Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 36: ‘ ʻOfeina ʻe he ʻOtuá, Kuo Ui ke Māʻoniʻoni’


Lēsoni 36

“ ʻOfeina ʻe he ʻOtuá, Kuo Ui ke Māʻoniʻoni”

Loma

Taumuʻá

Ke fakamanatu ki he kalasí ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá, mo fakalotolahiʻi kinautolu ke nau moʻui taau ke maʻu honau tofiʻa fakalangí.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Loma 2–5. Ko e akonaki ʻa Paula ʻoku fakatonuhiaʻi ʻa e tangatá ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi ngāue anga-tonú.

    2. Loma 6; 8. Ko e akonaki ʻa Paula ʻe lava ke fanauʻi foʻou e fānau ʻa e ʻOtuá pea nau hoko ko e kau ʻea-hoko fakataha mo Kalaisi.

    3. Loma 12–13; 15:1–7. Ko e naʻinaʻi ʻa Paula ki he kakai Lomá ke nau moʻui hangē ko e māʻoniʻoní.

  2. Te ke lava ʻo fakaafeʻi mai ha tokotaha ke ne hivaʻi pe ko ha kiʻi kulupu ke nau hivaʻi ʻa e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá” (Ngaahi Himí, fika 193) pe ko e “ ʻOku Ongo ʻa e ʻOfá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 42–43). Kapau he ʻikai lava ʻeni, te ke lava ʻo teuteu ke mou hivaʻi mo e kalasí ha taha pē fakatouʻosi ʻo e ongo foʻi hivá.

  3. Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻI heʻene tohi ki he kakai Lomá, naʻe fakamanatu ai ʻe Paula ki he kau [faiakó] e mahuʻinga ke moʻuiʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau akoʻí (Loma 2:21–22). ʻE hanga ʻe hoʻo ngaahi sīpingá ʻo akoʻi e kalasí ʻo laka hake ia ʻi hoʻo ngaahi leá. Fakahā ki he kalasí ko hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ʻoku haʻu ia mei hoʻo moʻui fakaʻaho ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá (Sione 7:17). (Vakai, ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó [36123 900], peesi 19–20).

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Kole ki ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne lau ʻa e Loma 3:10. Fakamatalaʻi ange, naʻe ʻikai ke fokotuʻu mai ʻe Paula ia ʻi he veesi ko ʻení, ʻoku ʻikai ha taha ia te ne fai ha ngāue anga-tonu, ka naʻá ne fakamahino mai ʻoku ʻikai ha taha ia he māmaní ʻe anga-tonu haohaoa. Ko Kalaisi pē ʻa e toko taha kuo moʻui ki he māmaní naʻá ne moʻui haohaoa taʻe ʻi ai haʻane angahala. Ko e toko taha kotoa pē kuó ne ʻosi fai ha faʻahinga angahala (Vakai,foki Loma 3:23).

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • ʻI he hili ko ia ʻetau fai angahalá, ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau toe hoko ai ʻo maʻa? (Ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá kae lava ke tau maʻu e mālohi fakamaʻa ʻo ʻene Fakaleleí.)

Fakamatalaʻi ange, ko ʻetau fai pē ha angahala, he ʻikai ke tau lava kitautolu ʻo maʻa ʻiate kitautolu pē. ʻOku aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e founga te tau lava ai ʻo maʻa ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko ha founga naʻe ui ʻe Paula ko e fakatonuhiá.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

Filifili ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi potu folofola mo e ngaahi fehuʻi te nau feau lelei e ngaahi fie maʻu ʻa e kalasí. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fai ʻenau fakamoʻoni ki he ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku aleaʻi ʻi he lēsoní.

1. ʻOku fakatonuhiaʻi kitautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Loma 2–5. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Fakamatalaʻi ange, naʻe fai tohi ʻa Paula ki ha kāingalotu tokolahi ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ne nau toe foki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fono ʻa Mōsesé, ʻo nau tui te nau maʻu ʻa e fakaleleí kapau te nau tauhi pau ki he fono ko ʻení. Neongo ne mālohi e kāingalotu ʻi Lomá ʻi he ongoongoleleí, (Loma 1:8) ka naʻe fai ʻe Paula ʻa e tohí ni ke fakamamafaʻi ko e fakatonuhiaʻí mo e fakamoʻuí ʻoku fou lōua ia ʻi he tui kia Kalaisí, kae ʻikai ʻi he ngaahi ngāue ʻa e fono ʻa Mōsesé.

  • ʻI heʻene tohí, naʻe feinga ʻa Paula ke tokoniʻi e kāingalotú Lomá ke mahino kiate kinautolu ʻa e tokāteline ʻo e fakatonuhiaʻí. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakatonuhiaʻí? (Ke fakalelei mo e ʻOtuá, fakahaofi mei he tautea ʻo e angahalá pea fakahā leva kuó te angatonu mo taʻe halaia.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke fakatonuhiaʻi kitautolú? (Vakai, Loma 3:10–12, 23; Vakai, foki ʻAlamā 7:21. Kuo tau fakaʻitaʻi kotoa ʻa e ʻOtuá mo tau hoko ʻo taʻe maʻa koeʻuhí ko e faiangahalá. Koeʻuhí he ʻikai ʻi ai ha meʻa taʻe maʻa ʻe nofo mo e ʻOtuá, kuo pau ke fakatonuhiaʻi kitautolu kae lava ke tau toe foki hake kiate ia.)

  • Ko e hā ne akoʻi mai ʻe Paula fekau ʻaki mo e founga ke fakatonuhiaʻi ʻaki kitautolú? (Vakai, Loma 3:24, 28; 5:1–2; Vakai, foki 2 Nīfai 2:6. ʻOku fakatonuhiaʻi kitautolu ʻe he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí pea mo ʻetau tui kiate Iá.) Ko e hā ʻa e ʻaloʻofa? (Vakai Ko ha tokoni faka-ʻOtua pe mālohinga.) ʻOku ʻatā fēfē kiate kitautolu ʻa e tokoni faka-ʻOtua ko ʻení? Loma 5:8–11; 2 Nīfai 2:7–8. ʻOku ʻatā ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi heʻene Fakaleleí.) Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke tau maʻu ʻa e tuí ke tau tali kakato e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí?

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻoku fakafou mai ʻa e fakatonuhiaʻí, ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, kae ʻikai ʻi he “ngaahi ngāue ʻa e fonó” (Loma 3:20, 24, 28). Ko e hā ha ʻuhinga he ʻikai ke tau lava ʻataʻatā pē ai ʻo maʻu hotau fakatonuhiaʻí mo hotau fakamoʻuí ʻi heʻetau ngaahi ngāué? (Vakai, Mōsaia 2:20–21; ʻAlamā 22:14.)

  • Ne ʻi ai ha tokolahi ne nau fakaʻuhingaʻi e tohi ʻa Paula ʻo pehē ʻe lava ke fakatonuhiaʻi kitautolu ʻo fakafou ʻi he tuí ʻataʻatā pē taʻe kau ai e ngaahi ngāue leleí. Ko e hā ha felāveʻi ʻo ʻetau ngaahi tōʻongá (pe ngāué) pea mo e fakatonuhiaʻí ʻa ia ʻoku fakafou mai ʻi he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí? (Vakai, Loma 3:31; Sēmisi 2:14–18, 24; 2 Nīfai 25:23; T&F 88:38–39.)

    Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ke fakatonuhiaʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tau feʻofaʻaki: kuo pau ke tau ikunaʻi ʻa e koví; kuo pau ke tau ʻaʻahi ki he kau tamai maté mo e kau uitoú ʻi heʻenau ngaahi mamahí, pea kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei māmani ʻo taʻe ʻi ai hatau mele: he ʻoku mapunopuna mai ʻa e ngaahi ngāue leleí mei he fauniteni maʻongoʻonga ʻo e lotu haohaoá, ʻo ne fakamālohia ʻetau tuí ʻaki ʻene tānaki ʻa e ngāue lelei kotoa pē kuo fakahoko ʻe he fānau ʻa Sīsū mohu tāpuekiná. Te tau lava ʻo lotu ʻi he faʻahitaʻu ʻo e lotú; te tau lava ʻo ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē ko ʻetau ʻofa kiate kitautolú, mo faivelenga ʻi he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí, ʻaki ʻetau ʻilo ko hono palé ʻoku maʻongoʻonga ange ʻi he puleʻanga ʻo e langí. Ko ha toki fakafiemālie moʻoni ia! Ko ha toki fiefia lahi ia!” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 76).

2. Te tau lava ʻo fanauʻi foʻou mo hoko ko e kau ʻea-hoko fakataha mo Kalaisi.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Loma 6 mo e 8.

  • Naʻe fakafehoanaki ʻe Paula ʻa e papitaisó ki he maté, tanú mo e toetuʻú. ʻOku fakataipe fēfē ʻe he papitaisó ʻa e maté, tanú mo e toetuʻú (fanauʻi foʻoú)? (Vakai, Loma 6:3–4; T&F 76:50–52.) Kuo hoko fēfē ʻa e papitaisó ko ha fanauʻi foʻou kiate koe?

    Fakamatalaʻi ange, ko e papitaiso ʻi he fakaukú ko ha fakataipe ia ʻo ʻetau fanauʻi foʻou fakalaumālié. ʻI he taimi ʻoku tanu ai kitautolu ʻi he vaí, ko ha fakaʻilonga ia kuo tau tanu hotau ʻulungāanga mo e tōʻonga motuʻá ʻi ha faʻitoka. ʻI he taimi ʻoku tau tuʻu hake ai mei he vaí, ko ha fakaʻilonga ia kuo fakamaʻa kitautolu ke tau maʻa. Kuo tau hoko ko ha toko taha foʻou ʻa ia kuó ne fuakava ke muimui kia Kalaisi.

  • Te tau lava fēfē ʻo tauhi ʻa e maʻa mo e “moʻui foʻou” (Loma 6:4) naʻa tau aʻusia ʻi he papitaisó? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí ʻa hono fakafoʻou ʻo ʻetau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó ʻi heʻetau kai fakauike ʻa e sākalamēnití, ʻaki ʻetau fakatomala mo fekumi ki he fakamolemole ʻa e ʻEikí, pea tau kamata he ʻaho kotoa pē mo ha fakapapau foʻou ke tauhi ki he ʻOtuá.)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “loto fakakakanó”? (Vakai, Loma 8:5–6.) (Vakai, Loma 8:6–8, 13.) Te tau lava fēfē ʻo fakaʻauha ʻa e fakakakanó mei heʻetau ngaahi fakakaukaú mo hotau ngaahi lotó? Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi haʻo fili ke ke fakakaukau fakalaumālie?

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa Paula “ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa kitautolu” (Loma 8:16). ʻOku uesia fēfē koe ʻe he ʻilo ko ia ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he meʻá ni fekau ʻaki mo hotau iví pea mo e ngaahi meʻa te tau lavá?

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi: “Fakakaukau angé ki he mālohi ʻo e fakakaukau ʻoku akoʻi mai ʻi he hiva, ‘Fānau Au ʻa e ʻOtuá’ (Ngaahi Himi fika 193). Ko e tali ʻeni ki ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi tuʻukimuʻa ʻi he moʻuí, ‘Ko hai au?’ Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá mo ha tukufakaholo fakalaumālie mei ha ongo mātuʻa fakalangi. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he mātuʻa ko iá ʻa hotau mālohi taʻengatá. Ko e fakakaukau mālohi ko iá, ko ha [ivi fkamoʻui] ia. Te ne fakamālohia taki taha ʻa kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili anga-tonu mo tau fekumi ki he ngaahi lelei ʻoku ʻiate kitautolú. Fokotuʻu [maʻu] ʻi he fakakaukau ʻa ha toko taha kei siʻi ʻa e fakakaukau ko iá ko e kiʻi tamasiʻi pe ko e kiʻi taʻahine ia ʻa e ʻOtuá, pea kuó ke foaki ki he toko taha ko iá ke ne fakaʻapaʻapaʻi ia mo fakaʻaiʻai ia ke ne matuʻuaki e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1995, 31; or Tūhulu, Sānuali 1996).

    Kapau naʻá ke ʻosi fokotuʻutuʻu ke hivaʻi ʻa e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá” ke hoko ko ha foʻi hiva makehe, peá ke kole ki he toko taha pe kulupu hiva ko iá ke nau hivaʻi ia he taimí ni. Pe ko haʻamou hivaʻi mo e kalasí (Vakai ki he konga “Teuteú”).

  • Ko e hā ha talaʻofa māʻongoʻonga ne pehē ʻe Paula ʻe maʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá? (Vakai, Loma 8:17.)ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hoko ko ha ʻea-hoko mo Sīsū Kalaisí? (Vakai, T&F 76:50, 54–70.) Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau maʻu ai ʻa e tukufakaholo māʻongoʻonga ko ʻení? (Vakai, T&F 76:51–53.)

  • ʻE lava fēfē ʻe heʻetau ʻilo ko ia ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá pea mo e mālohi ko ia heʻetau hoko ko e ʻea-hoko mo Kalaisí, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau kātekina ʻa e ngaahi mamahi ʻo e māmaní? (Vakai, Loma 8:18, 28, 31; Vakai, foki Loma 5:3–5.) Kuó ke mamata fēfē ki ha “fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá”? (Loma 8:28).

  • Ko e hā ne akoʻi ʻe Paula ki he kakai Lomá ʻi he Loma 8:35–39 kau ki he ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí? Kuó ke ongoʻi fēfē ʻi hoʻo moʻuí ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ha faikehekehe ʻi hoʻo moʻuí kuo fakahoko ʻe heʻene ʻofá?

    Kapau naʻá ke ʻosi fokotuʻutuʻu ke hivaʻi ʻa e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá” ke hoko ko ha foʻi hiva makehe, peá ke kole ki he tokotaha pe kulupu hiva ko iá ke nau hivaʻi ia he taimí ni. Pe ko haʻamou hivaʻi mo e kalasí (Vakai ki he konga “Teuteú”).

3. ʻOku totonu ke tau moʻui hangē ko e kau māʻoniʻoní.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Loma 12–13; 15:1–7.

  • Naʻe ekinaki ʻa Paula ki he kāingalotu ʻi Lomá ke nau ʻatu honau sinó “ko e feilaulau moʻoni, mo māʻoniʻoni mo lelei ki he ʻOtuá” (Loma 12:1). Te tau lava fēfē ʻo ʻai kitautolu ke tau hoko ko ha feilaulau moʻoni ki he ʻOtuá? (Vakai, 3 Nīfai 9:20; T&F 59:8.)

    Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo pehē, “Ke foaki ʻe ha taha ia ke hoko ko ha feilaulau moʻoni, ko ʻene haʻu mo ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatōkilalo ʻo fakafou ʻi he talangofua” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966–73], 2:292).

  • Naʻe naʻinaʻi ʻa Paula ki he kāingalotu Lomá ke “ ʻoua naʻa fakatatau ʻa kimoutolu ki he māmaní” (Loma 12:2). Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tau feinga ai ke fakatatau ki he māmaní he ʻahó ni? Te tau lava fēfē ʻo ikunaʻi ʻa e holi ko ʻení? (Vakai, Loma 12:2.)

  • ʻOku hā ʻi he Loma 12 mo e 13 ha ngaahi ʻulungāanga ʻo e kāingalotu moʻoní Fekau e kalasí ke nau fakahā mai ʻa e ngaahi ʻulungāanga ko ʻení, peá ke hiki kinautolu ʻi he palakipoé. (Te ke lava ʻo vahevahe fakakulupu ʻa e kalasí pea vaheʻi ki he kulupu taki taha ke nau fekumi ʻi ha konga ʻo e vahé.) Hili iá pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení fekau ʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungāanga ko iá: Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fakatupulaki ʻa e ʻulungāanga ko ʻení? Ko e hā te tau lava ʻo fai he uiké ni ke fakalakalaka ange ai ʻa e ʻulungāanga ko ʻení?

  • Naʻe fakahinohinoʻi fēfeeʻi kitautolu ʻe Paula ki he founga ke tau tali ʻaki hotau ngaahi filí? (Vakai, Loma 12:19–21.) Ko e hā ha ngaahi tāpuaki te tau maʻu kapau te tau ngaohi peheʻi hotau ngaahi filí? Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuó ke mamata ki ai ʻi hano ngāueʻaki ʻe ha taha ʻa e angaʻofá ke ikunaʻi ʻaki ʻa e koví pe ko e loto koví?

  • Ko e hā e fekau ne pehē ʻe Paula ʻoku kau kotoa ai ʻa e ngaahi fekaú? (Vakai, Loma 13:8–9.) ʻOku kau fēfē ki he fekau ko ʻení ʻa e ngaahi fekau kehé? (Vakai, Loma 13:10.)

  • Ko e hā ne ako mai ʻe Paula fekau ʻaki mo e founga ʻoku totonu ke tali ʻaki ʻe kinautolu ʻoku tui mālohí kiate kinautolu ʻoku vaivai ʻenau tuí? (Vakai, Loma 15:1–7.) ʻE lava fēfē ʻe ha taha ʻoku tui mālohi ʻo tokoniʻi ha taha ʻoku vaivai ʻene tuí?

Fakaʻosí

Fakamamafaʻi ange ʻoku fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí mo e moʻui anga-tonú ʻa hono fakatonuhiaʻi kitautolú—mo fakahā ʻoku tau anga-tonu pea fakalelei mo e ʻOtuá. Fakamoʻoni ange ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá pea ʻoku tau maʻu ha mālohinga mo ha ivi ke tau hoko ko e ʻea-hoko fakataha mo Kalaisi ʻo kapau te tau tui kiate ia mo moʻui hangē ko ia kuó ne fekau mai kiate kitautolú.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te kelava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. “ ʻOku ʻikai te u mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí” (Loma 1:16)

Kole ki ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne lau ʻa e Loma 1:16.

  • Te tau lava fēfē ʻo fakahā ʻoku ʻikai ke tau maáʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí? (Vakai, 1 Pita 3:15 ki ha fokotuʻu ʻe taha. Hiki e tali ʻa e kalasí he palakipoé, mo ke fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fai ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni lolotonga e uike ka hoko maí.)

2. ʻEkitivitī ʻa e Toʻu tupú

ʻOange ke takitāuhi ʻe he mēmipa taki taha ha lauʻi pepa mo ha peni pe peni vahevahe. Fekau ki he kalasí ke nau hiki ʻi heʻenau ʻū lauʻi pepá ʻa e fehuʻi ko ʻeni mei he Loma 8:31:

“Ka kuo kau ʻa e ʻOtuá maʻatautolu, pea ko hai ʻe angatuʻu kiate kitautolu? (Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakalea mei he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa ia ʻoku pehē ʻi he konga fakaʻosi ʻo e sētesí, “pea ko hai ʻe fakafepaki mai kiate kitautolu?”

Mou aleaʻi ha founga ʻe lava ai ʻe he leá ni ʻo fakamālohia e kalasí ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakapipiki ʻa e lauʻi pepá ʻi ha feituʻu te nau lava ʻo toutou vakai, lelei ki ai.