Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 28: ‘Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Kimautolu’


Lēsoni 28

“Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Kimautolu”

Ngāue 1–5

Taumuʻá

Ke fakamanatu ki he kalasí honau ngaahi fatongia ko e kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, mo tokoni ke nau mamata ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke nau fai iá.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Ngāue 1. Hili ʻene ngāue mo ʻene kau ākongá ʻi ha ʻaho ʻe 40, ne hāʻele hake leva ki he langí ʻa e ʻEiki toetuʻú. Ko hono fili ʻa Mātaiasi ke ne fetongi ʻa Siutasí, ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

    2. Ngāue 2. ʻI he hokosia e ʻaho ʻo e Penitekosí, ne fakafonu e kau ʻAposetoló ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní pea ne nau leaʻaki ha ngaahi lea kehekehe. Ko e niʻihi ʻo kinautolu ne nau fanongo ki aí, ne nau ului.

    3. Ngāue 3–4. Ko hono fakamoʻui ʻe Pita mo Sione ha tangata heke peá na fakamoʻoni naʻe fakamoʻui ʻa e tangatá ʻe he mālohi ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e lotu ʻa e kau ʻAposetoló ke nau maʻu ha mālohi lahi ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

    4. Ngāue 5:12–42. Ko e hokohoko atu hono malangaʻi ʻe he Kau ʻAposetoló ʻa e ongoongoleleí mo fai fakamoʻui ʻaki ha mālohi lahi. Ko hono fakahū pōpula kinautolú, ka naʻe tuku ange kinautolu mei pilīsone ʻe ha ʻāngelo. Ko ʻena fakahā ki he kau taulaʻeiki lahí ʻa ʻena talangofua ki he ʻOtuá kae ʻikai ko e tangatá. Ko e ekinaki ʻa Kamēlieli ki he kau Fālesí ke ʻoua naʻa tāmateʻi ʻa e kau ʻAposetoló.

  2. Fakalahi ki he laukongá: Maʻake 16:19–20; Luke 24:49–53; Siosefa Sāmita 2:21–25.

  3. Kapau ʻoku maʻu ʻa e fakatātā Ko e hāʻele Hake ʻa Sīsuú, peá ke fakaʻaongaʻi ia lolotonga ʻa e lēsoní.

  4. Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, peá ke fokotuʻutuʻu ke haʻu ha toko ua ki he kalasí, lolotonga e hū mai ʻa e kalasí ke nau nofo ki laló. (Kapau ʻe lava, ʻomi ha toko ua ʻoku ʻikai ke na kau ki hoʻo kalasí.) Fekau ke na hū mai ki he lokí ʻo fai ha kiʻi meʻa nounou, hangē ko haʻana talanoa mo koe pe ko haʻana toʻo mai ha meʻa ki he lokí), pea fekau ke na ʻalu. ʻOku totonu ke ʻoua naʻá na lea ki ha taha he kalasí pe tohoakiʻi e tokangá kiate kinaua.

  5. Fokotuʻu ki hono akoʻí: Kuo pau ke fakamoʻoni ʻa e kau faiakó ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ʻoku nau akoʻí. Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻene ongoongoleleí ʻi ha taimi pē ʻe ueʻi ai koe ʻe he Laumālié ke ke fai iá, kae ʻoua ʻe fakatatali pē ke toki fai ia he ngataʻanga ʻo e lēsoní. ʻOku hanga ʻe hono fakahoko hoʻo fakamoʻoní, ʻo ʻomi ha mālohi ki hoʻo faiakó. (Vakai, ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange he Faiako,[36123 900], peesi 10, 47–48.)

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoni.

Fehuʻi ki he kalasí pe naʻa nau fakatokangaʻi ʻa e ongo meʻa ne na toki hū atu ki he lokí peá na mavahe ki muʻa he kamata ʻa e kalasí (vakai ki he konga, “Teuteú”). Kapau naʻe fakatokangaʻi ʻe ha taha he kalasí, fekau ke nau fakamatala fekauʻaki mo e meʻa ne nau vakai ki aí kau ki he toko ua ko iá, hangē ko e, ko hai kinaua, ko e hā e vala ne na tuí, pea mo e meʻa naʻá na faí. Fakamahino ange ko kinautolu ne mamata ki he toko ua ko ʻení, ʻoku nau hoko ko ha kau fakamoʻoni. (Kapau naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe ha taha ʻa e ongo ʻaʻahí, fakahā ange ʻa e meʻa naʻá na faí mo ke fakamatala ange ʻoku ke hoko koe ko ha fakamoʻoni.) Ko e fakamoʻoní, ko ha taha ʻokú ne sio pe hoko kiate ia ha meʻa peá ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ko iá.

Fehuʻi ange ki he niʻihi ne ʻikai ke nau sio ki he ongo ʻaʻahí:

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • ʻOkú ke tui nai ki he meʻa kuo fakahā atu ʻe he kau fakamoʻoni ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhinga ʻokú ke tui aí pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻikai ke ke tui ai ki aí?

Fakamatalaʻi ange, ʻoku fekauʻaki ʻa e lēsoni he ʻaho ní mo e kau ʻAposetolo ʻi he kuonga muʻá, ʻa ia ne nau hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú. ʻI he taimi naʻa nau fakamoʻoni ai fekauʻaki mo iá, naʻe tui ha kakai tokolahi kiate kinautolu pea nau papitaiso ai ki he Siasí.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ko ia ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, hanga ʻo fakamamafaʻi ʻa e tui mo e mālohi ne fakamoʻoni ʻaki ʻe he kau ʻAposetoló ʻo kau ki he ʻEiki toetuʻú. Mou aleaʻi mo e kalasí ha founga te nau lava foki mo kinautolu ʻo hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi.

Fakamatalaʻi ange, ko e tohi ʻa Ngāué, ko e fakamatala ia ʻa Luke fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko ʻi he Siasí he taʻu ʻe 30 pe lahi ange hili e moʻui fakamatelie ʻa Sīsū Kalaisí. Ne fakamatala foki ʻa Luke fekauʻaki mo e ngāue ʻaho ʻe 40 ʻa e ʻEiki toetuʻú pea mo ʻene Hāʻele Haké. Naʻá ne toe fakamatala foki fekau- ʻaki mo e ʻaho ne fakafonu ʻaki kinautolu ʻa e laumālié, ʻa ia ko e ʻaho ʻo e Penitekosí, ko hono tataki ʻe Pita ʻa e Siasí, ko e fuofua ngāue fakafaifekau ʻa e kau ʻAposetoló pea mo e liliu fakaofo ʻa Paulá. ʻOku fakatefito e konga hono ua ʻo e tohí, ki he ngaahi ngāue fakafaifekau ʻa Paula ki he kau Senitailé.

1. Ko e hāʻele hake ki langi ʻa e ʻEikí. Ko hono ui ʻo Mataiasi ke ne hoko ko ha ʻAposetolo.

Mou aleaʻi ʻa e Ngāue 1. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo e Hāʻele Hake ʻa Sīsū Kalaisi ki he langí.

  • Hili e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻá ne nofo mo ʻene kau ākongá ʻi ha ʻaho ʻe 40, ʻo “lea ia ki he ngaahi meʻa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Ngāue 1:3). Ki muʻa peá ne foki ki heʻene Tamai Hēvaní, ko e hā naʻá ne talaʻofa ki he kau ʻAposetoló te nau maʻú? (Vakai, Ngāue 1:4–5vakai foki, Luke 24:49. Fakamahino ange neongo naʻe ʻosi fakamoʻoniʻi ʻe he kau ʻAposetoló ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ka naʻe teʻeki ai ke nau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.)

  • Ko e hā ne fakahā ʻe Sīsū ki he kau ʻAposetoló ke nau fai hili ʻenau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? (Vakai, Ngāue 1:8.) ʻOku fakafehoanaki fēfē ʻa e fakahinohino ko ʻení mo e fatongia ʻoku ʻoange ki he kau ʻAposetolo he ngaahi ʻaho ní? (Vakai, T&F 107:23, 35.) Naʻe fakakakato fēfē ʻe he kau ʻAposetoló ʻa e fatongia ko ʻení hili e Toetuʻu ʻa Sīsuú? (Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi fakamoʻoni mālohi ʻoku hiki ʻi he Ngāue 2–5, ke hoko ko ha sīpinga.) ʻOku fakakakato fēfē ʻe he kau ʻAposetoló ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení he ʻahó ni?

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻa e kau ʻAposetoló ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke nau hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi? (Vakai, Sione 15:26–27; 1 Kolinitō 12:3.) Ko e hā e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau feinga ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí? (Vakai, 2 Nīfai 33:1; T&F 42:14.)

  • ʻI he mamata ko ia ʻa e kau ʻAposetoló ki he hāʻele hake ʻa Sīsū ki he langí, ne ʻi ai ha ongo tangata teunga hina ne na tuʻu he tafaʻakí. Ko e hā ne fakahā ʻe he ongo tangatá ni ki he kau ʻAposetoló? (Vakai, Ngāue 1:10–11.) Fakamoʻoni ange ko e Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa Kalaisí ko ha meʻa mahino ia kuo pau ke hoko. ʻE foki mai ʻa Kalaisi ki māmani ke ne fakanofonofo ʻa e Nofotuʻí mo puleʻi fakatuʻi ʻa e māmani.

  • Hili e Hāʻele Hake ʻa e ʻEikí, ne fili leva ha ʻAposetolo foʻou ke ne fetongi ʻa e tuʻunga ʻo Siutasí, ʻa ē ne ʻatā ʻi he Kōlomú. Naʻe founga fēfē hono fili ʻa Mataiasi ke ne hoko ko ha ʻAposetolo foʻoú? (Vakai, Ngāue 1:21–26.) ʻOku fili fēfē he ʻahó ni ha kau ʻAposetolo mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí? (Vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:5.)

2. Ko hono fakafonu e Kau ʻAposetoló ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Ngāue 2. Fakamatalaʻi ange, ko e Kātoanga ʻo e Penitekosí ko ha kātoanga ututaʻu ia ne fakahoko ʻi ha ʻaho ʻe 50 hili ʻa e Kātoanga ʻo e Lakaatú. Ne haʻu e kau Siú mei he ngaahi puleʻanga kehekehé ki Selusalema, ke nau kau ki he kātoanga ko ʻení.

  • Ko e hā ha meʻa mahuʻinga ne hoko ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí, ʻa ia ko ha uike ia ʻe taha mei he Hāʻele Hake ʻa e Fakamoʻuí? (Vakai, Ngāue 2:1–4. Fakamahino ange ne fakakakato ai heni e talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he Sione 14:26, 15:26, mo e 16:7–14 pea mo e Ngāue 1:5.)

  • Ko e hā ne fai ʻe he kau ʻAposetoló ʻi he taimi naʻa nau maʻu ai ʻa e Laumāli Māʻoniʻoní? (Vakai, Ngāue 2:4.) Ko e hā ne fai ʻe he kakaí, ʻi heʻenau fanongo ko ia kuo lea ʻaki ʻe he kau ʻAposetoló ha ngaahi lea kehekehé? (Vakai, Ngāue 2:5–13.) ʻOku tatau fēfē ʻa hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí he ʻaho ní pea mo e malanga ko ia ne fai ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí? (Vakai, T&F 100:5–8.)

  • Ko e hā e tali ʻa Pita kiate kinautolu ne nau manukiʻi e kau ʻAposetoló, ko ʻenau lea ʻaki e ngaahi lea kehekehé? (Vakai, Ngāue 2:14–24, 36.) Ko e hā ha meʻa ʻoku ke leleiʻia ai he tali ʻa Pita? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo hono misiona fakalangí? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu ke vahevahe ʻetau fakamoʻoní ke ʻinasi ai mo ha niʻihi kehé? ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke vahevahe ʻetau fakamoʻoní?

  • Naʻe hanga fēfē ʻe he fakamoʻoni ʻa Pitá ʻo uesia ʻa kinautolu ne nau fanongo ki aí? (Vakai, Ngāue 2:37.) Ko e hā ne akoʻi ʻe Pita ki he kakai ne nau tui ki heʻene fakamoʻoní? (Vakai, Ngāue 2:38.) Fekau e kalasí ke nau fakafehoanaki ʻa e Ngāue 2:38 mo e tefito ʻo e tui hono 4, pea mo e 3 Nīfai 27:19–20. Fakamahino ange ʻoku tatau ʻi he kuonga kotoa pē ʻa e ngaahi tefitoʻi tokāteline mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.

  • Ne fakafuofua ki ha toko 3,000 ne nau tui ki he ngaahi lea ʻa Pitá mo nau papitaisó. Ne fakahā fēfē ʻe he kakaí ni kuo nau ului ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi? (Vakai, Ngāue 2:41–47. Hiki e ngaahi tali ʻa e kalasí ʻi he palakipoé). Ko e hā te tau lava ʻo ako mei heʻenau sīpinga?

3. Ko hono fakamoʻui ʻe Pita mo Sione ha tangata ne heke (pipiki) ʻaki e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Ngāue 3–4. Te ke lava ʻo kole ki ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne lau leʻolahi ʻa e Ngāue 3:1–11.

  • Neongo ne ʻikai ha paʻanga ʻa Pita mo Sione ke foaki ki he tangata pipiki ʻi he matapā ʻo e temipalé, ko e hā naʻá na fakahā ange te na foaki kiate iá? Ko e hā e mafai ne fakamoʻui kakato ʻaki ʻa e tangatá? (Vakai, Ngāue 3:6, 12–13, 16; 4:10.) Kuó ke ongoʻi fēfē ʻa e mālohi fakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo moʻuí?

  • Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Pita ʻa e maná ni ko ha faingamālie ia ke ne fakamoʻoni ai kau kia Sīsū Kalaisi (Ngāue 3:12–26; 4:5–12). Ko e hā ha ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ke tau fakamoʻoniʻi ai ʻa Kalaisi? Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo hoko ko ha fakamoʻoni (pe ko haʻo fanongo kuo hoko ha niʻihi ko ha kau fakamoʻoni) ʻo Sīsū Kalaisi?

  • Ko e hā e tali ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau Sātusí ki he malanga ʻa Pitá? (Vakai, Ngāue 4:1–3. Naʻa nau fekau ke fakahū pōpula ʻa Pita mo Sione.) Ne tali fēfē ʻe he fuʻu kakaí ʻa e malangá? (Vakai, Ngāue 4:4.) ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ne kehekehe ai e tali ʻa e ongo kulupú ni ki he malanga tatau pē? Ko e hā ʻoku fakahā ʻe heʻetau ngaahi tali ki he lea ʻa e kau taki ʻo e Siasí, ʻo fekau- ʻaki mo hotau lotó?

  • Ne ʻikai ke lava ʻe he kau taulaʻeikí mo e kau Sātusí ʻo fakaʻikaiʻi ne hoko ha mana, he naʻe tuʻu pē he tafaʻakí ʻa e tangata kuo fakamoʻuí (Ngāue 4:13–14, 16). Koeʻuhí ne ʻikai haʻanau ʻuhinga ke fakahū pilīsone ʻaki ʻa Pita mo Sione, ko e hā leva ne nau faí? (Vakai, Ngāue 4:15–18. Fakamahino ange naʻe ʻamanaki e kau taki lotu faka-Siú, ʻe fakangaloʻi ʻa Sīsū mo ʻene ngaahi akonakí hili ʻa hono Kalusefaí. ʻI he taimi ne hokohoko atu ai pē hono malangaʻi ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí, ne feinga ʻa e kau taki faka-Siú ke taʻofi kinaua.)

  • Naʻe tali fēfē ʻe Pita mo Sione ʻa e tuʻutuʻuni ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau Sātusí ke taʻofi hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí? (Vakai, Ngāue 4:19–20.) Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻe fie maʻu ki ai mo ha loto-toʻa tatau, ke ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi?

  • Hili hono tukuange ʻa Pita mo Sioné, naʻá na foki ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻo lotu mo kinautolu (Ngāue 4:23–30). Ko e hā ne nau kole ʻi heʻenau lotú? (Vakai, Ngāue 4:29–30.) Ko e hā e ola ʻo e lotu ko ʻení, pea ko e hā ne fai ʻe he kau ʻAposetoló hili ange iá? (Vakai, Ngāue 4:31–35; 5:12–16.)

4. Ko e hokohoko atu e malanga mo e fai fakamoʻui ʻa e kau ʻAposetoló ʻaki ha mālohi lahi.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Ngāue 5:12–42.

  • ʻI he taimi ne hokohoko atu ai ʻa e malanga mo e fai mana ʻa e kau ʻAposetoló, ne lī kinautolu ki pilīsone ʻe he kau taulaʻeikí mo e kau Sātusí (Ngāue 5:17–18). Naʻe tukuange fēfē kinautolu mei pilīsone? (Vakai, Ngāue 5:19–20.) Ko e hā ne nau fai hili hono tukuange kinautolú? (Vakai, Ngāue 5:21, 25.) Ko e hā hono ʻuhinga ne hokohoko atu ai pē hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí, ʻo aʻu pē ki he hili hono tuku pōpula kinautolú? (Vakai, Ngāue 5:29–32.)

  • Ko e hā e ekinaki ʻa Kamēlieli ne ʻoange ki he kau taki lotu faka-Siu ne nau loto ke tāmateʻi e kau ʻAposetoló? (Vakai, Ngāue 5:33–39.) Ko e hā ha ngaahi meʻa kuo hoko kiate koe ne fakamoʻoniʻi ai e ngaahi lea ʻa Kamēlielí?

  • Ko e hā ha liliu ne fai ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kau ʻAposetoló? (Fakafehoanaki ʻa e Mātiu 26:47–56, 69–75 mo e Ngāue 4:5–21; 5:17–18, 26–42.) ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi sīpinga ʻa e kau ʻAposetoló ʻo ueʻi fakalaumālie kitautolu ke tau hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo e moʻoní?

Fakaʻosí

Fakamatalaʻi ange, hili hono maʻu ʻe he kau ʻAposetoló ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻa nau hoko ko ha kau fakamoʻoni mālohi ʻo Sīsū Kalaisi. Lolotonga ʻoku ʻi ai ha uiuiʻi makehe ʻo e kau ʻAposetoló ke nau hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo Kalaisi, ʻoku ʻi ai ha fatongia ʻo e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ke nau hoko foki ko ha kau fakamoʻoni kiate ia. Fai haʻo fakamoʻoni ʻe lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ʻilo ʻa e taimi mo e founga ke tau fakamoʻoniʻi ai ʻa Kalaisí. ʻI heʻetau muimui ko ia ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, ʻe tupulaki ʻetau tuí, ongongofua ki he Laumālié ke tau tupulaki, pea te tau hoko ko ha kau fakamoʻoni lelei maʻá e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻeni ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atu. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. Ko hono fakamoʻoniʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono tāpuakiʻi fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní

Fakamatalaʻi ange, naʻe hoko ha meʻa tatau mo ia ne hoko he Ngāue 2:1–4, ʻi he Temipale Ketilaní, he ʻaho 27 ʻo Māʻasi 1836, ʻa ia ne lilingi hifo ai ʻa e Laumālié. Kole ki ha taha he kalasí ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:36–37, ʻa ia ko ha konga ʻo e lotu fakatapuí, ne kole ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke lilingi hifo ʻa e Laumālié. Hili iá, peá ke kole ki ha toko taha kehe ke ne lau ʻa e lea ko ʻení, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai e founga ne tali ʻaki e kole ko iá:

Naʻe pehe ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi ha fakataha efiafi, ʻa ia ne tāpuakiʻi fakatapui ai ʻa e Temipale Ketilaní, “Naʻe tuʻu hake ʻa Misa Siaosi A. Sāmita ʻo kamata ke ne kikite, pea ne ongona ʻi he taimi ko iá ha longoaʻa hangē ha matangi ʻoku tō takutakú, ʻo ne fakafonu ʻa e Temipalé, pea ʻi he taimi tatau pē ne tuʻu kotoa ki ʻolunga ʻa e kau maʻu fakatahá, ʻo hangē ne ueʻi kinautolu ʻe ha mālohi taʻe hā-maí; ne kamata ke leaʻaki ʻe ha niʻihi ha ngaahi lea kehekehe mo nau kikite; ko e niʻihi ne nau mamata ki ha ngaahi meʻa-hā-mai nāunauʻia; ne u vakai kuo fonu e Temipalé ʻi he kau ʻāngeló, peá u fakahā ia ki he kau maʻu fakatahá. Ne lele fakataha mai e kakai he kaungāʻapí (koeʻuhí he naʻa nau fanongo ki ha ongo faikehe mei loto, mo nau mamata ki ha maama ngingila hangē ha pou afí, ʻokú ne kāpui e temipalé), pea naʻa nau ofo ʻi he meʻa ne hokó” (History of the Church, 2:428).

2. “Kuonga ʻo e liliu ʻo e meʻa kotoa pē” (Ngāue 3:21)

Kole ki ha taha he kalasí ke ne lau ʻa e Ngāue 3:20–21.

  • Ko e hā ne tomuʻa mamata ki ai ʻa Pita ʻi heʻene kikiteʻi ʻe liliu ʻa e meʻa kotoa pē“? (Naʻá ne tomuʻa mamata ki hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmita.)

3. “Naʻa nau meʻa taha pē” (Ngāue 4:32)

Mou aleaʻi ʻa e Ngāue 4:32–5:11. Fakamatalaʻi ange, naʻe “meʻa taha pē” ʻa e kāingalotu ʻi he Siasí he kuonga muʻá (Ngāue 2:44; vakai foki, Ngāue 4:32, 34–37). Naʻa nau fakatapui e meʻa kotoa pē ne nau maʻú ke fakalato ʻaki e fiemaʻu ʻa e toko taha kotoa pē. (Te ke lava ʻo fakafehoanaki ʻeni mo e kolo ʻo ʻĪnoké [Mōsese 7:18], ngaahi hako ʻo Līhaí [4 Nīfai 1:1–13], pea mo e fuofua kāingalotu ʻo e Siasí he kuonga ní [T&F 42:30–34].)

  • Naʻe tali fēfē ʻe Pānepasa ʻa e founga ko ʻeni ʻo e fakatapui kotoa e ngaahi meʻa ʻokú te maʻú? (Vakai, Ngāue 4:36–37.) Ne maumauʻi fēfē ʻe ʻAnanaia mo Sāfaila ʻa e founga ko ʻení? (Vakai, Ngāue 5:1–2.) Ko e hā ne fakahā ange ʻe Pita kia ʻAnanaia mo Sāfaila kau ki heʻena ngaahi tōʻongá? (Vakai, Ngāue 5:3–4, 8–9.) Te tau lava fēfē ʻo fakapapauʻi ʻoku tau faitotonu ki he ʻOtuá?

  • Neongo ʻoku ʻikai ke tau moʻui ʻi ha founga pau ʻo e fakatapuí, ko e hā leva ʻoku kole mai kiate kitautolu ke tau foaki ki he ʻOtuá pe vahevahe mo e niʻihi kehé? (Vakai, ʻAmenai 1:26; Mōsaia 4:16; T&F 4:2; 119:4 ki ha ngaahi sīpinga.) ʻOku tau faʻa hanga fēfē he taimi ʻe niʻihi ʻo “taʻofi ʻa e konga ʻo hono totongí”?

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā Nila A. Mekisuele:

    “ ‘Naʻe taʻofi’ ʻe ʻAnanaia mo Sāfaila… ha konga kae ʻikai ke na fakatapui kotoa ʻa ia ne na maʻú (Vakai, Ngāue 5:1–11). ʻOku ʻi ai ha niʻihi ia he ʻikai pē ke nau lava kinautolu ʻo fakatau ʻa Sīsū ʻaki ha konga siliva ʻe tolungofulu, ka he ʻikai foki ke nau lava ʻe kinautolu ʻo foaki kiate ia ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau maʻú!

    “ … ʻOku tau holi kitautolu ke tau fakakaukau ki he fakatapuí ʻo pehē ʻoku ʻuhinga pē ia ki he koloá mo e paʻangá. Ka ʻoku ʻi ai ha faʻahinga founga kehekehe ʻoku tau taʻofi ai ha konga maʻatautolu. ʻE lava ʻe ha taha ʻo foaki ʻene paʻangá mo hono taimí lolotonga iá ʻokú ne kei taʻofi pē ʻe ia ha konga mahu- ʻinga ʻoʻona. ʻE lava ʻe ha taha ia ʻo vahevahe hono ngaahi talēnití ke ʻinasi ai e kakaí ka ʻokú ne taʻofi fakapulipuli pē ʻe ia ha konga ʻo e hikisiá. ʻE momou ha taha ke tūʻulutui he ʻao ʻo e taloni ʻo e ʻEikí, kae punou ia pe fakavaivai ki ha faʻahinga kakai pau. ʻE tali ʻe ha taha ha uiuiʻi fakasiasi, ka ʻoku tokanga ange hono lotó ʻoʻona ke maʻu ha fatongia pau ʻi he māmaní“ (ʻi he Conference Report, Oct. 1992, 90; pe Tūhulu, Sānuali 1993, palakalafi 13–14).

  • Te tau lava fēfē ʻo ikunaʻi ʻa hono “taʻofi [ko ia] ha konga” maʻatautolú? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu mei hono foaki kotoa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau maʻú maʻá e ʻEikí?

4. ʻEkitivitī ʻa e toʻu tupú

ʻE lava ʻe he kau faiako ʻo e toʻu tupú ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e founga “ako fakaʻekeʻeke” ʻi he ngaahi konga ʻo e lēsoní. Te ke lava ʻo kole ki he kalasí ke nau fakapapauʻi ha tefitoʻi fakakaukau ʻi he lēsoní, ʻaki haʻanau fai ha ngaahi fehuʻi ʻoku tali “ ʻio” pe “ ʻikai” ki ai.