Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 12: ‘Ko Au ko e Mā ʻo e Moʻuí’


Lēsoni 12

“Ko Au ko e Mā ʻo e Moʻuí”

Sione 5–6; Maʻake 6:30–44; Mātiu 14:22–33

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e kalasí ke nau vakai kia Sīsū Kalaisi ko e “mā [Ia] ʻo e moʻuí,” ko e tupuʻanga ia ʻo e moʻui taʻengatá (Sione 6:47–48).

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola koʻení:

    1. Sione 5. Ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata ʻi he ʻaho Sāpaté. Ko e fekumi ʻa e kau Siú ke nau tāmateʻi ʻa Sīsū koeʻuhí ko ʻene tala ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá.

    2. Sione 6:1–14; Maʻake 6:30–44. Ko e mana ʻo hono fafanga ʻe Sīsū ha kakai ne laka hake he toko 5,000.

    3. Sione 6:15–21; Mātiu 14:22–33. Ko e ʻeveʻeva ʻa Sīsū he fukahi tahí, ko ʻene fakaafeʻi ʻa Pita ke ʻalu ange kiate Iá pea mo ʻene fakanonga ʻa e matangí.

    4. Sione 6:22–71. Ko hono fakahā ʻe Sīsū ko Ia ʻa e “mā ʻo e moʻuí” pea ko kinautolu ʻe tui kiate Ia, te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Ne fakasītuʻaʻi ʻe ha tokolahi ʻa e akonakí ni, ka naʻe kei nofo pē ʻa Pita mo e kau ʻAposetolo kehé mo Sīsū.

  2. Fakalahi ki he laukongá: Mātiu 14:1–21; Maʻake 6:1–29, 45–52; Luke 9:10–17.

  3. Kole ki ha taha he kalasí ke mateuteu mai ke ne fakamatala fakanounouʻi e talanoa ki hono fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata ʻi he veʻe vai ʻo Petesetá (Sione 5:1–9).

  4. Kapau ʻe maʻu ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e Ko hono Fafanga ʻe Sīsū ʻa e Toko Nimaafé (62143 900) mo e Ko e ʻAʻeva ʻa Kalaisi ʻi he Fukahi Vaí (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 243), peá ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he lēsoní.

  5. Fokotuʻu ki hono akoʻí: Naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ha ngaahi meʻa ʻoku tau fakaʻaongaʻi fakaʻaho ʻo hangē ko e maá pe ko e tengaʻi ʻakaú ke akoʻi ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Lolotonga hoʻo teuteuʻi ʻa e lēsoni taki taha, fakakaukauʻi ha founga te ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakaʻaongaʻí ke tohoakiʻi ʻaki e tokanga ʻa e kalasí pe fakatātaaʻi ʻaki ha moʻoni mahuʻinga. (Vakai, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó [36123 900], peesi 200–201.)

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Tā ʻa e ngaahi fakatātā ko ʻení ʻi he palakipoé:

ʻĪmisi

Maka

Maama

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Ko e hā ha meʻa ʻoku fai tatau ai ʻa e ngaahi meʻá ni?

Tuku ki he kalasí ke nau felīngiaki ha ngaahi fakakaukau ʻoku nau pehē ko e tali ki he fehuʻí. Hili iá, peá ke kole ange ke nau lau ʻa e Hilamani 5:12, ʻa ia ʻoku ui ai ʻe Hilamani ʻa Sīsū Kalaisi “ko e maká,” pea mo e Sione 8:12, ʻa ia ʻoku folofola ai ʻa Sīsū ko Ia ʻa e “maama ʻo māmaní.” Fakamatalaʻi ange, te mou lave ʻamui ange he lēsoní ki he founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū ko e “mā ʻo e moʻuí” (Sione 6:35).

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

Lolotonga hoʻo akoʻi ʻa e lēsoni ko ʻení, tokoniʻi e kalasí ke nau “kumi lahi ʻi he ngaahi tohi tapú” (Sione 5:39). Fakalotolahiʻi kinautolu ke nau fakamatala ki ha meʻa ne hoko ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku mou aleaʻí.

1. Ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata ʻi he ʻaho Sāpaté mo ne fakahā ko Ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Mou aleaʻi ʻa e Sione 5. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí.

  • Fakaafeʻi e mēmipa kuó ke ʻosi vaheʻi ki ai ke ne fakanounouʻi ʻa e talanoa ki hono fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata ʻi he veʻe vai ʻo Petesetá (Sione 5:1–9). Ko e hā ha ngaahi fakahinohino ne ʻoange ʻe Sīsū ki he tangatá ʻi he taimi naʻá ne mamata ai kiate ia ʻi he temipalé he ʻaho pē ko iá? (Vakai, Sione 5:14.) Ko e hā ʻoku “kovi ange” ai e ngaahi nunuʻa ʻo e fai angahalá he ngaahi vaivai fakaesinó?

  • Ko e hā ne fekumi ai e kau taki ʻo e kau Siú ke tāmateʻi ʻa Sīsuú? (Vakai, Sione 5:16–18.) Ko e hā ne fakahā ʻe Sīsū ʻo kau ki hono vā mo e Tamaí ʻi heʻene tali ki he kau Siu ne ʻitá? (Vakai Sione 5:19–23, 30.)

  • Naʻe folofola ʻa Sīsū ki he kakaí ʻe vavé ni pē haʻane fakahoko ha “ngāue lahi” ange ʻi he fakamoʻui mahakí (Vakai, Sione 5:20). Ko e hā e ngāue lahi naʻá ne folofola ki aí? (Vakai, Sione 5:21–29. Te ne fakahoko ʻa e Toetuʻú, fakamaauʻi ʻo e kakai kotoa pē, mo foaki ʻa e moʻui taʻengatá kiate kinautolu ʻoku faivelengá.)

  • Ko e hā ha ngaahi fakamoʻoni ne folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻoku nau fakamoʻoni kiate Ia? (Vakai, Sione 5:32–39, 45–47.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ʻa e kau fakamoʻoni ko ʻení? (Vakai, Sēkope 4:6.) Te tau hoko fēfē ko ha kau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí?

  • Naʻe fakatukupaaʻi ʻe Sīsū e kau taki ʻo e kau Siú ke nau “kumi lahi ʻi he ngaahi tohi tapú” (Sione 5:39). Ko e hā hano faikehekehe ʻo e kumi ʻi he ngaahi folofolá pea hono lau kinautolú? (Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi e ʻuluaki fakakaukaú ke fakalahi ki hono akoʻi ʻo e lēsoní ʻi he ngataʻanga ʻo e lēsoni ko ʻení lolotonga hoʻomou aleaʻi e fehuʻi ko ʻení.) Kuó ke ngaohi fēfē ke toe mahuʻinga mālie ange ʻa hoʻo ako fakatāutaha mo fakafāmili ʻa e folofolá? Kuo tāpuekina fēfē kimoutolu ʻi haʻamou fekumi ʻi he folofolá?

  • Fakatatau mo Sione 5:39, ko e hā ne mei ʻilo ʻe he kau taki ʻo e kau Siú ʻo kapau naʻa nau fekumi mo tui ki he folofolá? (Ne nau mei ʻilo ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he folofolá ʻa Sīsū Kalaisi. Vakai foki kia Sione 5:40, 46–47.) Kuo fakamā- lohia fēfeeʻi ʻe he folofolá ʻa hoʻo tui kia Kalaisí?

2. Ko e mana ʻo e fafanga ʻe Sīsū ha kakai ne laka hake he toko 5,000.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Sione 6:1–14 mo e Maʻake 6:30–44. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo hono fafanga ʻe Sīsū e fuʻu kakai tokolahí.

  • Ko e hā ne hāʻele ai ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ki he moʻungá? (Vakai, Sione 6:1–3; mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he Maʻake 6:31 ʻa ia ʻoku pehē ai naʻe hāʻele ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ki ha feituʻu maomaonganoa.) Naʻe tali fēfē ʻe Sīsū ʻa e fuʻu kakai tokolahi ne nau omi kiate ia? (Vakai, Maʻake 6:33–34; Mātiu 14:14.) Te tau muimui fēfē ki heʻene sīpinga ʻo e manavaʻofá?

  • Naʻe fafangaʻi fēfē ʻe Sīsū ʻa e fuʻu kakai tokolahí ni? (Vakai, Sione 6:5–13; vakai foki, Mātiu 14:21.) Te tau lava fēfē ʻo muimui ki he sīpinga ʻa e kiʻi tamasiʻi naʻá ne foaki ʻene ngaahi foʻi maá mo e fanga kiʻi iká kia Sīsuú? ʻOku tāpuekina fēfē kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau hangē ai ko e kiʻi tamasiʻí, ʻo foaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú ki heʻene ngāué?

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sēmisi E. Fausi:

    “ ʻOku tokolahi ha kakai taʻe ʻiloa ʻoku nau maʻu ha meʻafoaki hangē ko e foʻi mā ʻe nimá mo e mataʻi ika ʻe uá, kuo nau ngāueʻi honau uí, pea nau ngāue fakalongolongo pē ʻo fafanga ha kakai ʻe lau afe…Ko kinautolú ni, ko e kau takimuʻa mo e kau faiako ia ʻe lau kilu ʻi he ngaahi houalotu mo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko e kau faiako fakaʻapí, mo e kau faiako ʻaʻahi ʻa e Fineʻofá. ʻOku kau ki ai foki mo e kau pīsope anga vaivai ʻi he siasí, ʻa ia ʻoku ʻi ai honau niʻihi naʻe teʻeki ke nau ako lelei, ka kuo nau tupulekina mo ako maʻu pē ʻi ha holi lahi ke tauhi ki he ʻEikí mo e kakai ʻi honau ngaahi uōtí… .

    “Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga lalahi ki he tupulaki ʻa e Siasí mei hono ngaahi kamataʻanga masivá ʻo aʻu ki hono ivi ʻi he lolotongá, ko e mateaki mo e faivelenga ʻa ha kakai masiva mo ʻofa ʻe laui miliona, ʻa ia ne nau maʻu ha foʻi mā ʻe nima mo ha mataʻi ika ʻe ua ke foaki ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Kuo nau līʻoa ʻenau moʻuí, pea tupu ai haʻanau maʻu ʻa e ‘melino ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiló’ (Filipai 4:7)” Tūhulu, Siulai 1994, 6–7).

  • Ko e hā ha sīpinga ʻo hano fakalāngilangiʻi ʻe he ʻEikí ha niʻihi koeʻuhí ko ʻenau tauhi kiate iá?

  • ʻOku hanga fēfē ʻe he mana ʻo e kātoanga kai mei he foʻi mā ʻe nimá pea mo e mataʻi ika ʻe uá, ʻo fakatātaaʻi mai e kātoanga kai fakalaumālie ʻoku teuteu ke foaki mai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú?

3. Ko e ʻaʻeva ʻa Sīsū he fukahi tahí, ʻo ne fakaafeʻi ʻa Pita ke haʻu kiate ia peá ne fakanonga ʻa e matangí.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Sione 6:15–21 mo e Mātiu 4:22–33. Fakamatalaʻi ange, ʻi he hili hono fafanga ʻe Sīsū ʻa e fuʻu kakai tokolahí, naʻá ne fekau ʻene kau ākongá ke nau heka ki ha vaka ʻo folau ai ki he kau vai ʻe tahá. Hili iá naʻá ne fekau ki he fuʻu kakaí ke nau ʻalu peá ne ʻalu leva ia ki ha moʻunga ʻo lotu. ʻI he kolosi ko ia ʻa e kau ākongá he tahí, ne maʻu kinautolu ʻe ha matangi mālohi.

  • Ko e hā ne fai ʻe he kau ākongá ʻi heʻenau mamata ki he ʻeveʻeva mai ko ia ʻa Sīsū kiate kinautolu he fukahi vaí? (Vakai, Mātiu 14:26; Sione 6:19.) Ko e hā e tali ʻa Sīsū ki heʻenau manavaheé? (Vakai, Mātiu 14:27; Sione 6:20.)

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo e fononga ʻa Kalaisi ʻi he fukahi vaí.

  • Ko e hā ne kole ʻe Pita ʻi he taimi naʻá ne fanongo ai ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí? (Vakai, Mātiu 14:28–29.) Ko e hā ne toe hōloa ai e tui ʻa Pitá ʻi heʻene luelue he fukahi vaí? (Vakai, Mātiu 14:30.) Ko e hā ha founga ʻoku tau faʻa fai ai mo e fehālaaki tatau ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai e ngaahi faingataʻá?

  • Ko e hā ne fai ʻe Pita ʻi he kamata ke ne ngalo hifó? (Vakai, Mātiu 14:30.) Ko e hā ne fai ʻe Sīsuú? (Vakai, Mātiu 14:31–32.) Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo hotau vā mo e ʻEikí? Ko e hā ha founga kuo fakamālohia mo fakanonga ai ʻe he ʻEikí hoʻo ilifiá?

4. Ko hono fakahā ʻe Sīsū ko Ia ʻa e “mā ʻo e moʻuí.”

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Sione 6:22–71.

  • ʻI he ʻaho ko ia hili hono fakahoko ʻe Sīsū e mana ʻaki e ngaahi foʻi maá mo e ongo mataʻi iká, naʻe muimui ʻiate ia ha kakai ki Kapaneume. Ko e hā ne nau muimui ai kiate Ia? (Vakai, Sione 6:26.) Naʻe fakaʻaongaʻi fēfē ʻe Sīsū e ofo ʻa e kakaí ʻi he mana naʻá ne fakahoko he ʻaho ki muʻá, ke ne fakamoʻoniʻi ʻaki hono misioná? (Vakai, Sione 6:27–35.

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani: “Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi Kālelí, naʻá Ne valokiʻi ʻa kinautolu ne fanongo ki heʻene fafanga ʻa e toko nima afé ʻaki e foʻi mā ʻe nima mo e mataʻi ika ʻe uá, ʻa ia ne nau fakatahataha mai kiate Ia mo ha ʻamanaki te Ne kei fafangaʻi taʻe totongi ʻa kinautolu. Neongo hono mahuʻinga ʻo e meʻakai ko iá, ka naʻe ʻikai ke mahuʻinga ange ia ʻi he meʻakai moʻoni naʻá ne feinga ke foaki ange kiate kinautolú” (ʻi he Conference Report, Oct. 1997, 87; pe Tūhulu, Sānuali 1998, 81).

  • ʻOku hoko fēfē ʻa e “mā ʻo e moʻuí” ko ha fakamatala totonu ia ʻo e Fakamoʻuí mo e ngaahi tāpuaki kuó ne foaki mai kiate kitautolú? (Vakai, Sione 6:35, 47–51.) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “ ʻikai ʻaupito fiekaia” mo e “ ʻikai ʻaupito fieinua”? Te tau lava fēfē ʻo kai ʻi he “mā ʻo e moʻuí”? (Vakai, Sione 6:47, 51–54; Mātiu 26:26–28; ʻAlamā 5:33–35; T&F 20:77.)

    Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitā ʻo pehē: “Kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻa Kalaisi ke toe lelei ange ʻi he ʻilo ʻoku tau maʻú; kuo pau ke tau manatuʻi ia ʻo lahi ange ʻi heʻetau faʻa manatua iá; kuo pau ke tau tauhi faivelenga ange kiate ia ʻi he tauhi ʻoku tau lolotonga fai kiate iá. He te tau toki inu ai ʻi he vai ʻoku mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá pea mo kai ʻi he mā ʻo e moʻuí” (ʻi he Conference Report, Apr. 1994, 84; pe Tūhulu, Siulai 1994, 64).

Fakamahino ange, ʻoku ʻi ai ha kakai ne ʻikai ke nau tui kia Sīsū koeʻuhí ko ʻenau lau pē ia ko e “foha ʻo Siosefá” (Sione 6:42). Naʻe lāunga ha niʻihi ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú pea nau sītuʻa meiate ia, ʻo nau pehē naʻe ʻikai ke mahino kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga fakalaumālie ʻo ʻene fakahā ko Ia ʻa e mā ʻo e moʻuí, mo ʻene akonaki fekauʻaki mo e fie maʻu ke tau kai hono sinó mo inu hono taʻataʻá (Sione 6:51–66).

  • Ko e hā ne kole ʻe Sīsū ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi ne fakasītuʻaʻi ai ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻene malangá? (Vakai, Sione 6:67.) Ko e hā e tali ʻa Pitá? (Vakai, Sione 6:68.) Ko e hā e mahino ne maʻu ʻe Pita mo e Kau ʻAposetolo kehé ʻo kau kia Sīsuú, ka naʻe ʻikai ke mahino ia kiate kinautolu ne mavahé? (Vakai, Sione 6:69.)

Fakaʻosí

Fakamoʻoniʻi ange ko Sīsū Kalaisi ʻa e “mā ʻo e moʻuí” pea ʻoku “ ʻiate ia ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá” (Sione 6:35, 68). Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakahoko ʻene ngaahi talaʻofa mei heʻene malanga fekauʻaki mo e Mā ʻo e Moʻuí: “Ko ia ʻoku haʻu kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito fiekaia; pea ko ia ʻoku tui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito [fieinua] ia… . Ko ia ʻoku tui kiate aú, ʻoku ʻiate ia ʻa e moʻui taʻengatá” (Sione 6:35, 47).

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. “Kumi lahi ʻi he ngaahi tohi tapú” (Sione 5:39)

Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau fakalongolongo pē ʻa e Sione 5:20–30 lolotonga haʻo lau leʻolahi atu ia ʻe koe.

Lau ia ke vave, pea ʻoua naʻá ke toe taʻofi ke fakamatalaʻi pe aleaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi vēsí.

Fakamatalaʻi ange, naʻá ke toki lau ʻa e Sione 5:20–30 ka te mou toki kumi fakataha ʻa e potu folofolá he taimí ni. Vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu pe fā. Vaheʻi ki he kulupu taki taha ha taha ʻo e ngaahi konga ko ʻeni mei he Sione 5:20–30: veesi 20–22, 23–24, 25–27, mo e 28–30. ʻOange ki he ngaahi kulupú ha ngaahi miniti siʻi ke nau ngāue fakataha ai.

ʻAi ke nau lau ʻa e ngaahi potu folofola kuo vaheʻi angé, pea nau fili ha foʻi lea mahuʻinga ʻe tolu ʻi he ngaahi potu folofola ko iá, ʻo teuteu ke nau fakamatalaʻi ha ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai e ngaahi lea ko iá.

  • Ko e hā ha meʻa naʻá ke fakatokangaʻi ʻi he taimi naʻá ke fekumi ai ʻi he folo-folá, ʻa ia naʻe ʻikai te ke fakatokangaʻi ʻi he taimi naʻa tau lau vaveʻi ai kinautolú? Ko e hā te tau fai ke tau fekumi fakafoʻituitui ai ʻi he folofolá?

Fakamatalaʻi ange, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha mata-meʻa-hā mai fekauʻaki mo e ngaahi puleʻanga ʻo e nāunaú hili haʻane fakalaulauloto ki he Sione 5:29. Fakaafeʻi ha taha he kalasí ke ne lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:15–20.

  • Ko e hā ha ʻilo kuo tāpuekina ʻaki kitautolu koeʻuhí ko e fekumi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Sione 5:29?

2. “Tokanga kiate kinautolu ʻoku tatali he veʻe vai ʻo Petesetá”

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻEletā Poiti K. Peeka ʻa e talanoa ʻi he Sione 5:1–9 ke fakamamafaʻi ʻa hono totonu ko ia ke tau tokoniʻi ʻa e kakai ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó. Naʻá ne pehē ʻe hoko “ ʻo haohaoa” ʻa e ngaahi sino mo e ngaahi ʻatamai ʻoku faingataʻaʻiá. ʻI he lolotongá ni, kuo pau ke tau tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku tatali he veʻe vai ʻo Petesetá” (Tūhulu, Siulai 1991, 9).

  • Ko e hā te tau fai ke tau tokoni ai ki he kakai ʻoku nau faingataʻaʻia fakasino mo fakaʻatamaí?