Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 43: ‘Kakai Kuo Fili’


Lēsoni 43

“Kakai Kuo Fili”

1 mo e 2 Pita; Sute

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e kalasí ke nau moʻui māʻoniʻoni pea ke nau hoko ko ha kakai fili.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. 1 Pita 1; 2:1–10. Ko e akonaki ʻa Pita kuo pau ke tau maʻu ʻa e tuí mo moʻui māʻoniʻoní. Ko ʻene akonaki ko e kāingalotú ko ha toʻu tangata kuo fili, mo uiuiʻi ke nau fakahā ʻa e ngaahi lāngilangi ʻo e Fakamoʻuí.

    2. 1 Pita 2:19–24; 3:13–17; 4:12–19. Ko e akonaki ʻa Pita kuo pau ke tau mui- mui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono kātekina ʻo e ngaahi faingataʻá mo e fakatangá.

    3. 2 Pita 1. Ko e ekinaki ʻa Pita ke tau maʻu ʻa e natula faka-ʻOtuá mo fekumi faivelenga ke fakatuʻumaʻu hotau uiuiʻí mo hono fili kitautolú.

    4. 2 Pita 2–3; Sute. Ko e fakatokanga ʻa Pita mo Sute kau ki he kau akonaki loí pea mo kinautolu ʻoku nau fakafisinga ʻa e Hāʻele ʻAnga Ua maí. ʻOkú ne ekinaki ki he kau muimui ʻo Kalaisí ke nau faivelenga.

  2. Fakalahi ki he laukongá: 1 Sione 3:2–3; 3 Nīfai 12:48; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7–8.

  3. Fokotuʻu ki hono akoʻí: Ako ke mahino lelei kiate koe ʻa e lēsoni taki taha ke ʻoua te ke toutou vakai ki he tohi lēsoní he lolotonga hoʻo faiakó. ʻOku hanga ʻe hoʻo ʻiloʻi hoʻo nāunaú ʻo fakangofua koe ke ke fetuʻutaki mata ki he mata mo e kalasí lolotonga hoʻo faiakó. ʻOku hanga ʻe hoʻo fetuʻutaki matá ʻo fakaleleiʻi e founga ʻoku kau ai ʻa e kalasí he fealēleaʻakí pea mo honau ʻulungāangá pea ʻokú ne tokoniʻi ai koe ke ke fakaaʻu hoʻo ʻofá mo hoʻo tokangá kiate kinautolu. (Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó, 79).

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata- ʻaki ʻa e lēsoní.

Fai ʻa e talanoa ko ʻeni ne fai ʻe Pīsope Vooni J. Fetasitouni:

“ ʻI he ngaahi taʻu kuohili angé, naʻá ku fanongo ai ʻi he talanoa ki he foha ʻo e Tuʻi ko Lui XVI ʻo Falaniseé. Naʻe ʻave fakamālohi ʻa e Tuʻi ko Luí mei hono taloní ʻo fakahū pilīsone. Naʻe ʻave hono foha kuo fatutangatá, ʻa ia ko e pilinisí, ʻe kinautolu naʻa nau fakahifo ʻa e tuʻí mei hono taloní. Naʻa nau fakakaukau koe- ʻuhí ko e foha ʻo e tuʻí ko e ʻea ia ki he taloní, kapau te nau maumauʻi hono anga-maʻá, he ʻikai ke ne toe lava ʻo ʻiloʻi ʻa e taumuʻa fisifisimuʻa mo māʻongo- ʻonga ko ia kuo foaki ange kiate ia ʻe he moʻuí.

“Naʻa nau ʻave ia ki ha kolo mamaʻo ʻaupito, ʻo nau fakahaaʻi ai ki he tamasiʻí ʻa e tōʻonga kovi mo fulikivanu kotoa pē ʻe lava ʻe he moʻuí ʻo foakí… . Naʻa nau fai ʻeni kiate ia ʻo laka hake ʻi ha māhina ʻe ono—ka naʻe ʻikai pē ke vaivai tuʻo taha ʻa e tamasiʻí ia ki he ʻahiʻahí. Faifai, hili haʻanau ʻahiʻahiʻi lahi ia, ne nau fakafehuʻi leva ia. Ko e hā hono ʻuhinga ne ʻikai ke ne fakavaivaiʻi ai ia ki he ngaahi meʻá ni—ko e hā ne ʻikai ke ne fai ai iá? Naʻe mei hanga ʻe he ngaahi meʻá ni ʻo foaki kiate ia ha fiefia, fakanonga ʻene ngaahi holi-koví pea naʻe manumanumelie foki; naʻe ʻaʻana kotoa ia. Naʻe pehē ʻe he tamasiʻí, ‘He ʻikai ke u lava ʻo fai ʻa ia ʻoku mou ʻekeá, he naʻe fanauʻi au ke u hoko ko ha tuʻi’ ” (“The King’s Son,” New Era, Nov. 1975, 35).

Naʻe fakamatala ʻa Pīsope Fetasitouni ʻo pehē:

“Ko ʻetau Tamaí ko ha tuʻi, ʻo hangē ko hono fakahāhā ʻo e ngaahi kovi mo e fulikivanu kotoa pē ki he moʻui ʻa e foha ʻo e tuʻí, ʻe pehē pē mo hano fakahāhā koe ki ha ngaahi meʻa ʻuli mo fulikivanu ʻi hotau toʻu tangatá. Ka ko kimoutolú foki… naʻe fanauʻi mai ke hoko ko ha ngaahi tuʻi mo ha ngaahi kuini, kau taulaʻeiki mo ha kau taulaʻeiki fefine” (New Era, Nov. 1975, 35).

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • ʻI heʻetau hoko ko ia ko e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ko e hā hotau mālohingá? ʻE uesia fēfē ʻe heʻetau ʻiloʻi hotau mālohinga faka-ʻOtuá ʻa ʻetau tōʻonga moʻuí?

Fakamamafaʻi ange ʻi heʻetau hoko ko ia ko e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, te tau lava ʻo hangē ko iá mo maʻu ʻa e tofiʻa kotoa ko ia ʻokú ne maʻú. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi tohi ʻa Pita mo Suté ha ngaahi akonaki mahuʻinga ke tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui taau mo e fānau ʻa e ʻOtuá.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

Filifili ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi potu folofola, ngaahi fehuʻi pea mo ha ngaahi nāunau kehe te nau lava ʻo feau e fiemaʻu ʻa e kalasí. Mou aleaʻi ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke fakahoko ai ʻa e ngaahi folofola ko ʻení ʻi he moʻui fakaʻahó. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakamatala ki ha ngaahi meʻa ne hoko kiate kinautolu ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakafolofolá.

1. Moʻui ʻi he tui mo e māʻoniʻoni ʻo hangē ko ha toʻu tangata kuo filí.

Mou aleaʻi ʻa e 1 Pita 1 mo e 1 Pita 2:1–10. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí.

  • Ko e hā e akonaki ʻa Pita ʻi he vahe 1 kau ki he misiona ʻa Sīsū Kalaisí? (Vakai, 1 Pita 1:3–4, 18–21.) Ko e hā ha founga ʻoku tokoni ai ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó ki heʻetau ʻilo ko ia ki he misiona pea mo e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí? (Vakai, 1 Pita 1:8, 13–16, 22–23; 2:5. Te ke lava ʻo hiki he palakipoé e ngaahi tali ʻa e kalasí.)

  • Ko e hā ha ʻuhinga ʻoku mahuʻinga lahi ai ʻa e tuí “ ʻi he koulá,” ʻo hangē ko e lau ʻa Pitá? (Vakai, 1 Pita 1:7; Hepelū 11:6; 1 Nīfai 7:12.) ʻOku mou pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e ʻahiʻahiʻi e tuí ʻaki ʻa e afí? Ko e hā e tefitoʻi taumuʻa ʻo ʻetau tuí? (Vakai, 1 Pita 1:5, 9.)

  • Naʻe akonaki ʻa Pita ʻo pehē ko e kau palōfita ko ia ne nau fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisí, naʻa nau fakaʻekeʻeke mo fekumi lahi ki ai (Vakai, 1 Pita 1:10; Vakai foki, veesi 11). ʻE fakamālohia fēfē ʻetau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, ʻe heʻetau lotu tāumaʻú mo hono ako ʻo e folofolá?

  • Ko hai e toʻu tangata kuo fili ne lea ki ai ʻa Pitá? (Vakai, 1 Pita 2:9–10 pea mo e lea ʻi laló.) Ko e hā hotau fatongiá ʻi heʻetau hoko ko ia ko e toʻu tangata filí? (Vakai, 1 Pita 2:9.) Te tau fakakakato fēfē ʻa e fatongia ko ʻení? (Vakai, Mātiu 5:16.)

    Naʻe fakamahino mai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻa e toʻu tangata filí, “ ʻoku ʻikai ko kinautolu ʻoku moʻui ʻi ha kuonga pe vahaʻa taimi pau, ka … ko e fale ʻo ʻIsilelí, ʻo tatau pē ʻi he kuonga muʻá, kuonga ne ʻi māmani ai ʻa Kalaisí, pea mo e kuonga fakaʻosí ni… . [ʻOku kau ki ai] ʻa e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí ʻa ia kuo nau toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí mo ohi mai ki hono fāmilí” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966–73], 3:294).

2. Muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí ʻo kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá mo e fakatangá.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e 1 Pita 2:19–24; 3:13–17; 4:12–19.

  • Naʻe tohi ʻe Pita “naʻe mamahi ʻa Kalaisi maʻamoutolu, pea kuó ne tuku mai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga” (1 Pita 2:21). Ko e hā te tau fai ke tau muimui ai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono tali ʻo e faingataʻá mo e fakatangá? Vakai, 1 Pita 2:19–23.) Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuó ke mamata ai ki ha kakai ʻoku nau anga faka-Kalaisi, ʻi haʻanau kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá? ʻOku tāpuekina fēfē kitautolu ʻi heʻetau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono tali ʻo e ngaahi faingataʻá?

  • Ko e fē nai ha taimi naʻe fakatangaʻi ai koe (pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo) koeʻuhí ko hoʻo fai ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí? Ko e hā e ekinaki ʻa Pita kiate kitautolu fekauʻaki mo e founga ke tau tali ʻaki ʻa e ngaahi meʻa peheé? (Vakai, 1 Pita 3:13–17; 4:12–19. Te ke lava ʻo hiki e ngaahi tali ʻa e kalasí he palakipoé.) Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku ʻomi ai ʻe he ngaahi ʻahiʻahí ha faingamālie kiate kitautolu ke tau ofi ange ai ki he ʻEikí pea mo fakalāngilangiʻi iá?

3. Maʻu ʻa e natula faka-ʻOtuá mo feinga ke fakatuʻumaʻu ʻa ho uiuiʻí mo hono filí.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he 2 Pita 1.

  • Ko e hā ha ngaahi ʻulungāanga ne fakamatalaʻi ʻe Pita ko ha konga ʻo e natula faka-ʻOtuá? (Vakai, 2 Pita 1:4–7. Hiki e ngaahi ʻulungāangá he palakipoé.) Ko e hā ha ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakatupulaki e ngaahi ʻulungāanga lelei ko ʻení? (Vakai, 2 Pita 1:8.) Kuó ke mamata fēfē ki hano fakahaaʻi ʻe ha niʻihi ʻa e ngaahi ʻulungāanga ko ʻení?

  • Naʻe ekinaki ʻa Pita ki he kāingalotú ke nau “fakatuʻu maʻu [honau] uí mo [honau] filí” (2 Pita 1:10). ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa hono fakatuʻumaʻu ʻo e uí mo e filí? (Ke maʻu mei he ʻEikí ʻa e fakapapau pe talaʻofa ʻo e hākeakiʻí ʻi he puleʻanga silesitialé. ʻOku ʻiloʻi ʻe he toko taha ko ia ʻokú ne fakatuʻumaʻu hono uí mo hono filí, ʻoku “fakamaʻu ange ia ki he moʻui taʻengatá ʻi he fakahā pea mo e laumālie ʻo e kikité” [T&F 131:5]. Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e talaʻofa ko ʻení mei he ʻEikí, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:49.)

  • Ko e hā kuo pau ke tau fai ke fakatuʻumaʻu ʻaki hotau uiuiʻí mo hono fili kitautolú?

    Naʻe ako ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē: “Hili e tui ʻa ha taha kia Kalaisi, fakatomala pea papitaiso ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (ʻi he hilifaki ʻo e ngaahi nima), … pea tuku ke ne hokohoko atu ʻi hono fakavaivaiʻi ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻo fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní, mo moʻuiʻaki ʻa e folofola kotoa pē ʻa e ʻOtuá, ʻe toki folofola leva ʻa e ʻEikí kiate ia, Foha, ʻe hākeakiʻi koe. ʻI he taimi ko ia kuo fakapapauʻi kakato ai ia ʻe he ʻEikí, mo afioʻi ʻokú ne fakapapau ke tauhi kiate Ia ʻi he meʻa kotoa pē, ʻe toki ʻiloʻi ai ʻe he tangatá ʻoku fakatuʻumaʻu ʻa hono uiuiʻí pea mo hono fili iá” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 150).

4. Tekeʻi ʻa e kau akonaki loí mo kinautolu ʻoku nau fakafisinga ʻa e Hāʻele ʻAnga Ua maí.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he 2 Pita 2–3 mo e Sute. Fakamatalaʻi ange, ko Suté ko e foha ia ʻo Siosefa mo Mele pea ko e tokoua ia ʻo Sīsū.

Fakaʻosí

Fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻí. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Pita mo Suté ʻi heʻenau feinga ko ia ke nau moʻui ʻi he tuí mo e māʻoniʻoní.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. Fakalahi ki hono aleaʻi ʻo e 1 Pitá

  • ʻI he 1 Pita 1, ko e hā ha ngaahi faikehekehe ne fakamatalaʻi ʻe Pita, ʻi he meʻa ʻoku ʻauhangofua mo movetengofuá pea mo ia ʻoku ʻikai ʻauha mo taʻengatá? (Vakai, 1 Pita 1:4, 7, 18–19, 23–25. Hiki e ngaahi tali ʻa e kalasí he palakipoé ʻi ha kōlomu ʻe ua ʻo fakahingoa ʻa e kōlomu ʻe taha ko e ʻAuhangofuá pe movetengofuá pea kōlomu ʻe taha ko e Taʻe faʻaʻauha pe Taʻengata.) Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi faikehekehe ko ʻení?

  • Naʻe akonaki ʻa Pita ko Sīsuú naʻe “[tomuʻa fakanofo] ʻi he teʻeki fakatupu ʻa māmaní,” ke ne hoko ko e Fakamoʻuí (1 Pita 1:20; Vakai foki, Fakahā 13:8). Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻení? Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he ngaahi folofolá he ngaahi ʻaho kimui ní, ko e tānaki mai ki he mahino ʻoku tau maʻu ki hono tomuʻa fakanofo ʻo e Fakamoʻuí? (Vakai, Mōsese 4:1–4; ʻĒpalahame 3:27–28.)

  • Ko e hā e akonaki ʻa Pita fekauʻaki mo e ngaahi lao ʻo e fonuá? (Vakai, 1 Pita 2:13–15.) Ko e hā ha akonaki kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní fekauʻaki mo e ngaahi lao ʻo e fonuá? (Vakai, T&F 58:21–22; 98:4–10; 134:5; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:12.)

  • Ko e hā ne ako mai ʻe Pita fekauʻaki mo e ngāue ko hono malanga ʻaki e ongo- ongoleleí ki he kau pekiá? (Vakai, 1 Pita 3:18–20; 4:6.) Ko e fē taimi ne hāʻele ai ʻa Sīsū ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ke fokotuʻutuʻu hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he kau pekiá? (Vakai, T&F 138:29–37.) Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié kau ki he ngāue ʻa e ʻOtuá? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí, koeʻuhí ko e fakamaau mo e ʻaloʻofa haohaoa ʻa e ʻOtuá, ʻe maʻu ai ʻe he kakai kotoa pē naʻe moʻui ʻi he māmaní ha faingamālie ke nau tali ʻa e ongoongoleleí mo fiefia ʻi he kakato ʻo hono ngaahi tāpuakí.)

  • Ko e hā e akonaki ʻa Paula ki he kau taki ʻo e Siasí ʻi he 1 Pita 5:1–4? ʻE hanga fēfē ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻo “fafanga ʻa e fanga sipi ʻa e ʻOtuá”? (1 Pita 5:2; vakai, 2 Pita 1:12–15; T&F 42:12–14). Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe he kau taki ʻo e Siasí kuo nau muimui ki he akonaki ko ʻení?

2. “ ʻOku ʻikai ha … (folofola) ʻoku tupu meiate ia pē ʻa hono ʻuhingá” (2 Pita 1:20)

  • Lau ʻa e 2 Pita 1:20–21. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe Pita ʻi he ngaahi vēsí ni kau ki he tupuʻanga ʻo e ngaahi folofolá? Ko e hā ne akoʻi mai ʻe Pita fekauʻaki mo hono fakaʻuhingaʻi ʻo e ngaahi folofolá? Te tau fakapapauʻi fēfē ʻoku totonu ʻetau fakaʻuhingaʻi ʻa e folofolá? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí, ʻaki ʻetau fekumi ki he ngaahi fakaʻuhinga ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi he ueʻi fakalaumālie mo fekumi ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.) Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí pe ko e tākiekina ʻa e Laumālié ke mahino kiate koe ha kupuʻi folofola pau?