Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 6: Ko ʻEtau Fakaʻamú mo Hotau Misioná


“Ko ʻEtau Fakaʻamú mo Hotau Misioná,” vahe 6 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-Toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2021)

Vahe 6: “Ko ʻEtau Fakaʻamú mo Hotau Misioná”

Vahe 6

Ko ʻEtau Fakaʻamú mo Hotau Misioná

ʻĪmisi
fokotuʻunga takainga pepa ʻoku hiki ha ngaahi tohi ai

Ne fofonga fiefia ʻa Hilini Fāʻanga ʻi hono talitali ia ʻe ha Kāingalotu Mauli mo e kau faifekau ne nau fononga fakatahá ki honau kolo ko Te Holó, ʻi he Motu Tokelau ʻo Nuʻu Silá. Naʻe ʻofa e Kāingalotu Maulí ʻia Hilini ʻo hangē haʻanau kuitangatá, pea ne nau fiefia ʻi heʻene hoko ko ha faifekau ngāue taimi kakató. ʻI he taimi kotoa pē naʻá ne ʻaʻahi atu ai ki he ngaahi feituʻu nofoʻangá, ne nau talitali lelei ia mo hono ngaahi hoa ngāué pea mo e kupuʻi lea talitali tatau mo angamaheni: “Haere mai!” Hu mai!

Naʻe tui ha kakai ʻe niʻihi ʻi Te Holo ki he ngaahi talanoa fekauʻaki mo hono ngaohikovia ʻo Fāʻanga ʻi ʻIutaá. Ne fanongo foki hanau niʻihi ne mate ʻa Hilini. ʻI hono fakaʻikaiʻi ʻe Hilini e ngaahi talanoa ko ʻení, naʻá ne fehuʻi ange, “ʻOku ou fotu atu hangē ʻoku ou maté? ʻOku ou fotu atu hangē ʻoku ngaohikovia aú?”1

Ne fakahoko ʻe he kau faifekaú ha konifelenisi ʻaho ʻe ua mo e Kāingalotu mei he ngaahi kolo ʻe hongofulu ʻi he ʻēliá. ʻI he aʻusia e taimi ke lea ai ʻa Hiliní, naʻá ne ongoʻi ne ueʻi ia ke lea fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo e kau pekiá. Hili iá, ne ʻoange ʻe ha tokolahi ʻo e Kāingalotu ʻi he haʻofangá e ngaahi hingoa ʻo honau kāinga kuo pekiá koeʻuhí ke ne fakahoko mo hono fāmilí honau ngāue fakatemipalé.2

Hili ha taimi siʻi mei he konifelenisí, ne fononga ʻa Hilini mo e palesiteni misioná, ʻEselā Sitīvenisoni mo ha ongo faifekau kehe ʻe toko ua ki ha kolo mamaʻo ne ui ko Mangamuka. Ne tuʻutuʻuni ke mavahe ʻa e kau faifekaú mei he koló ʻi he ngaahi taʻu siʻi kimuʻá mo ʻoange ha fakatokanga ke ʻoua naʻa nau toe foki ange. Neongo ia, ne ʻi ai ha kāinga ʻo Hilini naʻe nofo ai, ko ia ne nau pehē ke nau ʻaʻahi kiate ia.

Ne fakaofiofi atu e kau faifekaú ki Mangamuka mo ʻenau mātuʻaki tokanga. ʻI he taimi ne nau ʻeke ai fekauʻaki mo Tipené, ko e kāinga ʻo Hiliní, ne talaange ke nau tatali ʻi tuʻa ʻi he koló. Ne ʻikai talitali lelei kinautolu ʻo hangē ko hono talitali ʻi he ngaahi feituʻu kehe ʻi heʻenau fonongá, pea naʻe loto-siʻi ai ʻa Hilini.

Hili ha taimi siʻi, ne hū mai ʻa Tipene mei he koló peá ne fāʻofua kia Hilini mo e tangi, ko ha fakafōtunga ʻo e ʻofa mo e fakaʻapaʻapa. Ne nau maʻu meʻatokoni fakataha leva, pea ʻave ʻe Tipene ʻa e kau faifekaú ki ha feituʻu nofoʻanga lelei. Ne fakaʻau ke lelei ange e fakafōtunga ʻa e kakai ʻi he koló, pea naʻe fakaafeʻi e kau ʻeletaá ke lea kiate kinautolu ne fakataha atú.

Kimuʻa pea lea ʻa ʻEselaá, naʻá ne fakapapauʻi ki he kau fanongó ne ʻikai ke haʻú ke fakahalaki kinautolu ka ke fakaafeʻi kinautolu ke fevahevaheʻaki ʻi he moʻoni ʻo ʻene pōpoakí. Ne fanongo tokanga e haʻofangá, pea ne tali lelei ʻe ha houʻeiki tangata tokolahi ʻene ngaahi leá. Ne lea foki mo Hilini, ʻo malanga taʻeveiveiua ʻo aʻu ki he tuʻuapoó, ki he taimi ne mohe ai hono ngaahi hoa ngāué. Ne hokohoko atu pē ʻene leá ʻo aʻu ki he hengihengí.3

Naʻe pau ke mavahe ʻa ʻEselā mo e kau ʻeletā kehé ʻi he pongipongi ko iá, ka ne fakaafeʻi ʻe he kakai ʻo e koló ʻa Hilini mo e faifekau ne toé, Siaosi Suti, ke hoko atu hono akoʻi kinautolú. Ne nofo e ongo faifekaú ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, fakahoko ha ngaahi fakatahaʻanga ʻe nima mo papitaiso ha ongo talavou ʻe toko ua. Ne malanga leva ʻa Hilini mo Siaosi ʻi he ngaahi kolo kehé, ʻo papitaiso mo ha kakai kehe ʻe toko hongofulu mā valu ʻi he taimi ne na toe kau fakataha ai mo ʻEselā hili ia ha ngaahi uike siʻi.4

Ne hokohoko atu e fononga ʻa Hilini mo e palesiteni misioná, ʻi hono fakahinohino e Kāingalotú mo tānaki ʻenau tohi hohokó. Ne angamaheni ke fanongo ʻa ʻEselā ki he malanga ʻa Hiliní, naʻá ne ofo ʻi he ivi malava hono kaungāmeʻá ʻo maʻu e tokanga ʻa e kakai Maulí. Naʻe tohi ʻe ʻEselā ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOkú ne fakahoko ha fakamoʻoni mālohi mo maʻu e tokanga ʻa e kakaí. ʻOkú ne ʻiloʻi e founga ʻa e kau Maulí, ʻo lelei ange ia ʻiate kimautolu.”5

ʻI ʻEpeleli ʻo e 1899, ne maʻu ai ʻe Hilini ha tohi tukuange fakalāngilangi mei heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe fanongonongo ʻe ha fakamatala nusipepa ʻene foki ki Sōleki Sití ʻo fakahīkihikiʻi ʻene ngaahi ngāue ʻi Nuʻu Silá. Naʻe pehē ai, “Kuo foaki ha mālohi lahi ki he ngāué ʻi he fonua mamaʻo ko iá. Kuo fakamālohia mo fakatupulaki e tui mo e faivelenga ʻa e Kāingalotu Maulí ʻi he fakamatala fakatohihohoko kotoa pē ne maʻu ʻi he tukui koló.”6


ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, naʻe ako ʻa Sione Uitisou ki he tafaʻaki fakakemikalé ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Kotingení ʻi Siamane lotoloto. Naʻe takiekina ia ʻe heʻene ngāue ʻi he Kolisi Ako Ngoue (Agricultual College) ʻi Lōkaní ke ne fakahoko ha fakatotolo ki he ngaahi kapohaituleití (carbohydrates), pea naʻá ne malava ʻi Kotingeni ke ako ʻi he malumalu ʻo e taki fakasaienisi ʻi hono malaʻé. Kuo toe pē ha ngaahi māhina siʻi he taimí ni peá ne fakakakato hono mataʻitohi toketaá.

Ne ʻosi mali ʻa Sione mo Lia Tanifooti ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he ʻaho 1 ʻo Sune, 1898, ʻi ha māhina ʻe ua peá na hiki ki ʻIulopé. Kimuʻa peá na hikí, naʻe vaheʻi ʻa Sione ko ha faifekau ki ʻIulope ʻe he faʻētangata ʻa Liá, Pilikihami ʻIongi ko e Siʻí., ʻo fakamafaiʻi ia ke ne malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ne fakakaungatāmaki ai ʻi he akó. Koeʻuhí ne ʻiloa ʻa Siamane ʻi honau ngaahi ʻapiako mūsiká, ne kau fakataha atu e tokoua taʻu hongofulu mā fitu ʻo Liá, ʻEma Lusi Keiti, mo kinaua ke ako mūsika. ʻI he ʻaho 2 ʻo ʻEpeleli, 1899, ne hoko foki ʻa Sione mo Lia ko ha ongomātuʻa fiefia ʻo ha kiʻi pēpē fefine, ko ʻAna Kāteni Uitisou, ʻa ia ne fakahingoa ki he faʻē ʻa Sioné.7

Neongo ne kei faitokonia pē ʻe Sione ʻene faʻeé mo hono tehina ko ʻOsipōní, ʻa ia ne ngāue fakafaifekau ki Tahití, naʻá ne malava pē mo Lia ʻo fakapaʻanga ʻena nofo ʻi ʻIulopé fakataha mo ha pale tokoni ʻofa fakapaʻanga mei Hāvati. Ko ha kolo ʻunivēsiti motuʻa ʻa Kotingeni naʻe ʻātakaiʻi ʻe ha ngaahi moʻunga ʻakauʻia mo ha ngaahi faama lalahi. ʻI he hoko ʻa Sione mo Lia mo Lusi ko e Kāingalotu pē ʻo e Siasí ʻi he koló, ne nau fakahoko ʻiate kinautolu pē ʻa e sākalamēnití mo hono ako ʻo e ongoongoleleí. Naʻe faʻa omi e kau faifekau ʻi he Misiona Siamané ki Kotingeni ke ʻaʻahi kiate kinautolu.8

Naʻe maʻu ʻe he Siasi ʻi Siamané ha kāingalotu nai ʻe toko tahaafe. Naʻe ʻi ai ha ngaahi liliu faka-Siamane ʻo e folofolá kae pehē foki ki hano liliu tuʻo ua ʻi he māhina e makasini ʻa e Siasí, ko e Der Stern. Ka ko ha Kāingalotu Siamane pē ʻe toko nima ne nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, pea naʻe tuai ʻene tupulakí.9 Naʻe tokolahi ha kakai Siamane ne nau veiveiua ʻi he ngaahi siasi mei he ngaahi fonua mulí, pea ne faʻa tuli e kau faifekaú mei he ngaahi koló. Naʻe pau ai ke fakataha fakapulipuli e Kāingalotú he ngaahi taimi ʻe niʻihi pe ko ʻenau kātekina hono fakatotoloʻi holo kinautolu ʻe he kau polisí.10

ʻI he konga kimui ʻo e faʻahitaʻu failaú, ne mavahe ai ʻa Lusi ke ako ʻi he ʻApiako Mūsika ʻo Pēliní (Berlin Conservatory of Music). Naʻe haʻu ʻene kuifefine ko Lusi Pikelou ʻIongi mei ʻIutaá ke nofo mo ia ko hono tauhi. ʻI hono ʻosiki ʻe Sione ʻene pepa fakatotoló, naʻá ne ʻalu atu leva mo Lia mo ʻena pēpē ko ʻAná ki Pēlini ke fakataha mo kinaua. Naʻe kamata leva ke ako ʻa Sione ki heʻene sivi mataʻitohi toketaá, ko e sitepu fakaʻosi ki hono fakakakato hono mataʻitohí. Naʻá ne fononga foki ʻi ha ʻaho ʻe ono ki Noauei mo Tenimaʻake ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻaʻahi ki hano kāinga mo fakatotolo hono tohi hohokó.11

Koeʻuhí kuo mavahe ʻa Sione mei Noauei talu mei heʻene hiki mei he fonuá ʻi heʻene taʻu hongofulu mā tahá, naʻá ne mātuʻaki fiefia ke feohi mo hano fāmili tokolahi ange. Naʻá ne tohi kia Lia ʻi Sepitema ʻo pehē, “Kuo fakafiefia e taimi kuó u feohi ai mo e kāinga ʻeku faʻeé. Naʻe talitali fakaʻeiʻeiki au pea ngaahi hangē ha ‘tokotaha mahuʻingá.’”12

ʻI he foki ʻa Sione ki Siamané, naʻá ne fononga foki ki Kotingeni ke fakahoko ʻene siví kae nofo pē ʻa Lia mo e pēpeé ʻi Pēlini. Naʻe fiefia ʻene kau palōfesá ʻi heʻene lavameʻá, ka naʻe hohaʻa ʻa Sione naʻá ne fakahalaki ʻenau fiefiá.

Naʻá ne tohi kia Lia ʻi he ʻaho 20 ʻo Nōvemá, ʻa ia ko e ʻaho ia ʻo e siví ʻo pehē, “Kuó u tuku e meʻa kotoa ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Kapau he ʻikai ke u maʻu ia, kapau ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá, he ʻikai haʻaku toe hanu. Kuo fakalotolahiʻi au ʻe he ngaahi feilaulau mo e lotu kuo mou fakahokó ʻo mahulu ange ʻi he meʻa te u malava ke fakamatala atú.”13

ʻI he aʻusia e taimi ke fakahoko ai e sivi ʻa Sioné, naʻá ne tangutu ʻi muʻa ʻi ha poate ʻo ha kau palōfesa ne tokolahi ange ʻi he toko hongofulu mā uá, ʻa ia kuo nau takitaha mateuteu ke fakafehuʻia ia fekauʻaki mo ʻene fakatotoló. Naʻe fakahoko ʻe Sione hono lelei tahá ke tali ʻenau ngaahi fehuʻí fakatatau mo ʻenau fie maʻú. ʻI heʻenau ʻosí hili ia ha houa ʻe ua pe tolu, ne nau tuku atu ia ki tuʻa mei he lokí ka nau fakahoko ha tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e olá.

Kimui ange ʻi he efiafi ko iá, hili hono vete ʻe Lia ʻene ʻaukaí, naʻá ne maʻu ha tohi meia Sione. Naʻe pehē ʻi he tohí, “Magna ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá.” Naʻá ne ʻosi ʻilo pē hono ʻuhingá. Naʻe lavaʻi ʻe Sione ʻene siví mo fakakakato hono mataʻitohi toketaá mo ha fakalāngilangi ko e magna cum laude.14


Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, ʻi he ʻaho 4 ʻo Tīsema, 1899, ne tatali mavanasiʻi ai ʻa B. H. Lōpeti ʻi Uāsingatoni DC, ke fakafuakavaʻi ia ko e fakafofonga foʻou ʻo ʻIutā ne toki fili ʻi he Fale Alea ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻi he tafaʻaki kimuʻa ʻo e loki ʻo e Fale ʻo e Kau Fakafofongá ha ngaahi takainga pepa ʻe uongofulu mā valu, ʻa ia ne fakafuofua ke fute ʻe ua e fālahi ʻo e takainga takitaha. Ne ʻilo ʻe B. H, ne ʻi he ʻū takainga pepa ko iá ʻa e hingoa ʻo e kakai ʻe toko fitu miliona ne ʻikai ke nau loto ke ne maʻu e tuʻunga ko iá.15

Hili ha taʻu ʻe tolu mei he ulungia ʻa B. H. ʻi he fili Fale Alea ʻo e 1895, naʻá ne toe ʻaliaki pē ka ʻi he taimi ko ʻení naʻá ne maʻu ha fakangofua mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí.16 Naʻe lavameʻa ʻene kemipeiní, ka naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau fakaanga ʻo e Siasí ʻene lavameʻá ko ha faingamālie ke fakakoviʻi ʻaki e ʻīmisi kei fakatupulaki ʻo e Kāingalotú ʻi heʻenau hoko ko ha kakai tauhi lao, mateaki fonua mo nofo-mali mo ha tokotaha peé. Naʻe taki ʻe he kau faifekau ʻo e siasi palotisaní mo e ngaahi kautaha ʻa e kakai fefiné ʻa e tukuakiʻí, ʻo fakatokanga ki he kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku haʻu ki Uāsingatoni ʻa B. H., ko ha taki faka-Siasi mali tokolahi ʻokú ne hoko ko ha tamai ki ha fānau mo ha ngaahi uaifi tokolahi hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí, ke poupouʻi ʻa e mali tokolahí, maumauʻi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e kakaí mo fakalahi e mālohi fakapolitikale ʻo e Siasí.17

ʻI he fakalalahi ange e longoaʻa ʻi he lele Fale Alea ʻa B. H., ne kau atu ʻa e ʻētita ko Uiliami Lenitolofi Hēsí ʻi he fakafepakí. ʻI he vēkeveke ʻa Heesi ke fakaʻaongaʻi e fakafepakí ke fakalahi ʻaki hono fakatau ʻene nusipepa Niu ʻIoke Sití, naʻe pulusi ai ʻe Heesi ha ngaahi fakamatala fakaanga fekauʻaki mo B. H. pea mo e Siasí, ʻo pehē ʻokú na tuʻu fakatouʻosi ko ha fakatupu maumau ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻo ʻAmeliká. Ko hono moʻoní, ne fakatahatahaʻi e tohi tangi ʻo e ngaahi hingoa ʻe fitu milioná ki he loki ʻo e Falé ʻe he nusipepa ʻa Hēsí ke teke ʻaki e kau faʻu laó ke ʻoua naʻa tali ʻa B. H. ki hono tuʻunga ʻi he Fale Aleá.18

Hili ha taimi siʻi mei he hoʻatā efiafí, naʻe fie maʻu atu ʻa B. H. ke fakafuakavaʻi ki hono tuʻungá. ʻI heʻene lue atu ki muʻa ʻi he lokí, ne tuʻu hake ha fakafofonga ʻe taha ʻo ne fokotuʻu hake ke taʻofi ʻa B. H. mei he Falé koeʻuhí ko ʻene mali tokolahí. Ne poupouʻi hake ʻe ha fakafofonga ʻe taha ʻa e fokotuʻú. Naʻe talaange ʻe he tangatá, “Ko ha tangata mali tokolahi ia, pea ko ha fakangalikovi ia ki he fonua ko ʻAmeliká hano fili ia.”19

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe feinga ʻa B. H. ke fakapapauʻi ki he kau faʻu laó ne ʻikai haʻane taumuʻa ke fakaʻaongaʻi hono tuʻunga foʻoú ke taukaveʻi ʻa e mali tokolahí. Naʻá ne talaange kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ke u ʻi hení ke taukapoʻi ia. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ke poupouʻi ʻi he tafaʻaki ko iá. Kuo ʻosi fakahoko ha ngaahi tuʻutuʻuni ia ki he fehuʻi ko iá.”20

ʻI he ʻikai tui ki ai ʻa e Falé, ne nau fili ha kōmiti makehe ʻo e kau Fale Aleá ke toe vakaiʻi e keisi ʻa B. H. pea mo e natula ʻo ʻene mali tokolahí. Ne fakatefito ʻenau hohaʻá ko e kei hokohoko atu ko ia ʻene nofo fakataha mo hono ngaahi malí mo kei fakafanau mo kinautolú. ʻI hono fakahaaʻi ʻe he kōmití ha fakamoʻoni ʻo e ngaahi vā fetuʻutaki ko ʻení, ne fakamahinoʻi ange ʻe B. H. kuo teʻeki ke ne maumauʻi ʻa e laó. Naʻe hokohoko atu ha Kāingalotu tokolahi ke nofo mo honau ngaahi uaifi tokolahi ne nau mali mo ia kimuʻa ʻi he Fanongonongo Fakamafaiʻí, pea ne ʻikai ke nau tui ʻoku nau maumauʻi ʻenau aleapau ke talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻIunaiteti Siteití mei he taimi ko iá ʻo fai atu. Ka ne ʻikai loto ki ai e kōmití, pea ʻi he ʻaho 25 ʻo Sānuali, 1900, ne hikinimaʻi ʻe ha niʻihi tokolahi ʻo e Fale ʻo e Kau Fakafofongá ke ʻoua ʻe fakakau ia.21

Ne ʻasi ʻi he peesi ʻuluaki ʻo e ngaahi nusipepa ʻi he funga ʻo e fonuá ʻa hono tukuange ʻo B. H. mei he Fale ʻo e Kau Fakafofongá. ʻI ʻIutaá, naʻe tanganeʻia e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he tuʻu mālohi ʻa B. H. ʻi heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi Uāsingatoní, ka ne nau fakaʻiseʻisa ʻi he fehiʻanekina ne tupu mei heʻene lele Fale Aleá ki he Kāingalotú. Naʻe toe tafoki ʻa e kau faiongoongo ʻo ʻAmeliká ʻo tokanga taha ki hono fakaangaʻi e Siasí.22

Neongo ne ʻikai totonu ha konga ʻe niʻihi ʻo e meʻa ne lipooti ʻe he ngaahi nusipepá, ka ne nau moʻoni ʻi he tefitoʻi ʻuhinga: naʻe kei ʻi ai pē ʻa e mali tokolahi ʻi he Siasí. Pea ne ʻikai koeʻuhí pē ko e kei tauhi ʻe he kakai tangatá mo e fefiné honau ngaahi vā nofo-mali tokolahí hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí.23 Ka ʻi heʻenau moʻui ʻaki, akoʻi mo mamahi koeʻuhí ko e mali tokolahí ʻo laka hake ʻeni ʻi ha vaeuaʻi senituli, naʻe ʻikai lava ha Kāingalotu tokolahi ʻo fakakaukauloto atu ki ha māmani taʻe ʻi ai ʻa e mali tokolahí. Ko hono moʻoní, ne ʻi ai ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá—ʻi heʻenau ngāue ʻaki e fakangofua ʻa Siaosi Q. Kēnoni, Siosefa F. Sāmita, pe kau tuʻu vahaʻá—ne nau fakahoko fakalongolongo ha ngaahi mali tokolahi foʻou ʻi he taʻu ʻe valu talu mei he Fanongonongo Fakamafaiʻí. ʻI he vahaʻataimi ko iá, ne ʻi ai foki mo ha kau ʻaposetolo ʻe toko fā ne mali mo ha ngaahi uaifi tokolahi.

Naʻe fai pehē e Kāingalotu ne mali hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí ʻi heʻenau tui ʻoku teʻeki taʻofi fakaʻaufuli mai ʻe he ʻEikí ʻa e mali tokolahí ka kuó Ne toʻo pē ʻa e fekau fakalangí ke tauhi mo maluʻi ia ʻe he Kāingalotú ko ha founga ʻa e Siasí.24 ʻIkai ngata aí, ʻi he Fanongonongo Fakamafaiʻí, naʻe faleʻi ai ʻe Uilifooti Utalafi e Kāingalotú ke nau talangofua ki he ngaahi lao ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻokú ne taʻofi ʻa e mali tokolahí. Ka neongo ia, ne ʻikai haʻane lau ʻi he tohí fekauʻaki mo e ngaahi lao ʻo Mekisikou pe Kānatá. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi mali tokolahí ne hoko ia ʻi he ongo fonuá ni, pea ko ha ngaahi mali siʻisiʻi pē ne fakahoko ʻi he ʻIunaiteti Siteití.25

ʻI he taimi ní, neongo e taʻefemahinoʻaki ʻi he fili Fale Alea ʻa B. H., ne kamata ke vakai e kau taki ʻo e Siasí ki he maumau ʻi hono fakangofua ha Kāingalotu mali tokolahi ke feinga ki ha tuʻunga fakapuleʻangá. Naʻe ʻikai ko ha meʻa ia ne nau toe fie fakahoko.26


ʻI ʻEpeleli 1900, ne foki ʻa Sina Pelēsenitia Kaati, ʻofefine ʻo e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofa ko Sina ʻIongí, ki ʻapi ki Katisoni, Kānata, hili ia haʻane nofo ʻi ha ngaahi uike lahi mo ʻene faʻē taʻu fitungofulu mā hivá ʻi Sōleki Siti. Lolotonga ʻene ʻi aí, naʻá ne fononga mo ʻene faʻeé ki he Siteiki ʻOneitá ʻi he fakatonga ʻo ʻAitahoó ke lea ʻi ha konifelenisi ʻa e Fineʻofá.

Naʻe pehē ʻe Sina Pelēsenitia ʻi haʻane tohi ki hono tehina ko Susa Keití, “Naʻá ne kātekina lelei pē ʻa e fonongá, pea naʻá ne lea hangē ha ʻāngeló ki heʻene kau fineʻofá. ʻOku ou fuʻu laukau ʻaki ia.”

Ka ne kei hohaʻa pē ʻa Sina Pelēsenitia koeʻuhí ko e fakaʻau ke motuʻa ange ʻene fineʻeikí. Naʻe feʻunga mo ha kilomita nai ʻe tahaafe teau ʻa e mamaʻo ʻo Katisoni mei Sōleki Sití. Ka ʻi ai ha liliu fakafokifā ʻi he tuʻunga moʻui lelei ʻa e fineʻeiki ʻa Sina Pelēsenitiá, mahalo he ʻikai te ne toe lava ʻo sio ki ai kimuʻa peá ne hiki atú.27

Ka ʻi Katisoní, ne kei fakahoko pē ʻe Sina Pelēsenitia hono ngaahi fatongia ko e palesiteni ʻo e KMFKF (YLMIA) ʻo e Siteiki ʻAlapetá. Kuo ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe hongofulu mā fā mei hono kole ʻe Palesiteni Sione Teila ki hono husepānití, Sālesi Kaati, ke tataki ha kulupu ʻo e Kāingalotu mali tokolahí ki Kānata. Talu mei ai, kuo fokotuʻu ʻe he Kāingalotú ha ngaahi nofoʻanga lahi ʻi he fakatonga ʻo ʻAlapetá. Naʻe fokotuʻu ʻa e Siteiki Katisoní ʻi he 1895, pea hoko ʻa Sālesi ko e palesiteni. Neongo ne fakaofi ki he taimi ke ʻosi ai e fehikitaki holo ʻa e Kāingalotú, ka ne kei omi pē ha ngaahi fāmili mo ha ngaahi pisinisi ki he feituʻú, ʻo tokoni ke langa hake ʻa e Siasí.28 Naʻe tokolahi he taimí ni ha Kāingalotu kei talavou ne fakaʻau ke nau matuʻotuʻa ʻi he ʻēliá, pea naʻe mātuʻaki hohaʻa ʻaupito ʻa Sina Pelēsenitia kiate kinautolu.

Naʻe ʻikai tokolahi hono nofoʻi ʻo Katisoní, ka ne ʻikai ke pehē ai ʻoku ʻikai tokanga e kakai kei talavoú ki he ngaahi meʻa hangē ko e keimi paʻangá mo e tōtuʻa hono ngāue ʻaki ʻo e kava mālohí. Naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kakai lalahi ʻi he koló ʻa ia naʻá ne ʻiloʻí ne nau tā ha ngaahi sīpinga ʻikai lelei ki he toʻu tupu kei iiki angé.29

Naʻe mahino foki naʻe fie maʻu ke toe akoʻi lahi ange ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi Katisoni mo e ngaahi tūkui kolo kehé fekauʻaki mo e angamaʻá. Kimuʻa pea fakahoko ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí, naʻe maʻu ʻe he kau finemuí ha ngaahi faingamālie lahi ange ke mali pea taimi ʻe niʻihi ne nau mali ʻi ha taʻu kei siʻi ange. Ka neongo ia ʻi he taimi ní, hangē ne fiemālie ange ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ke toki mali kuo nau matuʻotuʻa pea niʻihi, tautautefito ki he kakai fefiné, ne ʻikai pē ke nau mali kinautolu. Naʻe ʻuhinga ʻeni, ne tokolahi ange e kakai kei talavou naʻe fie maʻu ke nau kei nofo angamaʻa pē ʻi ha vahaʻataimi fuoloa.30

Naʻe lave ʻa Sina Pelēsenitia ki he ngaahi palopalema ko ʻení ʻi ha fakataha mo e Ngaahi Uooti KMFKF mo e KMFKT (YMMIA) ʻo Katisoní ʻi he konga kimuʻa ʻo Meé. Naʻá ne fakatokanga ki he toʻu tupú ʻo pehē, “ʻOku faʻa ʻomi ʻe he ngaahi fiefia ʻi ha mōmenití ʻa e mamahi ʻi he toenga ʻo e moʻuí. ʻOku totonu ke tau fekumi ki he loto-fakatōkilaló mo e angaʻofá pea fakahoko ki he niʻihi kehé ʻa ia ʻoku tau fakaʻamu ke fakahoko kiate kitautolú.”31

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau mo māfana ko iá, naʻá ne kau atu foki ki ha ngaahi fakatahaʻanga lahi ʻo e Uooti KMFKF ʻo Katisoní. Ne fakataha e kautaha ko iá ʻi he efiafi Pulelulu kotoa pē. Naʻe faʻa tataki ʻe Mami ʻIpi, ko e palesiteni taʻu uongofulu mā tolu ʻo e kautaha ʻi he uōtí ʻa e ngaahi fakatahaʻangá, kae fakahoko ʻe he niʻihi kehé ʻa e ʻū lēsoní. Naʻe fakahoko fakahili māhina maʻu pē ʻe he kau finemuí ha fakatahaʻanga fakamoʻoni, ʻo ʻoange ha faingamālie ki he mēmipa takitaha ʻo e kulupú ke fakahoko ʻene fakamoʻoní ki he toengá.32

ʻI he kotoa ʻo e taʻu 1900, ne pulusi ʻe he Makasini ʻa e Finemuí (Young Woman’s Journal) ha ngaahi fakamatala konga kehekehe ʻe hongofulu mā ua ʻo ha ngaahi lēsoni naʻe ui ko e “Ngaahi Moʻoni Fakaeʻulungaanga maʻá e Kau Finemuí (Ethics for Young Girls).” ʻI he māhina kotoa naʻe ʻi ai ha lēsoni foʻou, ʻa ia ne takitaha faʻu ia ke tokoni ke fakafaikehekeheʻi ʻe he kau finemuí ʻa e totonú mei he halá. Naʻe kau ʻi he ngaahi tefito ne nau ako ki aí ʻa e faitotonú, mapuleʻi-kitá, loto-toʻá, angamaʻá mo e loto-ʻapasiá. Naʻe ʻi ai ha ngaahi fehuʻi lahi ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoni takitaha, ʻo ueʻi e kau finemuí ke toe vakaiʻi mo aleaʻi ʻa e naunaú.33

Naʻe tui ʻa Sina Pelēsenitia ʻe lava ʻe he toutou ʻalu maʻu pē ki he NGKMF (MIA) ʻo fakamālohia e toʻu tupú mo tākiekina ʻenau ngaahi ngāué ke lelei ange. Naʻe poupouʻi e kau finemuí ʻi he ngaahi fakatahaʻangá ke nau tuʻu mavahe mei he ngaahi meʻa fakamāmaní mo e fehalākí. Naʻe akoʻi kinautolu ʻe Sina Pelēsenitia, “ʻOku ʻikai totonu ke tau teitei maaʻi ʻa e moʻoní, pe ko hono fakahaaʻi ko ha kau Māmonga kitautolú.”34

Naʻá ne tapou foki ki heʻenau mātuʻá ke tataki kinautolu ʻi he hala ʻo e māʻoniʻoní. ʻI he konga kimuʻa ange ʻo e taʻu ko iá, lolotonga haʻane ʻaʻahi ki ha siteiki ʻi ʻAitahō, naʻá ne fanongo ki hano toutou lea ʻaki ʻe heʻene faʻeé ha meʻa naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ki he Fineʻofá ʻi Nāvū: “Tūtuuʻi ha ngaahi fakakaukau lelei ki he ʻatamai ʻo e fānaú. ʻOku nau fakatokangaʻi ʻetau sīpingá.” Naʻe tui ʻa Sina Pelēsenitia ʻoku ʻaonga foki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi Katisoni.

Naʻá ne fakamanatu ki he kau taki kehé ʻi Siulai, “ʻOku totonu ke tau tā ha ngaahi sīpinga lelei ki heʻetau fānaú, talitali lelei mo ʻofaʻi kinautolu, pea akoʻi kinautolu ke tafoki mei he kovi kotoa pē.”35


ʻI he efiafi ʻo e ʻaho 10 ʻo Tīsema, 1900, ko e toki vakai ia ʻa Siaosi Q. Kēnoni ki he ʻOtu Motu ʻo Hauaiʻí talu mei heʻene ngāue fakafaifekau ai ʻi he 1850 tupú. ʻI heʻene taʻu uongofulu mā tolú, naʻá ne hoko ko e siʻisiʻi taha ʻi he ʻuluaki kau faifekau ʻo e Siasí ne fakafolau atu ki he ngaahi ʻotu motú. ʻI he taimi ní, ʻi heʻene hoko ko ha tokoni ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻá ne foki ke fakamanatua ʻa e taʻu nimangofulu ʻo ʻene tūʻutá mo e kamataʻanga ʻo e Siasí ʻi Hauaiʻí.36

Hili ha ngaahi houa siʻi mei he vakai ʻa Siaosi ki he ʻotu motú, ne tūʻuta atu ʻa Siaosi mo hono kaungā fonongá ki Honolulu ʻi he motu ko ʻOahú. Naʻá ne mohe ai he pō ko iá mo ha ongo mēmipa ʻo e Siasí ko ʻĒpalahame mo Mineva Fenanitesi pea ʻalu ʻi he ʻaho hono hokó ki ha kātoanga kai mo ha Kāingalotu nai ʻe toko tahaafe ʻi ha fale fakatahaʻangá. Naʻe kau ʻi he kakai ne omí ha niʻihi ne papitaiso ʻe Siaosi lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú. Pea niʻihi ko e fānau pe makapuna ʻo e kakai naʻá ne akoʻí.37

Naʻe ʻā hake ʻa Siaosi ʻi he pongipongi hokó, ʻaho 12 ʻo Tīsemá, mo ʻene faingataʻaʻia ke lea ki he kakai Hauaiʻí ʻi he kātoanga fakamanatú. ʻI heʻene kei hoko ko ha faifekau kei talavoú, naʻe saiʻia e kakaí ai ʻi heʻene pōtoʻi lea mo tohi ʻi he lea faka-Hauaiʻí. Ka kuo tātaaitaha haʻane toe fakaʻaongaʻi ia talu ʻene foki ki ʻapí, pea naʻá ne hohaʻa he taimí ni ʻe fakatupu mamahi ki he Kāingalotú ʻene ʻikai lava ʻo lea faka-Hauaiʻi leleí.38

Naʻe fakahoko ʻa e kātoangá ʻi ha fale heleʻuhila foʻou ʻi Honolulu. Naʻe fakakau mai ʻe he kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí ha kau ʻokesitulā lelei, kuaea ʻe ua mei Honolulu mo Laʻie, mo ha ngaahi kulupu mūsika kehe. ʻI ha fale fakapuleʻanga ofi mai pē, naʻe teuteuʻi ai ʻe he Kāingalotú ha maʻuʻanga meʻatokoni lahi ʻo e ngaahi meʻakai faka-Hauaiʻí mo fakaafeʻi e tokotaha kotoa pē ʻi he koló ke kau ange. Kia Siaosí, hangē ne kau kotoa ange e fonuá ki he kātoangá.39

ʻI he hokosia ʻa e taimi ke lea ai ʻa Siaosí, naʻe kamata ʻene leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻo talanoa fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, ʻi he taimi ne liʻaki ai ʻe ha niʻihi tokolahi ʻo hono ngaahi hoa ngāué ʻa e ngāué pea ʻikai ha teitei tokanga ʻa e kakai ne lea faka-Pilitāniá ki he ongoongoleleí. Ne pehē ʻe Siaosi, “Ko e taimi ia ne u tuʻu hake ai peá u fakapapauʻi kiate au te u nofo ʻi he ngaahi motú ni mo ngāue ʻi hono kakaí.”40

ʻI he lea ʻa Siaosí, naʻá ne ongoʻi mālohi hono nofoʻia ia ʻe he Laumālié. Ne kamata ke ne manatuʻi e ngaahi lea faka-Hauaiʻí, pea fakaʻau ke mōlia atu ʻene ongoʻi faingataʻaʻiá ʻi he kamata ke ne lea ʻi he lea faka-fonuá. Naʻe toe ofo mo fiefia ʻa e Kāingalotu Hauaiʻí. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha, “He toki meʻa fakafiefia ʻene manatuʻi ʻetau lea faka-fonuá ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ʻení!”41

Ne hoko atu e kātoangá ki he ʻaho hono hokó, pea naʻe lea ʻa Siaosi ki he Kāingalotú ʻi he loto-falala moʻoni ʻi heʻenau lea faka-fonuá. Naʻá ne talaange kiate kinautolu, “ʻOku ou ongoʻi he ʻahó ni ʻo makehe ange mei ha toe ʻaho ʻa e ngaahi haʻi ʻokú ne fakatahaʻi e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻA ia ʻoku omi ai ʻa e kakaí ke tui ki he ongoongoleleí pea fakauku hifo kinautolu ʻi he ngaahi vai ʻo e papitaisó, ʻo nau tupulaki ai ke feʻofaʻaki.”42

Naʻe nofo ʻa Siaosi mo e Kāingalotú ʻo laka siʻi hake he uike ʻe tolú ʻi Hauaiʻi. Lolotonga ʻene kei ʻi he motu ko Mauí, naʻá ne ʻaʻahi ki he kolo ko Uailukú, ʻa ia naʻá ne aʻusia ai ʻene fuofua lavameʻa ko ha faifekaú. Naʻe liliu lahi e koló ʻo ʻikai ke ne mei fakatokangaʻi ha meʻa, ka ne faingofua pē ke ne maʻu e nofoʻanga ʻo hono ongo kaungāmeʻa ko Sonatane mo Kiti Napelá, ʻa ia ne na fakatou mālōlō ʻi ha taʻu nai ia ʻe hongofulu kimuʻa. Ne hangē e ongo tautehina Napelá ko ha fāmili kia Siaosí, pea ne hoko ʻa Sonatane ko e kaungā liliu lea kiate ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná.43

ʻI he ʻaʻahi ʻa Siaosi ki he ngaahi motú, naʻá ne maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa foʻou tokolahi, kau ai ʻa Tomiso Katisunuma, ko ha tangata Siapani naʻá ne kau ki he Siasí lolotonga ʻene ako ʻi he Kolisi Ako Ngoue ʻo ʻIutaá. Naʻá ne fetaulaki foki mo ha Kāingalotu ne teʻeki pē ke nau maʻu e ngaahi ouau ʻo e temipalé, neongo ʻenau moʻui faivelengá. Ne ongo kiate ia honau tūkungá, peá ne poupouʻi kinautolu ke moʻui taau ke hū ki he temipalé mo fakaʻaongaʻi ʻa e tuí ke ueʻi ʻe he ʻEikí ʻEne palōfitá ke ʻomi e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé kiate kinautolu.44

ʻI he ʻaho ne foki ai ʻa Siaosí, ne lōnuku mai ha Kāingalotu ʻe laungeau mo ha kau ifi fakalotofonua ʻo fakafetaulakiʻi ʻene salioté ki he uafu ʻi Honolulú. ʻI heʻenau fakahaaʻi fakaʻosi ʻenau ʻofá, ne fakavave mai ha fānau mo ha Kāingalotu matuʻotuʻa ʻe toko uongofulu nai ʻo fakakahoa ʻaki ia ha ngaahi kahoa lanu kehekehe mo fakaʻofoʻofa. Naʻá ne kaka hake leva ki he vaká, pea ifi ʻe he kau ifí ha fasi fakamāvae.

ʻI he vakai ʻa Siaosi ki mui ki he Kāingalotú ʻi he uafú, naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai te nau teitei ngalo ʻiate ia. Ne nau ui kiate ia ʻi hono fakahaaʻi ʻenau ʻofá mo e fakamāvaé, “Aloha nui.” “Aloha nui.”45


“Kuo aata mai he ʻahó ni ha senituli foʻou ki he māmaní.”

Naʻe ongo e leʻo ʻo LiuLoi Sinoú ʻi he kotoa ʻo e Tāpanekale Sōlekí ʻi heʻene lau e lea kamata ʻo ha pōpoaki ne hiki ʻe heʻene tamaí, Lōlenisou Sinou, ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní.46

Ko e ʻaho 1 ia ʻo Sānuali, 1901, ko e fuofua ʻaho ʻo e senituli uongofulú. Naʻe mātuʻaki momoko ʻaupito e ʻeá ʻi tuʻa, ka naʻe mavahe ha kakai ʻe toko fāafe tupu mei he māfana ʻo honau ngaahi ʻapí ʻi he pongipongi ko iá ke fakafiefiaʻi e ʻahó ʻi ha fakataha makehe mo e palōfitá, kau taki māʻolunga kehé mo e Kuaea Tāpanekalé. Naʻe teuteuʻi foki ʻa e Tāpanekalé ki he polokalamá, pea ne tautau mei he ngaahi paipa ʻo e ʻōkaní ha sisi ʻuhila naʻe sipelaʻi ai ʻa e ngaahi lea “Talitali Lelei Kimoutolu.”47

Naʻe tangutu mei he tuʻunga malangá, ʻo ʻikai fuʻu mamaʻo mei he feituʻu ne tuʻu ai ʻa LiuLoí, ʻa Palesiteni Sinou, ʻa ia ne uesia hono leʻó ʻi he hulufau ʻo e momokó. Naʻá ne fakafanongo lelei fakataha mo e Kāingalotu ʻi he lokí ki hono lau ʻe LiuLoi ʻa e pōpoakí. Naʻe fakahingoa nounou ia ko e “Pōpoaki ki he Māmaní,” ʻa ia naʻe fakamatala ai fekauʻaki mo e ngaahi ʻilo fakasaienisi fisifisimuʻa mo e ngaahi fakalakalaka fakatekinolosia ʻi he taʻu ʻe teau kuo ʻosí pea fakahaaʻi ai e loto-vēkeveke ʻa Palesiteni Sinou ki he senituli foʻoú.

Naʻá ne kole ki he kau taki ʻo e māmaní ʻi he pōpoakí ke nau siʻaki ʻa e taú pea fekumi ki he “tuʻunga lelei ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá” kae ʻikai ko hono “fakahīkihikiʻi ʻo ha matakali pe fakalahi ʻo ha puleʻanga.” Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi homou ʻaofi nimá ʻa e mālohi ke tofa ʻa e hala ki he hāʻele mai ʻa e Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻí, ʻa ia ʻokú Ne puleʻi ʻa e kotoa ʻo e māmaní.” Naʻá ne tapou kiate kinautolu ke poupouʻi ʻa e melinó, fakangata ʻa e ngaohikoviá pea ngāue fakataha ke fakangata ʻa e tukuhausiá mo hiki hake ʻa e kakai tokolahi naʻe faingataʻaʻiá.

Naʻá ne kole foki ki he kakai koloaʻiá mo e masivá fakatouʻosi ke nau fekumi ki ha founga lelei mo angaʻofa ange ʻo e moʻuí. Naʻá ne pehē ki he masivá, “ʻOku ofi mai [homou] huhuʻí. Mou fakapotopoto ʻi he taimi hoʻomou koloaʻiá.” Ki he koloaʻiá, naʻá ne faleʻi kau ki he faʻa foakí ʻo pehē: “Fakaava atu homou ngaahi tauhiʻanga meʻá, foaki hoʻomou paʻangá pea kau ki he ngaahi kautaha te ne foaki ha ngāue maʻá e hala ngāué mo fakafiemālieʻi ʻa e taʻefiemālie ʻoku tākiekina ki he kākā mo e kovi ʻokú ne fakamalaʻiaʻi homou ngaahi puleʻanga mālohí mo ne fakakoviʻi e ʻātakai lelei ʻoku mou ʻi aí.”

Naʻá ne fakamoʻoni ki he ʻEikí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sinou, “Kuo pau ke Ne fakahoko ʻEne ngāué, pea ʻe fakaʻilongaʻi ʻi he senituli hono uongofulú ʻene tupulakí.”

Fakaʻosí, naʻá ne tāpuekina e kakai ʻo e māmaní, ʻi he ngaahi feituʻu pē ne nau ʻi aí. Naʻá ne pehē, “Fakatauange ke faitāpuekina kimoutolu mei he langí. ʻOfa ke tekeʻi atu ʻe he maama ʻo e moʻoní ʻa e fakapoʻulí mei homou ngaahi laumālié. ʻOfa ke tupulaki ʻa e māʻoniʻoní pea hōloa ʻa e faiangahalá, pea ke hokohoko atu pē ʻetau moʻuí. Fakatauange ke ikunaʻi ʻe he fakamaau totonú ʻa e koví pea kapusi ia ki tuʻa.”

Naʻá ne pehē, “Tuku ke hoko e ngaahi fakakaukaú ni, ko e leʻo ʻo e ‘kau Māmongá’ ʻi he ʻotu moʻunga ʻo ʻIutaá, ʻalu atu ki he māmaní kotoa, pea fakahaaʻi ke ʻilo ʻe he kakai kotoa ko ʻetau fakaʻamú mo hotau misioná ʻa e tāpuaki mo hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.”48

  1. George T. Judd, “New Zealand Mission,” Deseret Evening News, Jan. 14, 1899, 15.

  2. George T. Judd, “New Zealand Mission,” Deseret Evening News, Jan. 14, 1899, 15; “Mission Fields,” Deseret Evening News, Jan. 7, 1899, 15; Stevenson, Journal, Oct. 29 and 30, 1898.

  3. Stevenson, Journal, Nov. 10, 1898; George T. Judd, “New Zealand Mission,” Deseret Evening News, Jan. 14, 1899, 15.

  4. George T. Judd, “New Zealand Mission,” Deseret Evening News, Jan. 14, 1899, 15; Stevenson, Journal, Nov. 25, 1898.

  5. “Maori Chief Returns Home,” Deseret Evening News, May 13, 1899, [17]; Ezra T. Stevenson to Wilford Woodruff, June 9, 1898, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL; Stevenson, Journal, Mar. 5 and 26, 1899.

  6. “Maori Chief Returns Home,” Deseret Evening News, May 13, 1899, [17]; Stevenson, Journal, Apr. 17, 1899. Tefito: New Zealand (Nuʻu Sila)

  7. Widtsoe, In a Sunlit Land, 53–58; “A Union of Art and Science,” Young Woman’s Journal, July 1898, 9:332; “In the European Mission,” Deseret Weekly, Sept. 17, 1898, 437; Kertz-Welzel, “The Singing Muse?,” 8; Coray, “Emma Lucy Gates (Bowen),” 4, 12–13; John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, Apr. 2, 1899; Leah Dunford Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, Apr. 21, 1899, Widtsoe Family Papers, CHL.

  8. Widtsoe, In a Sunlit Land, 53–55, 63–64, 67; “A Union of Art and Science,” Young Woman’s Journal, July 1898, 9:332. Tefito: John and Leah Widtsoe (Sione mo Lia Uitisou)

  9. Statistical Report of the European Mission,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Feb. 15, 1900, 62:103; Arnold H. Schulthess to Conference Presidents and Presiding Elders, June 21, 1899, Arnold H. Schulthess Papers, CHL; Der Stern, Jan. 1, 1898, 1; Scharffs, Mormonism in Germany, 46–51.

  10. Swiss-German Mission, Office Journal, Apr. 14, 1899, 4; Peter Loutensock to George Reynolds, Mar. 4, 1898; Peter Loutensock to Wilford Woodruff, Apr. 24, 1898, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 67–68; Scharffs, Mormonism in Germany, 46–51. Tefito: German (Siamane)

  11. Coray, “Emma Lucy Gates (Bowen),” 12–13; Leah Dunford Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, July 1899; John A. Widtsoe to Leah Dunford Widtsoe, Aug. 24, 1899; Leah Dunford Widtsoe to John A. Widtsoe, Sept. 5–9, 1899, Widtsoe Family Papers, CHL; Leah Dunford Widtsoe to Susa Young Gates, Sept. 10–Oct. 19, 1899, Family Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL.

  12. John A. Widtsoe to Leah Dunford Widtsoe, Sept. 16, 1899, Widtsoe Family Papers, CHL.

  13. John A. Widtsoe to Leah Dunford Widtsoe, Nov. 20, 1899; Leah Dunford Widtsoe to John A. Widtsoe, [Nov. 21, 1899], Widtsoe Family Papers, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 57.

  14. Widtsoe, In a Sunlit Land, 57; John A. Widtsoe to Leah Dunford Widtsoe, Telegram, Nov. 20, 1899; Leah Dunford Widtsoe to John A. Widtsoe, [Nov. 21, 1899], Widtsoe Family Papers, CHL. Ne fakatonutonu e konga leá ke mahino ange; naʻe ʻi he tohi totonú ʻa e “magda ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻotuá.”

  15. “Objections Made to Mr. Roberts,” Deseret Evening News, Dec. 4, 1899, 1; Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 418; Brackenridge, “William R. Campbell,” 140.

  16. “Roberts and Baskin Sweep Everything,” Salt Lake Herald, Nov. 9, 1898, 1; Francis Marion Lyman, Journal, Aug. 4 and Sept. 14, 1898; Bitton, Ritualization of Mormon History, 157–59.

  17. “What the Nation Thinks on the Roberts Case,” Salt Lake Tribune, Dec. 4, 1898, 17; “Opposition to Roberts Because He Is a Mormon,” Salt Lake Herald, Dec. 13, 1898, 1; Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 418; Brackenridge, “William R. Campbell,” 106–15. Tefito: B. H. Roberts (B. H. Lōpeti)

  18. Brackenridge, “William R. Campbell,” 113–19, 137–40; hangē ko ʻení, vakai foki, “Roberts’s Election to Congress,” New York Journal and Advertiser, Jan. 2, 1899, 4; “Mormon Apostle Reveals the Truth,” New York Journal and Advertiser, Jan. 5, 1899, 6; mo e “Crush the Harem,” New York Journal and Advertiser, Jan. 27, 1899, 7.

  19. “Objections Made to Mr. Roberts,” Deseret Evening News, Dec. 4, 1899, 1; Congressional Record [1900], volume 33, 3–5.

  20. Congressional Record [1900], volume 33, 47–49.

  21. “Before the Committee,” Evening Times (Washington, DC), Dec. 9, 1899, 2; “Roberts Excluded,” Evening Times, Jan. 26, 1900, 1; “The Roberts Case,” National Tribune (Washington, DC), Dec. 28, 1899, 2; “The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics Essays, ChurchofJesusChrist.org/study/manual/gospel-topics-essays; Congressional Record [1900], volume 33, 1075, 1215–16. Tefito: Ngaahi Faʻunga Fakalao mo Fakapolitikale ʻo ʻAmeliká

  22. Joseph F. Smith, Journal, Jan. 24, 1900; George Q. Cannon, Journal, Feb. 6, 1900; Lund, Journal, Dec. 28, 1899; Wells, Diary, volume 24, Nov. 19, 1899; hangē ko ʻení, vakai foki ki he “Roberts Excluded,” Evening Star (Washington, DC), Jan. 26, 1900, 1; “Exclude,” Wichita (KS) Daily Eagle, Jan. 26, 1900, 1; mo e “Roberts Excluded from the House,” Seattle (WA) Post-Intelligencer, Jan. 26, 1900, 1.

  23. The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics Essays, ChurchofJesusChrist.org/study/manual/gospel-topics-essays; Hardy, Solemn Covenant, 285.

  24. Cannon, “Beyond the Manifesto,” 30–36; Hardy, Solemn Covenant, 182–88, 206–27, appendix 2; “The Manifesto and the End of Plural Marriage,” note 36, Gospel Topics Essays, ChurchofJesusChrist.org/study/manual/gospel-topics-essays. Ko e kau ʻaposetolo ʻe toko faá ko Sione W. Teila, ʻĒpalahame H. Kēnoni, Siaosi Tisiteila, mo Mataiasi F. Kauli. Ne ʻi ai mo ha kau ʻaposetolo kehe ʻe toko fā ne toe mali mo ha uaifi tokolahi foʻou ʻi he vahaʻa ʻo e 1900 ki he 1904: Pilikihami ʻIongi ko e Siʻí., Malina W. Melili, ʻĒpalahame O. Utalafi, mo Latisā Koloasoni. Tefito: Plural Marriage after the Manifesto (Mali Tokolahi hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí)

  25. The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics Essays, ChurchofJesusChrist.org/study/manual/gospel-topics-essays; Cannon, “Beyond the Manifesto,” 30–36; Hardy, Solemn Covenant, 206–32; see also Alexander, Things in Heaven and Earth, 326–28.

  26. Lund, Journal, Dec. 28, 1899; Wells, Diary, volume 24, Nov. 19, 1899; Francis Marion Lyman, Journal, Jan. 26, 1900. Tefitó: Political Neutrality (Tuʻu Tauʻatāina Fakapolitikalé)

  27. Zina Young Card to Susa Young Gates, Apr. 22, 1900, General Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL; “Logan,” Deseret Evening News, Mar. 31, 1900, 7; “Oneida Stake Conference,” Woman’s Exponent, May 15, 1900, 28:135–36. Tefito: Sina Taianitā Hanitingitoni ʻIongi

  28. Kau Māʻoniʻoní, voliume 2, vahe 36; Doig and Stone, “The Alberta Settlement,” 58–61, 69–71, 79–85, 99; Sherlock, “Mormon Migration and Settlement after 1875,” 64–65. Tefitó: Kānata

  29. Cardston Ward, Relief Society Minutes and Records, July 5, 1900, 73; Oct. 4, 1900, 87; Jan. 3, 1901, 95.

  30. Daynes, More Wives Than One, 92–94; Daynes, “Single Men in a Polygamous Society,” 90–93.

  31. Cardston Ward, Young Women’s Mutual Improvement Association Minutes, May 6, 1900, 372.

  32. Cardston Ward, Young Women’s Mutual Improvement Association Minutes, May 6–Sept. 26, 1900, 371–85.

  33. Ethics for Young Girls,” Young Woman’s Journal, Jan.–Dec. 1900. Tefitó: ʻŪ Nusipepa ʻa e Siasí

  34. Cardston Ward, Young Women’s Mutual Improvement Association Minutes, May 6, 1900, 372; June 6, 1900, 377–78.  

  35. Oneida Stake Conference,” Woman’s Exponent, May 15, 1900, 28:136; Cardston Ward, Relief Society Minutes and Records, July 5, 1900, 73.

  36. George Q. Cannon, Journal, Nov. 22 mo e Dec. 10, 1900; Kau Māʻoniʻoni, voliume 2, vahe 9–11. Tefitó: Hauaiʻi

  37. George Q. Cannon, Journal, Dec. 10 and 11, 1900; Jan. 5, 1901; Walker, “Abraham Kaleimahoe Fernandez,” [2]; “Pres. Cannon and Party Return,” Deseret Evening News, Jan. 16, 1901, 8.

  38. Kau Māʻoniʻoni, voliume 2, vahe 9–11, 39, mo e 44; George Q. Cannon, Journal, Nov. 22 mo e Dec. 12, 1900; George Q. Cannon to Lorenzo Snow and Joseph F. Smith, Dec. 14, 1900, First Presidency General Authorities Correspondence, CHL.

  39. George Q. Cannon, Journal, Dec. 12, 1900; Angell, Theaters of Hawai‘i, 16–17; “President Cannon Celebrates Semi-centennial in Hawaii,” Salt Lake Herald, Dec. 25, 1900, 6; “Pres. Cannon and Party Return,” Deseret Evening News, Jan. 16, 1901, 8.

  40. George Q. Cannon to Lorenzo Snow and Joseph F. Smith, Dec. 14, 1900, First Presidency General Authorities Correspondence, CHL; “President Cannon Celebrates Semi-centennial in Hawaii,” Salt Lake Herald, Dec. 25, 1900, 6.

  41. George Q. Cannon, Journal, Dec. 12, 1900; George Q. Cannon to Lorenzo Snow and Joseph F. Smith, Dec. 14, 1900, First Presidency General Authorities Correspondence, CHL; “Pres. Cannon and Party Return,” Deseret Evening News, Jan. 16, 1901, 8. Tefito: Meʻafoaki ʻo e Lea ʻi he Ngaahi Lea Kehekehe

  42. “President Cannon Celebrates Semi-centennial in Hawaii,” Salt Lake Herald, Dec. 25, 1900, 6; George Q. Cannon, Journal, Dec. 13, 1900.

  43. George Q. Cannon, Journal, Dec. 28, 1900; “Napela, Jonathan (Ionatana) Hawaii,” mo e “Napela, Kitty Richardson,” Biographical Entries, Journal of George Q. Cannon website, churchhistorianspress.org; Kau Māʻoniʻoni, voliume 2, vahe 10–11 mo e 31. Tefito: Sonatane Napela

  44. Takagi, Trek East, 19–20; George Q. Cannon, Journal, Dec. 30, 1900, mo e Jan. 4, 1901.

  45. George Q. Cannon, Journal, Jan. 5, 1901; “Pres. Cannon and Party Return,” Deseret Evening News, Jan. 16, 1901, 8. Tefitó: George Q. Cannon (Siaosi Q. Kēnoni)

  46. Snow, Greeting to the World by President Lorenzo Snow, [1]; “Special New Century Services,” Deseret Evening News, Jan. 1, 1901, 5.

  47. “Special New Century Services,” Deseret Evening News, Jan. 1, 1901, 5.

  48. “Special New Century Services,” mo e “Greeting to the World,” Deseret Evening News, Jan. 1, 1901, 5; Snow, Greeting to the World by President Lorenzo Snow, [1]–[3].