Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 42: ‘Ko e Lotu Māʻoniʻoní’


Lēsoni 42

“Ko e Lotu Māʻoniʻoní”

Sēmesi

Taumuʻá

Ke tokoni ʻi hono fakamahino ki he kalasí e ngaahi ʻulungāanga ʻoku totonu ke tau fakatupulaki ke tau toe moʻui kakato ange ʻaki ai ʻetau tui fakalotú.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Sēmesi 1:1–4; 5:10–11. Ko e akonaki ʻa Sēmesi ʻoku totonu ke tau kātakiʻi ʻa e faingataʻá.

    2. Sēmesi 1:5–7; 4:8. Ko e akonaki ʻa Sēmesi ʻoku totonu ke tau lotu ki he ʻOtuá ʻi he tui.

    3. Sēmesi 1:19–20, 26; 3:2–18. Ko e akonaki ʻa Sēmesi ʻoku totonu ke tau mapuleʻi hotau ʻeleló pea “fakatotoka ki he ʻitá.”

    4. Sēmesi 1:22–25, 27; 2:14–26; 4:17. Ko e akonaki ʻa Sēmesi ʻoku totonu ke tau “fai ki he folofolá,” ʻo fakahā ʻetau tuí ʻi heʻetau ngaahi ngāué.

  2. Fokotuʻu ki hono akoʻí: “Akoʻi e moʻoni ʻo e fetuʻutaki fakatāutaha ki he ʻOtuá pea mei he ʻOtuá foki. Tokoniʻi ke mahino ki he toko taha kotoa ʻa e founga ke tau lotu aí ʻi he taau, pea mo e founga ke maʻu mo ʻiloʻi ʻaki e ngaahi tali mei he ʻOtuá” (Richard G. Scott, “Four Fundamentals for Those Who Teach and Inspire Youth,” in CES Old Testament Symposium Speeches, 1987 [1987], 3).

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata- ʻaki ʻa e lēsoní.

Hikiʻi ʻa e lea Lotu Māʻoniʻoni ʻi he palakipoé peá ke fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e foʻi lea māʻoniʻoni? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí, ʻa e moʻoni, loto-moʻoni, kakato mo e haohaoa.) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e foʻi lea lotu (fakalotu)? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí, ko ha founga tui pe ngāue, pea mo ha tokanga pe ʻofa ʻi ha faʻahinga founga pau ʻo e moʻuí.)

  • Te ke fakaʻuhingaʻi fēfē ʻa e lotu māʻoniʻoní?

Kole ki ha mēmipa he kalasí ke ne lau ʻa e Sēmesi 1:27. Fakamatalaʻi ange, ʻoku aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau fai ai ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sēmesí ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau “lotu māʻoniʻoni” pea mo “taʻe mele ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

Lolotonga hoʻomou aleaʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻi he tohi ʻa Sēmesí, hanga ʻo hiki kinautolu ʻi he palakipoé ʻi lalo he taumuʻa ko e Lotu māʻoniʻoni. Mou aleaʻi ha founga ʻe lava ai ʻe he akonaki taki taha ne akoʻi mai ʻe Sēmesí ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui fakalotu haohaoa.

Fakamatalaʻi ange, naʻe faʻa taku ʻo pehē ko e tokoua ʻo Sīsū Kalaisi naʻá ne hiki ʻa e tohi ʻa Sēmesí. Hili e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe hoko ʻa Sēmesi ko ha ʻAposetolo pea naʻá ne hoko ko ha takimuʻa mahuʻinga ʻi he Siasí he kuonga muʻá (Ngāue 12:17; 15:13–20).

1. ʻOku totonu ke tau kātekina ʻa e ngaahi mamahí ʻi he faʻa kātaki.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Sēmesi 1:1–4; 5:10–11.

  • Ko e hā e akonaki ʻa Sēmesi fekauʻaki mo ʻetau fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo ʻetau tuí? (Vakai ki hono Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Sēmesi 1:2–3 ʻa ia ʻoku liliu ai e kupuʻi lea ʻahiʻahi kehé ki he ngaahi mamahí.) ʻOku hanga fēfē ʻe he ngaahi ʻahiʻahí ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau fakatupulekina ʻa e faʻa kātakí? ʻOku tāpuekina fēfē kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau kātakiʻi ai ʻa e ngaahi mamahí? (Vakai, Sēmesi 1:4; Loma 5:3–5; ʻAlamā 36:3.)

    Naʻe hiki ʻe ʻEletā ʻOasoni F. ʻUitinī ʻo pehē: “ ʻOku ʻikai mole noa haʻatau mamahi pe ko ha ʻahiʻahi kuo tau aʻusia. ʻOku tokoni ia ki hotau akoʻí, ki hono fakalakalaka ʻo e ngaahi ʻulungāanga lelei hangē ko e kātakí, tuí, loto-toʻá mo e loto-fakatōkilaló. ʻOku hanga ʻe heʻetau ngaahi mamahí mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau kātekiná, tautautefito ʻi he taimi ʻoku tau kātakiʻi fuoloa ai iá, ʻo langa hake hotau ngaahi ʻulungāangá, fakamaʻa hotau ngaahi lotó, fakatupulekina hotau ngaahi laumālié mo ngaohi kitautolu ke tau toe anga-vaivai, ʻofa, pea hoko ʻo feʻunga ange ke ui kitautolu ko e fānau ʻa e ʻOtuá’ (toʻo mei he Spencer W. Kimball, Faith Precedes the Miracle [1972], 98).

  • Ko hai ne lau ki ai ʻa Sēmesi ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e kātakiʻi fuoloa e ngaahi mamahí? (Vakai, Sēmesi 5:10–11.) Kuó ke mamata fēfē ki hano fakahaaʻi ʻe he kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní e kātaki ko ʻení? Kuo tokoniʻi fēfēeʻi koe ʻe heʻenau sīpingá?

2. ʻOku totonu ke tau lotu ki he ʻOtuá ʻi he tui.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Sēmesi 1:5–7 mo e 4:8.

  • Ko e hā e ekinaki ʻa Sēmesi kiate kinautolu ʻoku “masiva ʻi he potó”? (Vakai, Sēmesi 1:5–6.) Ko e hā ʻe fai ʻe he Tamai Hēvaní kapau te tau kole ʻi he tuí? Ko e hā ha ngaahi meʻa kuo hoko kiate koe ko ha tali ki haʻo lotu?

  • Ne tākiekina fēfē ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe he akonaki ʻi he Sēmesi 1:5? (Vakai, Siosefa Sāmita 1:11–13.) Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he meʻa ko ʻeni ne hokó? ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he fili ʻa Siosefa ke ne muimui ki he akonaki ʻi he Sēmesi 1:5? (Vakai, Siosefa Sāmita 1:14–20.)

    Naʻe pehē ʻe Sipenisā W. Kimipolo: “Koeʻuhí naʻe ʻalu ha kiʻi tamasiʻi taʻu hongofulu mā fā ki he vaotaá ke lotu, hili haʻane lau ha ngaahi folofolá, …koeʻuhí he naʻá ne moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi fakahā naʻá ne maʻu mei ʻolungá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku tau maʻu ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi tāpuaki te ne lava ʻo ngaohi kitautolu ko e kakai fiefia taha ʻi he māmaní kotoa, koeʻuhí pē ko ha ʻalu ha kiʻi tamasiʻi taʻu hongofulu mā fā ki he vaotaá ke lotu: (ʻi he Conference Report, Melbourne Australia Area Conference 1976, 23).

    Kapau ʻokú ke akoʻi e toʻu tupú, peá ke fakamoʻoni ange ʻoku ʻikai ke fakangatangata ʻe hoto taʻu motuʻá pe ko ha faʻahinga meʻa pē ʻa e kole ko ia ki he ʻOtuá ʻi he tuí. Naʻe taʻu hongofulu mā fā ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taimi naʻá ne siviʻi ai ʻa e ngaahi lea ʻa Sēmesí mo maʻu ʻa e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí. Naʻá ne taʻu hongofulu mā fitu ʻi he taimi ne ʻaʻahi mai ai kiate ia ʻa e ʻāngelo ko Molonaí mo fakahā ange ʻa e feituʻu naʻe maluʻi ai ʻa e ngaahi lauʻi koulá.

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Sēmesi ʻa kinautolu ʻoku lotu taʻe tuí? (Vakai, Sēmesi 1:6–7.) Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakamālohia ai ʻetau tuí?

  • Naʻe ako mai ʻa Sēmesi ʻo pehē, “ ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtuá, pea ʻe ʻunuʻunu >mai ia kiate kimoutolu” (Sēmesi 4:8). ʻOku hanga fēfē ʻe he lotu tāumaʻú ʻo ʻai kitautolu ke tau toe vāofi ange ai mo e ʻOtuá?

3. ʻOku totonu ke tau mapuleʻi hotau ʻeleló pea “fakatotoka ki he ʻitá.”

Mou aleaʻi ʻa e Sēmesi 1:19–20, 26; 3:2–18. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí.

  • Naʻe akonaki mai ʻa Sēmesi ʻoku totonu ke tau “fakavavevave ki he fanongó, pea fakatuotuai ki he leá” (Sēmesi 1:19). Ko e hā ha ngaahi meʻa kuo hoko ki hoʻo moʻuí, ʻokú ne fakamoʻoniʻi mai e fakapotopoto ʻo e akonaki ko ʻeni? Te tau lava fēfē ʻo hoko ko ha kau fanongo lelei ange pea mo ha kakai ʻoku tomuʻa fakakaukau pea toki lea?

  • Naʻe toe akoʻi mai ʻe Sēmesi ʻoku totonu ke tau “fakatotoka ki he ʻitá” (Sēmesi 1:19). Ko e hā ha ngaahi nunuʻa ʻo e lea pe ngāue ʻi he ʻitá? Ko e hā ha ngaahi meʻa ne hoko ʻi hoʻo moʻuí ne fakamoʻoniʻi ai e fakapotopoto ʻo e akonaki ʻa Sēmesi? Te tau ikunaʻi mo mapuleʻi fēfē ʻetau ongoʻi ʻitá?

  • Naʻe akoʻi mai ʻe Sēmesi ʻoku totonu ke tau mapuleʻi hotau ʻeleló (Sēmesi 1:26). Ko e hā e taumuʻa ʻo e piti ʻo e hōsí? (Ke tataki mo puleʻi ʻaki e hōsí.) Te tau fakahoko fēfē ʻa e akonaki ʻa Sēmesí, ʻo “mapuleʻi hotau ʻeleló”? (Vakai, Sēmesi 4:11. ʻE lava ke kau he ngaahi talí, ʻa e fakaʻehiʻehi mei he laú, loí, fekeʻikeʻí, kapekapé, mo e ngaahi lea ʻitá. Ka ʻoku totonu ke tau fakaʻaongaʻi hotau ʻeleló ke leaʻaki ha ngaahi lea ʻofa, lea moʻoni, lotu, pea mo fakalelei.)

  • Lau ʻa e Sēmesi 3:3–5. Ko e hā ne fakafehoanaki ki ai ʻe Sēmesi ʻa e ʻeleló ʻi he ngaahi potu folofola ko ʻení? (Ko e piti ʻo ha hoosi pea mo e fohe ʻuli ʻo ha vaka.) Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ongo fakafehoanaki ko ʻení? ʻE lava fēfē ʻe heʻetau ako ke mapuleʻi ʻetau ngaahi leá, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau mapuleʻi e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo ʻetau moʻuí?

  • Lau ʻa e Sēmesi 3:9–13. Ko e hā ne akoʻi mai ʻe Sēmesi ʻi he ngaahi potu folo- fola ko ʻení kau ki hono mapuleʻi ʻo ʻetau ngaahi leá? (Mou aleaʻi mo e kalasí hano fakahoko ʻo e akonaki ko ʻení. Hangē ko ʻení, kapau ʻoku ʻi ai ha kau taulaʻeiki ʻi he kalasí, te mou fie aleaʻi e mahuʻinga ʻo hono tauhi ke maʻa ʻetau ngaahi leá he lolotonga ʻo e uiké koeʻuhí ke nau taau ke tāpuakiʻi ʻa e sākalamēnití he Sāpaté. ʻE lava ke fakahoko mo ha fakafehoanaki tatau kiate kinautolu ʻoku akoʻi ʻa e ongoongoleleí.)

  • ʻE tākiekina fēfē kitautolu ki he melinó ʻe haʻatau mapuleʻi hotau ʻeleló? (Vakai, Sēmesi 3:16–18.) Ko e hā ha ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa hono mapuleʻi hotau ʻeleló ko ha konga mahuʻinga ʻo e lotu māʻoniʻoní?

4. ʻOku totonu ke tau fai ki he folofolá, ʻo fakahā ʻetau tuí ʻi heʻetau ngaahi ngāué.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifilí mei he Sēmesi 1:22–25, 27; 2:14–26; 4:17.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e, “ ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongo” ki he leá? (Sēmesi 1:22). Ko e hā ha ʻuhinga ʻoku hanga ai ʻe he “fanongo ʻataʻatā pē” ʻo kākaai ʻa kitautolú? (Vakai, Sēmesi 1:22–25; 4:17.) Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻo e “fai ki he folofolá”?

  • Ko e hā ʻoku ako mai ʻe Sēmesi kau ki he fengāueʻaki ʻo e tuí mo e ngaahi ngāué? (Vakai, Sēmesi 2:14–26.) Ko e hā ha ʻuhinga ʻoku mate ai ʻa e tui taʻe ngāué? ʻOku fakamālohia fēfē ʻe heʻetau ngaahi ngāue leleí ʻa ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ne fakamamafaʻi mai ʻe Sēmesi ʻoku totonu ke tau fai ke tau moʻui fakalotu haohaoa aí? (Vakai, Sēmesi 1:27 pe fakamanatu ki he kalasí ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá.) ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e ʻaʻahi mo hono tokoniʻi ʻo e kakai faingataʻaʻiá, ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e lotu haohaoá?

  • Ko e hā te tau fai ke tau nofo “taʻe mele ai” ʻi he māmaní? (Sēmesi 1:27; Vakai, T&F 59:9). ʻOku hanga fēfē ʻe heʻetau ʻalu ki he lotú mo ʻetau kai fakauike ʻa e sākalamēnití ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau nofo taʻe mele ai mei he māmaní?

Fakaʻosí

Fakamoʻoni ange ki hono moʻoni ʻo e ngaahi akonaki ʻa Sēmesí. Fakamamafaʻi ange te tau lava ʻo lotu haohaoa ange kapau te tau faʻa kātaki ʻi he ngaahi taimi ʻo e mamahí, lotu ki he ʻOtuá ʻi he tui, mapuleʻi kitautolu mo fakahoko ha ngaahi ngāue lelei.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. Līpooti ʻa e kalasí

ʻI he uike ko ia kimuʻa pea akoʻi ʻa e lēsoni ko ʻení, kole ange ki ha mēmipa ʻe toko nima ʻi ha kalasí ke nau ako mai ha vahe taki taha ʻo e tohi ʻa Sēmesí. ʻI he kamataʻanga ʻo e kalasí (hili pē ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, ʻo kapau te ke fakaʻaongaʻi ia), kole ki he niʻihi ko ʻení ke nau fakamatala fekauʻaki mo ʻenau fakakaukau ki he ngaahi vahe ne nau akó.

2. Fakamatala Fakavitiō

Lau ʻa e Sēmesi 1:27 hili iá pea ke huluʻi ʻa e “Ko e Sinó ko ha Temipale”, ko ha konga ʻoku miniti ʻe ono hono lōloá, ko e toʻo mei he Ngaahi Fakamatala Fakavitiō ʻo e Fuakava Foʻoú (53914 900). Mou aleaʻi e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he filimi ko ʻení fekauʻaki mo hono tauhi kitautolu ke tau maʻa mei māmaní.

3. Fakalahi ki he fealēleaʻaki fekauʻaki mo e tohi ʻa Sēmesí

  • ʻI he Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Sēmesi 1:12, ko e foʻi lea kātakiʻí ʻoku liliu ia ki he tekeʻi. Ko e hā e faikehekehe ʻo hono kātakiʻi ʻo e ngaahi ʻahiʻahí mei hono tekeʻi ʻo e ʻahiʻahí? Ko e hā ha ngaahi talaʻofa ʻoku ʻoange kiate kinautolu te nau tekeʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí? (Vakai, Sēmesi 1:12; 4:7.)

  • Ko e hā ne ako mai ʻe Sēmesi fekauʻaki mo hono fakamaauʻi ʻo e niʻihi kehé? (Vakai, Sēmesi 2:1–9.) Ko e hā ha ʻuhinga ʻoku fakamaauʻi ai ʻe ha kakai ʻa e niʻihi kehé mei honau tuʻunga fakaemāmaní pe mei he ngaahi koloa fakaemā- maní? Te tau lava fēfē ʻo sio fakalaka atu he meʻa ʻoku hā ki tuʻá ki he ngaahi loto ʻo e kakaí, ʻo hangē ko e ʻOtuá? (Vakai, 1 Samuela 16:7; T&F 38:24–27.)

  • Ko e hā e akonaki ʻa Sēmesi kau ki he ngaahi nunuʻa ʻo e meheká mo e holi-koví? (Vakai, Sēmesi 3:16; 4:1–6.) Te tau lava fēfē ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi ongoʻi meheká mo e holi-koví (Vakai, Sēmesi 4:7–10.)

  • Ko e hā e akonaki ʻa Sēmesi fekauʻaki mo hono tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku puké? (Vakai, Sēmesi 5:14–15.) Kuo tāpuekina fēfē koe pe ko haʻo mamata ki hano tāpuekina ʻo ha niʻihi kehe, ʻe he mālohi fai fakamoʻui ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sēmesi ʻa e mahuʻinga ʻo hono tokoniʻi e kakai kuo “hē mei he moʻoní” (Sēmesi 5:19–20). Te tau fakahoko fēfē ʻeni?