Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 17: ‘Ko e hā Te u Fai Ke u Maʻu Ai ʻa e Moʻui Taʻengatá?’


Lēsoni 17

“Ko e hā Te u Fai Ke u Maʻu Ai ʻa e Moʻui Taʻengatá?”

Mark 10:17–30; 12:41–44; Luke 12:13–21; 14; 16

Taumuʻá

Ke tokoni ʻi hono fakamahino ki he kalasí kuo pau ke tau lotoʻaki ke feilaulauʻi e ngaahi meʻa ʻo e māmaní, kae maʻu hatau nofoʻanga ʻi he puleʻanga ʻo e langí.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto, mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Maʻake 10:17–30; 12:41–44. Ko e fehuʻi ʻe ha tangata koloaʻia pe ko e hā te ne fai ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, mo e ako ʻa Sīsū ʻoku hanga ʻe he ʻofa ʻi he koloá ʻo taʻofi ha taha mei he hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakahīkihikiʻi ʻe Sīsū ha fefine uitou ʻi heʻene lī e paʻanga ʻe ua ki he tukuʻanga koloá.

    2. Luke 12:13–21. Ko e ako ʻa Sīsū ʻo kau ki he fakatuʻutāmaki ʻo e mānumanú, ʻo fakafou ʻi he talanoa fakatātā ki he tangata maʻumeʻa valé.

    3. Luke 14:15–33. Ko e ako ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻe muimui ʻiate iá, ʻa ia kuo pau ke nau liʻaki ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo fakafou ʻi he talanoa fakatā- tā ʻo e ʻohomohe lahí.

    4. Luke 16:1–12. Ko hono akoʻi ʻe Sīsū hono kau muimuí ke nau fekumi ki he koloa fakalaumālié ʻi he faivelenga tatau mo kinautolu ʻoku nau fekumi ki he koloa fakaemāmaní, ʻo fakafou ʻi he talanoa fakatātā ki he tauhi taʻe anga-tonú.

  2. Fakalahi ki he laukongá: Mātiu 19:16–30; Luke 18:18–30; 21:1–4; Sēkope 2:18–19.

  3. Kapau ʻe maʻu ʻa e fakatātā ʻo e Ko Sīsū pea mo e Taki Talavou Koloaʻiʻá (Ko e ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 244), peá ke fakaʻaongaʻi ia ʻi he lēsoní.

  4. Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke tākiakiʻi ʻaki e tokangá, peá ke faʻu ha kiʻi tauhele paʻanga, pe te ke tā hono fakatātaá ʻi he palakipoé (vakai ki he fakatātā ʻi laló). Ke faʻu e kiʻi tauhele paʻangá, ʻomi ha puha ʻoku ʻi ai hano tāpuní. Fakapipiki maʻu ʻa e tāpuní ke malu e puhá, peá ke fakaava ha faʻahi ʻe taha ʻo e puhá ʻa ia ʻe lava ke hao ki ai ho lauʻi nimá ʻi heʻene folahí kae ʻikai ko hono kukú. Faʻo ha konga fuaʻiʻakau pe ko ha fanga kiʻi pīnati ʻi loto he puhá.

    ʻĪmisi
  5. Fokotuʻu ki hono akoʻí: Naʻe pehē ʻe Nīfai, “He naʻá ku fakatatau ʻa e ngaahi folofola kotoa pē kiate kimautolu, koeʻuhí ke ʻaonga ia pea mau poto ai” (1 Nīfai 19:23). Ako ʻa e ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó [36123 900], peesi 195–96 , 208–210, ke ke maʻu ai ha founga ke ne tokoniʻi koe ke tokoniʻi e kalasí ke fakatatau mo fakahoko ʻa e folofolá ʻi heʻenau moʻuí.

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Tākiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Fakaʻaliʻali e tauhele kuó ke ngaohí pe kuó ke tā ʻi he palakipoé (vakai ki he konga “Teuteú”). Fakamatala ange, naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ha tauhele peheni ke puke ʻaki ha ngeli. ʻOku ʻai ha foʻi hina ʻo tanu he kelekelé, pea faʻo ʻi loto ha meʻa lelei (hangē ko ha nati pe fuaʻiʻakau). ʻOku ʻai e ava ʻi he foʻi hiná ke lahi feʻunga ke hū ai ki loto e lauʻi nima ʻo e ngelí kae fuʻu fāsiʻi ki he taimi ʻe faluku ʻo kukuʻi ai ʻe he ngelí hono nimá ke toʻo ki tuʻá (te ke lava ʻo fakatātaaʻi ʻeni). ʻI he sio ki ai ha ngeli, te ne ala ki loto ʻo feinga ke toʻo ia. Ko ʻene ala pē ʻa e ngelí ki he kiʻi meʻa leleí, ʻokú ne fakaʻatā ai ke puke ia, ka he ʻikai pē ke ne tuku ange ʻe ia ʻa e meʻa kuó ne faluku mei lotó. He ʻikai ke ne feilaulauʻi ʻe ia ʻa e palé ni ki ha meʻa ʻoku lahi angé—ko ʻene tauʻatāiná.

Fakamahino ange ʻoku tau faʻa fakahoko mo e fehālaaki tatau mo ia ne fai ʻe he ngelí. ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha meʻa ʻoku tau manako ai, he ʻikai ke tau loto kitautolu ke tuku ange ia ʻo tatau ai pē pe ʻe hoko ʻetau tauhi iá ko ha meʻa ia ke mole ai meiate kitautolu ha meʻa ʻoku lelei angé. ʻOku fekauʻaki ʻa e lēsoni ko ʻení mo e ngaahi meʻa te tau hanga ʻo feilaulauʻi koeʻuhí ka tau maʻu ʻa e tāpuaki mahuʻinga tahá: moʻui taʻengata mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, tokoniʻi e kalasí ke mahino kiate kinautolu, ʻe lava ke kole mai kiate kitautolu taki taha ke tau feilaulauʻi ha ngaahi meʻa kehekehe maʻá e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku totonu ke tau loto lelei ke feilaulauʻi ha meʻa pē ʻe kole mai ʻe he ʻOtuá meiate kitautolú.

1. ʻE hanga ʻe he falala ki he koloá ʻo taʻofi ha taha mei haʻane hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Maʻake 10:17–30; 12:41–44. Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo Kalaisi pea mo e pule koloaʻia kei talavoú.

  • Ko e hā ne folofola ʻaki ʻe Sīsū ki he tangata koloaʻia naʻá ne fehuʻi pe ʻe founga fēfē ʻene maʻu ʻa e moʻui taʻengatá? (Vakai, Maʻake 10:17–21.) Ko e hā naʻá ne mamahi ai ʻi heʻene fanongo ki he ngaahi fakahinohino ko ʻení? (Vakai, Maʻake 10:22.) ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ne kole ange ai ʻe he ʻEikí ke foaki kotoa ʻa ʻene koloá? ʻOku hoko fēfē mai kiate kitautolu e fakahinohino ne fai ʻe he Fakamoʻuí ki he tangata koloaʻiá?

    Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita: “Ko hono faingataʻa ʻo e tangatá ni he naʻe lahi ʻaupito e koloa naʻá ne maʻú, pea naʻá ne fakafalala pē ki heʻene koloaʻiá ʻo ʻikai ke ne fie foaki kotoa kae muimui kia Kalaisi… .He ʻikai ke maʻu ʻe ha tangata ʻa e meʻa-foaki ʻo e moʻui taʻengatá tuku kehe ʻo ka ne ka loto-lelei ke feilaulauʻi ʻa e ngaahi koloa fakamāmani kotoa pē, koeʻuhí ke ne maʻu ia” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 261).

  • Ko e hā e ako ʻa Sīsū ʻo kau ki he felāveʻi e maʻu koloá pea mo e hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá? (Vakai, Maʻake 10:23–25.) Ko e hā hono faikehekehe ʻo e maʻu koloá pea mo e fakafalala ki he koloá? Te tau lava fēfē ʻo pukepuke e ongoʻi totonu ki he ngaahi koloa fakamāmaní? (Vakai, Mōsaia 4:19, 21.)

    Naʻe ako foki ʻa Palesiteni Sāmita ʻo pehē: “ ʻOku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke hū tauʻatāina ʻa e tangata koloaʻiá ki he puleʻanga ʻo e langí ʻo tatau pē mo e masivá, ʻo kapau te ne ʻomi hono lotó mo ʻene ʻofá ki he ngaahi meʻa ʻoku fakataumuʻa ki ai e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoní; kapau te ne tuku ʻene ʻofá ki he ʻOtuá, hono lotó ki he moʻoní pea mo hono laumālié ki hono fakakakato ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, kae ʻoua naʻa tukupau ʻene ʻofá mo ʻene ʻamanakí ʻi he ngaahi meʻa ʻo e māmaní” (Gospel Doctrine, 260–61).

  • Fakafaikehekeheʻi angé ʻa e tangata koloaʻiá pea mo e uitou masiva ʻi he Maʻake 12:41–44. Ko e hā ne loto lelei ʻa e uitoú ke ne fakahokó, ka naʻe ʻikai ke loto ʻa e tangata koloʻiá ke ne faí? (Vakai, Maʻake 12:44. Naʻá ne loto ke foaki kotoa ʻa ia naʻá ne maʻú ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.) Te tau fakatupulaki fēfē ha ʻulungā- anga tatau mo ia ne maʻu ʻe he uitou masivá?

2. Fekumi ki he ngaahi koloa fakalangí kae ʻikai ko e ngaahi koloa fakaemāmaní.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Luke 12:13–21.

  • Ko e hā e folofola ʻa Sīsū ki he tangata naʻá ne hohaʻa ki hono tofiʻá? (Vakai, Luke 12:13–15.) Ko e hā e mānumanu? (Ko ha holi mālohi ke maʻukoloa pe ki ha koloa ʻa ha taha kehe.) Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku mānumanu ki ai ha niʻihi he ngaahi ʻahó ni? Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai e mānumanú?

  • ʻI ha māmani ʻoku faʻa māʻolunga ai hono fakamahuʻingaʻi e koloá fakamāmaní, te tau lava fēfē ʻo manatuʻi ʻoku ʻikai ke makatuʻunga hotau mahuʻinga fakatāutahá mei he lahi e koloa ʻoku tau maʻú? (Vakai, Luke 12:15.) Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku mahuʻinga ange ʻi he koloa fakaemāmaní? (Vakai, Luke 12:31–34; T&F 6:7 ki ha niʻihi ʻo e ngaahi sīpingá.)

  • Kuo tāpuekina fēfē ʻa e tangata ʻi he talanoa ki he pule koloaʻia kei talavoú? (Vakai, Luke 12:16.) Ko e hā naʻá ne loto ke fai ʻaki ʻene koloa ne hulú? (Vakai, Luke 12:18.) Ko e hā ne fakahaaʻi mai ʻe heʻene tōʻongá? (Vakai, Luke 12:19–21. Naʻe tuku hono lotó ʻi heʻene koloá.) Ko e hā naʻá ne mei fai ʻaki ʻene koloa hulú kapau naʻá ne fekumi ki he ngaahi koloa fakalangí kae ʻikai ko e koloa fakamāmaní? (Vakai, Mōsaia 4:26; T&F 52:40.)

  • Ko e hā ʻoku tuku ai ʻe ha niʻihi tokolahi honau lotó ʻi he koloa fakamāmaníneongo ʻoku nau ʻiloʻi ko ha meʻa fakataimi pē ia? Te tau fakafuofuaʻi fēfē pe ʻoku tau fuʻu tokanga ange ki he koloa fakamāmaní? Te tau hoko fēfē ʻo toe anga-ʻofa ange, ʻaki ʻetau koloa fakamāmaní mo ha ngaahi tāpuaki kehe ʻo hangē ko e taimí mo e talēnití? (Te ke lava ʻo fakalotolahiʻi e kalasí ke nau toe fakakaukau lahi ange ki he fehuʻí ni ʻo ka hili e kalasí ʻiate kinautolu pē, pe fakataha mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí.)

3. Ko kinautolu ʻoku muimui ʻia Kalaisí, kuo pau ke nau siʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ka nau hoko ko ha kau ākonga moʻoni.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Luke 14:15–33.

  • ʻI haʻane fakaʻuhingaʻi ʻa e talanoa fakatātā ʻo e ʻohomohe lahí, naʻe ako ai ʻa ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻo pehē, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he kakai ne fakaafeʻí, ʻa e kakai ʻo e fuakavá pe ko e fale ʻo ʻIsilelí. ʻI he taimi ne kole ange ai e tamaioʻeikí (Sīsū) ke nau haʻu ki he ʻohomohé (tali ʻa e ongoongoleleí), ne nau ʻai ha faʻahinga ʻuhinga ke ʻoua naʻa nau haʻu ai (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 452). Ko e hā hono ʻuhinga ne ʻikai ke haʻu ai ʻa e Kau ʻIsilelí ki he ʻohomohé? Ko hai ʻa e “masivá, mutú, pipikí pea mo e kuí” ʻa ia ne nau haʻu ki he ʻohomohé? (Luke 14:21).

  • ʻOku hoko fēfē kiate kitautolu ʻa e talanoa fakatātā ʻo e ʻohomohe lahí? Ko e hā ha ʻuhinga ʻoku tau faʻu ke ʻoua naʻa tau ʻohomohe ai ʻi he tēpile ʻa e ʻEikí—ʻo hangē ko ʻení, ʻikai lau e folofolá pe ʻalu ki he temipalé? Te tau fakahā fēfē ʻetau tali e fakaafe ʻa e ʻEikí ki he ʻohomohé?

  • Naʻe ako ʻa Sīsū kuo pau ke loto ʻene kau ākongá ke nau feilaulauʻi ha faʻahinga meʻa pē te ne kole meiate kinautolú (Luke 14:26–33). Ko e hā ha ngaahi meʻa ne kole ki he kau ākonga ʻo e kuonga muʻá ke nau feilaulauʻí? Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa kuo kole ki he kau ākonga he ngaahi ʻaho ní ke nau feilaulauʻí? Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi haʻo fakahoko ʻa e ngaahi feilaulau ko iá?

4. Fekumi ki he koloa fakalaumālié ʻi he faivelenga mo e ivi lahi.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Luke 16:1–12. Ke tokoniʻi e kalasí ke mahino kiate kinautolu ʻa e talanoa fakatātā ʻo e tauhi taʻe anga-tonú, vahevahe ange ʻa e fakamatala ko ʻení:

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení ke “fakahaaʻi ʻaki e faikehekehe ʻo e tokangá, faʻa fakakaukaú pea mo e ʻofa ʻa e tangatá ʻi he ngaahi meʻa fakatupu paʻanga ʻo e māmaní, pea mo e ngaahi founga loto-veiveiua ʻa ha niʻihi ʻoku nau fai fakahāhā ʻenau feinga ki he tuʻumālie fakalaumālié.” Naʻe ʻikai ke fokotuʻu mai ʻe he ʻEikí ia ke tau fakatataua e tōʻonga kovi ʻa e tauhi taʻe anga-tonú, ka ʻoku totonu ke tau fekumi ki he tuʻumālie fakalaumālié, ʻaki ʻa e loto vilitaki mo e kikivi tatau naʻe fai ʻe he tamaioʻeikí, ʻi heʻene fekumi ki he koloa fakamāmaní.

Naʻe hoko atu ʻa ʻEletā Talamesi ʻo pehē, “ ʻOku ʻikai ke taʻe teuteu ʻe he kakai ʻoku nau fakakaukau fakaemāmaní ha meʻa ki honau kahaʻú, pea ʻoku nau faʻa vilitaki ʻi he founga faiangahala ke maʻu ʻo toe lahi ange; lolotonga iá, ʻoku ʻikai longomoʻui, fakapotopoto mo poto ʻa e ‘fānau ʻo e māmá,’ pe ko kinautolu ʻoku nau tui ʻoku māʻolunga ange ʻa e koloa fakalaumālié ʻi he koloa fakamāmani kotoa pē.” (Jesus the Christ, 463).

  • Kole ki he kalasí ke nau fakafehoanaki fakalongolongo pē ʻa e lahi ʻo e taimi, fakakaukau mo e ivi kuo nau fakamoleki ki hono ngāueʻi ʻo e paʻangá mo e ngaahi koloá pea mo hono lahi e taimi, fakakaukau, mo e ivi ʻoku nau fakamoleki ʻi he fekumi ki he koloa fakalaumālié. Te tau toe tokanga mo faivelenga fēfē ange ʻi he fekumi ki he ngaahi koloa fakalaumālié?

Fakaʻosí

Fakamoʻoni ange kapau ʻoku tau fie maʻu e moʻui taʻengatá, kuo pau ke tau loto ke tuku ange e ngaahi meʻa ʻo e māmaní pea tauhi ki he ʻEikí ʻaki hotau lotó kotoa, laumālié kotoa, ʻatamaí kotoa pea mo e mālohí kotoa. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau houngaʻia ʻi he ngaahi tāpuaki fakaemāmaní, ka nau feinga ke vakai kiate kinautolu ʻi ha ʻuhinga mo ha fakakaukau ʻoku totonú.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. Anga-fakatōkilaló

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Luke 14:7–11.

  • Kuó ke mamata fēfē ki hono moʻoni ʻo e folofola ʻa Sīsū ʻi he Luke 14:11?

2. ʻOfa moʻoní

  • Ko e hā te tau ako mei he Luke 14:12–14 ʻo fekauʻaki mo e founga ke tau ngāue aí? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí, ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau ngāue pē ko e fakataumuʻa ke maʻu mai ha meʻa, pea ʻoku totonu ke ʻoua naʻa fakangatangata ʻetau ngāueʻofá kiate kinautolu pē ko ē te nau lava ʻo totongi fakafokí pe fakamālōʻia kitautolú.) Ko e hā ha ngaahi taumuʻa totonu ʻo ʻetau ngāué?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ʻofa moʻoní ke tau toe vāofi ange ai mo e ʻEikí?

3. Ko e talanoa fakatātā ʻo e tangata koloʻiá mo Lāsalosí.

Kole ki he kalasí ke nau lau pea mou aleaʻi ʻa e talanoa fakatātā ʻi he Luke 16:19–31.

  • Hili e mate ʻa e tangata koloaʻiá, ko e hā naʻá ne kole ke fai ʻe ʻĒpalahame maʻa hono ngaahi tokouá? (Vakai, Luke 16:27–28.) Ko e hā e tali ʻa ʻĒpalahame? (Vakai, Luke 16:29–31.) Ko e hā ʻoku akoʻi mai heni fekauʻaki mo e fanongo ki he palōfitá?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he talanoa fakatātā ko ʻení kiate kitautolu fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e ʻofa ki he masivá? (Vakai, T&F 104:18.)

ʻE fakafiefia ki he toʻu tupú hano fakafaivaʻi ʻo e foʻi talanoa fakatātā ko ʻení. Fokotuʻu ha ongo mēmipa he kalasí (ke na fakafofongaʻi ʻa ʻĒpalahame mo Lāsalosi), ke na tuʻu ʻi ha faʻahi ʻe taha ʻo e lokí kae fokotuʻutuʻu ha meʻa ʻi hona tafaʻakí hangē ko ha ʻotu sea (ko e fuʻu vanu lahí), pea fokotuʻu ha toko taha ʻi he faʻahi ʻe taha ʻo e ʻotu seá. Fekau ha mēmipa fika fā ke fai fakamatala. Fekau e niʻihi ko ʻení ke nau lau fakahangatonu ʻenau ngaahi leá mei he Luke 16:19–31, kae lau ʻe he fai fakamatalá ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai ke lea fakahangatonu ʻaki ʻe he niʻihi ʻoku nau fakafaivaʻí.