻá na fakaʻamu foki ke fakatau ha fale.

Hili ha fakataha ʻe taha ʻa e Siasí, naʻe fehuʻi ange ʻe Tosahiko ki ha faifekau fekauʻaki mo e vahehongofulú. Naʻá ne pehē, “ʻOku fuʻu masiva ʻaupito e kakai Siapaní he taimí ni hili e taú. ʻOku mātuʻaki faingataʻa ʻa e vahehongofulú kiate kimautolu. Kuo pau nai ke mau kei totongi [vahehongofulu] pē?”10

Naʻe tali ange ʻe he faifekaú naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tokotaha kotoa pē ke totongi vahehongofulu, peá ne lea ʻo kau ki he ngaahi tāpuaki ʻo e talangofua ki he tefitoʻi moʻoní. Naʻe taʻetui ʻa Tosahiko—pea kiʻi ʻita. Naʻá ne pehē loto pē, “Ko ha fakakaukau faka-ʻAmelika ʻeni.”

Naʻe poupouʻi ia ʻe he kau faifekau kehé ke ne maʻu ha tui. Naʻe palōmesi ange ha faifekau fefine ʻe taha kia Tosahiko ʻe lava ke tokoni e totongi vahehongofulú ki hono fāmilí ke nau aʻusia ʻenau taumuʻa ke ʻi ai honau falé. ʻI he loto ʻa Tosahiko mo Tokisī ke na talangofuá, naʻá na fakakaukau ke totongi ʻena vahehongofulú mo falala ʻe maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí.11

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe kamata fakahoko ʻe he kau faifekau fefiné ha ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá ʻi honau ʻapi nofoʻangá maʻa Tosahiko mo e houʻeiki fafine kehe ʻi he feituʻu ko iá. Ne nau vahevahe e ngaahi pōpoaki ʻo e ongoongoleleí, aleaʻi ha ngaahi founga fakapotopoto ke tokangaʻi ʻaki honau ngaahi ʻapí, mo ako ke ngaohi ha meʻakai ʻoku ʻikai fakamolé. Hangē ko e Fineʻofa ʻi he ngaahi feituʻu kehe ʻo e māmaní, ne nau fakahoko ha ngaahi pasā, ʻo nau fakatau atu ai ha sokoleti mo ha ngaahi koloa kehe ke tānaki ha paʻanga ki heʻenau ngaahi ʻekitivitií. Hili ha taʻu nai ʻe taha mei he kamata fakahoko ʻe he Kāingalotu Nakoiá ha ngaahi fakatahá, naʻe fokotuʻu ha houalotu Fineʻofa, pea hoko ʻa Tosahiko ko e palesitení.12

Naʻe kamata foki ke ne sio mo Tokisī ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he totongi vahehongofulú. Naʻá na fakatau ha konga kelekele totongi maʻamaʻa ʻi he koló peá na tā ha mape fale. Naʻá na fakahū leva ha nō ʻapi ʻo fakafou ʻi ha polokalama foʻou ʻa e puleʻangá, pea ʻi heʻena maʻu pē ha ngofua ke langá, naʻá na kamata tō leva ʻa e fakavaʻé.

Naʻe lele lelei e ngāué kae ʻoua kuo fakatokangaʻi ʻe ha taha ʻinisipēkita, ʻoku ʻikai ʻatā e kongaʻapí ke aʻu ki ai e tāmate afí ʻo ka fie maʻu. Naʻá ne talaange kiate kinaua, “ʻOku ʻikai ko ha konga ʻapi lelei ʻeni ia ki ha langa fale. He ʻikai lava ke toe hoko atu hoʻomo langá.”

ʻI he ʻikai fakapapauʻi ʻe Tosahiko mo Tokisī ʻa e meʻa ke faí, naʻá na talanoa ki he kau faifekaú. Naʻe talaange ʻe ha ʻeletā kiate kinaua, “Te mau ʻaukai mo lotua toko ono kimoua. Mo fakahoko e meʻa tatau.”

ʻI he ʻaho ʻe ua hono hokó, naʻe ʻaukai mo lotu e fāmili ʻIanakitasí mo e kau faifekaú. Naʻe toe haʻu leva ha ʻinisipēkita ʻe taha ke toe vakaiʻi hona konga ʻapí. Naʻe ʻiloa ia ʻi heʻene tuʻutuʻuni fefeká, pea ʻi he kamataʻangá naʻe siʻi e ʻamanaki lelei naʻá ne ʻoange ki he ongo ʻIanakitasí ʻe lava e siví. Ka ʻi heʻene vakaiʻi e konga ʻapí, naʻá ne fakatokangaʻi ha solovaʻanga ʻo e palopalemá. ʻI he hoko ha meʻa fakatuʻupakeé, ʻe lava ke aʻu ʻa e potungāue tāmate afí ki he konga ʻapí ʻaki hano toʻo pē ha ʻā ofi mai. ʻE toe lava pē ke hoko atu hono langa e ʻapi ʻo e ongo ʻIanakitasí.

Naʻe talaange ʻe he ʻinisipēkitá kiate kinaua, “Mahalo pē naʻá mo fakahoko ha meʻa lelei makehe ʻi he kuohilí. ʻI hoku ngaahi taʻu kotoa ko ʻení, kuo teʻeki ai ha taimi te u fuʻu tokoni pehē ai.”

Naʻe fiefia lahi ʻa Tosahiko mo Tosikā. Kuó na ʻaukai mo lotu mo totongi ʻena vahehongofulú. Pea hangē ko ia naʻe palōmesi ʻe he faifekau sisitaá, te na maʻu ha ʻapi maʻanaua pē.13


ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1951, naʻe fefaʻuhi ʻa Tēvita O. Makei mo e ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo e polokalama ngāue fakafaifekau ʻa e Siasí. ʻI he māhina ʻe ono kuohilí, naʻá ne vakai mei he mamaʻó ki ha fepaki fakaemāmani lahi ʻe taha, ka ʻi he taimi ko ʻení naʻe hoko ia ʻi he fakahahake ʻo ʻĒsiá. ʻI hono poupouʻi ʻe Siaina mo e Sovieti ʻIunioní, naʻe tau e kominiusi Kōlea Tokelaú mo Kōlea Tonga. ʻI he manavasiʻi ʻa e ʻIunaiteti Siteití mo e ngaahi faʻahi kehé ki he mafola ʻa e kominiusí, ne nau fekauʻi atu ai ha kau tau ke poupouʻi e kau Kōlea Tongá ʻi heʻenau taú.14

ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻi ai ha kau faifekau taimi kakato ʻe toko nima afe nai ʻo e Siasí, meimei ne nau omi kotoa mei he ʻIunaiteti Siteití, pea naʻe uiuiʻi ha kau faifekau foʻou ʻe laungeau ʻi he māhina kotoa pē.15 Ka naʻe fakatupu ʻe he tau ʻi Kōleá ha fiemaʻu foʻou ki ha kau sōtia, pea naʻe toe fakahū ʻe he puleʻanga ʻAmeliká ha kau talavou taʻu hongofulu mā hiva ki he uofulu mā ono—ʻa e toʻu naʻe tokolahi taha hono toʻo mei ai ʻe he Siasí ʻenau kau faifekaú. Hili hano fakakaukauʻi fakalelei, naʻe holoki fakataimi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí e taʻu ngāue fakafaifekaú mei he taʻu uofulú ki he hongofulu mā hivá, ʻo maʻu ai ʻe he kau talavoú ha faingamālie ke ngāue fakafaifekau kimuʻa pea nau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku maʻu ʻi he moʻui fakakautaú, kapau ʻe ui kinautolu.16

ʻI he hoko ʻa Palesiteni Makei ko e tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí naʻá ne tokangaʻi e ngāue fakafaifekaú, naʻá ne fehangahangai mo ha faingataʻa mei he ngaahi tafaʻaki kehekehe. Naʻá ne maʻu he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi tohi mei he Kāingalotu ne nau tukuakiʻi e kau takí ki he filifilimānakó ʻi heʻenau fakaongoongoleleiʻi ha kau talavou ʻe niʻihi ke ngāue fakafaifekau, ʻo fakaʻatā ai kinautolu ke fakatoloi e ngāue fakakautaú, kae tuku e niʻihi kehé ke ui kinautolu. Lolotonga iá, naʻe tukuakiʻi ʻe he kau tangataʻi fonua fakalotofonuá mo ha ngaahi poate fakakautau, ʻa e Siasí ki hono liʻaki hono fatongia fakafonuá ʻi he hokohoko atu ʻenau ui e kau talavoú ke ngāue fakafaifekaú.17

Naʻe ʻikai pehē e vakai ki ai ʻa e kau taki ʻo e Siasí. Ne nau ʻosi poupouʻi pē e Kāingalotú ke tali e ui ʻo honau fonuá ʻi he taimi pē ʻe hoko mai aí.18 Ka ʻi he hili haʻanau talanoa mo e kau ʻōfisa fakakautau ʻi ʻIutaá, naʻe fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha ngaahi liliu lahi ange ki he tuʻutuʻuni lolotongá. ʻI he vahaʻataimi ʻo e taú, naʻa nau fakakaukau ai, he ʻikai toe ui e kau talavou ʻoku feʻunga ke ngāue fakakautaú ke ngāue fakafaifekau taimi kakato. ʻE fakangatangata pē e ngaahi uiuiʻí ki he kakai fefiné mo e kakai tangata matuʻotuʻa angé, mātuʻa malí, kau sōtia mālōloó, mo e kau talavou ne ʻikai feʻunga ke ngāue fakakautaú. Naʻe ui foki ʻe he Siasí ha mātuʻa mali matuʻotuʻa tokolahi ange ke nau ngāue fakafaifekau.19

ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá, lolotonga e alea ʻa Palesiteni Makei mo e kau ʻōfisa ʻi he poate fakakautaú, naʻe kamata ke tōlalo e tuʻunga moʻui lelei ʻa Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmitá. Naʻe ʻaʻahi ʻa Palesiteni Makei ki he palōfitá ʻi hono ʻaho fāʻeleʻí, ʻaho 4 ʻo ʻEpelelí, ʻo ne ʻilo kuo ofi ke ne pekia, pea haʻohaʻo takatakaiʻi ia ʻe hono fāmilí. ʻI ha loto māfana moʻoni, naʻe tāpuakiʻi ai ʻe Palesiteni Makei e palōfitá ʻi ha ngaahi houa siʻi kimuʻa peá ne pekiá.20

Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻe fakaava ʻe Palesiteni Makei ʻa e ʻuluaki fakatahaʻanga ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1951. ʻI heʻene tuʻu ʻi he tuʻunga malanga ʻo e Tāpanekalé, naʻá ne lea ʻo kau ki he moʻui faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Palesiteni Sāmitá. Naʻá ne talaange ki he haʻofangá, “Naʻá ne maʻu ha laumālie fakaʻeiʻeiki, naʻá ne fiefia taha ʻi he taimi naʻá ne lava ai ʻo fakafiefiaʻi e niʻihi kehé.”

Kimui ange ʻi he konifelenisí, naʻe hikinimaʻi ʻe he Kāingalotú ʻa Tēvita O. Makei ko e palesiteni ʻo e Siasí, pea hoko ʻa Sitīveni L. Lisiate mo J. Lūpeni Kalake ko hono ongo tokoní. Naʻe talaange ʻe Palesiteni Makei ki he Kāingalotú ʻi heʻene tāpuni e konifelenisí, “He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo puleʻi e Siasí ni taʻe-tomuʻa feongoongoi mo e ʻulu ʻo e Siasí, ko hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ka ʻikai ʻEne tataki fakalangí mo e ueʻi fakalaumālie taʻetūkuá, he ʻikai ke tau lavameʻa. ʻI Heʻene tatakí mo ʻEne ueʻi fakalaumālié, he ʻikai ke tau taʻe-lavameʻa.21

ʻI he hanganaki atu ʻa e palōfita foʻoú ki he kahaʻú, kuó ne maʻu ha ngaahi aʻusia lauitaʻu ke tataki ia. Naʻe tui ha kakai tokolahi naʻe tokoni hono fōtunga lahí, fakaʻeiʻeiki, fofonga lelei, mo louʻulu hinehiná ke ʻai ia ke fotu hangē ha palōfitá. Naʻe hanga ʻe heʻene poto he huá, ʻofa ʻi he kakaí, mo e ofi ki he Laumālié, ʻo ʻai ia ke ʻofaʻi ʻe he kakai ne kau mo ʻikai kau ki he Siasí. Naʻe kei hā mahino pē mei hono ʻulungāngá e ngaahi taʻu naʻá ne hoko ai ko ha faiako mo ha puleakó. Naʻá ne nonga mo angaʻofa ʻi he taimi ne hohaʻasi ai iá pea ko ha tokotaha lea fakamānako naʻá ne faʻa fakaʻaongaʻi ha ngaahi maau ʻi heʻene ngaahi malangá. ʻI he taimi naʻe ʻikai ke ne ʻi he ngaahi ngāue ai ʻa e Siasí, naʻá ne faʻa ngāue ʻi he faama hono fāmilí ʻi Hanisivila, ʻIutā.

Naʻe lahi e ngaahi meʻa naʻe fakakaukau ki ai ʻa Palesiteni Makeí ʻi he kamataʻanga ʻo ʻene ʻi he kau palesitenisií. Lolotonga ʻene ngāue fakaeʻaposetoló, naʻá ne faʻa lea ʻo kau ki he toputapu ʻo e malí, fāmilí, mo e akó, pea naʻe tokoni ʻene tokanga maʻu pē ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ko ʻení ki hono tataki e Siasí ʻi he hala totonú. Naʻe hoko ʻi he fakaʻosinga ʻo e Tau Lahi ʻa Māmani Hono Uá ha taimi ne “tokolahi ai hono fāʻeleʻi ʻo e fānau valevalé” ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻi he foki ʻa e kau sōtiá ki ʻapi ʻo mali mo kamataʻi ha fāmilí. ʻI he tokoni ʻa e puleʻangá, naʻe lesisita ai ha tokolahi ʻo e kau tangatá ni ʻi ha ngaahi ʻunivēsiti ke ako mo fakahoko ha ngaahi ako mahuʻinga ki he ngāue maʻuʻanga moʻuí. Naʻe vēkeveke ʻa Palesiteni Makei ke poupouʻi kinautolu.22

Naʻá ne hohaʻa foki ki he fakalilifu ʻo e Tau ʻi Kōleá pea mo e mafola ʻa e kominiusí ʻi ha ngaahi feituʻu pau ʻo e māmaní. ʻI he taimi ko iá, naʻe tokolahi ha kau taki fakapuleʻanga mo fakalotu ne nau lea fakafepaki ki he kominiusí. Hangē ko kinautolú, naʻe tui ʻa Palesiteni Makei naʻe taʻofi ʻe he ngaahi kautaha fakakominiusí ʻa e tui fakalotú mo fakangatangata e tauʻatāiná.

Naʻá ne fakahā hili ha taimi nounou mei he konifelenisi lahí, “ʻOku taukaveʻi ʻe he Siasi ʻo Kalaisí ʻa e ivi tākiekina ʻo e ʻofá, ʻa ia ko e mālohi pē ia ʻe taha te ne ʻomi ki he faʻahinga ʻo e tangatá ha huhuʻi mo ha melinó.”23


ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá ʻi Sōleki Siti, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĀteli Kēnoni Haueli, ko e palesiteni lahi ʻo e Palaimelí, kuo hōloa ʻene tuʻunga moʻui leleí. Naʻá ne kei taʻu onongofulu mā nima pē, ka naʻe maumauʻi hono mafú ʻe ha mofi lahi ʻi heʻene kei siʻí. Neongo e tuʻunga naʻá ne ʻi aí, naʻe ʻikai ke ne loto ke tuku ai ʻene ngāué.24

Naʻe faifai pea ngaʻunu kimuʻa ʻene palani ke faʻu ha ngaahi tā valivali ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki hono fakamanatu ʻo e taʻu nimangofulu ʻo e Kaumeʻa ʻo e Fānaú. Neongo naʻe ʻikai fakakaukau e taha kotoa ki ha tokotaha ʻaati fakapalofesinale hangē ko ʻĀnolo Feleipeikí, ko e lelei taha ke faʻaongaʻi ai honau taimí mo e paʻangá, ka naʻe tui ʻa ʻĀteli ʻe fakatupu ʻe he ngaahi tā valivalí e mahuʻingaʻia ʻa e fānaú ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea ʻe ʻaonga ʻaupito ai ʻa e fakamolé.25

ʻI he taʻu ʻe ua kuo hilí, naʻá ne maʻu ha poupou mei he Lautohi Faka-Sāpaté peá ne fakalotoʻi e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻe ʻaonga e ngaahi tā valivalí. Naʻe fakatahatahaʻi ʻe ʻĀteli mo ha kau ʻōfisa Lautohi Faka-Sāpate ha kōmiti ke nau tokangaʻi e ngāué pea ʻave ha niʻihi ʻo e ngaahi tā fakatātā ʻa ʻĀnoló kia Palesiteni Makei mo hono ongo tokoní.26

ʻI Sānuali 1951, naʻe fakataha ai ʻa ʻĀteli mo ha fakafofonga mei he Lautohi Faka-Sāpaté mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke aleaʻi e fokotuʻú.27 Naʻá ne fakatou loto mo ʻĀnolo ke tā fakatātaaʻi e ngaahi talanoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia naʻe fonu ʻi he mālohi fakalaumālie mo ha ngaahi ngāue ueʻi loto, hangē ko e laka atu ʻa e kau tau kei talavou ʻa Hilamaní ki he taú pea kikite ʻa Samuela ko e tangata Leimaná ki he ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe ʻikai fie maʻu ʻe ʻĀnolo ke tā e ngaahi tā valivalí ʻi ha faʻahinga ākenga fakakauleka. Naʻá ne tui naʻe fie maʻu ke mamata e fānaú ki he mālohi mo e fakaʻeiʻeiki ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne fie maʻu e kau moʻungaʻi tangata ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke nau hā mālohi fakaesino mo makehe. Naʻá ne fakamatala kimui ange, “Ko e ivi mālohi ʻi heʻeku ngaahi tāvalivalí ko hano fakahaaʻi pē ia ʻo e laumālie ʻi hoku lotó.”28

Naʻe felotoi e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo ʻĀteli, ko ʻĀnolo ʻa e tokotaha tāvalivali totonu ki he ngāué.29 Naʻe tukupā e Lautohi Faka-Sāpaté mo e Kautaha Deseret Book ʻa e Siasí ke totongi ha vahe tolu ʻe ua ʻo e foʻi mahuʻingá, pea totongi ʻe ʻĀteli e toengá.30 ʻI he ngaahi māhina ne hoko atu aí, naʻá ne faʻu mo ʻAnolo ha palani ki he ngaahi tā valivalí ʻi he fakaʻau ke hōloa ʻene moʻui leleí. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuó ne tokoto.31

ʻI he poʻuli ʻo e ʻaho 13 ʻo ʻEpelelí, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe ʻĀteli ke fakatau atu ha niʻihi ʻo ʻene koloá ke totongi ʻaki e ngaahi tā valivalí.32 Naʻá ne ui foki ʻa Melioni G. Lomenī, ko ha tokoni ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke aleaʻi e Tohi ʻa Molomoná mo e fānau ʻo e Siasí. Naʻá ne fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi tā valivalí mo ʻene fakaʻamu ke ʻosi he taʻu ka hokó. Naʻá ne pehē naʻá ne fakaʻamu ʻe kamata lau kei siʻi ʻe he fānau kotoa ʻi he Siasí ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe pekia ʻa ʻĀteli ʻi he hoʻatā ʻo e ʻaho hono hokó. Naʻe fakahoko ʻe ʻEletā Lomenī ha fakaʻapaʻapa ʻi hono meʻafakaʻeikí ki he fefine mohu founga mo longomoʻui naʻá ne fai mateaki maʻá e houalotu ʻa e Palaimelí. Naʻá ne pehē, “Naʻá ne saiʻia ʻaupito he ngāue maʻá e Palaimelí. Naʻe ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa pē naʻe feohi mo iá ʻa e loloto ʻo ʻene ʻofa kiate kinautolu fakafoʻituituí.”33

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe kamataʻi ʻe ʻĀnolo Feleipeiki ʻene fuofua tā valivali ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ko e Mamata e Tokoua ʻo Sēletí ki he Toʻukupu ʻo e ʻEikí (The Brother of Jared Sees the Finger of the Lord).34


ʻI he veʻe kolo ko Valenisí ʻi he tonga-hahake ʻo Falaniseé, naʻe luelue ai ʻa Sini Sālia mo ha tokotaha naʻá ne tokoua ʻaki. Naʻe tuʻu fakataha ʻi he veʻe Vaitafe Lotaní, ʻa Valenisi, ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa naʻe ʻi ai ha fale lotu Katolika Loma ne laui senituli hono motuʻá. Neongo ko e tokolahi ʻo e kakai ʻi he koló ko e kau Katolika, ka naʻe kau e kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo Siní ʻi he kau Palotisani tokosiʻi ne ʻi aí. ʻI he ngaahi toʻu tangata kimuʻá, ne ʻikai ke nau tokanga ki he maumau honau ongoongó pea naʻa mo ʻenau moʻuí koeʻuhí ko ʻenau tuí.35

Naʻe tupu hake ʻa Sini ko ha Kalisitiane moʻui mateaki, ka kimuí ni maí, lolotonga ʻene ako ʻi he ʻunivēsití ʻi he fiká mo e filōsefá, naʻe lahi ʻene maʻu ha ngaahi fakakaukau naʻe tupu ai ʻene veiveiua ʻi he tui naʻá ne maʻú. Naʻá ne fakalaulauloto ki he ngaahi lea ʻiloa ʻa e filōsefa Falanisē ko Leni Tesikatesí—“ʻOku ou lava ʻo fakakaukau, ko ia ai ʻoku ou moʻui.” Naʻe tupu ʻi heʻene fakakaukaú ha ngaahi fehuʻi lahi ange. Naʻá ne fakakaukau, “ʻOku ou ʻi fē, naʻe founga fēfē, pea ko e hā hono ʻuhingá?”

ʻI ha taimi kimuʻa pea lue lalo ʻa Sini he tafa moʻungá, naʻe tataki ia ʻe heʻene ngaahi fehuʻí ke tūʻulutui ʻo lotu ki he ʻEikí. Naʻá ne lotu ʻo pehē, “ʻE ʻOtua, kapau ʻokú Ke moʻui, ʻoku ou tatali ki ha tali.”36

Naʻe ʻikai ʻalu ʻa Sini mo hono kāsiní mo ha meʻa ke na inu ʻi heʻena lué pea ʻikai fuoloa kuó na fieinua. Naʻá na vakai atu ki ha kiʻi falukunga kakai peá na fakakaukau ke kole ha vai. Naʻe fiefia ha tangata mo ha fefine matuʻotuʻa ange ke tokoni, pea naʻá na fakafeʻiloaki kinaua ko Lioni mo Kelea Fāsia. Ko ha ongo mēmipa kinaua ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ko ha ongo faifekau ʻa e ongo talavou ne ʻi ai mo kinauá. Naʻe ʻoange ʻe he kulupú kia Sini mo hono kāsiní ha kiʻi tohitufa fekauʻaki mo e Siasí, pea naʻe fakaafeʻi kinaua ʻe Lioni ki ha konifelenisi fakamisiona ne teu ke fakahoko, pea mo ha koniseti ʻa ha kuateti tāmeʻa mei he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí.37

Naʻe fie ʻilo ʻa Sini peá ne fakakaukau ke ʻalu ki ai. Naʻe ʻoange ʻe ha taha ha Tohi ʻa Molomona kiate ia ʻi he konifelenisí. ʻI heʻene foki pē ki ʻapi ʻo kamata lau iá, naʻe ʻikai ke ne toe lava ʻo taʻofi. Naʻá ne fakakaukau, “Ko ha meʻa makehe ʻeni.”38

Hili iá, naʻe kamata ke feohi lahi ange ʻa Sini mo e ongomātuʻa Fāsiá. Kuo mali ʻa Lioni mo Kelea ʻi ha taʻu ʻe hongofulu mā tolu ʻi he taimi naʻá na papitaiso ai ki he Siasí ʻi he 1932. Kimuʻa ʻi he Tau Lahi ʻa Māmani Hono Uá, naʻe hoko ʻa Lioni ko ha faifekau pea naʻá ne tataki e ngaahi fakataha he Sāpaté maʻá ha kiʻi falukunga Kāingalotu tokosiʻi mei Valenisi mo Kalenopi, ko ha kolo naʻe maile ʻe fāngofulu tupu hono mamaʻó.39 ʻI he kamata pē ʻa e taú pea fetukutuku e kau faifekau ʻAmeliká, naʻe tokangaʻi ʻe Lioni ha feituʻu lahi ange. Naʻá ne fononga holo ʻi Falanisē, ʻo tāpuakiʻi ʻa e mahakí mo tāpuakiʻi ʻa e sākalamēnití. Naʻá ne lava ʻi ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ʻo maʻu ha lēlue ʻi he vahaʻa ʻo e fanga kiʻi koló, ka ko e lahi tahá naʻe faʻa lue pē pe heka ʻi heʻene pasikalá, ʻo laulau houa ʻi he ʻaho.40

ʻI he fetaulaki ʻa Lioni mo Kelea pea mo Siní, naʻá na kei hoko ko ha ongo faifekau fakalotofonua ʻi he Kolo Valenisí. ʻI he fāifeinga ʻa e haʻofangá ke toe langa foʻou hili e fakaʻauha ʻo e taú, ne nau fakataha ʻi ha fale nofo totongi. Neongo e tūkunga māʻulalo naʻe ʻi aí, ka naʻe tohoakiʻi ʻa Sini ki he ngaahi fakatahá mo vēkeveke ke ako lahi ange ki he ongoongoleleí. Naʻá ne kole ha ngaahi tohi lahi ange pea naʻe ʻoange kiate ia ha tatau ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻI heʻene lau ʻa e tohí, naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakaʻikaiʻi e mālohi ʻo hono ngaahi leá.

Naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻene pehē, “ʻOku moʻoni ʻeni. ʻOku ʻikai malava ia ʻi ha toe founga kehe.”41

Ne ʻikai fuoloa mei ai, kuo loto ʻa Sini ke papitaiso, ka naʻá ne hohaʻa pe ʻe fēfē hono fāmilí. Ne nau fakafepakiʻi lahi ʻa e Siasí, pea naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai ke nau teitei poupouʻi ʻene filí. Naʻá ne ongoʻi faingataʻaʻia ʻi ha vahaʻataimi ʻi heʻene tuí mo hono fāmilí, peá ne fakatoloi ʻene tukupā ke papitaisó. Naʻá ne manatuʻi leva e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Pita mo e kau ʻaposetolo kehe ʻo e Fuakava Foʻoú ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí: “ʻOku totonu ke tau talangofua ki he ʻOtuá kae ʻikai ko e tangatá.”

Naʻe ongo ʻenau ngaahi leá ki heʻene fakakaukaú, pea naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe pau ke ne faí. ʻI ha ʻaho fakaʻofoʻofa ʻi Mē ʻo e 1951, naʻá ne lue atu ai ʻi he ngaahi moʻunga Sivenisí ʻi ha faʻahitaʻu failau vela, pea papitaiso ia ʻe Lioni Fāsia. Naʻá ne fie maʻu ke ʻi ai ʻene ongomātuʻá, ka naʻe fuʻu mālohi ʻena fakafepaki ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea naʻá ne fakakaukau ke fakapulipuliʻi pē ʻa e papitaisó.42

Ka neongo ia, naʻe ʻikai fuoloa kuo ʻiloʻi ia ʻe hono fāmilí, pea naʻe ʻikai ke nau toe fie maʻu ia. Naʻe faingataʻa ke tali ʻe Sini ʻenau fakafīsingaʻi iá. Naʻá ne kei finemui—naʻe taʻu uofulu mā nima pē—pea naʻá ne fifili pe ʻe lelei ange nai ʻene hiki ki he ʻIunaiteti Siteití ʻo kau fakataha mo e Kāingalotu aí.43 Ka naʻe kole ange ʻe he ongomātuʻa Fāsiá ke ne nofo. Ko ha Kāingalotu pē ʻe toko hivangeau ʻi Falanisē, Pelisiume, mo e fonua lea faka-Falanisē ko Suisalaní, pea naʻá na fie maʻu ʻene tokoní ke langa hake e Siasí ʻi Valenisī.44


ʻI ha kilomita ʻe 1370 ʻi Peno Sekisolovākia, naʻe fakaava ai ʻe Telesi Vosikuvaka ha kofukofu mei hono kaungāmeʻa ko Maʻata Tolonitoó, ʻa ia naʻe toki tūʻuta lelei ki ʻapi ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe maʻu ʻe Telesi ha vala maʻa hono fāmilí ʻi loto, pea naʻá ne houngaʻia ʻaupito ai. Naʻe mālō pē ke maʻu ha meʻa ʻi hono fāmilí talu mei he mole e pisinisi ngaohi tohi ʻa hono husepāniti ko ʻOtaka Vosikuvaká, ʻi he taʻu ʻe ua kimuʻá. Naʻe puke ʻe he kau ʻōfisa kominiusí e kautahá pea puke pōpula ʻa ʻOtaka, ʻa ia ko ha tangata pisinisi lavameʻa mo e palesiteni ʻo e Kolo Penó. Hili haʻane kātakiʻi ha māhina ʻe ono ʻi ha ʻapitanga ngāue, kuó ne maʻu ʻeni ha kiʻi vahe siʻisiʻi ko ha tokotaha ngāue falengāue.

Naʻe tohi ʻe Telesi kia Maʻata ʻo fakamālō ange ʻi he kofukofú. Naʻá ne talaange ki hono kaungāmeʻá, “ʻOku māʻolunga e totongi falé, pea ʻoku lahi e fakamole ki homau nofoʻangá.” “Kuo ʻave ʻe he mahamahakí hono ʻinasi ʻo e paʻanga hū maí, pea ko ha meʻa siʻisiʻi pē ʻoku toe ke fakavala e fāmilí.”45

ʻI he tohi tatau pē, naʻe lave ai ʻa Telesi ki he ngaahi fakangatangata foʻou naʻá ne kātekina mo e Kāingalotu Sekisolovākiá ʻi he malumalu ʻo e puleʻanga kominiusí. Hili ha ngaahi uike siʻi mei he hola ʻa Maʻata mei he fonuá, naʻe fakamālohiʻi hono husepāniti ko Uālisí ke muimui ʻiate ia. Hili pē iá, naʻe tuʻutuʻuni ʻe he puleʻanga kominiusí ki he palesiteni fakamisiona leʻoleʻó, ko ha Mēmipa Sekisolovākia naʻe ui ko Lutolofi Kupisikā, ke taʻofi e misioná. Naʻe tuʻutuʻuni foki ki he Kāingalotu he funga ʻo e fonuá ke taʻofi hano toe fakahoko ha ngaahi fakatahaʻangá.

Naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe ha Kāingalotu ʻe niʻihi pe ʻe anga fēfē haʻanau tali e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e puleʻangá, pe ʻoku totonu nai ke nau fakaʻatā e puleʻangá ke fokotuʻu ha kau taki ʻo e Siasí kae lava ke hokohoko atu ʻenau fakahoko e ngaahi fakatahá, ʻo hangē ko ia naʻe hoko ʻi he ngaahi siasi kehé. Ka neongo ia, naʻe ongoʻi ʻe he kau palesitenisī fakamisioná ʻoku ʻikai teitei kau e faʻahinga fokotuʻutuʻu peheé ʻi he ngaahi talí.

Naʻe fakaʻamu ʻa Telesi ki he ngaahi fakataha fakauike ʻa e Siasí. Naʻá ne tohi kia Maʻata ʻo pehē, “ʻOku lōloa pea ʻikai ha laumālie he ʻaho Sāpaté ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau lava ai ʻo vahevahe ʻetau ngaahi ongó mo e fakamoʻoní mo e niʻihi kehé.”

Ka naʻe ʻikai pē ke ne ongoʻi liʻekina. ʻI he hoko ʻa Palesiteni Kupisikā ko ha mēmipa ʻo e Kautaha Kominiusí, naʻá ne maʻu ha ngaahi fetuʻutaki fakapolitikale, ʻa ia naʻá ne maluʻi e Kāingalotu Sekisolovākiá mei he fakamamahi mo e fakatanga lahi naʻe fefaʻuhi mo e ngaahi kulupu fakalotu kehé. ʻI he ngaahi fakahinohino fakaʻosi meia Palesiteni Tolonitoó, naʻá ne fakahoko fakalongolongo ai mo hono ongo tokoní ha palani faingofua ke hokohoko atu e ngaahi fakatahaʻanga lotú.46

Ne nau fakahinohinoʻi e Kāingalotú ʻi he founga ʻo e moihū ʻi ʻapí. Ko e tokotaha fakafoʻituitui mo e fāmili kotoa pē ke lotu, ako e folofolá, tuku mavahe e vahehongofulú mo e ngaahi foakí, pea ako e ongoongoleleí mei ha faʻahinga naunau pē ʻa e Siasí kuo nau maʻu, kau ai e ngaahi makasini kimuí ni mai ʻo e Kuonga Fakalakalaká ʻa ia ne ʻosi vakaiʻi fakalelei ʻe he fāmili Tolonitoó ke toʻo ha faʻahinga fakaanga kau ki he kominiusí. Naʻe lava ke fakataha tuʻo taha ʻi he māhina ha ngaahi kulupu tokosiʻi ʻo e Kāingalotú ki ha ʻapi ʻo ha taha ke maʻu ʻa e sākalamēnití. ʻI he taimi ʻe lava aí, naʻe pau ke fakataha fakapulipuli e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻe feinga e kau taki ʻo e kolo ʻo e Siasí mo e misioná ke ʻaʻahi ki he Kāingalotú.

Naʻe ʻikai ke tohi ʻe he kau palesitenisī fakamisioná e ngaahi fakahinohino ko ʻení ka naʻa nau fakamafola ngutu pē ia. Naʻe tokoni ki ha tokolahi ʻo e Kāingalotu Sekisolovākiá ʻi he ʻikai ke nau kau ki ha ngaahi fakatahaʻanga fakatokolahí ke nau fakatokangaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo ʻenau kau ki he Siasí. Ne nau tupulaki fakalaumālie, pea neongo ʻenau faingataʻaʻiá, ka naʻe kei hokohoko atu pē ha niʻihi ʻo kinautolu ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo honau ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe aʻu ʻo papitaiso ha kakai ʻe niʻihi ʻi he lotolotonga ʻo e fakangatangatá.47

ʻI he tokoni ʻa e Kāingalotu ʻi he ʻIunaiteti Siteití, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe Telesi ke fakahoko e ngāue fakatemipale ʻo ʻene ongomātuʻá. Naʻá ne fakaʻamu ke ne lava ʻo ʻalu mo hono fāmilí ki he temipalé ʻo sila fakataha ai. Naʻá ne tohi kia Māʻata ʻo pehē, “ʻOku ou pehē, ʻoku ʻikai houngaʻia e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Saioné ʻi he faingamālie maʻongoʻonga ʻoku nau maʻu ke nofo ofi ai ki he temipale ʻo e ʻEikí.”

Naʻá ne toe fakamatala ʻi he tohí ʻo pehē, “ʻE toe maʻu nai ʻa e melino ʻoku fuʻu fie maʻu lahi ʻe he kakaí ʻi he funga ʻo e māmaní? Kapau pē te tau lava ʻo feʻofaʻaki—ʻa kitautolu kotoa—pea kapau pē ʻe ngata ʻa e taú mo e tāufehiʻá!”48

  1. Dunbabin, Cold War, 142–55, 162–65, 168–69; Fassmann and Münz, “European East-West Migration,” 521–24, 529–32; Fink, Cold War, 72–76.

  2. Wallace Toronto to First Presidency, Dec. 16, 1949; Dec. 21, 1949; First Presidency to Wallace Toronto, Jan. 30, 1950, First Presidency Mission Correspondence, CHL; Heimann, Czechoslovakia, 185–89; Bottoni, Long Awaited West, 66.

  3. Anderson, Cherry Tree behind the Iron Curtain, 57; Wallace Toronto to First Presidency, Feb. 2, 1950, David O. McKay Papers, CHL; Abbott, “My Mission to Czechoslovakia,” 11–12, 14–16; Wallace Toronto to First Presidency, Feb. 20, 1950, First Presidency Mission Correspondence, CHL.

  4. Anderson, Cherry Tree behind the Iron Curtain, 59–60; Abbott, “My Mission to Czechoslovakia,” 16; Czechoslovak Mission, “Missionary Bulletin,” Apr. 25, 1950.

  5. Anderson, Cherry Tree behind the Iron Curtain, 55, 60–62; Czechoslovak Mission, “Missionary Bulletin,” Apr. 25, 1950; see also Wallace Toronto to First Presidency, Apr. 2, 1950, First Presidency Mission Correspondence, CHL.

  6. Yanagida, Oral History Interview [2001], 6; Takagi, Trek East, 336; Britsch, From the East, 91.

  7. Yanagida, Oral History Interview [2001], 6. Naʻe fakatonutonu e fakamatala naʻe liliú ke lau ngofua; ʻoku ʻi he maʻuʻanga fakamatala totonú ʻa e “He said he had and that was why he came to Nagoya.”

  8. Yanagida, Oral History Interview [2001], 6; Yanagida, “Memoirs of the Relief Society in Japan,” 145. Tefito: Siapani (Japan)

  9. Yanagida, “Relief Society President Experiences”; Takagi, Trek East, 332–33.

  10. Yanagida, Oral History Interview [1996], 12–13. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke lau ngofua; Naʻe liliu ʻa e “is” ʻi he tatau totonú ki he “are,” pea tānaki mo e “is” ki he sētesi hono uá. Tefitó: Vahehongofulú

  11. Yanagida, Oral History Interview [1996], 12–13.

  12. Yanagida, “Memoirs of the Relief Society in Japan,” 145–48; Yanagida, “Relief Society President Experiences”; Derr, Cannon, and Beecher, Women of Covenant, 318; Margaret C. Pickering, “Notes from the Field,” Relief Society Magazine, Jan. 1949, 36:200–208.

  13. Yanagida, Oral History Interview [1996], 12–13; Yanagida, “Ashiato,” 10–14. Tefitó: ʻAukaí [mo e Ngaahi Foaki ʻAukaí]

  14. Stueck, Rethinking the Korean War, 61–82; Hwang, Korea’s Grievous War, 70; Patterson, Grand Expectations, 206–15.

  15. Joseph Fielding Smith, Journal, Dec. 14, 1949; Sept. 26, 1950; Nov. 13–15, 1950; Dec. 13, 1950.

  16. Joseph Fielding Smith, Journal, Aug. 6, 1950; First Presidency to Stake and Mission Presidents and Ward Bishops, Oct. 20, 1950; [Franklin J. Murdock], Memorandum, Jan. 30, 1951, 1, David O. McKay Papers, CHL; Flynn, Draft, 116–18; Joseph Anderson to Charles Shockey, Nov. 13, 1950, First Presidency General Correspondence Files, CHL. Tefitó: Tupulaki ʻa e Ngāue Fakafaifekaú (Growth of Missionary Work)

  17. Clark, Diary, Jan. 15, 1951; David O. McKay, Diary, Mar. 30, 1950; Jan. 9–11 and 13, 1951 [CHL]; A. Duncan Mackay to David O. McKay, Jan. 10, 1951; Marion Jensen to First Presidency, circa Jan. 1951; John W. Taylor to David O. McKay, Jan. 30, 1951; Meeting of Selective Service and Church Officials, Minutes, Jan. 11, 1951, David O. McKay Papers, CHL.

  18. J. Reuben Clark, in One Hundred Twelfth Annual Conference, 93–94; First Presidency to Stake and Mission Presidencies, Nov. 18, 1948; First Presidency to Stake and Mission Presidents and Ward Bishops, Oct. 20, 1950, David O. McKay Papers, CHL; “Church Members Warned to Eschew Communism,” Deseret News, July 3, 1936, [1]; David O. McKay, in One Hundred Twentieth Annual Conference, 175–76.

  19. David O. McKay, Diary, Jan. 11, 13, and 30–31, 1951 [CHL]; David O. McKay to John W. Taylor, Feb. 6, 1951, David O. McKay Papers, CHL; “Calls to Mission Must Be Cleared by Draft Boards,” Deseret News, Jan. 16, 1951, section 2, [1]; Meeting of Mission Presidents and General Authorities, Minutes, Apr. 2, 1952, 2, 8, 11, Quorum of the Twelve Apostles Miscellaneous Minutes, CHL.

  20. David O. McKay, Diary, Apr. 2 and 4, 1951 [CHL]; Gibbons, George Albert Smith, 366–68. Tefitó: Siaosi ʻAlipate Sāmita (George Albert Smith)

  21. David O. McKay, Diary, Apr. 6, 1951 [CHL]; David O. McKay, in One Hundred Twenty-First Annual Conference, 3, 157; David O. McKay, in One Hundred Twenty-First Annual Conference, 138–41.

  22. Anderson, Prophets I Have Known, 119–26; Woodger, David O. McKay, 172–84, 189–90; McKay, My Father, 220–21; Allen, “David O. McKay,” 302–3; Allen, “McKay, David O.,” 870–75; Prince and Wright, David O. McKay, 3–5, 14–17; Frejka and Westoff, “Religion, Religiousness and Fertility,” 7–9; Patterson, Grand Expectations, 68–69, 76–79. Tefito: David O. McKay (Tēvita O. Makei)

  23. David O. McKay, in One Hundred Twenty-First Annual Conference, 96; David O. McKay, Diary, Apr. 25, 1951 [CHL]; “LDS President Concerned over Red Attitude toward Christianity,” Salt Lake Telegram, Apr. 26, 1951, 21; Patterson, Grand Expectations, 165–205. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke lau ngofua; Naʻe liliu ʻa e “stands for influence of love” ʻi he tatau totonú ki he “stands for the influence of love.”

  24. Peterson and Gaunt, Children’s Friends, 75.

  25. Spencer W. Kimball to Adele Cannon Howells, Counselors, and Primary Association, Aug. 18, 1949; Adele Cannon Howells to David O. McKay, Dec. 6, 1950, Primary Association General Records, CHL.

  26. Sunday School General Presidency, Minutes, Jan. 24, 1950; Harold B. Lee and Marion G. Romney to Adele Cannon Howells, Aug. 10, 1950; A. H. Reiser to First Presidency, Nov. 8, 1950; Book of Mormon Pictures Project Committee to Church Union Board, Jan. 8, 1951; A. Hamer Reiser to Elbert R. Curtis, Jan. 13, 1951, Primary Association General Records, CHL.

  27. Book of Mormon Pictures Project Committee to Church Union Board, Jan. 8, 1951; Book of Mormon Pictures Committee to the First Presidency, Jan. 6, 1951, Primary Association General Records, CHL.

  28. Adele Cannon Howells to Harold B. Lee and Marion G. Romney, Sept. 21, 1950, Primary Association General Records, CHL; Swanson, “Book of Mormon Art of Arnold Friberg,” 29; Barrett and Black, “Setting a Standard in LDS Art,” 33.

  29. Book of Mormon Pictures Committee of the Church Union Board to the First Presidency, Jan. 6, 1951; First Presidency to A. Hamer Reiser and Adele Cannon Howells, Jan. 10, 1951, Primary Association General Records, CHL.

  30. A. H. Reiser and others to First Presidency, Oct. 4, 1950; Book of Mormon Pictures Committee of the Church Union Board to the First Presidency, Jan. 6, 1951, Primary Association General Records, CHL.

  31. Andersen, “Arnold Friberg,” 249–50; “Adele Cannon Howells,” Cannon Chronicle, Dec. 1952, [4].

  32. Swanson, “Book of Mormon Art of Arnold Friberg,” 29; “High Tribute Paid Primary President,” Deseret News, Apr. 18, 1951, Church section, 4; David O. McKay, Diary, Feb. 15, 1952 [CHL].

  33. Marion G. Romney, Remarks at Adele Cannon Howells Funeral, Apr. 17, 1951, Primary Association General Board, Minutes, CHL; Romney, Journal, Apr. 14, 1951.

  34. Swanson, “Book of Mormon Art of Arnold Friberg,” 29–30; Agreement Signed by Arnold Friberg, June 1, 1951, Primary Association General Records, CHL; see also Arnold Friberg, The Brother of Jared Sees the Finger of the Lord, in Children’s Friend, Jan. 1953, volume 52, insert.

  35. Charrier, Oral History Interview [2001], 2–3; Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” Liahona, Dec. 2020, Local Pages of French-Speaking Europe, 4.

  36. Descartes, Discourse on Method, 24; Charrier, Oral History Interview [2001], 2; Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” Liahona, Dec. 2020, Local Pages of French-Speaking Europe, 3–4.

  37. Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” Liahona, Dec. 2020, Local Pages of French-Speaking Europe, 4; Charrier, Oral History Interview [2001], 2–3, 9.

  38. Charrier, Oral History Interview [2001], 3.

  39. Euvrard, Histoire de Léon Fargier, 4–5, 8–9; Léon Fargier, “Famille Fargier,” L’Étoile, Sept. 1979, 1.

  40. Euvrard, Histoire de Léon Fargier, 10, 13–14, 16–17, 22–24.

  41. Léon Fargier, “Famille Fargier,” L’Étoile, Nov. 1979, 15; Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” Liahona, Dec. 2020, Local Pages of French-Speaking Europe, 4; Charrier, Oral History Interview [2001], 3.

  42. Charrier, Email Interview with John Robertson, Feb. 21, 2021; Jeanne Esther Charrier, “Demeurez dans la liberté,” Liahona, Dec. 2020, Local Pages of French-Speaking Europe, 4; Léon Fargier, “Famille Fargier,” L’Étoile, Nov. 1979, 16; see also Acts 5:29.

  43. Charrier, Oral History Interview [2001], 18; Eldredge, Mission Journal, Sept. 6, 1954; Carlson, Mission Journal, Mar. 30, 1951.

  44. Charrier, Oral History Interview [2001], 29; French Mission, Monthly Mission Progress Report, Apr. 30, 1951; “Addresses of French Missionaries as of January 1, 1949,” [1]–[3], Missionary Department, Franklin Murdock Files, CHL. Tefitó: Falanisē (France)

  45. Terezie Vojkůvková entry, Prague District, Czechoslovak Mission, no. 116, in Czechoslovakia, Record of Members Collection, CHL; Wallace Toronto to First Presidency, July 18, 1951, Czechoslovak Mission, Manuscript History and Historical Reports, CHL; Vrba, “History of the Brno Branch,” 2. Lea naʻe liliu e konga leá ke fakamahino; naʻe liliu ʻa e “on which” ʻi he fakamatala totonú ki he “with which.”

  46. Wallace Toronto to First Presidency, July 18, 1951, Czechoslovak Mission, Manuscript History and Historical Reports, CHL; Czechoslovak Mission, “Missionary Bulletin,” Apr. 25, 1950; Wallace Toronto to First Presidency, Apr. 15, 1950, Missionary Department, Franklin Murdock Files, CHL; Mehr, “Czechoslovakia and the LDS Church,” 143–44, 146; Vrba, “History of the Brno Branch,” 3–4; Vrba, “Czechoslovak Mission,” 1–2.

  47. Vrba, “History of the Brno Branch,” 4–5; Vrba, “Czechoslovak Mission,” 2–3; Wallace Toronto to First Presidency, Apr. 15, 1950; Jan. 10, 1951, Missionary Department, Franklin Murdock Files, CHL; Wallace Toronto to First Presidency, July 18, 1951, Czechoslovak Mission, Manuscript History and Historical Reports, CHL. Tefitó: Sekisolovākia (Czechoslovakia)

  48. Wallace Toronto to First Presidency, July 18, 1951, Czechoslovak Mission, Manuscript History and Historical Reports, CHL; Salt Lake Temple, Endowments for the Dead, 1893–1970, Mar. 17, 1950, microfilm 445,725; June 29, 1953, microfilm 445,847, U.S. and Canada Record Collection, FHL.