Hisitōlia ʻo e Siasí
27 ʻOku ʻi he Foheʻulí ʻa e ʻOtuá


Vahe 27

ʻOku ʻi he Foheʻulí ʻa e ʻOtuá

ʻĪmisi
nima ʻoku mioʻi e letiō ʻi he taʻu 1940 tupú

“Haʻu ki hoku ʻapí ʻapō. ʻOku ou loto ke ke fanongo ki ha meʻa,” ko e fanafana ange ia ʻa e taʻu hongofulu mā ono ko Helemati Hupinā ki hono kaungāmeʻa ko Kali-Haini Sinaipé. Ko ha efiafi Sāpate ʻeni ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1941, pea naʻe maʻulotu sākalamēniti e kau talavoú mo honau koló ʻi Hemipeeki, Siamane.

Naʻe tokolahi ha ngaahi kaungāmeʻa ʻo e taʻu hongofulu mā fitu ko Kali-Hainí ʻi he koló, ka naʻá ne fiefia makehe he feohi mo Helematí. Naʻá ne poto mo loto-lahi—ʻo mātuʻaki poto ne ui fakatenetene ai ia ʻe Kali-Haini “ko e palōfesá.” Naʻe mālohi ʻene fakamoʻoní mo e mateakiʻi ʻo e Siasí, pea naʻá ne lava ʻo tali faingofua e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Koeʻuhí naʻe ngāue e faʻē ʻa Helematí ʻi ha ngaahi houa lahi, naʻá ne nofo mo ʻene ongo kuí, ʻa ia naʻá na toe mēmipa pē foki he koló. Ko e mali ua ʻo ʻene faʻeé ko ha Nasi mateaki, pea naʻe ʻikai saiʻia ʻa Helemati ʻi he feohi mo iá.1

ʻI he pō ko iá, naʻe hū fakalongolongo atu ʻa Kali-Haini ki he fale nofoʻanga ʻo Helematí ʻo ʻilo hono kaungāmeʻá ʻoku punou mai ʻo fanongo letiō. Naʻe pehē ange ʻe Helemati, “ʻOku ongo lelei ʻaupito e fakamafola ia e sēnolo mamaʻó.” Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fāmili Siamané naʻa nau maʻu ha ngaahi letiō maʻamaʻa ange naʻe ʻomi ʻe he puleʻanga Nasí, naʻe siʻisiʻi ange ai e ngaahi sēnoló mo fakangatangata e meʻa naʻe maʻu aí. Ka naʻe foki mai e taʻokete ʻo Helematí, ko ha sōtia ʻi he kau tau Siamané, mo e letiō lelei ko ʻení ki ʻapi mei Falanisē hili hono ikunaʻi ʻe he kau tau Nasí ʻa e fonuá ʻi he ʻuluaki taʻu ʻo e taú.2

Naʻe fehuʻi ange ʻe Kali-Haini, “Ko e hā te ke lava ʻo fanongo ki aí? Falanisē?”

Naʻe pehē ange ʻe Helemati, “ʻIo, mo ʻIngilani foki.”

“ʻOkú ke vale?” Ko Kali-Haini ange ia. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe fie ʻilo ʻa Helemati ki he ngaahi meʻa naʻe lolotonga hokó mo e ngaahi meʻa fakapolitikalé, ka ne lava ke fakahū pōpula ha taha pe tāmateʻi ʻi he fanongo ki he ngaahi fakamafola fakaletiō ʻa e filí lolotonga e taimi taú.3

Naʻe ʻoange ʻe Helemati kia Kali-Haini ha fakamatala naʻá ne hiki, naʻe fonu ʻi he ongoongo fekauʻaki mo e ngaahi lavameʻa fakakautau ʻa Pilitānia Lahí mo e Sovieti ʻIunioní.

“Naʻá ke maʻu ʻeni mei fē?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Kali-Haini hili ʻene lau e pepá. “ʻOku ʻikai malava ia. ʻOku fehangahangai ʻaupito ia mo ʻetau ngaahi fakamafola fakakautaú.”

Naʻe tali ange ʻe Helemati ʻaki ʻene tamateʻi ʻa e māmá pea fakamoʻui ʻa e letioó, ʻo tukutukuhifo pē ke leʻosiʻi. Naʻe ngāue taʻemālōlō ʻa e kau tau Siamané ke taʻofi e ngaahi sēnolo mei he fonua Fakatahatahá, ka naʻe fokotuʻu ʻe Helemati ha ʻenitena, ʻo lava ai e ongo tamaiki tangatá ʻo fanongo ki he ngaahi fakamafola mei Pilitānia Lahi ne tapuí.

ʻI he hoko ʻa e hongofulú, naʻe ongo mai ha leʻo ʻi he fakapoʻulí: “ʻOku ʻoatu ʻe he BBC Lonitoní (Kautaha Fakamafola Lea ʻa Pilitāniá) ʻa e ongoongó ʻi he lea faka-Siamané.”4 Naʻe talanoa e polokalamá ki hano toki ʻohofi kimuí ni ʻe Siamane ʻa e Sovieti ʻIunioní. Naʻe lipooti ia ʻe he ngaahi pepa ʻa e kau Nasí ko ha lavameʻa, ʻo ʻikai fakahaaʻi ai e ngaahi mole ʻa Siamané. Naʻe lea hangatonu ʻa e kau Pilitāniá ʻo kau ki he kau kafo ʻi he ngaahi fonua Fakatahatahá mo ʻAkisisí fakatouʻosi.

Naʻe pehē ʻe Helemati, “ʻOku ou tui au ʻoku nau tala ʻa e moʻoní pea ʻoku tau loi kitautolu. ʻOku hangē ʻetau ngaahi ongoongó ha polepole lahí—ko ha fakaʻalinga lelei lahi.”

Naʻe ofo ʻa Kali-Haini. Naʻe faʻa pehē ʻe Helemati naʻe taʻefalalaʻanga ʻa e kau Nasí. Naʻe aʻu ʻo ne kau ʻi he ngaahi talanoa fakapolitikale fekauʻaki mo e kaveingá mo e kakai lalahí ʻi he lotú. Ka naʻe momou ʻa Kali-Haini ke tui ki hono kaungāmeʻa taʻu hongofulu tupú kae ʻikai ko e ngaahi lea ʻa e kau ʻōfisa fakapuleʻangá.

Ko ʻeni naʻe hangē naʻe moʻoni ʻa Helematí.5


ʻI he ʻaho 7 ʻo Tīsema 1941, naʻe tatali ai ʻa Kei ʻIkekami mo hono fāmilí ke kamata ʻenau Lautohi Faka-Sāpate faka-Siapaní ʻi ha kiʻi falelotu ʻi he Hala Tuʻí ʻi Honolulu, Hauaiʻi. ʻI he taimi naʻe fuofua ʻalu ai ʻa Kei ki he kalasí mo e Kāingalotu Siapani kehe ʻi ʻAmeliká, naʻe tokosiʻi pē ia. Ka ʻi he hili hono fokotuʻu e Misiona lea faka-Siapaní ʻi Hauaiʻi ʻi he taʻu ʻe fā kimuʻá, naʻe aʻu ki he kalasi Lautohi Faka-Sāpate lea faka-Siapani ʻe nima ʻi Honolulu pē. Ko Kei naʻe palesiteni ʻi he Lautohi Faka-Sāpate ne fakataha ʻi he Hala Tuʻí.6

Naʻe tokosiʻi ange ʻa e kalasí ʻi he angamahení he pongipongi ko ʻení. ʻI heʻenau talitali ke kamata ʻa e kalasí, naʻe hū fakavave atu ʻi he matapaá ʻa Sei C. Seniseni, ʻa ia naʻá ne fetongi ʻa Hilitoni Lōpetisoni ko e palesiteni ʻo e Misiona Siapaní. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻohofi ʻe Siapani ʻa e Taulanga Mataʻitofé.”

Naʻe ʻohovale ʻa Kei. Naʻá ne pehē ange, “ʻIkai. ʻOku ʻikai moʻoni ia.”7

Neongo naʻe fāʻeleʻi ʻa Kei ʻi Siapani, ka naʻá ne nofo ʻi he ʻIunaiteti Siteití talu mei heʻene kei siʻi, pea naʻe fanauʻi ai ʻene fānaú. Naʻe fakatupu hohaʻa ʻaupito ʻa e fakakaukau atu ki hono ʻohofi ʻe hono fonua tupuʻangá ʻa e puleʻanga naʻe hoko ko e ʻapi kiate ia mo hono fāmilí.8

ʻI he hoko ʻa e valú he pongipongi ko iá, naʻe kau atu ʻa Palesiteni Seniseni ki ha Lautohi Faka-Sāpate lea faka-Siapani ʻe taha naʻe fakataha ofi ki he Taulanga Mataʻitofé, ko ha ʻapitanga tautahi lahi ʻa ʻAmelika ofi ki he koló. Ne fepunaʻaki fakataha holo ʻi tuʻa ha ngaahi vakapuna, pea ko e niʻihi naʻa nau laku pomu hifo. Naʻá ne fakakaukau naʻe fai ha ako tau ʻa e kau sōtia ʻAmeliká, pea ʻikai ai ke ne toe fakakaukau ki ai. Ka ʻi heʻene foki ki ʻapí, naʻe fakatovave atu hono uaifi ko ʻEvá ki tuʻa ʻo talaange kuo ʻohofi ʻa e Taulanga Mataʻitofé.

ʻI heʻene taʻetuí, naʻá ne fakamoʻui e letioó—peá ne toki ʻilo ai naʻe moʻoni. Naʻe fakatokanga mai ha tokotaha fakamafola lea he letioó, “Fakamamaʻo mei he halá!” Naʻe kei puna holo pē ʻa e ngaahi vakapuna Siapaní ʻo laku pomu hifo. Ka naʻá ne hohaʻa mo Sisitā Seniseni kia Kei mo ʻene Lautohi Faka-Sāpaté, ko ia ne na fakavave atu ai ki he Hala Tuʻí.

Naʻe talaange ʻe Palesiteni Seniseni kia Kei, “Fakavavevave ki ʻapi ʻo toitoi.” Naʻe mātuku fakavavevave ʻa e kalasí pea hola ʻa e tokotaha kotoa pē mei he falé. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe tō ha foʻi pomu ʻi ha mita nai ʻe teau mei ai, ʻo vela ai ha ngaahi fale ʻe niʻihi.9

ʻI he ngaahi ʻaho hono hokó, naʻe pole tau ai ʻa e ʻIunaiteti Siteití ki Siapani mo hono tokoni ko Siamané, ʻo fakangata ai e tuʻu tauʻatāina ʻa ʻAmelika ʻi he fekeʻikeʻí. Naʻe hanga ʻe he puleʻangá ʻo puleʻi fakakautau ʻa Hauaiʻi, tāpuni e ngaahi ako fakapuleʻangá, taʻotaʻofi e ngaahi nusipepá, mo siviʻi e meili kotoa pē ne ʻave mei aí. Naʻe moʻulaloa e tokotaha kotoa pē ʻi he motú ki ha ngaahi lao fakangatangata ki he poʻulí, ka naʻe fie maʻu e kakai Siapani ne ʻikai tangataʻi fonua ʻAmeliká ke ʻi ʻapi he hoko ʻa e valú ʻi he pō kotoa, ʻi ha houa ʻe taha kimuʻa ʻi he toenga ʻo e kakaí. Naʻe toe taʻofi foki ʻe he puleʻangá hono fakaʻaongaʻi e lea faka-Siapaní ʻi he feituʻu kakaí.10

Lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe taʻefiemālie ʻa Tēvita ko e foha taʻu hongofulu mā nima ʻo Keí, ʻi he liliu fakafokifā he moʻui ʻa hono fāmilí. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku taʻeoli e ʻaho kotoa pē. ʻOku ou fakaʻamu naʻe toe fai ha ako.” Naʻá ne feinga ke ʻalu ki hono fale akó, ʻi heʻene fakaʻamu ke toʻo mai ha tohi laipeli mei heʻene loki fetongí, ka naʻe taʻofi ʻe he kau sōtiá ʻa e halá.

ʻI he hohaʻa ʻa e kakai ʻi he motú ki he ngaahi ʻohofi mei Siapaní, naʻa nau kamata langa ai ha fanga kiʻi fale ʻi lalo fonua ke malu ai mei he laku pomu ʻa e filí. Naʻe kole ange ʻe Kei mo hono uaifi ko Metisuí kia Tēvita ke tokoni ange ke nau langa ha nofoʻanga ʻi he konga ki mui honau ʻapí. Naʻa nau kamata keli ha luo ke nau nofo ai ʻi ha uike ʻe taha kimuʻa he Kilisimasí. Naʻe faingataʻa pea tuai ʻa e ngāué, tautautefito ki he taimi naʻe pau ai ke nau toʻo ʻa e ngaahi foʻi maká mei he kelekelé. Hili ʻenau kole ha kau tokoni lahi angé, naʻe lava ke fakaʻosi ʻe he fāmilí hono langa e nofoʻangá ʻi he pongipongi Kilisimasí.

Naʻe fiemālie ʻa Tēvita ʻi he ʻosi ʻa e ngāue lahí, ka naʻe faingataʻa ke ne fiefia ʻi he toenga ʻo e ngaahi ʻaho mālōloó. Naʻá ne tangilaulau ʻo pehē, “He ʻikai ke te lava ʻo maʻu e laumālie ʻo e Kilisimasí koeʻuhí ko e taú.”11

Kuo ʻosi atu ha ngaahi uike siʻi mei he laku pomú, pea ʻikai toe fai ha ngaahi ʻohofi. Ka naʻe faingataʻa ke tuku e sio ki he langí, ʻo fakasio ha ngaahi vakapuna naʻe fakaʻilongaʻi ʻaki e fakaʻilonga faka-Siapani ʻo e hopo ʻa e laʻaá.12


ʻI ha efiafi Sāpate ʻe taha, ʻi Siamane, naʻe tatali ai ʻa Kali-Haini Sinaipe mo Lutu Uepi ke aʻu ange ʻa Helemati Hupinā ki he houalotu sākalamēnití ʻi he Kolo Hemipēkí.13 ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo maliu atú, naʻe fakatou tokoni ʻa Kali-Haini mo e taʻu hongofulu mā nima ko Lutú kia Helemati ke tufaki ʻi he koló ha ngaahi pōpoaki fakafepaki ki he kau Nasí. ʻI he hoko ʻa Helemati ko e kalake fakakoló, naʻá ne tuku e taipe ʻa e koló ʻi hono falé ke ne lava ʻo faitohi ki he kau sōtia ʻa e Siasí, pea naʻá ne faʻa fakaʻaongaʻi ia ke faʻu ʻaki ha ngaahi pōpoaki, ʻa ia ne mataʻāʻā ai e ʻuluʻi fakamatala hangē ko e “ʻOku ʻIkai Ke Nau Talaatu ʻa e Meʻa Kotoa Pē” pe “Ko Hitilā, ko e Tangata Tāmaté!”14

Ko hono tufaki ʻo e ngaahi pōpoakí ko ha talisone mamafa ia, ko ha hia naʻe tautea mate, ka naʻe kei hao holo pē ʻa e kau talavoú mei he kau maʻu mafaí. Ka neongo ia, naʻe ngalikehe ʻa e puli ʻa Helemati mei he lotú. Naʻe fifili ʻa Kali-Haini pe naʻe puke hono kaungāmeʻá. Naʻe hoko atu ʻa e lotú ʻi he angamahení, pea toki tuʻu hake ʻa ʻAfa Senitā ko e palesiteni fakakoló, mo ha mēmipa ʻo e Paati Nasí, ʻo kole ki he haʻofangá ke nau tangutu pē ʻi honau nofoʻangá hili ʻa e lotu tukú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Senitā, “Kuo puke pōpula ʻe he Kesitāpoú ʻa Helemati Hupinā ko ha mēmipa hotau kiʻi koló. ʻOku ʻikai ke u maʻu e fakamatala kakató, ka ʻoku ou ʻiloʻi ko ha meʻa fakapolitikale ia. Ko ia pē.”15

Naʻe fesiofaki ʻa Kali-Haini mo Lutu. Naʻe fefanafanahi e Kāingalotu ne tangutu ofi atu kiate kinauá ʻi heʻenau ʻohovalé. Tatau ai pē pe naʻa nau tui tatau mo Hitilā pe ʻikai, ka naʻe tui honau tokolahi ko honau fatongia ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e puleʻangá mo hono ngaahi laó.16 Pea naʻa nau ʻiloʻi ne lava ke tuʻu fakatuʻutāmaki kiate kinautolu ha faʻahinga fakafepaki fakahāhā ki he kau Nasí mei ha mēmipa ʻo e koló, neongo pe naʻe toʻa pe taumuʻa lelei ia.

ʻI heʻenau foki ki ʻapí, naʻe fifili leʻolahi e ongomātuʻa ʻa Kali-Hainí ki he meʻa naʻe fai ʻe Helematí. Naʻe ʻikai ke lea ʻa Kali-Haini. Naʻá ne palōmesi mo Lutu mo Helemati kapau ʻe puke pōpula ha taha ʻiate kinautolu, ʻe tali halaia e tokotaha ko iá pea ʻikai fakahā e hingoa ʻo e toengá. Naʻe falala ʻa Kali-Haini ʻe tauhi pau ʻa Helemati ki heʻenau palōmesí, ka naʻá ne manavasiʻi. Naʻe ʻiloa ʻa e Kesitāpoú ʻi hono fakamamahiʻi e kau pōpulá ke maʻu ʻa e fakamatala naʻa nau fie maʻú.17

Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻe ʻi he ngāué ʻa Kali-Haini ʻi heʻene tali ha tukituki ʻi he matapaá. Naʻe fakaʻaliʻali ange ʻe ha ongo fakafofonga Kesitāpou ne tui kote leta lōloa, hona piné.

Naʻe fehuʻi ange ʻe he tokotaha, “Ko Kali-Haini Sinaipe koe?”

Naʻe ʻio ange ʻa Kali-Haini.

Naʻá na pehē ange, “Tau ō,” ʻo taki atu ia ki ha meʻalele ʻuliʻuli. Ne ʻikai fuoloa kuo fakaʻefihiaʻi ʻa Kali-Haini he sea muí ʻi he vahaʻa ʻo e ongo fakafofongá ʻi heʻenau fakaʻuli atu ki hono ʻapi nofoʻangá. Naʻá ne feinga ke fakaʻehiʻehi mei haʻane halaia ʻi heʻenau fakafehuʻia iá.

ʻI he faifai pea nau aʻu ki hono ʻapí, naʻe fakamālō ʻa Kali-Haini naʻe ʻi he ngāué ʻa ʻene tangataʻeikí pea ngaahi nifo ʻa ʻene faʻeé. Naʻe hakule ʻe he kau fakafofongá ʻa e fale nofoʻangá ʻi ha houa ʻe taha, ʻo huke ʻa e ʻū tohí mo fakasio ki he lalo mohengá, ka naʻe tokanga ʻa Kali-Haini ke ʻoua naʻá ne ʻomi ha faʻahinga fakamoʻoni ki ʻapi. Naʻe ʻikai ke nau maʻu ha meʻa.

Ka naʻe ʻikai ke nau tukuange ia. Naʻa nau toe fakaheka ia ki he loto kaá. Naʻe pehē ange ʻe ha taha ʻo e kau fakafofongá, “Kapau te ke loi, te mau tā lahi koe.”18

ʻI he efiafi ko iá, naʻe aʻu atu ʻa Kali-Haini ki ha pilīsone ʻi he tuʻa kolo ʻo Hemipēkí. Hili hono taki ia ki hono loki pilīsoné, naʻe fakaava e matapaá ʻe ha ʻōfisa naʻá ne toʻo ha ʻakau tā mo e meʻafana.

Naʻe ʻeke ange ʻe he ʻōfisá, “Ko e hā ʻokú ke ʻi heni aí?”

Naʻe talaange ʻe Kali-Haini naʻe ʻikai ke ne ʻilo.

Naʻe taaʻi ʻe he ʻōfisá hono matá ʻaki ʻene tautauʻanga kií. Naʻá ne kaila, “ʻOkú ke ʻiloʻi he taimí ni?”

Naʻe tali ange ʻe Kali-Haini mo ʻene manavaheé, “ʻIkai tangataʻeiki. Ko ʻeku ʻuhingá, ʻio tangataʻeiki!”

Naʻe toe taaʻi ia ʻe he ʻōfisá, pea ʻi he taimi ko ʻení naʻe mamahiʻia ʻa Kali-Haini. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fanongo au ki ha fakamafola mei he filí.”19

ʻI he pō ko iá, naʻe fakaʻamu ʻa Kali-Haini ke maʻu ha nonga mo e fakalongolongo, ka naʻe ʻikai tuku hono fakaava ʻe he kau ʻōfisá e matapaá, fakamoʻui e māmá, mo fakamālohiʻi ke lele ki he holisí pea lea ʻaki hono hingoá. ʻI he faifai pea nau liʻaki ia ʻi he fakapoʻulí, naʻe ongosia hono fofongá. Ka naʻe ‘ikai ke ne lava ʻo mohe. Naʻá ne fakakaukau ki heʻene ongomātuʻá mo ʻena loto-hohaʻa. Naʻá na fakakaukau nai kuó ne hoko he taimí ni ko ha pōpula?

ʻI he ongosia hono sinó mo e laumālié naʻe tafoki ʻa Kali-Hainí ki hono piló ʻo tangi.20


ʻI Fēpueli ʻo e 1942, naʻe tangutu ai ʻa ʻEimi Palauni Laimani ʻi muʻa ʻi ha maika ʻi he Tāpanekale Sōlekí, ʻo teuteu ke lekooti ha pōpoaki makehe ʻi he hokosia e taʻu teau ʻo e Fineʻofá. Ko e kiʻi kakai toko siʻi pē naʻe ʻi ai ke mamata ʻi heʻene pōpoakí, pea naʻá ne maʻu ha ngaahi faingmālie lahi ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ʻene hoko ko ha taki ʻi he Fineʻofá, ke lea ai ki he kakaí. Ka ko ha aʻusia foʻou ʻeni, pea naʻá ne manavasiʻi.21

Naʻe vaheʻi ʻa ʻEimi ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānuali 1940, ʻi ha ngaahi uike siʻi pē kimuʻa pea pā kālava ʻa Hiipa J. Kalānité. Talu mei ai, kuo fakalakalaka ai pē ki muʻa e moʻui lelei ʻa Palesiteni Kalānité.22 Ka kuo teʻeki ai ha taimi kimuʻa ʻe tuʻu fakatuʻutāmaki ai e malu mo e lelei ʻo e kakaí ʻi he funga ʻo e māmaní. Kuo mafola ʻa e taú ki he meimei tapa kotoa pē ʻo e māmaní ʻi he tau ʻa e Puleʻanga Fakatahatahá, ʻIunaiteti Siteití, Sovieti ʻIunioní, Siaina, mo ʻenau faʻahí pea mo e kau tau ʻo Siamane, ʻĪtali, Siapani, pea mo ʻenau faʻahí.23

ʻI he teuteu ʻa e kau sōtia ʻAmeliká ki he tau ʻi tuʻapuleʻangá, naʻe kole ʻe he puleʻanga ʻAmeliká ki hono kakai ʻi ʻAmeliká ke nau feilaulau ʻi he tokoni ki he feinga taú. Naʻe fanongonongo ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi Sānuali, ʻoku totonu ke kaniseli ʻe he ngaahi houalotu ʻo e Siasí hangē ko e Fineʻofá ʻa e ngaahi fakataha fakasiteiki kotoa pē ʻi Kānata, Mekisikou, mo e ʻIunaiteti Siteití ke fakasiʻisiʻi ʻa e fakamolé mo fakatoe ha lolo.24

Ko e ʻuhinga ʻeni naʻe lekooti ai ʻe ʻEimi ʻene pōpoakí kae ʻikai ke ne ʻalu tonu ki aí. Naʻá ne tomuʻa hanganaki atu mo e kau taki kehe ʻo e Fineʻofá ke fakahoko ha kātoanga fakamanatu lahi ʻo e taʻu teaú ʻi Māʻasi 1942, ko e ʻaho ne fokotuʻu ai e fuofua Fineʻofá ʻi Nāvuú. Naʻe palani foki ʻa e Fineʻofá ke fakahoko ha konifelenisi ʻaho ʻe tolu ʻi ʻEpeleli, fakahoko ha fakaʻaliʻali ʻe hiva ʻo ha fakaʻaliʻali naʻe ui ko e Senituli ʻo e Maama ʻa Fefiné (Womanʻs Century of Light), mo fakahoko ha koniseti ʻo ha “ngaahi faʻē hiva” ʻe tahaafe nimangeau ʻi he Tāpanekalé.25

Hili hono kaniseli e ngaahi meʻa ko iá, naʻe poupouʻi ʻe he poate lahi ʻo e Fineʻofá ʻa e ngaahi uooti mo e kolo takitaha ke fakahoko ʻenau fanga kiʻi fakatahá pea fakakaukau ke tō ha “fuʻu ʻakau taʻu teau” ko ha founga ke fakamanatu ʻaki.26

Naʻe fakakaukau foki ʻa e poaté ke ʻave ha lekooti kalamafoni ʻinisi ʻe hongofulu mā ua ʻoku hiki ai e ngaahi lea ʻa ʻEimí kae pehē ki ha pōpoaki nounou meia Palesiteni Kalānite ki he Fineʻofa kotoa pē ʻi he ʻIunaiteti Siteití, Mekisikou, mo Kānatá. Neongo naʻe hanga ʻe he taú ʻo ʻai ke faingataʻa hono ʻave e ngaahi pōpoakí ki he houʻeiki fafine ʻi he ngaahi fonua kehé, ka naʻe palani e Fineʻofá ke ʻave ia kiate kinautolu ʻi he fakalakalaka ʻa e ngaahi tūkungá.27

ʻI he aʻu ki he taimi ke fai ai e lea ʻa ʻEimí, naʻá ne lea mahino ʻi he maiká. Naʻá ne pehē, “Neongo ʻoku pōpōʻuli ha ngaahi fonua lahi ʻi he taú, ka ʻoku ʻikai ngalo e taʻu teau ko ʻení.” Naʻá ne lea leva ki he ngāue lahi ʻa e Fineʻofá, ki hono hisitōlia ʻi he ngāue tokoní mo e tuí, pea mo e ngaahi pole ʻo e kuonga lolotongá.

Naʻá ne pehē, “ʻI heʻetau kamata ʻi he 1942 ha senituli foʻou ʻo e Fineʻofá, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku fonu e māmaní ʻi he moveuveú mo e faingataʻá. ʻOku mahino kuo pau ke fai ʻe he kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ha ngaahi feilaulau—ko e ngaahi feilaulau kuo teʻeki fakakaukau ki ai ha tokolahi.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “ʻI he ngaahi taimi faingataʻá ni he ʻikai mole mei he houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá ʻa e meʻa mahuʻinga tahá, pea he ʻikai ke nau teitei veiveiua ʻe faifai pē pea ikunaʻi ʻe he ʻiló mo e melinó ʻa e taʻeʻiló mo e taú.”28

Hili ʻene leá, naʻe houngaʻia ʻa ʻEimi ʻi heʻene lava ʻo fetuʻutaki mo e kau fafine ne nofo mamaʻo ʻi ha maile ʻe lauiafe—ʻa e houʻeiki fafine ne ʻikai ke nau mei lava mai ki he ngaahi konifelenisi mo e ngaahi fakaʻaliʻali ʻi Sōleki Sití, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻo e melinó.

Naʻe ʻamanaki atu ʻa ʻEimi ʻe hoko ʻa e 1942 ko ha taʻu ʻo hono fakafiefiaʻi fakaemāmani lahi ʻe he Siasí ʻa e Fineʻofá. Ka, naʻe hoko ia ko ha taʻu ʻo e feilaulau, faingataʻaʻia, mo hono tali ʻo e ngaahi fatongia foʻoú. Ka ʻi he aʻu atu ʻene pōpoakí ki he kau fafine ʻo e Fineʻofá, naʻá ne tapou kiate kinautolu ke nau falala ki he ʻEikí pea tokoni ʻi Heʻene ngāué.

Naʻá ne pehē, “Tau toe fakatapui muʻa kitautolu he ʻahó ni ki heʻetau ngāue mo hotau misiona makehé, pea ki hono paotoloaki e ongoongolelei ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”29


Lolotonga iá ʻi Tilasiti Siamané, naʻe poupouʻi ʻe he taʻu uofulu mā taha ko Helekā Meisisú ʻa e feinga taú ʻaki ʻene ʻave ʻa e keke tuʻufonuá ki he kau sōtiá mo ʻaʻahi ki he kau tangata kafó ʻi he ʻaho Sāpaté ʻi he hili ʻene ngaahi fakataha he Siasí. ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga haʻane ʻaʻahi ki ha falemahaki ofi mai, naʻá ne fetaulaki ai mo ha sōtia Siasi naʻe lavea ko Kohate Peefi. Naʻe ʻikai fuoloa kuó ne maʻu ha ʻū tohi meiate ia.

Neongo ne tuʻo taha pē ʻena fetaulakí, ka naʻe fakaafeʻi ʻe Kohate ʻa Helekā ke haʻu ki hono kolo tupuʻangá ʻo Kilisimasi mo hono fāmilí. ʻI he kamatá, naʻá ne fakakaukau naʻe ʻikai totonu ke ne tali ʻa e fakaafé. Naʻe liliu leva ʻene fakakaukaú ʻe hono tuongaʻane ko Siekilifí, ʻa ia naʻá na ngāue ʻi ha falekoloa matasioʻata fakalotofonua. Naʻá ne talaange, “Ko e kāingalotu kinautolu ʻo e Siasí, pea naʻa nau fakaafeʻi koe. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke ʻalu aí?”30

Ko ia naʻe ʻalu leva ʻa Helekā ʻo fiefia ʻi he maheni mo Kohate mo hono fāmili tokolahí. Naʻe mahino e ʻofa ʻa e talavoú ʻiate iá, ka naʻe ʻikai ke ne sio ʻe tupulaki hona vā fetuʻutakí ki ha meʻa lahi ange.31 Naʻe faʻa fakatovave e kakai kei talavoú ke mali ʻi heʻenau fehangahangai mo e taú pea mo ha kahaʻu naʻe taʻepaú. Kapau naʻe fakahoko ʻe Helekā ʻa e meʻa tatau, ʻe ngali siʻisiʻi pē ha taimi te na feohi fakataha ai mo Kohate kimuʻa pea fakafoki ia ki he taú. Pea naʻe ʻikai ke lelei e tau ʻa Siamané. Naʻe ʻohofi ʻe Hitilā ʻa e Sovieti ʻIunioní ʻi Sune ʻo e 1941, ka ʻi ha ngaahi uike siʻi pē kimuʻa ʻi he Kilisimasí, naʻe hanga ʻe he kau tau Sovietí mo e faʻahitaʻu momoko fakamanavahē ʻa Lūsiá ʻo taʻofi e kau Nasí mei Mosikou.32

Hili ha taimi nounou mei he foki ʻa Helekā ki Tilasití, naʻá ne maʻu ha tohi meia Kohate, ko e taimi ko ʻení naʻá ne kole mali. Naʻá ne faitohi ki ai ʻo fakakataʻi ʻene kolé. Ka ʻi heʻene tohi hokó, naʻá ne fakapapauʻi ange ʻa ʻene fakamātoató. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Ta fakamaʻu.”

Naʻe tomuʻa momou ʻa Helekā, ka naʻe faifai pē peá ne tali ʻene kolé. Naʻá ne saiʻia mo tanganeʻia ʻia Kohate. Ko e lahi taha ia ʻi ha fānau ʻe toko hongofulu mā taha pea naʻe ngāue mateaki ki heʻene ongomātuʻá mo e Siasí. Naʻá ne ako lelei foki, lahi mo ʻene ngaahi taumuʻá, pea mo ha leʻo fisifisimuʻa moʻoni ʻi he hivá. Naʻá ne lava ʻo fakakaukauloto atu te na maʻu ha moʻui ʻoku leleí.

ʻI ha Sāpate ʻe taha, hili ha taimi nounou mei ai, naʻe foki mai ʻa Helekā ki ʻapi mei ha fakataha ʻa e Siasí ʻo maʻu ha mākoni meia Kohate ʻi heʻene puha meilí. Naʻe toe ui ia ki he taú, pea ʻe fou atu ʻene lēlué ʻi Tilasiti, ke fononga ki he Sovieti ʻIunioní. Naʻe loto ʻa Kohate ke na fetaulaki ʻi he tauʻanga lēlué peá na mali ʻi kolo.

Naʻe ongoʻi mā ʻa Helekā ʻi heʻene fakakaukau ki he ʻalu toko taha ki he tauʻanga lēlué ke fetaulaki mo ha sōtiá, ko ia naʻá ne kole ange ki hano kaungāmeʻa ko Uoteloti ke na ō. ʻI he ʻaho ko iá, naʻá na ʻilo ai ʻa Kohate ʻi he tauʻanga lēlué mo ha kau sōtia. Ne hangē naʻá ne fiefia ke sio ki aí, ka naʻá ne fakafeʻiloaki pē kiate ia ʻaki ha lulululu. Naʻe tafoki leva ʻa Helekā kia Uoteloti, mahalo naʻá ne fakaʻamu ke puli e ongoʻi ngalikehe ʻi heʻena toe fetaulaki ko ʻení, ka kuo pulia ʻa Uoteloti ia, peá na nofo toko ua pē.

Naʻe maʻu ʻe Kohate ha ngofua ke nofo ʻi Tilasiti ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi lolotonga e fononga hono ʻiunití ki he taú. ʻI he ʻaho 11 ʻo Fēpueli 1942, naʻá ne ʻalu ai mo Helekā ki he fakamaauʻangá ke na mali. Naʻe momoko ka naʻe fakaʻofoʻofa ʻa tuʻa, pea ʻi heʻena lué, naʻá na lava ʻo fanongo ki he pakakihi ʻa e sinoú ʻi hona lalo vaʻé. Naʻe kau atu e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻa mei he koló ki he ouaú, ʻi he fakamaauʻangá.

ʻI he Sāpate hono hokó, naʻe solo ai ʻa Kohate ʻi he lotú. Naʻe toe tokosiʻi ange ʻa e Kolo Tilasití he taimí ni ʻi he tokolahi e kau tangata kuo ui ki he taú. Naʻe ui e tamai ʻa Helekaá hili pē hono ʻohofi ʻa Pōlaní, ka kuó ne ʻosi foki mai ki ʻapi. Ka naʻe lahi feʻunga hono tuongaʻane ko Siekilifí ke kau ʻi he taú, pea ʻikai fuoloa mei ai kuo kau ai mo hono tuongaʻane ko Henelií.

ʻI he fanongo ʻa Helekā ki he hiva ʻa Kohaté, naʻe ongo ia kiate ia. Naʻe fakamanatu ʻe he fakalea ʻo e himí ki he kiʻi koló, “ʻE vavé ni pē ha mole atu ʻa e fiefia ʻo e moʻuí. Ko e fiefia lelei tahá ʻoku siʻisiʻi pē.”

Hili e fakatahá, naʻe ʻave ʻe Helekā hono husepānití ki he tauʻanga lēlué, peá na fakamāvae ai. Naʻe faitohi mai ʻa Kohate kiate ia ʻi he meimei ʻaho kotoa pē ʻi ha māhina ʻe taha mo e konga. Ka ʻi he hili ha ngaahi uike siʻi mei he ʻikai ke ne toe maʻu ʻene ʻū tohí, naʻá ne maʻu ʻa e ongoongo kuó ne mate ʻi he taú.33


ʻI ʻEpeleli ʻo e taʻu ko iá, naʻe tuʻu ai ʻa Palesiteni J. Lūpeni Kalake ʻi muʻa ʻi ha haʻofanga tokosiʻi ʻo e konifelenisi lahí ʻi he Holo Fakatahaʻanga ʻi he Temipale Sikueá. Koeʻuhí ko e ngaahi fakangatangata ʻi he fefonongaʻakí, ko e kau taki māʻolungá pē mo e kau palesitenisī fakasiteikí naʻe kau tonu ki he fakatahá. Naʻe lava e Kāingalotu ne nofo ʻi ʻIutā mo e ngaahi feituʻu takatakai aí ʻo fanongo ʻi he letioó, ka naʻe pau ke tatali ʻa kinautolu naʻe nofo mamaʻó ke pulusi mo tufaki e ngaahi leá ʻi he lipooti konifelenisi ʻa e Siasí. Lolotonga iá, ko e Kāingalotu ko ia ne nau nofo ʻi he ngaahi puleʻanga ne kau ʻi he taú, ne ʻikai pē ke nau toe lava ʻo maʻu e ngaahi leá. Ka naʻe kei ongoʻi pē ʻe Palesiteni Kalake ko ʻene pōpoaki ʻo fakafofongaʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻe totonu ke ne lea fakahangatonu ki he Kāingalotu kotoa pē ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻo tatau ai pē pe ko e fē feituʻu naʻa nau nofo aí.

Naʻá ne pehē, “Kuo mate ʻi he tau lolotongá ni, ha kau tangata angatonu ʻo e Siasí ʻi he ongo ʻapitangá fakatouʻosi, ko ha niʻihi naʻe loto-toʻa lahi, koeʻuhí ko honau fonuá.”34 Naʻe kau hono foha ʻi he fono ko Mēvini Penioní he mole ʻene moʻuí lolotonga hono ʻohofi ʻe Siapani ʻa e Taulanga Mataʻitofé ʻi ha māhina pē ʻe fā kimuʻa. Naʻe ʻofa ʻa Palesiteni Kalake ʻia Mēvini ʻo hangē pē ha taha ʻo ʻene fānaú, pea naʻe ongo lahi kiate ia ʻa ʻene pekiá. Ka neongo e faingataʻa e mālōlō ʻa Mēviní, naʻe fakafiemālieʻi ʻa Palesiteni Kalake ʻe he Laumālié ʻi heʻene mamahí, pea naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai ke ne lava ʻo tukulolo ki he ongoʻi ʻitá, tāufehiʻá, pe sāuní.35

Naʻá ne pehē, “ʻE malaʻia ʻa kinautolu ʻoku nau fakatupu ʻa e tāufehiʻá ʻi he loto ʻo e toʻu tupú mo e kakaí. ʻOku tupu ʻa e tāufehiʻá meia Sētane; ko e ʻofá ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá. Kuo pau ke tau tekeʻi atu ʻa e tāufehiʻá mei hotau lotó, ʻa kitautolu kotoa pē, pea ʻoua naʻa toe tuku ke hū ia.”

Naʻá ne lau leva mei he vahe 98 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Ko ia, taʻofi ʻa e taú pea fakahā ʻa e melinó.” Naʻá ne pehē, ʻoku totonu ke fakaleleiʻi ʻi he melino ʻa e fekeʻikeʻi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi puleʻangá. “ʻOku fakafepakiʻi pea kuo pau ke fakafepakiʻi ʻe he Siasí ʻa e taú.”36

Naʻe fakatupu ʻe he fekeʻikeʻí ʻa e loto-mamahí mo e faingataʻaʻiá ʻi he moʻui ʻa e Kāingalotú ʻi he funga ʻo e māmaní pea naʻá ne fakafeʻātungiaʻi e tupulaki ʻa e Siasí. Kuo fakaʻaongaʻi ʻe he Kāingalotu ʻi ʻIulopé mo e kau faifekau ne ngāue aí ʻa e taʻu ʻe uofulu talu mei he tau fakaʻosí ke fakamafola e ongoongoleleí mo langa hake ʻa e Siasí. Naʻe faingataʻa he taimí ni ki he ngaahi kolo lahi ke nau nofo fakataha.

Naʻe faingataʻaʻia foki mo e Kāingalotu ʻi he ʻIunaiteti Siteití, neongo naʻe ʻikai ke tuʻunga tatau. Naʻe hanga ʻe he fakasiʻisiʻi ʻe he puleʻangá ʻa e penisiní mo e ulapá ʻo fakangatangata e tuʻo lahi e fakataha ʻa e Kāingalotú. Naʻe pau ke lesisita ʻa e kakai tangata kotoa pē ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu hongofulu mā valú mo e onongofulu mā faá ki he ngāue fakakautaú. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo tokosiʻi ange ʻa e kakai kei talavou ne ʻatā ke ngāue fakafaifekaú, pea naʻe fakangatangata ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e ngāue fakafaifekau taimi kakato ki ʻAmelika Noate mo Sauté pea mo e ʻOtu Motu Hauaiʻí.37

Neongo ne ʻikai poupouʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e taú, ka naʻe mahino foki kiate kinautolu ne ʻi ai ha ngafa ʻo e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke maluʻi e ngaahi fonua ne nau nofo aí. Pea neongo e mole fakamamahi hono foha ʻi he fonó ʻi ha ʻohofi fakafokifā ʻa e filí, ka naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Kalake naʻe fakatonuhiaʻi e Kāingalotu ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e taú ʻi hono tali e ui ʻa honau puleʻanga takitaha.

Naʻá ne pehē, “Ko e Siasí ni ko ha Siasi fakaemāmani lahi. ʻOku ʻi he ongo ʻapitangá fakatouʻosi ʻa hono kāingalotu mateakí. ʻOku nau tui ʻi he tafaʻaki takitaha ʻoku nau tau maʻa honau ʻapí, fonuá, mo e tauʻatāiná. ʻI he tafaʻaki takitaha, ʻoku lotu hotau ngaahi tokouá ki he ʻOtua tatau, ʻi he huafa tatau pē, ke nau ikuna. He ʻikai lava ke moʻoni ʻaupito ʻa e ongo tafaʻakí fakatouʻosi; pea mahalo ʻoku ʻikai foki ke hala ia.”

Naʻá ne pehē, “ʻE fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻi Hono taimi pē ʻOʻona pea ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana ʻa e fakamaau totonú mo e meʻa ʻoku totonu fekauʻaki mo e taú. ʻOku ʻi he foheʻulí ʻa e ʻOtuá.”38

  1. Schnibbe, The Price, 20, 24; Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 29; Dewey, Hübener vs Hitler, 44–47. Tefito: Helmuth Hübener (Helemati Hupinā)

  2. Schnibbe, The Price, 25; Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 30; Dewey, Hübener vs Hitler, 86–87; Nelson, Moroni and the Swastika, 296.

  3. Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 29; Gellately, Backing Hitler, 184–86; Nelson, Moroni and the Swastika, 296.

  4. Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 30; Schnibbe, The Price, 25–26.

  5. Schnibbe, The Price, 20–23, 26–27.

  6. Ikegami, “Brief History of the Japanese Members of the Church,” 3, 5; Ikegami, “We Had Good Examples among the Members,” 229; Britsch, Moramona, 284; Japanese Mission President’s 1940 Annual Report, Feb. 17, 1941; Jay C. Jensen to First Presidency, Dec. 16, 1941, First Presidency Mission Files, CHL; Jay C. Jensen, “L.D.S. Japanese Aid U.S. Soldiers,” Deseret News, Nov. 28, 1942, Church section, [1]. Tefito: Lautohi Faka-Sāpaté

  7. Jay C. Jensen, Journal, Dec. 7, 1941; Britsch, Moramona, 284, 286; Jay C. Jensen, “L.D.S. Japanese Aid U.S. Soldiers,” Deseret News, Nov. 28, 1942, Church section, [1]. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke lava ʻo lau; “Naʻe ʻohofi ʻe Siapani ʻa e Taulanga Mataʻitofé” ʻi he ʻuluaki fakamatalá ne liliu ia ki he “ʻOku ʻohofi ʻe Siapani ʻa e Taulanga Mataʻitofé.”

  8. Ikegami, “We Had Good Examples among the Members,” 228; Tosa Maru manifest, in “Washington, Seattle, Passenger Lists, 1890–1957”; 1940 U.S. Census, Honolulu, Oahu, Hawaii Territory, 970; Jay C. Jensen, “L.D.S. Japanese Aid U.S. Soldiers,” Deseret News, Nov. 28, 1942, Church section, [1]. Ngaahi Tefitó: Hauaiʻi; Japan (Siapani); World War II (Tau Lahi ʻa Māmani Hono II)

  9. Jay C. Jensen, “L.D.S. Japanese Aid U.S. Soldiers,” Deseret News, Nov. 28, 1942, Church section, [1]; Jay C. Jensen, Journal, Dec. 7, 1941.

  10. Israel, “Military Justice in Hawaii,” 243–67; “Schools, Now Closed, Being Used for Defense Purposes,” Honolulu Star-Bulletin, Dec. 8, 1941, 7; Scheiber and Scheiber, “Constitutional Liberty in World War II,” 347, 354; Allen, Hawaii’s War Years, 90–91, 112–13, 360–61; “8 P.M. Curfew in Effect for Pedestrians,” Honolulu Advertiser, Feb. 4, 1942, 2; Wyatt Olson, “Exhibit Details Martial Law in Hawaii Following Pearl Harbor Attack,” Stars and Stripes, Jan. 11, 2017, https://www.stripes.com; Kimura, Issei, 225.

  11. “Family Air Raid Shelter,” Honolulu Advertiser, Jan. 21, 1942, [1]; Yukino N. Fukabori, “Neighbors Pool Efforts, Build Air Raid Shelter,” Hilo (HI) Tribune Herald, Jan. 26, 1942, [1]; Ikegami, Journal, Dec. 11–25, 1941. Naʻe liliu ʻa e ʻuluaki leá ke lava ʻo lau; naʻe liliu e “ʻOku ou fakaʻamu ʻoku toe fai ha ako” ʻi he fakamatala totonú ki he “ʻOku ou fakaʻamu naʻe toe fai ha ako.”

  12. Central Pacific Mission, General Minutes, Dec. 7, 1941, 67.

  13. Dewey, Hübener vs Hitler, 158–59.

  14. Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 33–39, 191.

  15. Schnibbe, The Price, 27–37; Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 13, 49.

  16. Schnibbe, The Price, 39; Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 49; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 134:5; Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:12.

  17. Schnibbe, The Price, 39–40; Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 38, 50; McDonough, Gestapo, 57–58.

  18. Schnibbe, The Price, 41; Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 50. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke lava ʻo lau; ʻoku pehē ʻi he maʻuʻanga fakamatala totonú “Naʻa nau talamai kapau naʻá ku loi, te nau tā lahi au.”

  19. Holmes and Keele, When Truth Was Treason, 51–52; Schnibbe, The Price, 41, 43–44.

  20. Schnibbe, The Price, 44.

  21. Amy Brown Lyman, “In Retrospect,” Relief Society Magazine, Dec. 1942, 29:840; Hall, Faded Legacy, 126, 144.

  22. Derr, Cannon, and Beecher, Women of Covenant, 277; Heber J. Grant to Dessie Grant Boyle, Apr. 21, 1941, Letterpress Copybook, volume 79, 969; Heber J. Grant to Frank W. Simmonds, Dec. 31, 1941, Letterpress Copybook, volume 80, 709, Heber J. Grant Collection, CHL.

  23. Dickinson, World in the Long Twentieth Century, 163, 168–70, 175. Tefito: Amy Brown Lyman (ʻEimi Palauni Laimani)

  24. “Notice to Church Officers,” Deseret News, Jan. 17, 1942, 1; “Bulletin No. 24,” Feb. 19, 1942, 1–2, Relief Society Bulletins, CHL.

  25. Amy Brown Lyman, “In Retrospect,” Relief Society Magazine, Dec. 1942, 29:840; Hall, Faded Legacy, 158–59; Derr, Cannon, and Beecher, Women of Covenant, 283. Ongo Tefitó: Fineʻofá; Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú

  26. “Bulletin No. 24,” Feb. 19, 1942, 5–6, Relief Society Bulletins, CHL.

  27. Relief Society General Board, Minutes, Feb. 25, 1942, 27–28; Vera White Pohlman, “Relief Society Celebrates Its Centennial,” Relief Society Magazine, Apr. 1942, 29:229.

  28. Relief Society Centennial Radio Broadcast,” Relief Society Magazine, Apr. 1942, 29:248–50.

  29. Amy Brown Lyman, “In Retrospect,” Relief Society Magazine, Dec. 1942, 29:838–40; “Relief Society Centennial Radio Broadcast,” Relief Society Magazine, Apr. 1942, 29:250.

  30. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 63–65, 78–80.

  31. Minert, In Harm’s Way, 399, 407; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 81–84.

  32. Overy, Third Reich, 248–50, 259–60; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 84–85; Winter, Great War and the British People, 250–53; Pavalko and Elder, “World War II and Divorce,” 1214–15.

  33. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 63, 71, 84–91; 86, note 1; Minert, In Harm’s Way, 410–11.

  34. J. Reuben Clark Jr., in One Hundred Twelfth Annual Conference, 94; First Presidency, “Notice to Church Officers,” Jan. 17, 1942; First Presidency to Stake Presidents, Mar. 14, 1942, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 117; Quinn, Elder Statesman, 97.

  35. J. Reuben Clark Jr. to Henry B. Armes, Dec. 24, 1941; J. Reuben Clark Jr. to Gordon S. Rentschler, Jan. 2, 1942; J. Reuben Clark Jr. to Gordon Clark, Jan. 5, 1942, J. Reuben Clark Jr. Papers, BYU.

  36. J. Reuben Clark Jr., in One Hundred Twelfth Annual Conference, 91, 94.

  37. First Presidency to Mission Presidents, Jan. 14, 1942; First Presidency, “Notice to Church Officers,” Jan. 17, 1942; First Presidency to Stake Presidencies, Ward Bishoprics, Presidents of Branches, and Presidents of Missions, Mar. 23, 1942, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 117; Mount Graham Stake, Confidential Minutes, volume 2, Dec. 28, 1941, and Feb. 8, 1942; Cowan, Church in the Twentieth Century, 182.

  38. J. Reuben Clark Jr., in One Hundred Twelfth Annual Conference, 93, 95; Fox, J. Reuben Clark, xiii–xv, 293–95.