Hisitōlia ʻo e Siasí
37 ʻI he Loto-Moʻoni


“ʻI he Loto Moʻoni,” Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2022)

Vahe 37: “ʻI he Loto-Moʻoni”

Vahe 37

ʻI he Loto-Moʻoni

ʻĪmisi
fānau ako māʻolunga ʻoku nau hū ki ha falelotu ʻo e Siasí ʻi he hengihengí

ʻI Māʻasi ʻo e 1953, naʻe hū mai ai ki tuʻa e finemui taʻu uofulu mā taha ko ʻInisi Lēmaní mei hono ʻapí ki he ʻea momoko ʻi Penipeiki, LFS (Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané). Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai loto ʻene ongomātuʻá ki he feituʻu naʻe ʻalu ki aí. Naʻe ʻosi kovi feʻunga pē ʻa e kau ki ha siasi foʻoú. Ka ko e ʻalu ki he vai mokoʻīʻī ʻo e Vaitafe Saleí? Naʻe kei vaivai pē ʻa ʻInisi mei he mahaki fatafata vaivaí, pea naʻe manavasiʻi ʻene ongomātuʻá ki heʻene tuʻunga moʻui leleí.

Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke ne loto-siʻi. Kuo taʻu lahi ʻene fakataha mo e Kāingalotu ʻo e Kolo Penipeikí. Faifai kuo taimi ke ne papitaiso.

Naʻe kamata ke mamalu e poʻulí ʻi he fakataha mai ʻa ʻInisi mo e kiʻi kulupu tokosiʻi ne teuteu ki he ouau papitaisó. Naʻá ne fakatokangaʻi ha taha ʻo kinautolu—ko Henelī Pukahaati, ko ha faifekau naʻe ngāue ʻi he Kolo Penipeikí ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá. Naʻá ne ueʻi e loto ʻo e meimei tokotaha kotoa pē naʻá ne fetaulaki mo iá, ka naʻe teʻeki maheni ʻa ʻInisi mo ia.1

Talu mei hono maʻu ʻe Henelī hono uiuiʻi foʻou ʻi he kau palesitenisī fakamisioná, mo ʻene hoko ko ha tokotaha naʻe siofi ʻe he kau polisi fufū ʻa e LFS. Neongo ne ʻosi tali fakalao ʻe he puleʻanga Siamane Hahaké ʻa e Siasí, ka naʻe vilitaki e kau ʻōfisá ke taʻofi hono fakaʻaongaʻi ʻe Henelī ʻa e hingoa “Misiona Siamane Hahaké” pea taʻofi kotoa e ngaahi ʻekitivitī malanga fakafaifekaú. Naʻe loto lelei ʻa Henelī ki he ngaahi fiemaʻu ko ʻení, ka koeʻuhí naʻá ne faʻa fefonongaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo Siamane Hahake mo Siamane Hihifó ke fetuʻutaki mo e kau taki ʻo e Siasí, naʻe kei siofi pē ia ʻe he puleʻangá. Naʻe ʻosi mahamahalo ʻa e Polisi Fufū Fakapuleʻangá (Stasi) ko ha mataki ia pea ui ia ko ha “fili ʻo e siteití.”2

Naʻe papitaiso foki mo ha taha ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo ʻInisí, ko ha finemui ko ʻĒlika Sasi, ʻi he pō ko iá. Naʻe kaungāʻapi ʻa ʻInisi mo ʻĒlika. ʻI he ngaahi taʻu faingataʻa hili e Tau Lahi ʻa Māmani Hono Uá, ne tokolahi ha kakai ʻi honau kaungāʻapí ne nau fakahaaʻi ʻenau tokanga ki he Siasí. Ka ʻi he fakalau ʻa e taimí pea ʻikai toe fie maʻu ʻe he kakaí e tokoni meʻakai mo e ngaahi naunau ʻa e Siasí, naʻe ʻikai toe maʻulotu ha tokolahi ʻo kinautolu. Naʻe kau ʻa ʻInisi mo ʻĒlika ʻi he kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e toʻu tupú naʻe nofo peé, ʻo fakaʻau ke ofi ange ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e NGKMF lolotonga e uiké mo e houalotu sākalamēnití ʻi he ngaahi efiafi Sāpaté.

Naʻe puli ʻaupito e huelo ʻo e laʻaá ʻi he taimi naʻe aʻu atu ai e kulupú ki he kauvai ʻo e Saleí. Naʻe fakapuliki ʻe he ngaahi ʻaó ʻa e māhiná, pea eʻa hake ha ngaahi konga ʻaisi ʻe niʻihi ʻi he fukahi vaitafe fakapoʻulí. Naʻe aʻa atu ha faifekau Siamane ko Ulofikengi Susi, ki he loto vaí. ʻI he hopo atu ʻa e ʻuluaki taha ʻo e toko nima ke papitaisó ʻo muimui atu ʻiate iá, naʻe hopo hake e māhiná mei mui ʻi he ngaahi ʻaó. Naʻe tapa ʻi he fukahi vaí hono hueló ʻo hangē hano fakahaaʻi ʻoku finangalo lelei ki ai ʻa e ʻOtuá. Naʻe tatali ha kakai tokosiʻi ʻi he kauvai ʻo e vaitafé, kuo nau mateuteu ke kofukofuʻi e mēmipa foʻou kotoa pē ʻi ha sipi kafu.3

Ne ʻikai fuoloa kuo hopo atu ʻa ʻInisi ki he vaitafé. ʻI he taimi naʻe ʻohake ai ia ʻe ʻEletā Susi mei he vaí, naʻá ne hoko ko ha tokotaha foʻou.

Hili e papitaisó, naʻe foki e kiʻi kulupú ki he falelotu ʻo e koló, ko ha falekoloa tatā naʻe fakaleleiʻi ke fakahoko ai e ngaahi houalotu sākalamēnití mo e ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpaté. ʻI he hoko mai ʻa e taimi ke fakamaʻu ai ʻa ʻInisi ko ha mēmipa ʻo e Siasí mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe hilifaki ʻe Henelī Pukahaati hono ongo nimá ki hono ʻulú ʻo ne lea ʻaki e ngaahi lea ʻo e tāpuakí.

Naʻe teʻeki fakatokangaʻi fēfē ʻe Henelī ʻa ʻInisi lolotonga e taimi naʻá ne ngāue ai ʻi hono koló. Ka ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻá ne hiki ha fakamatala fekauʻaki mo ia ʻi heʻene tohinoá.

Naʻá ne fakamatalaʻi naʻe fai ʻe ha kakai ʻe toko nima ha ngaahi fuakava mo ʻenau Tamai Hēvaní ʻi he pō ko iá. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻá ku ʻiloʻi kotoa kinautolu mei heʻeku ngāue ʻi Penipeikí. ʻOku ou maʻu ha loto falala ʻoku pau kia ʻInisi Lēmani.”4


ʻI he konga kimui ʻo e taʻu ko iá, ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1953, naʻe kamataʻi ʻe Neni Hanitā e ʻaho kotoa pē ʻo e uiké ʻi he founga tatau. ʻI he ono hengihengí ʻi he pongipongi kotoa pē, naʻá ne ʻi he falelotu ai ʻo hono uōtí ʻi Seni Tieko, Kalefōnia, ʻo akoʻi e seminelí ki ha toʻu tupu ʻe toko uofulu mā nima nai. Naʻe hā meia Neni ko ha tokotaha naʻe manako ki he talanoá mo pau ʻene fakakaukaú. Ka ʻi lotó naʻe ʻikai ke ne maʻu ha loto fakapapau. Naʻá ne akoʻi ha kalasi ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe naʻe moʻoni e tohí.5

Naʻe fiefia ʻa Neni, ko ha faʻē naʻe ʻi ai ʻene fānau ʻi he ako māʻolungá, ʻi he taimi naʻe fuofua kamata ai ʻa e polokalama semineli pongipongí. Naʻe tupulaki e Siasí ʻi he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití talu mei he fakaʻosinga ʻo e taú. Naʻe tupu mei he fekeʻikeʻí ha maʻu ʻe he kakai ʻAmeliká ha fakakaukau foʻou ki he mahuʻinga ʻo e fāmilí mo e tuí, pea naʻe fie maʻu ʻe he Kāingalotu ʻi Kalefōniá, ʻa ia ko honau tokolahí naʻe omi mei ʻIutā, ke ʻaonga ki heʻenau fānaú e ngaahi polokalama kotoa ʻa e Siasí. ʻI ʻEpeleli 1950, naʻe kole ai ʻe ha siteiki ʻe hongofulu ʻi he Fakatonga ʻo Kalefōniá ki he Poate Ako ʻa e Siasí ke tokoniʻi kinautolu ke kamata ha polokalama semineli ʻi honau feituʻú maʻá e fānau ako ʻi he akoʻanga māʻolungá. Naʻe loto ʻa Lei Sōnasi, ko ha faiako semineli ʻi Lōkani ʻi ʻIutā, ke hiki ki Losi ʻEniselesi ʻo kamataʻi e polokalamá.

Naʻe ʻalu e fānau ako ʻa Lei ʻi ʻIutaá ki he seminelí lolotonga e ʻahó ʻi ha fale ofi ki honau ʻapiakó. ʻI Kalefōniá, ʻa ia naʻe tokosiʻi ange ai e Kāingalotu ne nofo vāvāofi aí, naʻe ʻikai faʻa malava e ngaahi fokotuʻutuʻu peheé ia. Hili hono saveaʻi e mātuʻá mo e kau taki ʻo e Siasí, naʻe ʻilo ʻe Lei ko e taimi pē ʻe lava ke fai ai e seminelí ko e kimuʻa pea fai e akó. Kuo pau ke akoʻi ʻe he Kāingalotu fakalotofonuá ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi kalasí koeʻuhí he ʻikai lava ke fakangāueʻi ʻe he Siasí ha kau faiako semineli taimi kakato tokolahi ʻi Kalefōnia.

Naʻe pehē ʻe ha mātuʻa ʻe niʻihi, “He ʻikai teitei lava ia!” pea fakapapau ha mātuʻa ʻe niʻihi he ʻikai ʻā ʻenau fānaú ʻanautolu ʻoku teʻeki hopo e laʻaá ʻo ʻalu ki ha kalasi lēsoni fakalotu ʻi honau ʻapi siasí. Ka naʻe tupulaki e semineli pongipongí ʻi he Faka-Tonga ʻo Kalefōniá. Hili pē ha taʻu ʻe tolu, naʻe laka hake he fānau ako ʻe toko tahaafe nimangeaú naʻe kau ʻi he ngaahi kalasi ʻe nimangofulu mā fitu.6

Neongo naʻe vēkeveke ʻa Neni ʻi he polokalama semineli pongipongí, ka naʻe ʻikai ke ne fiefia ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai ia ʻe Tēvita Milinei, ko ha tokoni ʻi he kau pīsopelikí, ke ne akoʻi e kalasí.

Naʻá ne tali ange, “He ʻikai ke u lava ia ʻe au.” Naʻá ne fiefia ʻi he seminelí ʻi heʻene tupu hake ʻi he loto kolo ʻo ʻIutaá, ka naʻe ʻikai haʻane tuʻunga ako fakataukei pea ʻikai haʻane tuʻunga ako fakaʻunivēsiti.7

Naʻe kole ange ʻe Tēvita ke talanoa kia Lei Sōnasi, ʻa ia naʻá ne fokotuʻu ange ke talanoa mo Uiliami Pēleti, ko e tokoni palesiteni ʻi he Potungāue Ako ʻa e Siasí. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Uiliami naʻá ne moʻui līʻoa mo feʻunga ʻaupito—ko e tokotaha pē ia naʻá na fekumi ke ne akoʻi e Tohi ʻa Molomoná.

“ʻA e meʻa taʻeoli ko iá?” Naʻe ʻohovale ʻa Neni mo pehē ange. “He ʻikai ke u lava ʻe au ʻo akoʻi ia. Kuo teʻeki ai ʻosi ia ʻi heʻeku lau koeʻuhí kuó u faʻa ngata maʻu pē au ʻia ʻĪsaia.”

Naʻe sio fakamamaʻu atu ʻa Uiliami ki hono matá. “Sisitā Hanitā, ʻoku ou fie fai atu ha palōmesi. Kapau te ke lau e tohí ʻi he loto fakamātoato pea kapau te ke lotua ia ʻi hoʻo lau iá, ʻoku ou fakapapauʻi atu te ke maʻu ha fakamoʻoni ʻo e tohi ko iá.” Naʻá ne fakapapauʻi ange ʻe hoko ia ko e tohi folofola te ne saiʻia taha ke akoʻí, pea faifai pē ʻo loto ʻa Neni ke ʻahiʻahi fakahoko ia.8

Naʻe fakahoko ʻe Neni ha kalasi ʻi he loki ʻo e Fineʻofá, ʻa ia naʻe lava ke ne maʻu ai ha piano mo ha palakipoe. Naʻe ʻikai fuoloa kuo kamata ke ʻomi ʻe he toʻu tupú honau ngaahi kaungāmeʻa naʻe ʻikai ke nau kau ki he Siasí. Naʻá ne saiʻia ʻi he loto vēkeveke mo e fakamoʻoni ʻa ʻene fānau akó, ka naʻá ne ongoʻi ʻa e mafasia ʻo e ʻikai ke ne ʻiloʻi fakapapau pe ko ha folofola e Tohi ʻa Molomoná. ʻE lava fēfē nai ke ne fakamoʻoniʻi e ngaahi moʻoni naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻe iá?

Naʻá ne lotua ʻi he pō kotoa pē ʻa e tohí, ʻo hangē ko e fokotuʻu ʻa Uiliami Pēletí, ka naʻe ʻikai maʻu ha tali. Pea ʻi ha pō ʻe taha naʻá ne fakakaukau ai he ʻikai ke ne toe lava ʻo hoko atu ʻo hangē ko ia kimuʻá. Naʻe pau ke ne ʻiloʻi pau. Naʻá ne hiki fakalaka kimuʻa ke lau e 3 Nīfaí pea hili iá naʻá ne tūʻulutui ʻi hono mohengá. Naʻá ne fehuʻi ange, “ʻE Tamai, ʻoku moʻoni ʻaupito nai e tohí ni? ʻOkú ke finangalo moʻoni nai ke u akoʻi e fānau ko ʻení?”

Naʻá ne maʻu ha ongo nāunauʻia mo fakalangi, ʻo hangē pē naʻe ʻōʻōfaki ia ʻe ha tahá. Naʻe fanafana ange ha kihiʻi leʻo siʻi, “ʻIo, ʻoku moʻoni ia.”

Hili iá, naʻe liliu ʻa Neni. ʻI he kamataʻanga ʻo e taʻu fakaakó, naʻá ne toʻo ha sivi ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea naʻe peseti pē ʻe 25. ʻI he fakaʻosinga ʻo e taʻú, naʻá ne toe fai ha sivi ʻe taha ʻo maʻu ha peseti ʻe 98. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻi ai ha toko ono ʻi heʻene kalasí naʻe ʻikai ko ha kau mēmipa, ka kuo nau kau ki he Siasí.9


Lolotonga iá ʻi Sōleki Siti, naʻe tātātaha ke maʻu ʻe he taʻu fāngofulu mā tolu ko Kōtoni B. Hingikelií ha mālōlō. Kuó ne fakaʻaongaʻi ha konga lahi ʻo ʻene moʻuí ko ha tokotaha ngāue totongi ʻi he Siasí, ʻo kamata ʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí ko ha sekelitali pule ʻo e Kōmiti Letiō, Tuʻuaki mo e Faʻu Tohi Ngāue Fakafaifekau ʻa e Siasí. ʻI he taʻu ʻe ua kuo hilí, naʻá ne hoko ko e sekelitali pule ʻo e Kōmiti Ngāue Fakafaifekau ʻa e Siasí. Naʻá ne kau he taimí ni ʻi he meimei tafaʻaki kotoa pē ʻo e feinga ʻa e Siasí ke fakamafola e ongoongoleleí, mei he ako fakafaifekaú ki he ngaahi vā fetuʻutaki mo e kakaí—pea naʻe faingataʻa ke mavahe mei heʻene ngāue ʻi he ʻōfisí.10

Naʻe feitama e uaifi ʻo Kōtoni ko Māsilí ʻi heʻena tama fika nimá, ka ʻi he foki mai ʻa Kōtoni ki hono fāmilí, naʻe ʻikai ke ne maʻu ha faingamālie ke sio kiate kinautolu kimuʻa pea kamata ke tatangi ʻene telefoní. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe fekauʻaki e tā telefoni maí mo ha faifekau naʻe taʻelata ʻi he faʻahi ʻe taha ʻo e māmaní. Naʻe fekauʻaki ia he taimi ʻe niʻihi mo ha taha ʻoku loto mamahi ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e Siasí ki he ngaahi uiuiʻi ngāue fakafaifekaú pea mo e ui fakakautaú.11

Neongo ne ʻi ai ha aleapau ke taʻofi fakataimi e tau ʻi he vā ʻo Kōlea Tokelau mo Kōlea Tongá, ka naʻe hokohoko atu pē hono ui ʻe he ʻIunaiteti Siteití e kau talavou taʻu ngāue fakafaifekaú ki he ngāue fakakautaú. Naʻe liliu ʻe he Siasí e tuʻutuʻuni ki he taimi taú koeʻuhí ke lava ha kau talavou ʻe niʻihi ʻo fakatoloi honau ngaahi ui fakakautaú ka nau ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ko ha faingamālie pau ia ʻo fakatupu ai ha loto-mamahi mo ha ʻita. Ka ki he kau talavou naʻe ui fakakautau kinautolú, naʻe faʻa ʻi ai maʻu pē ha ngaahi faingamālie ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi puleʻanga naʻa nau ngāue aí. Hangē ko ʻení, ʻi Soulu, Kōlea Tongá, naʻe faʻa fakataha maʻu pē e kau sōtia ʻo e Siasí mo ha kāingalotu Kōlea tokosiʻi, kuo ako ha tokolahi ʻo kinautolu ko e kau kumi hūfangá fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí mei he kau sōtia ʻAmeliká hili ʻa e taú.12

ʻI ʻOkatopa ʻo e 1953, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Tēvita O. Makei ke ne talanoa ai mo Kōtoni fekauʻaki mo hono toe fua ha fatongia ʻe tahá. Naʻá ne pehē, “Hangē ko ia ʻokú ke meaʻí, te mau langa ha temipale ʻi Suisalani. ʻOku ou fie maʻu ke ke kumi ha founga ke fakahoko ai e fakahinohino ʻi he temipalé ʻi he ngaahi lea fakafonua kehekehe ʻo ʻIulopé kae fakaʻaongaʻi pē ha kau ngāue temipale tokosiʻi.”13

He ʻikai tatau e ngaahi temipale ʻi ʻIulopé mo ha toe temipale kehe. ʻI he ngaahi temipale takitaha ʻe valu ʻo e Siasí ʻoku ngāué, naʻe tataki ʻe ha kau ngāue ouau ʻe niʻihi ʻa e kau pataloní ʻi ha ngaahi loki kehekehe kuo teuteuʻi ʻaki ha ngaahi fakatātā ʻoku nau fakafofongaʻi e ngaahi tuʻunga ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí. Ka ʻe faingataʻa ke maʻu ha kau ngāue ouau ʻi he tokosiʻi e mafola ʻa e Kāingalotu ʻIulopé ʻi he konitinēnití, ko ia naʻe fie maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tekinolosia fakaonopōní ke fakasiʻisiʻi e tokolahi ʻo e kau ngāue ouaú mo e feituʻu ʻoku fie maʻu ki he ʻenitaumení.14

Naʻe talaange ʻe Palesiteni Makei kia Kōtoni, “Kuó ke aʻusia ha ngaahi meʻa lahi ʻi hono teuteuʻi ʻo e ngaahi filimí mo e ngaahi naunau peheé. ʻOku ou hilifaki ki ho umá ʻa e fatongia ʻo hono kumi ha founga ke fakahoko ai ʻení.” Pea kuo pau ke kamata leva ʻa Kōtoni he taimi pē ko iá. ʻE ʻosi ʻa e Temipale Suisalaní ʻi ha taʻu pē ʻe taha mo e konga.

Naʻe pehē ange ʻe Kōtoni, “Palesiteni, te ta fai e meʻa te ta lavá.”15


ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu hono hokó, naʻe toe mavahe ai ʻa Palesiteni Makei mei he ʻIunaiteti Siteití mo ʻEma Lei ke ʻaʻahi ki he Kāingalotu ʻi ʻIulope, Saute ʻAfilika, mo ʻAmelika Tongá. Naʻe hanga ʻe heʻene fuofua ʻaʻahi ki he ngaahi misiona fakaemāmani lahi ʻo e Siasí, ʻa ia naʻá ne fakahoko mo Hiu Kēnoni ʻi he 1920–21, ʻo fakaʻā hono matá ki he ngaahi fiemaʻu mo e hohaʻa ʻa e Kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻI heʻene fononga atu he ʻaʻahi foʻou ko ʻení, naʻe tautefito ʻene hohaʻá ki he Misiona Saute ʻAfiliká. Neongo kuo laka hake ʻi he taʻu ʻe teaú ʻa e ʻi he fonuá ʻa e Siasí, ka naʻe fehangahangai ia mo ha tōnounou fakatakimuʻa koeʻuhí ko e fakangatangata naʻá ne taʻofi e kakai hako ʻUliʻuli ʻAfiliká mei hono maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pe maʻu e ngaahi ouau fakatemipalé.

Naʻe tupu maʻu pē ʻi he ngaahi fakangatangatá ha ngaahi faingataʻa pau ʻi Saute ʻAfilika, ʻa ia naʻe faʻa fetaulaki ai e kau faifekaú mo ha kau tangata ne ʻikai ke nau fakapapauʻi pe ʻikai ʻiloʻi pe ʻoku nau maʻu nai ha hako ʻAfilika tuifio ʻIulope, ʻo ʻohake ai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ʻenau taau ke fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí. Ko hono aofangatukú, naʻe kole ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakapapauʻi ʻe he kau teuteu maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻi he fonuá, ʻoku nau feʻunga ʻaki ʻenau fakamoʻoniʻi naʻe toki hiki pē ʻenau ngaahi kui kimuʻá ki ʻAfilika ka naʻe ʻikai ke nau tupu ai.16

Naʻe faʻa fuoloa e founga ko ʻení pea faingataʻa. Naʻe kau ha niʻihi ʻo e kau taki ʻo e koló pe vahefonuá ki ha ngaahi fāmili naʻe ʻosi ʻi Saute ʻAfilika pē ia kimuʻa pea toki tauhi e ngaahi lekooti fakatohihohoko leleí. Naʻe fakamoleki ʻe ha niʻihi kehe ha paʻanga lahi ke fakatotoloʻi honau ngaahi laine fakafāmilí ʻo iku pē ʻo nau fihia ʻi heʻenau fekumí. Ko hono olá, naʻe fakakaukau e palesiteni fakamisiona ko Liuloi Tanikení ke uiuiʻi ha kau faifekau ke tataki ha ngaahi haʻofanga ʻa ia naʻe ʻikai lava ai ʻe he kau tangata moʻui tāú ʻo fakamoʻoniʻi ʻenau ngaahi kuí.

Naʻe fakahā ʻe Liuloi ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko ha kau tangata pē ʻe toko nima naʻe fakanofo ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻi he taʻu ʻe nima kuo hilí. ʻE vave ange ha laka ʻa e ngāué ki muʻa kapau ʻe tokolahi ange ha kau tangata lelei mo faivelenga te nau lava ʻo maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.”17

Naʻe fakaʻamu ʻa Palesiteni Makei ke ne fakamatalaʻi tonu e palopalemá ʻi heʻene tūʻuta ki Saute ʻAfiliká. Ka naʻá ne tokanga foki ki he māvahevahe fakamatakali ʻa e fonuá. Naʻe puleʻi ʻa ʻAfilika Tonga ʻe he tokosiʻi ʻo hono kakai naʻe papālangí, ʻa ia ne toki kamata hono tufaki ha ngaahi lao fakamoʻulaloa naʻe fakataumuʻa ke fakamakehekeheʻi ʻaki e kau ʻUliʻulí mo e kakai “Lanu Kehé” (pe matakali tuifió) ko ha kau tangataʻi fonua kalasi ua, ʻo fakamavaheʻi ʻaupito mei he kau papālangí.

Ko e faʻunga lao ko ʻeni ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e laulanú, naʻá ne fokotuʻu ha ʻā vahevahe fefeka ki he sosaieti ʻAfilika Tongá. ʻI he fakakaukauloto ʻa Palesiteni Makei ki he palopalemá, naʻe pau ke ne fakakaukau ki hono fakalele ʻo e Siasí ʻi he ngaahi lao lolotonga ʻo ha puleʻanga. Naʻe mahino foki kiate ia naʻa mo ha liliu fakalaumālie ki he ngaahi fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé, te ne lava ʻo fakatupu ha ʻita ʻi he kāingalotu papālangi ʻo e Siasí mo e niʻihi kehe ʻoku ʻikai ke nau tui tataú.18

Naʻe tūʻuta e ongo Makeí ʻi ʻAfilika Tonga ʻi Sānuali 1954, peá na fakataha mo e Kāingalotu ʻi he funga ʻo e fonuá ʻi he ngaahi ʻaho lahi hono hokó. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Makei ha taimi ke talanoa ai mo e tokolahi taha ʻo e kakai naʻá ne lavá, tautautefito kiate kinautolu ne hangē naʻe lotosiʻi pe māvahevahé.19 Naʻá ne lulululu ʻi Keipi Tauni mo Kelela Taniela mo ʻene tama fefine ko ʻĀlisí, ʻa ia naʻá na kau ʻi he kau fuofua mēmipa ʻo e Kolo ʻo e ʻOfá ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá. Naʻe mālōlō ʻa Uiliami Taniela, ko e husepāniti ʻo Kelelá mo e palesiteni fakakoló, ʻi he 1936. Talu mei ai, mo e hokohoko faivelenga atu ʻa Kelela mo ʻĀlisi ko ha konga ʻo e Kāingalotu tokosiʻi ko e kau matakali tuifio ʻi Saute ʻAfiliká.20

Lolotonga e folau ʻa Palesiteni Makeí, naʻá ne lotua fakamatoato ke ʻilo e founga ke lea ai ʻi he fonuá fekauʻaki mo e fakangatangata ki he lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne siofi fakalelei e Kāingalotú mo fakalaulauloto ki he ngaahi faingataʻa ne nau fehangahangai mo iá. Naʻe mahino kiate ia kapau ʻe hokohoko atu hono fiemaʻu ʻe he Siasí e kau teuteu maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi Saute ʻAfiliká ke fakatotoloʻi ʻenau ngaahi kuí ne nau tupu ʻi ha konitinēniti kehe, he ʻikai leva ke maʻu ʻe he ngaahi koló ha kau taki fakalotofonua feʻunga ke hoko atu e ngāue ʻa e Siasí.21

ʻI he ʻaho Sāpate, 17 ʻo Sānualí, naʻá ne lea ai fekauʻaki mo e ngaahi fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé ʻi ha fakataha fakafaifekau ʻi Keipi Tauni. Neongo naʻe ʻikai ke ne fai ha fakamatala fakapatonu ki he tupuʻanga ʻo e foungá ni, ka naʻá ne fakahaaʻi naʻe maʻu ʻe ha kau tangata ʻUliʻuli ʻe niʻihi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí lolotonga ʻa e ʻi he kau palesitenisií ʻa Siosefa Sāmita mo Pilikihami ʻIongí. Naʻá ne toe lea foki fekauʻaki mo ʻene fāinga he kuohilí ke pukepuke e ngaahi fakangatangatá lolotonga ʻene ʻaʻahi takai ʻi he māmaní ʻi he 1921, ʻo fakamatala ki he taimi naʻá ne kole ai kia Palesiteni Kalānite ʻo fakafofongaʻi ha Mēmipa ʻUliʻuli ʻi Hauaiʻi naʻe fakaʻamu ke ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe talaange ʻe Palesiteni Makei ki he kau faifekaú, “Naʻá ku tangutu hifo ʻo talanoa mo e tangatá, peá u ʻoange kiate ia ʻa e fakapapau te ne maʻu ʻi ha ʻaho ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻene totonu ki aí, he ʻoku totonu ʻa e ʻEikí, pea ʻikai filifilimānako ki he kakaí.”

Naʻe ʻikai ʻilo ʻe Palesiteni Makei ʻa e taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ʻaho ko iá, pea naʻá ne fakapapauʻi ʻe kei tuʻu maʻu pē ʻa e fakataputapuí kae ʻoua kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ha meʻa kehe. Ka naʻá ne ongoʻi naʻe fie maʻu ke liliu ha meʻa.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai ha kau tangata moʻui taau ʻi he Misiona ʻAfilika Tongá ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí koeʻuhí pē ko e ʻikai ke nau lava ʻo ʻiloʻi pau ne ʻikai tupu honau hakó ʻi he fonuá ni. ʻOku ou ʻohovale ʻi he fakamaau taʻetotonu ʻoku fakahoko kiate kinautolú.” Naʻá ne fakahā mei he taimi ko iá ʻo fai atu, ʻoku ʻikai toe fie maʻu ke fakamoʻoniʻi ʻe he Kāingalotu ʻoku fehuʻia ʻenau ngaahi kuí ʻa honau hakó kae toki maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.22

Kimuʻa pea mavahe ʻa Palesiteni Makei mei ʻAfilika Tongá, naʻá ne toe fakamahinoʻi ange ʻe hoko ʻa e ʻaho ʻe maʻu ai ʻe he kakai hakoʻi ʻAfilika ʻUliʻulí ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe fakahaaʻi ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ʻuliʻuli mei he ngaahi fonua kehé ha tokanga lahi ange ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kimuʻá, naʻe tohi ha kakai ʻo e puleʻanga ʻAfilika hihifo ʻo Naisīliá ki he hetikuota ʻo e Siasí ke maʻu ha fakamatala. ʻE vavé ni pē haʻane hoko mai ha ngaahi kole kehe.23

ʻI he taimi tatau, naʻe tokolahi ha kakai ʻUliʻuli ʻi he funga ʻo e māmaní naʻa nau fekumi ki he tuʻunga tataú, ʻo nau faʻa faingataʻaʻia ʻi he tuʻunga fakalao ʻo e māvahevahe laulanú. ʻI he fakaʻau ke lahi ange ʻenau takiekina e sosaietí, naʻe tokolahi ange ha kakai ne nau ʻeke ha ngaahi fehuʻi ongo moʻoni ki he kau taki ʻo e Siasí fekauʻaki mo e ngaahi fakangatangatá.24


ʻI he konga kimui ʻo e taʻu ko iá, ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané, naʻe ʻi ai ha kiʻi vaka siʻisiʻi naʻá ne afea e Taulangá, naʻe ʻalu hake ha fulufulu lanu hinehina fakaʻofoʻofa ʻo ha manupuna ʻi he fakamanava ʻo e kiʻi vaká. Naʻe tohi ha foʻi lea pē ʻe taha ʻi he tafaʻaki ʻo e vaká ko e: Einheit. Uouangataha.

Naʻe ʻi he vaká ʻa Henelī Pukahaati ʻo ne talitali ai e Kāingalotu kehe mei he ngaahi Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané ʻa ia ne nau fakataha mai ki ha konifelenisi ʻo e Ngaahi Kautaha Mutuale Fakalakalaká. Neongo naʻe mei taʻu tatau pē ʻa Henelī mo e tokolahi ʻo e kakai lalahi kei talavou ʻi he haʻofangá, ka ʻi heʻene hoko ko e taki ʻo e Siasí ʻi he LFS, naʻá ne tokangaʻi ʻa e polokalamá kae ʻikai ko haʻane kau pē ki ai ke fakafiefia.25

Ko e heka vaka takaí ko e taha pē ia ʻo e ngaahi ʻekitivitī lahi ne palani ki he kakai lalahi kei talavou ʻe toko nimangeau nai ʻi he konifelenisí. Talu mei he 1930 tupú, mo hono fakahoko ʻe he ngaahi misiona he funga ʻo e māmaní ha ngaahi konifelenisi ʻa e NGKMF ke tokoni ke fakamālohia ʻa e tuí mo fakatupulaki ʻa e faikaumeʻá mo e mali ʻi he Siasí. Ka, kimuí ni maí, naʻe kamata ke taʻofi ʻe he kau polisi Siamane Hahaké e ngaahi kulupu lotú mei hono fakahoko ha faʻahinga ʻekitivitī fakafiefia, hangē ko e vaʻinga soká pe kaka moʻunga lue laló. Naʻe hanga ʻe he ngaahi fakangatangata peheé ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi ʻete hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he LFS, pea kuo ʻosi hola ha Kāingalotu Siamane Hahake tokolahi ki Siamane Hihifo pe ki he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe ʻiloʻi ʻe Henelī ha kakai kei talavou tokolahi naʻa nau fakaʻānaua ke hikifonua, ka naʻá ne ʻamanaki ʻe hanga ʻe he ngaahi ʻekitivitī pehení ʻo poupouʻi ha niʻihi ʻo kinautolu ke nau nofo, ʻo fakapapauʻi ʻoku tuʻu maʻu ʻi he fonuá ʻa e Siasí.26

Naʻe hoko atu e folau ʻa e vaká he vaitafé, ʻo fakalaka atu ʻi he ngaahi tafungofunga naʻe kāpui ʻe he ʻakaú mo ha ngaahi ʻotu makaʻone lanu kulei māʻolunga. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Henelī ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ʻa ʻInisi Lēmani, ko e finemui naʻá ne hilifakinima ʻi Penipeiki ʻi he taʻu kimuʻá. Kuo tuʻo lahi ʻene sio kia ʻInisi talu mei aí, pea naʻá na fetalanoaʻaki ʻi ha ʻekitivitī ʻa e NGKMF ʻi he Toetuʻú.

Naʻe faʻa ongoʻi ʻe Henelī ʻoku faingataʻa ke lea pe mā ʻi heʻene feohi mo e kau finemuí. ʻI he taimi naʻá ne hoko ai ko ha faifekau taʻu hongofulu mā hivá, naʻe fie maʻu ke tukutaha ʻene tokangá ki heʻene ngāué. Ko ʻeni kuó ne tali hono ngaahi fatongia foʻou ʻi he Siasí, kuo kamata ke fifili ha Kāingalotu ʻe niʻihi ʻi he misioná pe ko hai te ne mali mo iá.

ʻI he talanoa ʻa Henelī mo ʻInisí, naʻá ne ongoʻi ha meʻa naʻe kehe ʻaupito mei he ongoʻi mā naʻá ne maʻu ʻi he kuohilí. Naʻá ne fakakaukau ʻokú ne toe fie fetaulaki pē mo ia.27

ʻI he ngaahi māhina siʻi hono hokó, naʻe fai ʻe Henelī ʻa e meʻa naʻá ne lava ke ʻaʻahi ai kia ʻInisí. Naʻá ne fakaʻuli takai holo ʻi he misioná ʻi ha saliote mīsini (Opel Olympia) motuʻa, pea koeʻuhí naʻe hāhāmolofia e ʻū kaá ʻi he LFS, naʻe fakatokangaʻi ʻe he Kāingalotú e taimi kotoa pē naʻá ne fakaʻuli ange ai ʻi he feituʻu ʻo ʻInisí. Naʻe femoʻuekina ʻa Henelī ʻi hono ngaahi fatongia ʻi he misioná, ko ia naʻe siʻisiʻi ha ngaahi faingamālie ke sio ai kia ʻInisi. Ka naʻe ʻikai fuoloa kuo tupulaki hona vā fetuʻutakí.

ʻI he hoko mai ʻa e faʻahitaʻu momokó, naʻe fakakaukau ʻa Henelī mo ʻInisi ke na mali. ʻI he ʻaho mālōlō Kilisimasí, naʻe fakaafeʻi ʻe he ongomātuʻa ʻa ʻInisí ʻa Henelī mo ʻene ongomātuʻá ki hona ʻapi ʻi Penipeikí ke fanongonongo ʻena fakamaʻú. Neongo naʻe loto mamahi e ongomātuʻa Lēmaní ʻi he fili hona ʻofefiné ke kau ki he Siasí, ka naʻe kamata ke molū hona lotó. Naʻe aʻu ʻo na feohi fakakaungāmeʻa mo Henelī.28

Ka neongo ia, ʻi hono fakafiefiaʻi ʻe Henelī mo ʻInisi ʻena fakamaʻú, naʻe kei taʻepau pē hona kahaʻú. Naʻe tupu mei he ngāue ʻa Henelī ʻi he Siasí, naʻe faingataʻa kiate ia ke ngāue ke maʻu haʻane moʻui, pea naʻá ne fifili pe te ne lava fēfē ʻo tauhi ha fāmili. Naʻe ʻi ai foki mo ha fehuʻi fekauʻaki mo e mali ʻi he temipalé—ko ha meʻa naʻe fakatou fie maʻu ʻe Henelī mo ʻInisi.

ʻI he ʻamanaki ke ʻosi e Temipale Suisalaní ʻi loto ha taʻu ʻe tahá, ne ʻikai faingataʻa ke aʻusia ʻene fakaʻamú. Ka naʻe ʻikai faingofua ia kae pehē ki hano fakahū ha paʻanga ki he fononga ko iá. Naʻe fakaʻau ke toe fefeka ange e ngaahi tuʻutuʻuni ki hono puleʻi pe ko hai ʻe lava ʻo hū ki tuʻa mei he LFS. Naʻe ʻiloʻi ʻe Henelī mo ʻInisi naʻe ʻikai ha faingamālie ʻe fakangofua ai ʻe he puleʻangá ke na mavahe fakataha mei he fonuá.29

  1. Linford and Linford, Oral History Interview, 3–6; Kuehne, Henry Burkhardt, 38, 40; Burkhardt, “Henry Johannes Burkhardt,” 28; see also Kuehne, Mormons as Citizens of a Communist State, 356–58.

  2. Kuehne, Henry Burkhardt, 14; Arthur Glaus to First Presidency, Mar. 9, 1953, First Presidency Mission Correspondence, CHL; Hall, “The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints in the Former East Germany,” 487.

  3. Linford and Linford, Oral History Interview, 3–5, 7, 12; Kuehne, Henry Burkhardt, 38–39.

  4. Linford and Linford, Oral History Interview, 12–13; Kuehne, Henry Burkhardt, 38–39; Burkhardt, “Henry Johannes Burkhardt,” 28. Naʻe liliu e konga leá ke lau ngofua; naʻe liliu ʻa e “had” ʻi he tatau totonú ki he “have.”

  5. Hunter, Interview, 1–3; Fairmont Ward, Manuscript History and Historical Reports, Sept. 15, 1952; “Southern California Latter-day Saint Seminaries, Teacher’s Handbook,” William E. Berrett copy, 31. Naʻe kamata e seminelí ʻi Seni Tieko ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1952, pea kamata hoko ʻa Neni Hanitā ko ha faiako ʻi he 1953.

  6. Plewe, Mapping Mormonism, 144–45; Wright, “Beginning of the Early Morning Seminary Program,” 223–26; “Church Announces Seminary Program in L. A. Area,” California Intermountain News, June 27, 1950, 1; By Study and Also by Faith, 122–26, 129; Hunter, Interview, 11; “Enrollment Report, Southern California L. D. S. Seminaries,” Sept. 30, 1953, Church Educational System, Southern California Area Files, CHL; Cowan, Church in the Twentieth Century, 251; Rimington, Vistas on Visions, 28–29. Tefito: Seminaries and Institutes (Seminelí mo e ʻInisititiutí)

  7. Hunter, Interview, 1–3.

  8. Hunter, Interview, 2.

  9. Hunter, Interview, 2–3.

  10. Hinckley, Journal, Nov. 12, 1951, and Dec. 5, 1951; Teachings of Presidents of the Church: Gordon B. Hinckley, 10–12, 15–16; Dew, Go Forward with Faith, 143–46, 150–51.

  11. Dew, Go Forward with Faith, 150–51, 153, 159.

  12. Dew, Go Forward with Faith, 150–51; Britsch, From the East, 173–78; “LDS Servicemen in Korea Area Set Conference,” Deseret News and Salt Lake Telegram, Nov. 22, 1952, Church section, 11; Choi, “History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints in Korea,” 85–92. Tefitó: Kōlea Tonga (South Korea)

  13. David O. McKay, Diary, Oct. 29, 1953 [CHL]; Hinckley, Oral History Interview, 2; Dew, Go Forward with Faith, 176; “President McKay Dedicates Two European Temple Sites,” Improvement Era, Sept. 1953, 56:655.

  14. “Pres. M’Kay Approves Berne Temple Plans,” Deseret News, Apr. 11, 1953, Church section, 7; “First Presidency Meeting,” Aug. 20, 1953, David O. McKay Scrapbooks, CHL; David O. McKay, Diary, Oct. 29, 1953 [CHL]; Wise, “New Concept in Temple Building and Operation,” 1–2. Tefitó: Ngaahi Liliu ki he Ngāue Fakatemipalé (Adjustments to Temple Work)

  15. Hinckley, Oral History Interview, 2; Dew, Go Forward with Faith, 176.

  16. David O. McKay, Diary, Jan. 1–3, 1954 [CHL]; Henry A. Smith, “Pres. McKay on 32,000 Mile Foreign Mission Tour,” Deseret News, Jan. 2, 1954, Church section, 1, 4; Neilson and Teuscher, Pacific Apostle, xl–xliv; Anderson, Prophets I Have Known, 123–24; Kau Māʻoniʻoní, voliume 2, vahe 12; Reiser, Oral History Interview, 166–67; Leroy H. Duncan to First Presidency, July 14, 1953, First Presidency Mission Correspondence, CHL; Wright, “History of the South African Mission,” 3:419–20, 432, 439; Stevenson, Global History of Blacks and Mormonism, 54–56; Monson, “History of the South African Mission,” 42–45. Tefitó: ʻAfilika Tonga (South Africa); Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Fakangatangata Fakatemipalé

  17. J. Reuben Clark Jr. to Leroy H. Duncan, Apr. 21, 1953; Leroy H. Duncan to First Presidency, Jan. 2, 1953; Leroy H. Duncan to First Presidency, July 14, 1953, First Presidency Mission Correspondence, CHL.

  18. Reiser, Oral History Interview, 166–67; David O. McKay, “The Priesthood and the Negro Race,” Address given at Cape Town, South Africa, Jan. 17, 1954, David O. McKay Scrapbooks, CHL; Wright, “History of the South African Mission,” 3:419; du Pré, Separate but Unequal, 65–98; Bickford-Smith, “Mapping Cape Town,” 15–26; “Natives Are Banned by the Mormons,” Cape Argus (Cape Town, South Africa), Jan. 12, 1954; “Mormon Leader Visits South Africa,” Die Transvaler (Johannesburg, South Africa), Jan. 12, 1954, copies in David O. McKay Scrapbooks, CHL. Tefito: Racial Segregation (Māvahevahe Faka-Matakalí)

  19. Reiser, Diary, Jan. 9–19, 1954; Emma Ray McKay, Diary, Jan. 9, 1954.

  20. Jensen, “President McKay Shook This Old Black Hand,” 3; McKay, Scrapbook, Jan. 17, 1954; Okkers, “I Would Love to Touch the Door of the Temple,” 177–78.

  21. David O. McKay to Stephen L Richards and J. Reuben Clark Jr., Jan. 19, 1954, David O. McKay Scrapbooks, CHL.

  22. David O. McKay, “The Priesthood and the Negro Race,” Address given at Cape Town, South Africa, Jan. 17, 1954, David O. McKay Scrapbooks, CHL.

  23. David O. McKay, “The Priesthood and the Negro Race,” Address given at Cape Town, South Africa, Jan. 17, 1954, David O. McKay Scrapbooks, CHL; Evan P. Wright to First Presidency, June 17, 1952, in Wright, “History of the South African Mission,” 3:440; N. U. Etuk to Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, July 6, 1953, copy; Joseph Anderson to N. U. Etuk, Aug. 14, 1953, First Presidency General Correspondence Files, CHL; Stevenson, Global History of Blacks and Mormonism, 74. Tefitó: Naisīlia (Nigeria)

  24. Patterson, Brown v. Board of Education, 21–45; de Gruchy, Church Struggle in South Africa, 53–59, 85–88, 97–99; Alice E. Hatch to David O. McKay, undated [circa Feb. 1952]; Jacob O. Rohner to David O. McKay, Jan. 11, 1952, First Presidency General Correspondence Files, CHL; Stevenson, Global History of Blacks and Mormonism, 66–69.

  25. “Unser Fahrzeug,” circa 1954, East German Mission Photographic Record of a Youth Conference, CHL; Burkhardt, “Henry Johannes Burkhardt,” 28; Kuehne, Henry Burkhardt, 39.

  26. “This Week in Church History,” Deseret News, June 6, 1948, Church section, 18; “Finnish MIA Holds First Conference,” Deseret News, July 27, 1949, Church section, 12; Burkhardt, “Henry Johannes Burkhardt,” 28; Burkhardt, Oral History Interview, 2–3; Arthur Glaus to First Presidency, June 11, 1953, First Presidency Mission Correspondence, CHL; Scharffs, Mormonism in Germany, 129–35.

  27. Burkhardt, “Henry Johannes Burkhardt,” 28; Kuehne, Henry Burkhardt, 38–40; Burkhardt, Oral History Interview, 3.

  28. Kuehne, Henry Burkhardt, 15, 40–41; Burkhardt, “Henry Johannes Burkhardt,” 28; Burkhardt, Oral History Interview, 3.

  29. Kuehne, Henry Burkhardt, 40–42, 44; Burkhardt, Oral History Interview, 2.