Hisitōlia ʻo e Siasí
21 Ko ha Mahino Lelei Angé


Vahe 21

Ko ha Mahino Lelei Angé

ʻĪmisi
ʻū talamu mo ha ngaahi tangai meʻakai ʻi ha loki tukuʻanga meʻa

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1931, naʻe mavahe ai ʻa Sione mo Lia Uitisou mei ʻIulope ʻi ha ngaahi māhina siʻi ke ʻaʻahi ki he fāmilí, fakataha mo e kau taki ʻo e Siasí mo kau atu ki he konifelenisi lahí. Naʻe talitali mai hona ʻofefine ko ʻAná kiate kinaua ʻi he tauʻanga lēlue ʻi ʻIutaá. ʻI heʻena mavahé, naʻá ne ʻosi fakalelei mo hono husepānití pea lolotonga feitamaʻi ʻene tama fika tolú. Naʻe ʻi ai foki mo e faʻē ʻa Liá, Susa Keiti, kuó ne mateuteu ke talitali lelei kinautolu ki ʻapi, ʻo hangē ko e palōmesi naʻá ne fai ʻi heʻenau mavahe ʻi he taʻu ʻe tolu kimuʻá. ʻE hoko hono taʻu fitungofulu mā nimá ʻi ha ʻaho ʻe ua, pea kuo aʻu taimi totonu atu ʻa Sione mo Lia ki ha fakafiefia ʻi he ʻapi ʻo e tokoua ʻo Lia ko ʻEma Lusí mo hono husepāniti ko ʻAlipate Pouení.1

Ko e meʻa fakamamahí, naʻe mālōlō e mehikitanga ʻo Sione ko Petololiné ʻi he taʻu ʻe ua kimuʻá hili ia haʻane puke fuoloa. Naʻe ʻi he veʻe mohenga ʻo Petololiné ʻa ʻAna mo Lose, ko e uitou ʻo e tokoua ʻo Sione, ko ʻOsipōní, ʻi heʻene mālōloó.2

Lolotonga e ʻi ʻIutā ʻa Sioné, naʻe fonu ʻene taimi-tēpilé ʻi he ngaahi fakataha mo e kau taki ʻo e Siasí. Naʻe tokanga e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki ha ongo fakakaukau kehekehe ʻa e ʻaposetolo ko Siosefa Filitingi Sāmitá mo B. H. Lōpeti, ʻa ia naʻá ne hoko he taimí ni ko e mēmipa fuoloa taha ʻo e Fakataha Alēlea ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú. Naʻe tohi ʻe ʻEletā Lōpeti ʻa e “Ko e Moʻoní, Ko e Halá, Ko e Moʻuí (The Truth, The Way, The Life),” ko ha tohi peesi ʻe valungeau, ʻo fakaikiiki ai e palani ʻo e fakamoʻuí. Naʻá ne fie maʻu ke fakaʻaongaʻi ia ʻe he Siasí ko ha naunau ako maʻá e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.3 Ka ne fakahaaʻi ʻe ʻEletā Sāmita ha hohaʻa lahi fekauʻaki mo ha ngaahi fakakaukau pau ʻi he ʻū lauʻi pēsí.

Ko e meʻa tefito ne taʻefiemālie ki aí ko e feinga ʻa ʻEletā Lōpeti ke huluni fakataha e fakamatala fakafolofola ʻo e Fakatupú mo ha ngaahi fakakaukau fakasaienisi fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e moʻuí.4 Naʻe tui ʻa ʻEletā Lōpeti naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi meʻa ʻo natulá ne moʻui pea mate ʻi he māmaní ha ngaahi meʻa ne hangē ko e tangatá ʻi ha ngaahi taʻu ʻe laui miliona, kimuʻa ia pea toki tuku ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Ngoue ko ʻĪtení.5 Ka naʻe taukaveʻi ʻe ʻEletā Sāmita ʻoku ʻikai fenāpasi ʻa e faʻahinga tui peheé mo e folofolá pea mo e tokāteline ʻa e Siasí. Naʻá ne tui naʻe ʻikai moʻui e faʻahinga meʻa moʻui ko ʻení kimuʻa ia pea ʻomi ʻe he Hinga ʻa ʻĀtamá e maté ki he māmaní.

ʻI ha lea ʻa ʻEletā Sāmita ki he Sosaieti Tohi Hohoko ʻo ʻIutaá, naʻá ne fakaangaʻi mālohi e ngaahi fakakaukau ʻa ʻEletā Lōpetí, neongo naʻe ʻikai ke ne lea ʻaki hono hingoá. Naʻe tohi leva ʻa ʻEletā Lōpeti ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo feinga ke ʻilo pe naʻe fakafofongaʻi ʻe he lea ʻa ʻEletā Sāmitá e tuʻunga totonu ʻo e Siasí ʻi he kaveingá pe ko ha fakakaukau pē ia ʻa e ʻaposetoló.6

Naʻe fakaafeʻi ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ongo tangatá fakatouʻosi ke ʻomi ʻena ngaahi fakakaukaú ki he fakataha alēleá. Naʻe fakahū leva ʻe he ongo ʻaposetoló ha lipooti ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa ia ne nau vakaiʻi fakalelei e ongo tafaʻaki ʻo e fakakikihí mo lotua ke ʻilo e founga ke fakaleleiʻi ʻakí.7

Koeʻuhí he naʻe toki pulusi ʻe Sione ʻene tohi ki he fekauʻaki ʻa e saienisí mo e tui fakalotú, naʻá ne fakakaukau lahi ki he meʻá ni. Naʻá ne tui naʻe fie maʻu ke tokoniʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí e Kāingalotu kei talavoú ke fakatupulaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí mei he ngaahi fakakaukau foʻou mo fakaeonopōní. Naʻá ne pehē, naʻe tokolahi ha kakai lotu naʻa nau hohaʻa ki he saienisí, koeʻuhí he ʻoku nau fetoʻoaki ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻá mo hono fakaʻuhingaʻí. Naʻá ne momou ke fakafalala ʻataʻatā pē ki he saienisí ke fakaleleiʻi ha fakakikihi, koeʻuhí he naʻe feliliuaki e ʻilo fakasaienisí, ʻo ne faʻa fakaʻuhingaʻi hala ʻe ia e ngaahi fakakaukau fakalotu hangē ko e lotú mo e fakahaá. Ka naʻá ne toe tokanga ki ha fakafalala ki ha faʻahinga fakaʻuhinga ʻo e folofolá naʻe ʻikai fakamahuʻingaʻi ai e founga ne maʻu ai e ngaahi fakahaá mo e ngaahi tohi toputapú.

Naʻá ne talaange pē ki he ʻaposetolo ko Melevini J. Pālatí, “ʻOku ou tui ko ʻetau palani fakapotopoto tahá ke fai e meʻa kuo tau fakahoko mai ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ʻení. Ke tau tali e ngaahi moʻoniʻi meʻa kuo fokotuʻu lelei mo fakamoʻoniʻí pea tau fakafisi ke fakatefito ʻetau tuí ʻi ha ngaahi fakakaukau fakateolosia, neongo pe ko e fakasaienisi pe fakalotu.”8

ʻI he ʻaho 7 ʻo ʻEpelelí, ko e ʻaho ia hili ʻa e konifelenisi lahí, naʻe ui ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá mo e kau taki māʻolunga kehé ke fakaleleiʻi ʻa e fakakikihí. Naʻe fakafanongo ʻa Sione ki hono fakahaaʻi ʻe he kau palesitenisií ʻenau fakakaukau ʻoku totonu ke siʻaki fakatouʻosi ʻe ʻEletā Sāmita mo ʻEletā Lōpeti ʻa e meʻá ni. Ne nau pehē, “ʻOku ʻai ʻe he ongo tafaʻakí fakatouʻosi ʻa e folofolá mo e ngaahi fakamatala ʻa e kau tangata kuo ʻiloa ʻi he ngaahi ngāue ʻo e Siasí ko e fakavaʻe ia ʻo ʻena fakakikihí. Pea kuo teʻeki ke ʻomi ʻe ha taha ʻiate kinaua ha fakamoʻoni pau ke poupouʻi ʻene ngaahi fakakaukaú.”9

Naʻe fakamanatu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he ngaahi kōlomú e akonaki ʻa Siosefa Sāmitá: “Fakahā ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoní, kae tukunoaʻi pē ʻa e ngaahi meʻa fakamisitelí, telia naʻa fakamoʻulaloaʻi kimoutolu.”10 Naʻa nau fakatokanga ʻe lava hono malangaʻi e ngaahi fakakaukau fakatāutahá ʻo hangē ko ha tokāteline ʻo e Siasí ʻo fakatupu ha fetaʻemahinoʻaki, puputuʻu, mo ha māvahevahe ʻi he Kāingalotú. Naʻa nau pehē, “ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe ha taha ʻo e kau taki māʻolunga ʻo e Siasí ha fakamatala pau fekauʻaki mo ha faʻahinga tokāteline, neongo pe ko ʻene fakahaaʻi iá ko ha fakakaukau pē ʻaʻana pe ʻikai, ka ʻoku lau ia ko ʻene lea maʻá e Siasí, pea ʻoku tali ʻene ngaahi fakamatalá ko e ngaahi tokāteline kuo fakangofua ʻe he Siasí.”11

Naʻa nau tapou ki he ongo tangatá ke na malanga ʻaki e tefitoʻi tokāteline ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻa nau pehē, “Neongo ʻoku tau fakahoko totonu hotau uiuiʻí ʻi he lotolotonga ʻo e Siasí, ka tau tuku muʻa e ako fekauʻaki mo e kelekelé, ngaahi meʻa moʻuí, ʻulungaanga ʻo e tangatá pea mo e ngaahi ʻulungaanga fakafonuá, ʻa ia ʻoku ʻikai hanau taha ʻe ʻi ai haʻane mahuʻinga ki hono fakamoʻui e laumālie ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ki ha fakatotolo fakasaienisi.” Fakatatau mo e tupuʻanga ʻo e moʻuí, naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa ke nau lea ʻaki ʻo makehe mei he meʻa kuo ʻosi lea ʻaki ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi heʻenau lea ʻi he 1909, “Ko e Tupuʻanga ʻo e Tangatá.”12

Naʻe ʻilo ʻe Sione, naʻe fakaleleiʻi ʻe he ngaahi lea ʻa e kau palesitenisií ʻa e palopalemá. Naʻá ne poupouʻi mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he lokí, kau ai ʻa ʻEletā Lōpeti mo ʻEletā Sāmita, ʻa e tuʻutuʻuní mo loto ke ʻoua naʻa toe aleaʻi fakatokolahi ʻa e fehuʻi ʻo e moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kimuʻa ʻia ʻĀtamá.13 Ka ne teʻeki pē ke loto-moʻoni ʻa ʻEletā Lōpeti ke toʻo e kaveingá mei he “Ko e Moʻoní, Ko e Halá, Ko e Moʻuí.” Ko hono aofangatukú, naʻá ne tuku ʻa e ʻū lauʻi pēsí, ʻo ʻikai ke pulusi.14


ʻI he konga kimui ʻo e taʻu ko iá, ʻi Keipi Tauni, Saute ʻAfilika, naʻe hivaʻi fakataha ai ʻe Viliami mo Kelela Taniela mo ha Kāingalotu kehe ha foʻi himi, ʻo hangē ko ia ne nau fakahoko ʻi he Mōnite kotoa pē ʻi heʻenau fakataha ki hono aleaʻi e ongoongoleleí ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Tanielá. Ka naʻe ʻikai ko ha fakataha fakalotu angamaheni ʻeni ia. Ne ui kinautolu ʻe he palesiteni fakamisiona ko Toni Tolotoní ke nau fakataha mai ki ha konifelenisi makehe.

Hili e fua lotu ʻa Kelelá, naʻe fai ʻe Viliami ʻa e talanoa ʻo ʻene uluí mo e kamataʻanga ʻo ʻenau fanga kiʻi fakataha īkí. Naʻá ne pehē, “Naʻa mau fuofua ako ʻa e Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná (Book of Mormon Ready References), pea ʻoku mau lolotonga ako he taimí ni ʻa e Sīsū ko e Kalaisí. Kuó u ʻilo ha ngaahi meʻa lahi pea lava ke u talanoa ki ha kakai tokolahi fekauʻaki mo e ongoongoleleí.”15

Naʻe fai foki ʻe Kelela ʻene fakamoʻoní, ʻo fakamālō ki heʻene kau ki he Siasí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fakatauange ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau tuʻu maʻu.”16

Naʻe vahevahe ʻe ha niʻihi kehe ʻenau fakamoʻoní, pea lea leva ʻa Palesiteni Tolotoni ki he kulupú. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ongoʻi fakapapau ko e ʻEikí ʻoku ʻulu ki he ngāué ni, pea kapau te tau moʻui ʻaki e ngaahi fekaú, he ʻikai taʻofi ʻe he ʻEikí ha meʻa.” Naʻá ne lea kau ki he tokoua ʻo Sēletí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻe fuʻu vāofi mo e ʻEikí pea naʻe ʻikai taʻofi ha meʻa meiate ia. Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “ʻE tatau pē ia mo kitautolu. ʻOku ou ʻilo kapau te u faivelenga, te u mamata ki ha ngaahi meʻa fakaofo.”17

Naʻe kei hohaʻa pē ʻa Palesiteni Tolotoni ki he founga naʻe fakafeangai ai ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Kolo Mopaleí ki he kāingalotu “Lanu” kehe hangē ko e fāmili Tanielá. ʻI hono tokangaʻi ʻo e ngaahi meʻa peheé, naʻe faleʻi ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻoku totonu ke ne fakakaukau ki he ngaahi ongo ʻa e Kāingalotu kotoa pē. Naʻa nau tohi ʻo pehē, ko e fefusiaki fakamatakalí ko ha palopalema ia kuo pau ke tokangaekina fakalelei ke fakaʻehiʻehi mei hano fakaʻitaʻi e kāingalotu ʻUliʻuli pe hinehina ʻo e Siasí.18

ʻI hono ʻiloʻi mo tanganeʻia ʻa Palesiteni Tolotoni ʻi he faivelenga ʻa Uiliamí, naʻá ne loto ke fakalāngilangiʻi ʻene ngaahi ngāué. Naʻá ne fanongonongo ʻi he fakatahaʻangá, “ʻOku ou ongoʻi ʻoku totonu ke fokotuʻu ha kolo heni. “ʻOku totonu ke maʻu ʻe Misa Taniela ʻa e faingamālie ke fakahoko ha ngāue pau. ʻOku ou ʻilo ʻi heʻene faivelengá, ʻe toʻo ai ʻa e ʻā vahevahé, pea te ne hoko ko ha taki ʻi ʻIsileli.”

Naʻe uiuiʻi leva ʻa Uiliami ke hoko ko e palesiteni fakakoló, hoko ʻa Kelela ko e palesiteni Fineʻofa, hoko hona ʻofefine ko ʻĀlisí ko e sekelitali ʻo e Fineʻofá mo e kalake fakakoló, pea mo honau kaungāmeʻa ko ʻEma Peiá ke tokoni kia Kelela. Naʻe hilifaki leva ʻe Palesiteni Tolotoni hono ongo nimá ʻi he ʻulu ʻo Viliamí pea vaheʻi ia ki hono uiuiʻi foʻoú. Naʻe ʻikai ke ne fakanofo ʻa Viliami ki he lakanga fakataulaʻeikí, ko ia ai naʻe ʻikai lava ʻe Viliami ʻo tāpuakiʻi ʻa e sākalamēnití pe vaheʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e koló ʻi ha ngaahi uiuiʻi. Ka ʻe ʻoange ʻe hono ngaahi fatongia foʻoú ha ngaahi faingamālie lahi ange ke ngāue mo tupulaki ai ʻi he Siasí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tolotoni, “Kuó u nofo ʻo fakakaukau ki ha hingoa maʻá e kolo ko ʻení. ʻOku ou fakakaukauloto ko e hingoa totonú ʻko e Kolo ʻo e ʻOfá.ʼ”19

ʻI heʻenau fakataha ʻi he Mōnite hono hokó, naʻe kole ʻe Viliami kia Kelela mo ha kau taki fakakolo kehe ne toki uiuiʻi foʻou ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo honau ngaahi fatongia foʻoú. Naʻe pehē ʻe Kelela, “ʻOku kiʻi faingataʻa kiate au, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ʻi heʻeku ngāué, ʻo hangē ko hono tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fuofua fefine naʻá ne kamataʻi ʻa e Fineʻofá.”20

ʻI he hoko ʻa Viliami mo Kelela ko e ongo taki ʻo e koló, naʻe hokohoko atu ʻena tokangaʻi e kau faifekau, ʻa ia ne nau kau mai ki he ngaahi fakataha ʻa e koló fakataha mo ha kau ʻaʻahi kili hinehina mei he Kolo Mopaleí. Naʻe fakapapauʻi foki ʻe Viliami naʻe tauhi fakalelei ʻe ʻĀlisi ha ngaahi minití koeʻuhi ke lava ʻo ʻave e ngaahi tataú ki Sōleki Siti. Naʻe ʻikai ke ne loto ke taʻomia e Kolo ʻo e ʻOfá.21


ʻI he ʻIunaiteti Siteití, naʻe hoko e taʻu hongofulu mā tolu ʻo Paula Pengí ko e tīkoni foʻou taha ia ʻo e Kolo Sinisinatí ʻi he ʻaho 14 ʻo Fēpueli 1932. Kuo maʻu ʻe he fānau tangata ʻi hono toʻú ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné talu mei he konga kimui ʻo e 1800 tupú, ʻi he taimi naʻe tā fefie ai e kau tīkoní maʻá e masivá, tafu ha afi ke māfana e ngaahi falelotú, mo fakahoko ha ngaahi ngāue tokoni kehe ʻi honau ngaahi uōtí mo e koló. Naʻe toki fakafeʻiloaki ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he kamataʻanga ʻo e senituli uofulú, neongo ne ʻosi hoko hono fakanofo ʻo e kau talavoú ki he ngaahi tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko ha meʻa angamaheni. Hili iá, naʻe kamata leva ke fakahoko ʻe he kau tīkoni kei talavoú ha fatongia lahi ange ʻi he koló mo hono ngaahi fakatahaʻangá.22

Makehe mei hono tokangaʻi ʻo e falelotú mo e ʻū konga ʻapí, naʻe lava ke tufa ʻe Paula ʻa e sākalamēnití, tānaki e ngaahi foaki ʻaukaí, fakaaʻu ha ngaahi pōpoaki ki he palesiteni fakakoló, mo tokoni ki he kau uitoú mo e Kāingalotu faingataʻaʻia kehé.23 Hangē ko e kau tīkoni kehe ʻi he Siasí, naʻe toe fie maʻu foki ke mahino kiate ia mo ne fakamatalaʻi e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí takitaha, talangofua ki he Lea ʻo e Potó, fakahoko ʻa e fua lotú mo e lotu tukú, totongi vahehongofulu, mo ʻiloʻi e talanoa ʻo hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.24

Naʻe ʻikai ʻoange kia Paula ʻa e faingamālie ke ne fakahoko ha niʻihi ʻo e ngaahi fatongia foʻou ko ʻení he taimi pē ko iá. Kuo laui taʻu hono tufa ʻe he kakai tangata lalahí ʻa e sākalamēnití, pea naʻe ʻikai fiemālie ha kakai tokolahi ʻi he Siasí fekauʻaki mo hono tuku e fatongiá ni ki he fānau tangatá. ʻI Sinisinatí, naʻe tāpuakiʻi mo tufaki maʻu pē ʻa e sākalamēnití ʻe ha ongo tangata lalahi, ko e ongo taʻokete ʻo Paulá, ko Kulisi mo Henelī.25

Ka, kapau naʻe ʻikai feʻunga hono fakafemoʻuekinaʻi ʻe he ngaahi fatongia foʻou ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo Paulá ia, naʻe fakakakato ia ʻe heʻene ngaahi ngāue lahi ʻi he falekoloa meʻakai ʻene ongomātuʻá. Naʻá ne saiʻia he ngāue ʻi he falekoloá. Naʻe ava ia ʻi he pongipongi kotoa pē he onó pea toki tāpuni pē he hoko ʻa e hongofulu mā tahá he poʻulí. Naʻá ne hoko ko e faifakatau, fakafonu mo fokotuʻutuʻu maau e ʻū funga laupapá, pea tafi mo fakalolo ʻa e faliki papá. ʻI he taimi naʻe tuʻutuʻu ai ʻe hono tokoua ko Kulisí e kakanoʻi manú, naʻe laku ʻe Paula e efuefuʻi papá ʻi he falikí ke hafu ki ai e totó. Naʻá ne olo leva e ʻū papa fahi kikí ʻaki ha polosi ukamea ʻi he ʻosi pē e ngāue ʻa Kulisí. ʻI he tuku ʻa e akó, ne faʻo ʻe Paula ha ʻū puha mo ha ʻū kato vesitapolo ne ʻosi fakatau, ʻo tufaki ia ki he tūkui ʻapí.26

ʻI he taimi ne hoko ai e tō lalo fakaʻekonōmiká, naʻe lolotonga lele ha ngaahi fuʻu langa lalahi ʻi Sinisinati. Naʻe toki kamata pē e ngāué ʻi ha fale māʻolunga meimei fute ʻe onongeau mo ha fuʻu tauʻanga lēlue foʻou. Naʻe tokoni e ngaahi ngāue ko ʻení, fakataha mo ha ngaahi ngāue fakaʻekonōmika fakalotofonua kehekehe, ke ne matuʻuaki e ngaahi faingataʻaʻia ʻo e koló. Ka naʻe tōlalo e ngaahi vāhengá pea mo hikihiki tō pē e taʻemaʻu ngāué.27

Naʻe nofo e fāmili Pengí ʻi ha feituʻu masiva ʻa ia naʻe nofo, ngāue, vaʻinga, mo ako fakataha ai e kau hikifonua hinehina hangē ko honau fāmilí mo e kau ʻAfilika ʻAmeliká, Siú, mo ha ngaahi matakali kehekehe. ʻI he tofanga ʻa e koló he ngaahi taimi faingataʻá, naʻe ʻikai lava ʻe he kau fakatau angamaheni mei he fāmili Pengí ʻo totongi honau ngaahi moʻua vesitapoló. Naʻe ʻikai ke fakasītuaʻi ʻe he tamai ʻa Paulá e kakaí, pea faʻa foaki taʻetotongi pē e vesitapoló pe fakaʻatā ke fakamoʻua e kakaí. Ka naʻe ʻikai lava ʻe heʻene angaleleí mo e angaʻofá ʻo maluʻi e pisinisi ʻa e fāmilí mei he Tō Lalo Fakaʻekonōmiká, pea ʻi ʻEpeleli 1932, naʻá ne tamateʻi e pisinisí. Neongo e mate ʻene pisinisí, ka naʻe ʻikai ke ne fie tāpuni e falekoloá pe tuku ʻene tokoni ki honau kiʻi feituʻú.28

Naʻe moʻui atu pē e Kāingalotu Sinisinatí neongo e hōloa fakaʻekonōmiká. ʻI he fakaʻamu ʻa e Kau Pīsopeliki Pulé ke poupouʻi e ʻekitivitī ʻa e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ne nau toki kole ai ki he ngaahi kolo mo e ngaahi uooti ʻi he Siasí kotoa ke kamata hono fakamanatua ʻi he taʻu kotoa pē, ʻa hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻI he ʻaho 15 ʻo Mē 1932, naʻe lea ai ha kau taulaʻeiki ʻe toko fā ne taʻu hongofulu mā hiva pe motuʻa ange ʻa ia ne toki fakanofo ʻi he Kolo Sinisinatí, ʻi he houalotu sākalamēnití fekauʻaki mo e hisitōlia mo e tupulaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻe lea foki mo Sālesi ʻEnitasoni, ko e palesiteni fakakoló, ʻo hangē ko ia naʻá ne faʻa fai ʻi he fakaʻosinga ʻo e houalotu sākalamēnití.29

Naʻe ʻikai faʻa kau ʻa Paula ʻi he polokalamá, ka naʻá ne maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ange ke tokoni ai. Naʻe tātātaha pē ke ʻova ʻi he toko nimangofulú ʻa e maʻulotú ʻi he koló, ko ia naʻe lahi ai ha faingamālie ke kau ʻene ongomātuʻá pe taha ʻi heʻenau fānaú ʻi he polokalama leá, hiva fakataha mo e kuaeá, fai e lotú, pe tokoni ʻi ha faʻahinga founga ʻi ha fakatahaʻanga pē.30 Ko hono moʻoní, naʻe toki fakahoko kimuí ni ʻe hono tokoua ko Henelií ʻa e lotu tukú ʻi ha houalotu sākalamēniti ʻe tolu ʻi ha uike ʻe fā. ʻI he ʻaho naʻe ʻikai ke ne fai ai e lotu tukú, naʻá ne fai ha lea.31

Ko Paulá mei he fāmili Pengí, pea kiʻi taimi siʻi kuo fakangāueʻi ia ʻe he koló.


Lolotonga iá, naʻe hohaʻa lahi ʻa ʻEvelini Housi ko ha tokotaha ngāue fakasōsiale ʻa e Fineʻofá ʻi ʻIutaá, ʻi he fakaʻau ke toe faingataʻaʻia ange ʻa e māmaní ʻi he Tō Lalo Fakaʻekonōmiká. Naʻe aʻusia ʻe heʻene tamaí, ʻa ia naʻá ne kole ange ʻi ha taimi ʻe taha ke nofo ʻi ʻapi ke ʻoua naʻá ne ngāué, ha ngaahi taimi faingataʻa ʻi he ʻikai toe fakatau ʻe ha taha ʻene ngaahi koloa mei heʻene faama ʻi Lōkaní. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻEvelini ʻa e founga ke tokoniʻi ai ia ke tohi kole tokoni ki he Siasí mo e siteití, ka naʻe ʻikai ke ne tali ia.

Naʻá ne talaange ʻi he kamataʻanga ʻo e Tō Lalo Fakaʻekonōmiká, “Te u lava pē ʻo maʻu ha ngāue. ʻOku ou ʻilo te u lava ʻo maʻu ha ngāue.”

Naʻe ʻikai tui ki ai ʻa ʻEvelini. ʻI he ʻaho kotoa naʻá ne talanoa mo ha kakai ʻi Sōleki Siti ne nau talaange pē ʻa e meʻa tatau. Naʻa nau talaange, “Kapau pē te u aʻu ki Losi ʻEniselesi, te u lava pē ʻo maʻu ha ngāue.” ʻI ʻIutaá, ko e toko taha mei he kau ngāue kotoa pē ʻe toko tolu naʻe ʻikai haʻane ngāue, pea naʻe ʻikai ha taha te ne fie maʻu ha kau ngāue. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe ʻEvelini naʻe mei faitatau pē ʻa e tūkungá ʻi Kalefōnia pe ʻi ha toe feituʻu pē ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne feinga ke fakamatalaʻi ange naʻe siʻi e ngāué ʻi he feituʻu kotoa pē, ka naʻe ʻi ai ha ngaahi fāmili naʻá ne ngāue mo kinautolu naʻe ʻikai ke nau tui ki ai.32

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1932, naʻá ne maʻu ha ʻuhinga lelei ke ʻamanaki ʻe hoko ha liliu. Hili hono faʻu ʻe he puleʻanga ʻAmeliká ha polokalama ke fai ha tokoni fakapaʻanga ki he ngaahi siteití mo e pisinisí, naʻe vave hono kole ʻe he kau ʻōfisa ʻi ʻIutaá ʻa e Kautaha Tokoni Fakasōsiale ʻa e Fineʻofá ke tokoni ki he siteití ke kole ha nō fakapuleʻanga. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻEvelini mo ʻEimi Palauni Laimani ha ngaahi houa lahi ʻi hono tānaki ʻo e ngaahi fakamatala fakasetisitiká mo e ngaahi faile fakamatala fakafoʻituituí ke lekooti ʻaki e tuʻunga masivesiva ʻi he siteití. Ne na ʻomi leva ʻena fakatotoló ki he kolomuʻa ʻo e siteití, ʻa ia naʻe fakaʻaongaʻi ai ia ʻe he kau faʻu laó ki heʻenau kole paʻanga ki ha tokoni fakapuleʻanga ki ʻIutaá.33

Naʻe ako ʻa ʻEvelini meia ʻEimi ʻi heʻena ngāue fakatahá. Naʻe lea hangatonu ʻa ʻEimi pea faʻa fefeka ʻi he taimi naʻá ne lea ai ki he kau ngāue fakasōsialé. Neongo naʻe saiʻia ʻa ʻEvelini ʻi he lea mahino ʻa ʻEimí, ka naʻá ne pehē naʻe faʻa fakamamahi he taimi ʻe niʻihi. Naʻe ʻikai momou ʻa ʻEimi ke fakaangaʻi ia ʻi he taimi naʻá ne fai ai ha fehalākí. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe ʻEvelini naʻe ʻikai ko hano tauteaʻi ia ʻe ʻEimi. Naʻe ongoʻi ʻe ʻEimi ʻoku ʻikai ke toe fie maʻu ke fai ha lea fakaoloolo pe fakaʻeiʻeiki. Naʻá ne fie maʻu e tokotaha kotoa pē ʻi he ʻōfisi Tokoni Fakasōsialé, kau ai mo ia, ke nau ngāue ʻaki honau tūkuingatá. ʻI he tuʻunga ko iá, naʻe ʻofa mo tanganeʻia ai ʻa ʻEvelini ʻia ʻEimi.34

Naʻe aʻutaki e paʻanga tokoni ʻa e puleʻangá ki ʻIutā ʻi ʻAokosi ʻo e 1932, ʻo ʻoange ha ʻamanaki lelei ki ha Kāingalotu tokolahi ne siva ʻenau ʻamanakí. Naʻe toe kole tokoni pē e siteití ki he Fineʻofá, pea naʻe ʻikai fuoloa kuo fakahoko ʻe ʻEimi mo ʻene kau ngāue fakasōsialé ha fatongia mahuʻinga ʻi hono tufaki ʻo e tokoní.

Koeʻuhí naʻe ʻosi e paʻanga tokoni ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi Siasi fakalotofonuá mo e puleʻangá, naʻe vēkeveke ha tokolahi ʻo e kau pīsope naʻe ngāue mo ʻEveliní ke maʻu ʻe he kāingalotu faingataʻaʻia ʻo honau uōtí ha tokoni mei he puleʻanga fakafonuá. Ka naʻe ʻi ai ha kāingalotu ʻo e Siasí naʻe hohaʻa ʻi he fakafalala ʻa e Kāingalotú ki he tokoni ʻa e puleʻangá. Naʻe ʻikai fie kumi tokoni ha kakai ʻe niʻihi ki he Siasí koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau loto ke ʻilo ʻe heʻenau kau pīsopé, ʻa ia ko honau kaungāʻapi mo e kaungāmeʻá, honau tūkungá. Naʻe ʻikai loto ha niʻihi ke nau ongoʻi fakaʻofa heʻenau fakafalala ki he tokoní ʻi he taimi ne nau ʻalu ai ki he lotú.

Neongo ia, naʻe hokohoko atu pē hono fie maʻu e tokoní. Naʻe ʻikai ke tonu hono fakafuofuaʻi ʻe he kau taki fakapuleʻanga ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻa e tō lalo fakaʻekonōmiká, pea naʻe ʻikai ʻomi ʻe he paʻanga naʻa nau foakí ha fiemālie tuʻuloa ki he kakai ʻo ʻAmeliká. Naʻe hokohoko atu e hōloa ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká, ʻo mole ʻa e ʻamanaki leleí. Naʻe mole ʻi he ʻaho kotoa pē e ngāue ʻa ha kakai tokolahi ange pea hoko atu ai mo honau ngaahi ʻapí. Naʻe faʻa vakai ʻa ʻEvelini ki ha fāmili ʻe ua pe tolu naʻa nau nofo fakataha ʻi ha kiʻi fale siʻisiʻi.

Pea naʻe kei faingataʻaʻia pē mo hono fāmilí. ʻI he taimi naʻe ʻikai ola lelei ai e feinga ʻa ʻene tamaí ke tauhi e fāmilí, naʻá ne feinga ke fakatau ha konga kelekele, ka naʻe ʻikai fakatau ia ʻe ha taha. Faifai, peá ne loto ke ʻoange ʻe ʻEvelini ha paʻanga ʻe tolungofulu he māhina kotoa mei heʻene vahé. Naʻá ne fiefia ʻi he tokoni naʻe faí.35

ʻI he fakaʻau ke kovi ange ʻa e Tō Lalo Fakaʻekonōmiká, pea siotonu ʻa ʻEvelini ʻi he lahi ange ʻa e mamahí ʻi Sōleki Sití, naʻá ne vakai ki ha faingamālie ʻo ha angaʻofa mo ha tupulaki lahi ange ʻi he koló. Naʻá ne tui, “Kapau te tau ikunaʻi e faingataʻa ko ʻení mo ha mahino lahi ange ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻe lelei ange ʻa e sosaietí ʻi heʻetau faingataʻaʻia ʻi he meʻá ni.”36


ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo e koló, naʻe ʻiloʻi ʻe Hāloti B. Lī ʻo e Siteiki Paionia ʻo Sōleki Sití, kuo pau ke ne fakahoko foki ha meʻa ke tokoniʻi e kakaí ke nau ikunaʻi ʻa e Tō Lalo Fakaʻekonōmiká. Naʻá ne hoko ʻi hono taʻu tolungofulu mā tolú, ko e taha ʻo e kau palesiteni fakasiteiki taʻu siʻi taha ʻi he Siasí, pea naʻe ʻikai ai ke ne maʻu ha taukei tatau ʻi he moʻuí ʻo hangē ko e kau tangata kehe ʻi hono tuʻungá. Ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe fakafalala kakato pe fakakonga ha vahe tolu nai ʻe ua ʻo e Kāingalotu ʻe toko 7,300 ʻi hono siteikí ki he tokoni fakapaʻangá. Pea ʻi he fiekaia ʻa e kakaí, naʻe siʻi ha faingamālie ke fafanga fakalaumālie ai kinautolu.37

Naʻe ui ʻe Hāloti hono ongo tokoní ke nau aleaʻi e founga ke tokoniʻi ai e Kāingalotu ne nau tokangaʻí. ʻI heʻenau ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻa nau ʻilo ai naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fuofua Kāingalotú ke fokotuʻu ha fale tukuʻanga koloa “ke foaki ki he masivá mo e faingataʻaʻiá.”38 Kuo laui taʻu hono fakalele ʻe he ngaahi uooti ʻi he Siasí ha fanga kiʻi “fale tukuʻanga koloa ʻa e pīsopé” ke tānaki mo tufotufa ha meʻakai mo ha ngaahi meʻa kehe maʻá e masivá. Neongo naʻe ngaʻunu e Siasí ki he vahehongofulu paʻanga pē ʻi he 1910 tupú, ka naʻe kei ʻi ai pē ha ngaahi fale tukuʻanga koloa ʻi ha ngaahi uooti mo e siteiki ʻe niʻihi.39 Naʻe fakalele ʻe he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, ʻa ia naʻa nau fakalele ha ngaahi falekoloa mo ha ngaahi feleoko ke tokoniʻi e Kāingalotú ʻi he ngaahi taimi faingataʻá, ha fale tukuʻanga koloa ke foaki ki he masivá ha vala mo ha ngaahi naunau fakaʻapi kehe.40 Fēfē kapau naʻe fai ʻe he Siteiki Paioniá ha meʻa tatau?

Naʻe ʻikai fuoloa kuo kamata ha polokalama tokoni, ko ha polokalama te ne tokoniʻi e Kāingalotú ke nau moʻui fakafalala ange pē kiate kinautolu. ʻI he tokoni ʻa e kau pīsopé, ne fokotuʻu ʻe he siteiki ʻo Hālotí ha fale tukuʻanga koloa naʻe tokoniʻi ʻe he vahehongofulú mo e ngaahi foakí. Naʻe ʻikai ke foaki taʻetotongi ʻe he polokalamá e ngaahi koloá, ka naʻá ne fakaʻatā e Kāingalotu taʻemaʻu ngāué ke nau ngāue ʻi he fale tukuʻanga koloá pe ko ha ngaahi ngāue tokoni kehe ke fetongi ʻaki ha meʻakai, vala, lolo meʻalele, pe ngaahi fiemaʻu kehé.41

Hili ha talanoa ʻa Hāloti mo hono ongo tokoní, naʻá ne fakahū e palaní ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo nau tali. Naʻá ne fakahoko leva ia ki he kau pīsope ʻo hono siteikí ʻi ha fakataha makehe peá ne fakaafeʻi kinautolu ke nau aleaʻi ia. ʻI he taimi pē ko iá, naʻe fai ʻe ha pīsope ʻe taha ha fehuʻi naʻe fakakaukau ki ai ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ʻo pehē: Kapau naʻe talaʻofa e ʻEikí ke tokonaki maʻa Hono kakaí, ko e hā naʻe mātuʻaki faingataʻaʻia ai ha tokolahi ʻo e Kāingalotu faivelenga mo totongi vahehongofulú?

Naʻe fakahoko ʻe Hāloti hono lelei tahá ke tali, mo fakamanatu ki he kau pīsopé naʻe fakafalala ange e ʻEikí kiate kinautolu ke fakahoko ʻEne ngāué. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi homou nimá e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí, pea ko e hala mo e founga ke fakahoko ʻaki ʻení kuo pau ke ʻamoutolu pē ia.” Naʻá ne tapou leva ki he kau pīsopé ke fai e meʻa kotoa te nau lavá ke ola lelei e fale tukuʻanga koloá, ʻo fakamoʻoniʻi ʻe fakahoko e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí.42

Ke tokoni ke fakahoko e palaní, naʻe fakaafeʻi ʻe Hāloti mo hono ongo tokoní ha taha ʻo e kau pīsopé, Sesi Tululi, ke ne tokangaʻi e fale tukuʻanga koloá. Naʻe tokolahi ha Kāingalotu ʻi he uooti ʻo Sesí naʻe uesia moʻoni ʻe he Tō Lalo Fakaʻekonōmiká. Naʻe mole e ngāue ʻa Sesí, pea naʻe ʻikai ke ne faʻa maʻu mo hono fāmilí ha tokoni mei he puleʻangá.43

Ka neongo ia, ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, naʻe fakakaukau ʻa Sesi mo hono ongo tokoní ke fai ha meʻa ke tānaki atu ha meʻakai lahi ange mo ha ngāue maʻá e kāingalotu honau uōtí. Naʻe ʻi he tafaʻaki fakatonga ʻo e ngataʻanga ʻo e uōtí ha konga kelekele lelei naʻe teʻeki ke fakaʻaongaʻi. Naʻe talanoa e kau pīsopelikí ki he tokotaha naʻe ʻaʻaná, pea nau loto ke tuku ke ngoueʻi ʻe he uōtí e konga kelekelé kae fakafetongi ʻaki hono totongi e tukuhau ʻo e kelekelé. ʻIkai fuoloa kuo kau atu mo ha ongo uooti kaungāʻapi ʻi he Siteiki Paioniá ki he ngāué, pea ne nau maʻu fakataha ha kau faama mo ha kau taki fakavahefonua ne nau loto-fiemālie ke foaki ha ngaahi tengaʻi ʻakau mo ʻomai e vaí. Ne nau fakatau foki ha ʻakau vesitapolo ʻi ha totongi maʻamaʻa pea maʻu ha ʻū meʻangāue faama mo ha fanga hoosi mei he kakai naʻe poupou ki heʻenau ngāué.44

ʻI he fakahinohino ʻa Hālotí, naʻe taki ʻe Sesi ha kulupu ʻo e kāingalotu taʻemaʻu ngāue ʻo e Siasí ʻi heʻenau liliu ha fale tauhiʻanga meʻa motuʻa ki ha fale tukuʻanga koloa ʻa e siteikí. Ne nau fokotuʻu ha fale faʻoʻanga meʻakai kapa pea fakaava ha falekoloa lahi. Naʻe ʻi ai foki mo ha tukuʻanga koloa ʻi ha ngaahi tuʻunga kehekehe mo ha feituʻu ke tokangaʻi ai e vala naʻe foakí.45

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1932, kuo maau e fale tukuʻanga koloá ke fakaava. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Hāloti, Sesi, pea mo e toenga ʻo e Siteiki Paioniá ha ʻaho makehe ʻo e ʻaukaí ke fakamanatua e polokalamá, ʻo ʻomi ʻenau foaki ʻaukaí ki he polokalama fakaava ʻo e falé. Naʻe ʻi ai ha kakai fefine mo e tangata ʻi he siteikí naʻe ngāue ʻi he fale tukuʻanga koloá kae fononga ha niʻihi kehe ʻi he teleʻá ke ngāue ʻi he ngaahi fāmá mo e ʻakau fuá.46

ʻIkai fuoloa mei ai kuo fua lahi ʻenau ngoué. Naʻe laungeau e ngaahi puha pīsí, ngaahi kato pateta mo e onioni ʻe lauiafe, lahi e selí pea mo ha ngaahi meʻa kehekehe. Naʻe lava ke maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e siteikí ha ʻinasi ʻo e ututaʻú ʻi heʻenau ngāué. Naʻe lahi mo e ngaahi meʻa naʻe toé ʻo faʻo kapa ʻe he kau Fineʻofá hanau niʻihi ki he faʻahitaʻu momoko ka hokó. Naʻe fakafetongi foki ʻe he houʻeiki fafiné ʻenau ngāué ʻaki ha ngaahi koloa naʻe ʻikai ko ha meʻakai ʻaki ʻenau fakaleleiʻi e ngaahi vala motuʻá mo tānaki e ʻū sū ne ʻosi fakaʻaongaʻí.47

ʻI he fakaʻosinga ʻo e taʻú, naʻe lava ke ʻilo ʻe Hāloti naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotu ʻi he Siteiki Paioniá. Neongo naʻe fehangahangai honau tokolahi mo e faingataʻá ʻi he taʻu kuohilí, ka naʻa nau kei tuʻu maʻu pē ʻi he tui ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻi heʻenau faingataʻaʻiá. ʻIkai ko ia pē, ka ne nau mateuteu mo loto-fiemālie ke ngāue fakataha maʻá e lelei ʻa e kau faingataʻaʻiá, neongo ʻa e tuʻutāmaki ʻi he Tō Lalo Fakaʻekonōmiká.48

  1. Widtsoe, Diary, Mar. 16–18, 1931; “Mission Head Sees Europe Going ‘Dry,’” Salt Lake Tribune, Mar. 17, 1931, 22; “U.S. Immigration Laws Force Church to Open Permanent Europe Branches,” Deseret News, Mar. 17, 1931, section 2, [1]; Parrish, John A. Widtsoe, 475–76.

  2. Lucy Gates Bowen to Leah D. Widtsoe and John A. Widtsoe, Apr. 11, 1929; John A. Widtsoe to Anna Widtsoe Wallace, May 4, 1929; Lucy Gates Bowen to John, Leah, and Eudora Widtsoe, June 10, 1929, Widtsoe Family Papers, CHL.

  3. Allen, “Story of The Truth, The Way, The Life,” 704–7; John W. Welch, “Introduction,” in Roberts, The Truth, The Way, The Life, xi–xii. Tefito: B. H. Roberts (B. H. Lōpeti)

  4. Joseph Fielding Smith, “Faith Leads to a Fulness of Truth and Righteousness,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Oct. 1930, 21:145–58.

  5. Roberts, The Truth, The Way, The Life, 297–306.

  6. Joseph Fielding Smith, “Faith Leads to a Fulness of Truth and Righteousness,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Oct. 1930, 21:147–48; “Pre-Adam Race Denied by Member of Twelve,” Deseret News, Apr. 5, 1930, 8; B. H. Roberts to First Presidency, Dec. 15, 1930, B. H. Roberts Collection, CHL.

  7. Allen, “Story of The Truth, The Way, The Life,” 720–24.

  8. Widtsoe, In Search of Truth, 70–80, 109–11, 114–20; John A. Widtsoe to Melvin J. Ballard, Jan. 27, 1931, John A. Widtsoe Papers, CHL.

  9. Widtsoe, Diary, Apr. 7, 1931; First Presidency to Council of the Twelve, First Council of Seventy, and Presiding Bishopric, Apr. 7, 1931, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; Grant, Journal, Jan. 25, 1931.

  10. Joseph Smith, Discourse, Apr. 8, 1843, ʻi he JSP, D12:192.

  11. First Presidency to Council of the Twelve, First Council of Seventy, and Presiding Bishopric, Apr. 7, 1931, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL.

  12. First Presidency to Council of the Twelve, First Council of Seventy, and Presiding Bishopric, Apr. 7, 1931, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; Talmage, Journal, Apr. 7, 1931; Joseph F. Smith, John R. Winder, and Anthon H. Lund, “The Origin of Man,” Improvement Era, Nov. 1909, 13:80. Tefito: Organic Evolution (ʻEvalūsiō ʻo e Meʻamoʻuí)

  13. John A. Widtsoe to Joseph Fielding Smith, Sept. 15, 1931; John A. Widtsoe to Rudger Clawson and Council of the Twelve, Sept. 9, 1931, John A. Widtsoe Papers, CHL; Widtsoe, Diary, Apr. 7, 1931; George F. Richards, Journal, Apr. 7, 1931; Talmage, Journal, Apr. 7, 1931; Smoot, Diary, Apr. 7, 1931, Reed Smoot Papers, BYU; George Albert Smith, Journal, Apr. 7, 1931, George Albert Smith Family Papers, J. Willard Marriott Library, University of Utah, Salt Lake City.

  14. Allen, “Story of The Truth, The Way, The Life,” 726–31. Naʻe pulusi ʻa e tohí ʻi he 1994 ko e The Truth, The Way, The Life: An Elementary Treatise on Theology (Provo, UT: BYU Studies, 1994).

  15. Love Branch, Miscellaneous Minutes, Dec. 14, 1931; Stevenson, Global History of Blacks and Mormonism, 50. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke faingofua hono laú; Naʻe liliu ʻa e “Book of Mormon Ready Reference” ʻi he tatau totonú ki he “Book of Mormon Ready References,” mo e “he has” ki he “I have.”

  16. Love Branch, Miscellaneous Minutes, Dec. 14, 1931. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke faingofua hono laú; ko e maʻuʻanga fakamatala totonú ʻoku ʻi ai ʻa e “Hopes that the Lord will help them to remain steadfast.”

  17. Love Branch, Miscellaneous Minutes, Dec. 14, 1931. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke faingofua hono laú; Naʻe liliu ʻa e “ʻHe feels” ʻi he tatau totonú ki he “I feel,” mo e “Knows that if he is faithful that he will see” ki he “I know that if I am faithful, I will see.”

  18. Don Dalton to First Presidency, Apr. 11, 1930; First Presidency to Don Dalton, May 15, 1930, First Presidency Mission Files, CHL.

  19. Love Branch, Miscellaneous Minutes, Dec. 14, 1931.

  20. Love Branch, Miscellaneous Minutes, Feb. 22, 1932. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke faingofua hono laú; ʻoku maʻu ʻi he maʻuʻanga fakamatala totonú ʻa e “she found it a bit difficult and knows the Lord will help her in her work.”

  21. Love Branch, Miscellaneous Minutes, Feb. 29, 1932, and Aug. 21, 1933. Tefito: ʻAfilika Tonga

  22. Cincinnati Branch, Minutes, Feb. 14, 1932; Paul Bang, “My Life Story,” 7; Circular of the First Presidency, 4; Hartley, “From Men to Boys,” 109–10, 112–18. Tefito: Adjustments to Priesthood Organization (Ngaahi Liliu ki he Fokotuʻutuʻu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí)

  23. Practical Duties for Members of the Lesser Priesthood,” Improvement Era, July 1916, 19:847; Hartley, “From Men to Boys,” 118.

  24. Presiding Bishopric, Minutes of the Aaronic Priesthood Convention, Apr. 8, 1932, 5; Criteria for Aaronic Priesthood Advancement, May 17, 1928, Presiding Bishopric General Files, 1889–1956, CHL.

  25. Hartley, “From Men to Boys,” 121; Cincinnati Branch, Minutes, Jan. 10–May 15, 1932. Tefito: Sacrement Meetings (Ngaahi Houalotu Sākalamēnití)

  26. Fish, “My Life Story,” [4]; Paul Bang, “My Life Story,” 3–6.

  27. Feck, Yesterday’s Cincinnati, 101–2; Stradling, Cincinnati, 103–10.

  28. Paul Bang, “My Life Story,” 1, 5, 28; “Seek Relief in Bankruptcy,” Cincinnati Enquirer, Apr. 23, 1932, 10. Tefito: Great Depression (Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmiká)

  29. “Aaronic Priesthood Day,” Deseret News, Apr. 27, 1927, 4; Sylvester Q. Cannon, David A. Smith, and John Wells, “Aaronic Priesthood Day,” Presiding Bishopric, Bulletin no. 126, circa Mar. 1927; Cincinnati Branch, Minutes, May 15, 1932; Henry Bang, Thomas Harry Large, Julius Conrad Blackwelder, and William Carl Schnarrenberg, in Cincinnati Branch, Record of Members and Children, nos. 18, 202, 204, 210; Presiding Bishopric, Bulletin no. 186, circa Apr. 1932. Tefito: Restoration of the Aaronic Priesthood (Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné)

  30. Hangē ko ʻení, vakai, Cincinnati Branch, Minutes, 1931–32.

  31. Cincinnati Branch, Minutes, Jan. 10, 17, 24, and 31, 1932.

  32. Lewis, Oral History Interview, 7, 25; Hall, Faded Legacy, 111–13; McCormick, “Great Depression,” 136. Naʻe fakatonutonu e konga lea fakaʻosí ke faingofua hono laú; Naʻe liliu ʻa e “L.A.” ʻi he tatau totonú ki he “Los Angeles.” Tefito: Great Depression (Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmiká)

  33. Lewis, Oral History Interview, 6; Hall, Faded Legacy, 115; Derr, “Changing Relief Society Charity,” 251. Tefitó: Welfare Programs (Ngaahi Polokalama Uelofeá)

  34. Lewis, Oral History Interview, 2, 11. Tefito: Amy Brown Lyman (ʻEimi Palauni Laimani)

  35. Lewis, Oral History Interview, 4, 13–15, 18–19, 25–26; Hall, Faded Legacy, 115–16; Derr, “Changing Relief Society Charity,” 251–53; Darowski, “Utah’s Plight,” 12.

  36. Evelyn Hodges, “Emotional Reactions to Unemployment and Relief,” Relief Society Magazine, July 1934, 21:391.

  37. Goates, Harold B. Lee, 90, 94; Lee, “Remarks of Elder Harold B. Lee,” 3.

  38. Drury, “For These My Brethren,” [5]; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:34.

  39. Rudd, Pure Religion, 4.

  40. Kau Māʻoniʻoní, voliume 2, vahe 30; Derr and others, First Fifty Years of Relief Society, xxxv, 399; Alexander, Mormonism in Transition, 132. Ongo Tefitó: Pīsopé; Fakatapuí mo e Lakanga Tauhí

  41. Drury, “For These My Brethren,” [5]–[7], [15], [17]–[19]; Goates, Harold B. Lee, 94; “Pioneer Stake Launches Barter Employment Plan,” Salt Lake Telegram, July 25, 1932, 12.

  42. Drury, “For These My Brethren,” [5]–[6]; Presiding Bishopric, Office Journal, June 20, 1932; Grant, Journal, June 20, 1932.

  43. Drury, “For These My Brethren,” [2], [7], [19]; Rudd, Pure Religion, 9.

  44. Drury, “For These My Brethren,” [2]–[4]; Rudd, Oral History Interview, 38–40; “100 Needy Families to Get Vegetables,” Salt Lake Telegram, Dec. 5, 1932, [7].

  45. Drury, “For These My Brethren,” [8]; “Pioneer Stake Launches Barter Employment Plan,” Salt Lake Telegram, July 25, 1932, 12; “Exchange Idea Assures Many Jobs for Idle,” Salt Lake Tribune, July 25, 1932, 14.

  46. Rudd, Pure Religion, 13; Drury, “For These My Brethren,” [8]–[9]; Lee, “Remarks of Elder Harold B. Lee,” 2; Goates, Harold B. Lee, 94, 96.

  47. Harold B. Lee to John D. Pearmain, June 30, 1933, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; “Pioneer Stake Launches Barter Employment Plan,” Salt Lake Telegram, July 25, 1932, 12; Drury, “For These My Brethren,” [16]; Finck, “Early Days of the Welfare Plan,” 3; Statistical Report, Dec. 31, 1932, in Thirty-Second Ward, Relief Society Minutes and Records, 123; “Model Community Routs Unemployment,” Salt Lake Tribune, Aug. 6, 1933, Magazine section, 4.

  48. Salt Lake Pioneer Stake, Confidential Minutes, Oct. 24, 1932, mo e Jan. 8, 1933.