Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 30: ‘ ʻOku ʻIkai Filifilimānako ʻa e ʻOtuá’


Lēsoni 30

“ ʻOku ʻIkai Filifilimānako ʻa e ʻOtuá”

Ngāue 10–14; 15:1–35

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e kalasí ke nau ʻiloʻi ʻoku maʻá e kakai kotoa pē ʻa e ongoongoleleí, pea ʻoku tataki e Siasí ʻaki ha ngaahi fakahā.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Ngāue 10:1–11:18. Ko e hā ha ʻāngelo kia Koniliusi ʻi ha meʻa-hā-mai mo fakahā kiate ia ke fekau ki he ʻAposetolo ko Pitá ke haʻu. Ko e ʻilo ʻe Pita ʻi ha meʻa-hā- mai, ʻoku totonu ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kau Senitailé (ʻikai ko ha kakai Siu). Ko ʻene fononga ki Sesalia ke akoʻi ʻa Koniliusi mo hono fāmilí pea mo hono ngaahi kaungāmeʻá. Ko hono lilingi hifo kia Koniliusi mo ha niʻihi kehe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea nau papitaiso foki. Ko hono fakaangaʻi ʻe ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻa Pita ʻi heʻene akoʻi ʻa e kau Senitailé, ka ʻi he taimi naʻá ne fakahā ai kiate kinautolu ʻene mata-meʻa-ha-maí, ne nau tali leva ia ko ha fakahā ki he Siasí.

    2. Ngāue 12. Ko hono tāmateʻi ʻe he Tuʻi ko Hēlotá ʻa Sēmesi mo ne fakahū pilīsone ʻa Pitá. Ko e lotu ʻa e kāingalotú ke tukuange ʻa Pita pea mo hono fakatauʻatāinaʻi ia ʻe ha ʻāngeló. Ko hono taaʻi ʻa Hēlota ʻo mate ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí.

    3. Ngāue 13–14. Ko hono fakahoko ʻe Saula (ʻa ia kuo ʻiloa he taimí ni ko Paulá) mo Pānepasa ʻena fuofua fononga ke ngāue fakafaifekaú, ʻo fokotuʻu e Siasí ʻi he kau Senitailé mo ha ngaahi kolo lahi.

    4. Ngāue 15:1–35. Ko hono akoʻi ʻe ha kāingalotu Siu ko e kau Senitaile kuo nau kau mai ki he Siasí, kuo pau ke nau tauhi ʻa e fono ʻa Mōsesé, pea kau ai mo hono kamu ʻo e kakai tangatá. Ko hono fakapapauʻi ʻe he Kau ʻAposetoló ʻoku ʻikai ke fie maʻu ʻeni ia ʻe he ʻEíkí.

  2. Fokotuʻu ki hono akoʻi: Naʻe pehe ʻe ʻEletā Kōtoni B. Hingikelī: “ ʻOku totonu ke ke foaki ki hoʻo kau akó ʻo laka hake ʻi hoʻo ʻiló. ʻOku totonu ke nau maʻu ia pea nau fieinua ki hoʻo ueʻi fakalaumālié. ʻOku nau fie maʻu e māfana ʻo hoʻomou fengāueʻaki vāofí. Ko e ʻulungāanga fisifisimuʻa ʻeni ʻo e faiako tuʻukimuʻá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1965, 52; pe Improvement Era, Dec. 1965, 1124). Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ha founga te ke lava ʻo fakahā ʻaki hoʻo ʻofa ki he mēmipa taki taha ʻo e kalasí. (Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiako, [36123 900]. peesi 13, 33–38.)

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

ʻOange taha taha ʻa e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení, peá ke kole ki he kalasí ke nau fakapapauʻi pe ko e hā ha ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení:

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  1. Fakahā

  2. 8 Sune 1978

  3. Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo

  4. Lakanga Fakataulaʻeiki

  5. Fanongonongo Fakamafaiʻi 2

Fekau e kalasí ke nau vakai ki he Fanongonongo Fakamafaiʻi 2 (ʻoku ʻi he ngata- ʻanga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá) pea nau lau fakalongolongo ʻa e palakalafi hono uá (kamata he “ ʻI he kamataʻanga ʻo Suné). Fakamahino ange ʻoku hā ʻi he Fanongonongo Fakamafaiʻi 2 ʻa e fakahā ke maʻu ʻe he kakai tangata kotoa pē ʻi he Siasí ʻoku tāú, ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.

Kapau ʻe manatuʻi ʻe ha niʻihi he kalasí e ʻaho ne fanongonongo ai e fakahā ko ʻení, peá ke fakaafeʻi kinautolu ke nau fakamatalaʻi e faʻahinga ongo ne nau maʻu ʻi he taimi naʻa nau ʻilo ai iá.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Ko hai naʻá ne tuʻutuʻuni ke maʻu ʻe he kakai tangata taau kotoa pē ʻa e lakanga fakataulaʻeikí? (Ko e ʻEikí.) ʻOku fakahā fēfē ʻe he ʻEikí hono finangalo ki he Siasí? (ʻOkú ne fakahā ia ki heʻene palōfitá, ʻa ia ʻokú ne tala leva ia ki he kāingalotu ʻo e Siasí.) Kuo tokoniʻi fēfē ʻa e Siasí ʻe he fakahā ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange, ko e fakahā ko ʻení ko ha sīpinga ia ʻo e founga ʻoku hokohoko tataki ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa hono Siasí, ʻo fakafou ʻi he fakahā. ʻOku aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ha fakahā tatau mo ia ne ʻoange ki he kāingalotu ʻo e Siasí hili e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, fakamamafaʻi hono mahuʻinga ʻo e hokohoko atu e maʻu fakahā mei he ʻEikí ki hono Siasí. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakahoko ʻenau fakamoʻoni fekauʻaki mo e hokohoko atu ʻo e maʻu fakahaá.

1. Ko e ʻilo ʻe Pita ʻi ha meʻa-hā-mai ʻoku totonu ke malangaʻi ʻa e ongoongolelí ki he kau Senitailé.

Mou aleaʻi ʻa e Ngāue 10:1–11:18. Fakaafeʻi ha niʻihi he kalasí ke nau lau ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifilí.

  • Ko e tangata fēfē ʻa Koniliusi? (Vakai, Ngāue 10:1–2, 30–31. Ko ha tangata Senitaile anga-tonu ia naʻe tui ki he ʻOtuá, pea naʻe ʻikai ko ha Siu ia.) Ko e hā e pōpoaki ʻa e āngeló kia Koniliusí? (Vakai, Ngāue 10:3–6.) Naʻe tali fēfē ʻe Koniliusi ʻa e pōpoaki ko ʻení? (Vakai, Ngāue 10:7–8, 33.) Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau ngāue leva ʻi he ngaahi fakahinohino mo e ngaahi ueʻi ʻa e ʻOtuá?

  • Lolotonga e fononga ʻa e kau tangata ʻa Koniliusí ki Siopá, ne mamata ʻa Pita ki ha meʻa- hā-mai (Ngāue 10:9–16). Ko e hā ne mamata ki ai ʻa Pita ʻi he meʻahā-mai ko ʻení? (Vakai, Ngāue 10:11–12.) Ko e hā ne fekauʻi kia Pita ke ne fai? (Vakai, Ngāue 10:13.) Ko e hā ne taʻe fie fai ai ʻa Pita ki he fekaú? (Vakai, Ngāue 10:14, naʻe ʻikai ke ne fie kai ha manu ne lau ʻoku taʻe maʻa ʻi he fono ʻa Mōsesé.) Ko e hā e tali ʻa e ʻEikí ki he hohaʻa ʻa Pitá? (Vakai, Ngāue 10:15–16.)

  • ʻI heʻene feʻiloaki mo Koniliusí, ne mahino kia Pita e ʻuhinga ʻo ʻene meʻa-hā-maí. Ko e hā nai hono ʻuhingá? (Vakai, Ngāue 10:28, 34–35. Naʻe ʻuhinga hono ʻomi ʻo e ongoongoleleí ke ʻinasi ai ʻa e kakai kotoa pē, kae ʻikai ko e kau Siú ʻataʻatā pē. Fakamatalaʻi ange, ʻoku ʻuhinga ʻa e “ ʻoku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá,” ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki he toko taha kotoa pē ha faingamālie ke ne maʻu e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ne maʻú, ʻo fakafou ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí.) Ko e hā hono ʻuhinga ne fakataipe ai ʻe he fanga manu taʻe maʻá, ʻa e kau Senitailé? (Naʻe tui e kau Siú ne taʻe taau mo taʻe maʻa fakalaumālie ʻa e kau Senitailé, hangē ko e fanga manu ne tapui ke kai ʻi he fono ʻa Mōsesé. ʻI hono fakahā ko ia kuo “fakamaʻa” e fanga manú ʻi he meʻa-hā-maí,” ko hono fakahā ia ʻe he ʻEikí kia Pita ʻoku totonu ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē.)

  • Hili hono fakamatalaʻi ʻe Pita ʻa ʻene meʻa-hā-maí, naʻá ne kamata akoʻi ʻa Koniliusi mo hono ngaahi kaungāmeʻá. Ko e hā naʻá ne akoʻi ʻi heʻene fuofua malanga kiate kinautolú? (Vakai, Ngāue 10:36–43.) Ko e hā ne hoko lolotonga hono malangaʻi kinautolu ʻe Pitá? (Vakai, Ngāue 10:44, 46.) Ko e hā ne hanga ai ʻe he meʻá ni ʻo fakalotoʻi ʻa Pita, ʻoku totonu ke papitaiso ʻa Koniliusi mo hono ngaahi kaungāmeʻá? (Vakai, Ngāue 10:47–48; vakai foki, Ngāue 11:15–17.)

  • Ko e hā e tali ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he taimi ne nau ʻiloʻi ai kuo akoʻi ʻe Pita ʻa e ongoongoleleí ki he kau Senitailé? (Vakai, Ngāue 11:1–3.) Ko e hā hono ʻuhinga ne ʻita ai ʻa e kāingalotu ko ʻení? (Naʻe ʻikai ke nau lau ʻa e kau Senitailé ko ha niʻihi ʻo e kakai fili ʻa e ʻOtuá.)

  • Naʻe liliu fēfē e ngaahi fakakaukau ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, hili hono fakamatala kiate kinautolu ʻe Pita ʻa ʻene meʻa-hā-maí pea mo e meʻa ne hoko kiate ia mo Koniliusí? (Vakai, Ngāue 11:4–18.) Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi fakahinohino foʻou mei hotau kau takí, ʻo tatau ai pē ʻoku ʻikai ke tau saiʻia he ngaahi fakahinohino ko iá pe ko haʻane faingataʻa ke mahino ia kiate kitautolu? (Vakai, Sione 7:17; 2 Nīfai 28:30; T&F 6:11, 14–15.)

  • Ko e hā ne hoko ai ʻa Pita ko e toko taha ke ne maʻu e fakahā ke akoʻi e ongoongoleleí ki he kau Senitailé? (Ko e taki ia ʻo e Siasí he taimi ko iá.) Ko hai ʻokú ne maʻu he ʻahó ni e fakahā fekauʻaki mo e Siasí fakakātoa? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu fakahā pē ha toko taha maʻá e Siasí fakakā- toa? (Vakai, T&F 43:2–6.)

2. Ko hono tukuange ʻa Pita mei he pilīsone ʻi ha mana.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Ngāue 12.

  • Naʻe tāmateʻi ʻe he Tuʻi ko Hēlotá ʻa e ʻAposetolo ko Sēmesí, peá ne fakahū pilī- sone ʻa Pita mo tuku ha kau leʻo ke nau leʻohi ia (Ngāue 12:1–4). Ko e hā ne fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻi hono fakahū pilīsone ʻa Pitá? (Vakai, Ngāue 12:5.) ʻE lava fēfē ʻe heʻetau ngaahi lotú ʻo tokoniʻi ʻa e palōfitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí he ʻahó ni? (Vakai, T&F 43:12; 93:51; 107:22.)

    Naʻe pehe ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, “ ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha ʻaho ʻe taʻe hiki hake ai ʻe he kakai kotoa pē ʻi he Siasí honau leʻó ʻi he lotu ki he ʻEikí, ko e poupouʻi ʻene kau tamaioʻeikí” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 223).

  • Ne hola fēfē ʻa Pita mei pilīsoné? (Vakai, Ngāue 12:6–10.) Ko e fē mo ha toe taimi kehe ne fakaofo ai hono fakahaofi ai ʻe he ʻEikí ha moʻui ʻa ha taha kehe, kae ʻoua kuo fakakakato ʻe he toko taha ko iá hono misiona ʻi he māmaní? (ʻOku kau he ngaahi sīpinga mei he folofolá ʻa Taniela, Seteleki, Mēsake mo ʻApitenikō; ʻApinetai; ʻAlamā mo ʻAmuleki pea mo Siosefa Sāmita.)

  • Ko e hā ne hoko ki he Tuʻi ko Hēlotá hili e hola ʻa Pitá? (Vakai, Ngāue 12:21–23.) Fakafehoanaki ʻa e meʻa ne hoko kia Hēlotá mo ia ne hoko ki he Siasí ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he potu folofola hono hokó (Ngāue 12:24). Kuo anga fēfē haʻo mamata ki he tupulaki ʻa e Siasí, neongo e feinga ʻa ha kakai ʻe niʻihi ke fakaʻauha iá?

3. Ko e malanga ʻaki ʻe Saula (ʻa ia ʻoku ʻiloa ko Paula he lolotonga ní) pea mo Pānepasa ʻa e ongoongoleleí ki he kau Senitailé.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Ngāue 13–14. Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ha mape, peá ke tuhu ki he ngaahi feituʻu ne ʻaʻahi ki ai ʻa Paula mo Pānepasá, lolotonga hoʻomou aleaʻi kinautolú.

  • Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe hono uiuiʻi ʻo Saula mo Pānepasá, ʻo fekauʻaki mo e founga ʻoku uiuiʻi ʻaki e kāingalotú ke nau fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá? (Vakai, Ngāue 13:1–3. Mou aleaʻi e fie maʻu ke fai ha lotu, ʻaukai, maʻu fakahaá pea mo ha mafai lakanga fakataulaʻeiki ʻi hono uiuiʻi ʻo e kāingalotú ke nau ngāue ʻi he Siasí.) Ko e hā ha ngaahi meʻa ne hoko kiate koe kuó ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻoku fakahoko ʻa e ngaahi uiuiʻi fakasiasí ʻo fakatatau mo e ueʻi ʻa e Laumālié?

  • Naʻe fakaafeʻi ʻe he kau pule ʻo e fale lotu faka-Siu ʻi ʻAniteoké ʻa Paula ke ne lea ʻi he fakatahaʻanga ʻo e ʻaho Sāpaté (Ngāue 13:14–15). Ko e hā e pōpoaki mahuʻinga ʻa Paulá? (Vakai, Ngāue 13:23–31, 38–41.) Naʻe tali fēfē ʻe he kau Senitaile ʻi ʻAniteoké ʻa e ongo faifekaú mo ʻena pōpoakí? (Vakai, 13:42–44, 48.) Ko e hā hono ʻuhinga ne fakatangaʻi ai ʻe ha niʻihi ʻo e kau Siú ʻa Paula mo Pānepasá? (Vakai, Ngāue 13:45–47.)

  • Ko e hā e tali ʻa e kakai ʻi Līsitá ʻi he taimi ne fakamoʻui ai ʻe Paula ʻa e tangata pipikí? (Vakai, Ngāue 14:8–13. Fakamatalaʻi ange, ko Siupita mo Mekulió ko ha ongo ʻotua loi ne lotu ki ai ʻa e kakaí.) Ko e hā e tali ʻa Paula mo Pānepasa ki he fakahīkihiki mo e tokanga ko ʻení? (Vakai, Ngāue 14:14–18.) Fakamahino ange ʻoku fekumi maʻu pē ʻa e kau faiako moʻoni ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá, ke ʻoange ʻa e lāngilangí ki he ʻOtuá pea taki ke mamaʻo e tokangá meiate kinautolu. Kuó ke mamata fēfē ki hano fakahoko ʻo e ʻulungāanga ko ʻení ʻe he Kau Taki ʻo e Siasí he ʻahó ni?

  • ʻI he kolo kotoa pē ne ʻaʻahi ki ai ʻa Paula mo Pānepasa, naʻá na ʻilo ai ne vēkeveke ʻa e kakaí ke nau tali ʻa e ongoongoleleí, ka naʻe toe ʻi ai foki mo ha kakai ne nau fakatangaʻi kinaua mo fakalotoʻi e niʻihi kehé ke nau fakatangaʻi ʻa e Siasí (Ngāue 13:43–45, 50; 14:1–6, 19). Ko e hā hono ʻuhinga ne toe foki ai ʻa Paula mo Pānepasa ki he kolo kotoa pē, neongo naʻe fakatangaʻi kinaua ai? (Vakai, Ngāue 14:21–23. Kuó na fokotuʻu ha ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻi he tukui koló, pea naʻá na foki ke fakalotolahiʻi mo fakahinohinoʻi e kāingalotu foʻou ʻi he ngaahi kolo ko ʻení.) Ko e hā te tau lava ʻo fai ke poupouʻi ʻaki e kāingalotu foʻou ʻi hotau uōtí pe koló?

    Naʻe meʻa ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo pehē: “Koeʻuhí ko e tupulaki e tokolahi ʻo e kau papi uluí, kuo pau ke tau ngāue ke toe lahi ange ʻi hono tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau kumi honau halá. ʻOku fie maʻu ʻe he toko taha kotoa pē ʻo kinautolu ha meʻa ʻe tolu: ha kaumeʻa, ha fatongia pea ke fafangaʻi kinautolu ʻaki ʻa e ‘folofola lelei ʻa e ʻOtuá’ (Molonai 6:4). Ko hotau tufakangá ia mo hotau faingamālié ke foaki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení” (ʻi he Conference Report, Apr. 1997, 66; pe Tūhulu, Siulai 1997, 55).

4. Ko hono fakapapauʻi ʻe he Kau ʻAposetoló ʻoku ʻikai fie maʻu ke tauhi ʻe he Kau Senitailé ʻa e fono ʻa Mōsesé.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Ngāue 15:1–35.

  • Ko e hā ha fetaʻemahinoʻaki ʻi Selusalema ne ʻalu ʻa Paula mo Pānepasa ke faka-leleiʻí? (Vakai, Ngāue 15:1–2. Fakamatalaʻi ange, ko e kamú, ko ha fakataipe ia ʻo e fono kotoa ʻa Mōsesé. Ko e tangata kuo kamú, ko ha taha ia ʻokú ne tauhi e fonó. Neongo ne fakakakato ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fono ʻa Mōsesé, ka naʻe kei fakahoko pē ʻe ha kau Kalisitiane Siu ʻe niʻihi ʻa e meʻa ko iá, pea naʻa nau fie maʻu e kau Senitaile ʻoku uluí ke nau fai mo e meʻa tatau.) Naʻe fakaleleiʻi fēfē ʻa e fetaʻemahinoʻaki ko ʻení? (Hili hano aleaʻi lelei, naʻe tuʻutuʻuni leva ʻe he Kau ʻAposetoló, ʻo fakafou ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ke ʻoua naʻa fai ha kamu.)

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he ngaahi meʻa ne hoko ʻi he Ngāue 15:6–31, ʻa e founga ʻoku faʻu ʻaki e ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi founga ngāue ʻa e Siasí?

    1. ʻOku fakataha ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí ke nau fakakaukauʻi ʻa e meʻa ʻoku hokó (veesi 6).

    2. ʻOku nau aleaʻi fakaʻauliliki ʻa e meʻa ʻoku hokó (veesi 7–21).

    3. ʻOku nau fakahoko ha tuʻutuʻuni ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí (veesi 19–21).

    4. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku totonu ʻa e tuʻutuʻuni ko iá (veesi 28).

    5. ʻOku tala ʻa e tuʻutuʻuni ko iá ki he kāingalotú ke nau poupouʻi (veesi 22–31).

Fakaʻosí

Fakamoʻoni ange kuo tataki maʻu pē ʻa e Siasí ʻe ha fakahā faka-ʻOtua pea ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e fakahā ko iá he ʻahó ni. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau muimui ki he ekinaki ʻa e palōfita moʻuí mo e kau taki kehe ʻo e Siasí.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakakaukaú ni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

Ko e Siasi Fakaemāmani Lahi

Ke fakahā ki he kalasí e tupulaki ʻa e Siasi, fakaʻaliʻali ha mape ʻo e māmaní. Tuhu ki he ngaahi feituʻu he mapé ne moʻui ai ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he taimi ʻo Koniliusí (ʻIsileli ʻo onoʻahó, Toake, Kalisi mo e ngaahi feituʻu takatakaí). Hili iá, peá ke fekau ki he kalasí ke nau tuhuʻi mai ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku nofo ai e kāingalotu ʻo e Siasí he ʻahó ni. Fakamatalaʻi ange, ʻi he kamataʻanga ʻo e 2002, ne laka hake ʻi ha kau mēmipa ʻe 11 miliona ne nau nofoʻi ha ngaahi fonua mo ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻe 160. Naʻe laka hake ʻi he kau faifekau ʻe toko 57,000 ʻoku nau ngāue ʻi ha fonua tauʻatāina ʻe 120, ʻo nau lea ʻaki ha ngaahi lea kehekehe ʻe meimei 50 mo ha ngaahi lea ʻoku kei tānaki atu ki ai. (Te ke lava ʻo maʻu ha fakamatala fakasitesitika ki muí ni mai, ʻi he ngaahi makasini ki muí ni mai ʻa e Siasí.)