Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 26: ‘Ko Ia [Naʻe] Fanauʻi [Ai Aú]’


Lēsoni 26

“Ko Ia [Naʻe] Fanauʻi [Ai Aú]”

Mātiu 26:47–27:66; Maʻake 14:43–15:39; Luke 22:47–23:56; Sione 18–19

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e kalasí ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú, pea fakalahi ʻenau ʻofa kiate iá mo ʻenau houngaʻia ʻi heʻene feilaulau fakaleleí.

Teuteú

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Mātiu 26:47–75; Maʻake 14:43–72; Luke 22:47–71; Sione 18:1–27. Ko hono lavakiʻi ʻo Sīsū ʻe Siutasí, hili pē ʻene mamahi ʻi Ketisemaní, ʻi haʻane haʻu mo ha kau taulaʻeiki lahi, kau Fālesi pea mo ha kau sōtia. Ko e fakavaivai ʻa Sīsū kiate kinautolu ne nau puke iá, ʻo nau ʻave ia mei he ngoué ʻo fakataumuʻa ke hopoʻi faka-Siu iá. Ko hono fakafehuʻia ia ʻe ʻAnasi, ko ha taulaʻeiki lahi mālōlō, pea mo Kaiafasi, ʻa ia naʻá ne fetongi ʻa ʻAnasí pea mo hono foha-ʻi he-fonó. Ko e ʻaʻanu ʻa e kau taulaʻeiki lahí mo e kau mātuʻá kia Sīsuú, ʻo nau manukiʻi, haʻi mo tukuakiʻi ia ki he fie ʻOtuá, ʻa ia ko ha hia ʻoku tautea mate. Ko hono fakafisingaʻi tuʻo tolu ʻe Pita ʻa Sīsū ʻi he tuʻa palasi ʻo Kaiafasí.

    2. Mātiu 27:1–26; Maʻake 15:1–15; Luke 23:1–25; Sione 18:28–19:16. Ko hono ʻave ʻo Sīsū ke fakamaauʻi ʻe Pōnito Pailato, ko e kōvana Loma ʻi Siuteá, koe- ʻuhí he naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he kau taulaʻeiki lahí mo e kau mātuʻá ha mafai ke nau tautea ʻa Sīsū. Ko hono fekau ʻe Pailato ke ʻave ʻa Sīsū kia Hēlota, ko e kōvana ʻo Kālelí ʻi heʻene ʻilo ko Sīsuú mei Kāleli. Ko e fakafisi ʻa Hēlota ke ne fakamaauʻi ʻa Sīsuú, pea toe fakafoki ia kia Pailato, ʻa ia naʻá ne fakavaivai ki he fiemaʻu ʻa e kakaí ke kalusefai ʻa Sīsū.

    3. Mātiu 27:27–66; Maʻake 15:16–39; Luke 23:26–56; Sione 19:17–42. Ko hono kapeʻi mo kalusefai ʻo Sīsuú. Ko ‘ene aʻusia ʻi he funga kolosí ha mamahi lahi lolotonga ʻene foaki Ia ke feilaulau ʻaki maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá.

  2. Fakalahi ki he laukongá: ʻĪsaia 53; Maʻake 15:39–47; Sione 3:16; 15:13; 1 Nīfai 11:32–33; 19:7–9; 2 Nīfai 9:21–22.

  3. Teuteuʻi e ngaahi kaati foʻi lea ʻe fitu ʻoku hā ʻi he peesi 132–133 (pe te ke teuteu ke hiki ʻa e ngaahi leá ʻi he palakipoé).

  4. Kapau ʻe maʻu ʻa e ngaahi nāunau ko ʻení, peá ke fakaʻaongaʻi ia ʻi he lēsoní:

    1. Ngaahi Fakatātā Ko Hono Lavakiʻi ʻo Sīsuú (62468 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 228); Ko e Fakafisinga ʻa Pitá (62177 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 229); mo e Ko Hono Kalusefai ʻo Sīsū Kalaisí (62505 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 230)

    2. “Ko Ia Naʻe Fanauʻi Ai Aú,” ko ha faiva ʻoku miniti ʻe hongofulu mā ono, ko e toʻo mei he Ngaahi fakamatala Fakavitiō ʻo e Fuakava Foʻoú (53914 900).

  5. Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻI he taimi ʻoku ʻapasia ai e kau faiakó mo e kalasí, ʻoku nau fakaafeʻi mai ai e Laumālié. ʻOku totonu ke “tauʻatāina e fealēlea- ʻakí, leá, mo e kau he ngāue fakakalasí, ka ʻoku ʻikai ha totonu ʻa ha mēmipa ke ne hohaʻasi ha taha ʻi haʻane feteketekeʻi pe fai ha faʻahinga lea laulau-noa” (David O. McKay, Gospel Ideals [1954], 224). Fakahā ha sīpinga ʻo e ʻapasia ki he ʻOtuá pea mo e fakaʻapaʻapa ki he mēmipa kehe ʻo e kalasí.

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pe ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Fakamatala ange, ʻoku fakatefito ʻa e lēsoni ko ʻeni ki hono Kalusefai ʻo e Fakamoʻuí pea mo e ngaahi meʻa ne hoko ki muʻa aí. Naʻe hoko e ngaahi meʻá ni ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení: (1) Ngoue Ketisemaní, (2) fale ʻo Kaiafasí, (3) Kolotau ko ʻEnitōniá (ko e fale ʻo Pailató), pea mo e Moʻunga ko Kolokotá (Kālevale).

Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo hono Kalusefai ʻo Sīsuú. Kole ki he kalasí ke nau fakakaukau loto ki ha kiʻi leka ʻokú ne tokoto ʻo siofi ha lauʻitā mo ne fakafehuʻi, “Ko e hā e ʻuhinga ne fie maʻu ke pekia ai ʻa Sīsuú?” Fakaafeʻi e kalasí ke nau fakakaukauloto he lolotonga ʻa e lēsoní ki ha tali te nau lea ʻaki ki he kiʻi leká. Fakahā kiate kinautolu te mou aleaʻi ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoní.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

ʻI hoʻo akoʻi ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, tokoniʻi e kalasí ke mahino kiate kinautolu ʻa e ʻofa ne fakahaaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻá ne tuku ange ai ke tauteaʻi mo kalusefai iá.

1. Ko hono lavakiʻi, taki pōpula mo hono tukuakiʻi ʻo Sīsū ki he fie ʻOtuá; ko hono fakafisingaʻi tuʻo tolu ia ʻe Pitá.

Mou aleaʻi ʻa e Mātiu 26:47–75; Maʻake 14:43–72; Luke 22:47–71; and John 18:1–27mo e Sione 18:1–27. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻo lahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Te ke lava ʻo fakanounouʻi e talanoá ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he fika 1a ʻo e konga ki he “Teuteú.” Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo hono lavakiʻi ʻo Sīsū ʻi Ketisemaní.

  • Naʻe tali fefee’i ʻe Pita ʻa e kakai ne nau haʻu ki he Ngoue Ketisemaní ke ʻave ʻa Sīsuú? (Vakai, Sione 18:10.) Naʻe tali fēfee’i ʻe Sīsū ʻa e kau tangatá ni? (Vakai, Luke 22:51–53; Sione 18:11–12.) Ko e hā ne fakangofua ai ʻe Sīsū ke taki iá? (Vakai, Mātiu 26:53–54; Sione 10:17–18. Fakamatalaʻi ange, ko e finangalo ia ʻo e Tamai Hēvaní ke tuku hifo ʻe Sīsū ʻene moʻuí maʻatautolu.)

  • Naʻe tukuakiʻi ʻe he kau taulaʻeiki lahí mo e kau mātuʻá ʻa Sīsū ʻokú ne fie ʻOtua, ʻa ia ko ha hia ne tautea mate (Maʻake 14:64). Ko e hā e fie ʻOtua? (Ko e ʻikai fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá pe ko hano tala ʻokú te tatau mo e ʻOtuá.) Ko e hā e folofola ʻa Sīsū ne pehē ai ʻe he kau taulaʻeiki lahí mo e kau matuʻá ʻokú ne fie ʻOtuá? (Vakai, Maʻake 14:60–63.)

  • ʻI hono tataki atu ko ia ʻa Sīsū mei he ngoué, ne “liʻaki ia ʻe he kau ākongá, ka nau feholaki” (Mātiu 26:56). Ka neongo ia, ne hokohoko atu pē ʻa e muimui ʻiate ia ʻa Pita mo Sioné (Mātiu 26:58; Sione 18:15; ʻoku mahaloʻi ko Sione ʻa e ākonga ne ʻikai hā hono hingoá ʻi he Sione 18:15). Ko e hā ne fai ʻe Pita ʻi he taimi ne tala ai ʻe he kakai ʻi he tuʻa palasi ʻo Kaiafasí, naʻá ne ʻilo ʻa Sīsuú? (Vakai Mātiu 26:69–74.) Ko e hā ne fai ʻe Pita he taimi naʻá ne ʻiloʻi ai kuo tuʻo tolu ʻene fakafisingaʻi ʻa Sīsuú? (Vakai, Mātiu 26:75 vakai foki ki he veesi 33–35.)

Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo hono fakafisingaʻi ʻe Pita ʻa Sīsuú.

  • ʻOku tatau fēfē nai ha niʻihi ʻo kitautolu mo Pita, ʻo fakafisingaʻi ‘etau tuí he taimi ʻe niʻihi? Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he moʻui ʻa Pitá ʻi he hili ʻene fakafisingaʻi ʻa e ʻEikí?

    Naʻe pehe ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī:

    “ ʻI heʻeku lau e fakamatala ko ʻení, ʻoku ou ongoʻi ai haʻaku fie kaungā- mamahi mo Pita. ʻOku ʻi ai ha tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau hangē tofu pē ko iá. ʻOku tau fakapapau ke tau mateakiʻi ha meʻa; pea fakapapau hotau lotó ke tau toʻa; ʻoku tau fakahā ia pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakahā ia ʻi he ʻao ʻo e kakaí, pea tau pehē neongo pē pe ko e hā ha meʻa ʻe hoko mai, ka te tau fai pē ʻa e meʻa ʻoku totonú, pea te tau tuʻuaki ʻa e totonú pea tau faitotonu kiate kitautolu mo e kakai kehé foki.

    “ ʻOku kamata leva ke taulōfuʻu mai ʻa e faingataʻá. ʻOku ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko mai ia ko ha ngaahi palopalema fakasōsiale. ʻOku hoko mai ia he taimi ʻe niʻihi ko ha ngaahi palopalema ʻi hotau uʻa fakafoʻituituí. ʻOku ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ko ha ngaahi fakaʻamu mo ha ngaahi meʻa hala ʻoku tau holi ki aí. ʻOku vaivai ai ʻa e lotó, pea ʻikai te te lava ʻo mapuleʻi kita. ʻOku hoko ai mo e tukulolo ki he ʻahiʻahí, pea ʻoku hoko leva ai e loto-mamahí mo ʻete tukuakiʻi kitá, pea tō ai [mo e loʻimata fakamamahi ʻo e fakaʻiseʻisá.

    “… Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻi he Siasí ʻokú ne fakafisinga ʻa e tuí ʻi he lea pe ʻi he ngāue, ʻoku ou lotua ke ke maʻu ha fiemālie peá ke fakapapau ʻi ho lotó, tuʻunga ʻi he sīpinga ko ʻeni ʻa Pitá, he neongo naʻá ne ʻaʻeva ʻi he ʻaho kotoa pē mo Sīsū ka ʻi he houa fakaʻosí naʻá ne fakafisinga fakataimi ʻa e ʻEikí, pea mo e fakamoʻoni naʻá ne maʻu ʻi hono lotó. Ka naʻá ne ikunaʻi kotoa ia, ʻo ne hoko ko ha toko taha taukapo mālohi. Ko ia ʻoku ʻi ai ha founga ki he toko taha kotoa pē ke ne tafoki ai ʻo tānaki mai hono iví mo ʻene tuí ki he ivi mo e tui ʻa e kakai kehé, ʻi hono langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (“Pea ʻAlu ki Tuʻa ʻa Pita ʻo Tangi Mamahi,“ Tūhulu, ʻAokosi. 1994, 6–7).

2. Ko hono tautea ʻo Sīsū ke kalusefaí.

Lau pea mou aleaʻi e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Mātiu 27:1–26; Maʻake 15:1–15; Luke 23:1–25; mo e Sione 18:28–19:16. Te ke lava ʻo fakanounouʻi e talanoá ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he konga 1b ʻo e “Teuteú.”

  • ʻI he taimi ne ʻiloʻi ai ʻe Pailato ko Sīsuú mei Kālelí, naʻá ne fekau ke ʻave ia kia Hēlota, ʻa ia ko ha kōvana ʻo Kāleli (Luke 23:6–7). Ko e hā hono ʻuhinga ne “fiefia lahi” ai ʻa Hēlota ke sio kia Sīsuú? (Vakai, Luke 23:8.) Naʻe tali fēfē ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa Hēlotá? (Vakai, Luke 23:9; fakafehoanaki ʻa e veesi ko ʻení mo e kikite ʻi he ʻĪsaia 53:7.)

  • Hili hono tukuakiʻi mo manukiʻi ʻa Sīsū ʻe he kau tangata ʻa Hēlotá, naʻa nau toe fakafoki ia kia Pailato (Luke 23:11). Ko e hā e fakamaau ne fai ʻe Pailato kia Sīsuú? (Vakai, Luke 23:13–17; vakai foki, Luke 23:4.) Ko e hā hono ʻuhinga ne tautea kalusefai ai ʻe Pailato ʻa Sīsuú? (Vakai, Mātiu 27:15–24; Maʻake 15:6–15; Luke 23:18–25; Sione 19:1–16.) Te tau feinga fēfē he taimi ʻe niʻihi, hangē ko Pailató, ke tau fakaʻehiʻehi mei haʻatau fai ha ngaahi tuʻutuʻuni ʻoku faingataʻá?

  • Naʻe tali ʻa Sīsū ki ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi ʻa Pailato pe ko e tuʻi iá, ʻo pehē, “Ko e tuʻi au ʻo hangē ko hoʻo leá. Ko ia [naʻe] fanauʻi [ai aú] pea ko ia naʻá ku haʻu ai ki māmaní, koeʻuhí ke u fakamoʻoni ki he moʻoní” (Sione 18:37). Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū ko ha Tuʻi? (Vakai, Saame 24:10; ʻĪsaia 44:6; Fakahā 11:15; 15:3; 2 Nīfai 10:14.) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “ ʻikai ʻo māmani hoku puleʻangá”? (Sione 18:36).

3. Ko hono kauimaeaʻi mo kalusefai ʻa Sīsuú.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola kuo filifili mei he Mātiu 27:27–66; Maʻake 15:16–39; Luke 23:26–56; mo Sione 19:17–42. Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo hono Kalusefai ʻo Sīsū Kalaisí..

ʻOku hā ʻi he folofolá ha kupuʻi lea ʻe fitu ne fakahoko ʻe Sīsū ʻi he funga kolosí. Lau pea mou aleaʻi e ngaahi potu folofola ʻoku hā ʻi laló. Lolotonga hoʻomou aleaʻi kinautolú, fakaʻaliʻali e ngaahi kaati foʻi leá pe hiki kinautolu ʻi he palakipoé.

  1. Luke 23:34. “ ʻE Tamai, fakamolemoleʻi ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.”

    • Sīsū ʻení, naʻá ne lotua ʻa e kau sōtia Loma ne nau kalusefai iá. Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he meʻá ni kau kiate iá? Ko e hā ha founga fakaemāmani ʻoku tau tali ʻaki ki he kakai ʻoku nau fakamamahiʻi pe fakaʻitaʻi kitautolú? ʻOku tāpuekina fēfē kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ki he sīpinga ʻa Sīsuú?

  2. Luke 23:43Ki he kaihaʻa ʻakaú, ne folofola ʻa Sīsū kiate ia “ ʻOku ou tala moʻoni kiate koe, te ta ʻi Palataisi mo au he ʻahó ni.”

  3. Sione 19:26–27. Ki heʻene faʻē ko Melé: “Fefine, vakai ki hoʻo tamá!” Kia Sione: “Vakai ko hoʻo faʻē!”

    • Ko e ngaahi fiemaʻu ʻa hai ne fakakaukauʻi ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻá ne faingataʻa-ʻia aí? (Vakai, Luke 23:43; Sione 19:26–27.) Ko e hā te tau lava ʻo ako mei hení? (Kapau ʻe ʻi ai ha fehuʻi fekauʻaki mo e folofola ʻa Sīsū ʻi he Luke 23:43, vakai ki he konga hono tolu ʻo e Fakakaukau ke Fakalahi Ki Hono Fakahoko ʻo e Lēsoní.)

  4. Mātiu 27:466; Maʻake 15:34“Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?”

    • Ko e hā ne hoko kia Sīsū ʻi he funga kolosí, ne makatuʻunga ai ʻene maʻu e mahinó mo ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau taʻe lata aí? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻilo naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fuesia ʻe he Fakamoʻuí ʻetau ngaahi angahalá, ka naʻe kau foki ai mo ʻetau ongoʻi fakaumiuminoá, loto mamahí mo ʻetau ilifiá?

      Naʻe pehe ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani: “Koeʻuhí naʻe pau ke ne malamalaki toko taha pē ʻa e tataʻoʻanga uaine, te ne lava nai ʻo kātakiʻi e ngaahi mōmeniti fakapoʻuli ʻo kinautolú kotoa, ʻa e mamahi taupotu tahá? Naʻe ʻikai ke haʻu ʻeni mei he ʻakau talatalá mo e ngaahi faʻó, ka mei he mātuʻaki ongoʻi liʻekiná: … ‘ʻE hoku ʻOtua, ʻe hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?’ (Maʻake 15:34). Te ne lava nai ʻo fuesia kotoa ʻetau ngaahi angahalá mo ʻetau manavahē mo liʻekiná foki? Naʻá ne fai ia, ʻokú ne kei fai ia pea te ne toe fai pē ia” (ʻi he Conference Report, Oct. 1989, 32; pe Tūhulu, Sānuali 1990, 26).

  5. Sione 19:28. “ ʻOku ou fieinu[a].”

    • Neongo kotoa e ngaahi mamahi ne fekuki mo Sīsuú, ka ko e toki taimi ʻeni naʻá ne fakahaaʻi ai haʻane taʻe fiemālie fakatuʻasino. Ko e hā ne ʻoange kiate ia ʻi he taimi naʻá ne folofola ange ai ʻokú ne fieinuá? (Vakai, Sione 19:29.)

  6. Sione 19:30. “Ko hono ngatá ia.”

    • Fakatatau mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe folofola ʻa Sīsū kuo ngata; kuo fakahoko e finangalo ʻo ʻene Tamaí (Vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 27:50). Ko e hā hono ʻuhinga ne pau ai ke pekia ʻa e Fakamoʻuí ke fakahoko e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní? (Vakai, 2 Nīfai 9:5; 3 Nīfai 27:13–16. Kapau naʻá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá, peá ke fakaafeʻi e kalasí ke nau fakamatalaʻi ʻenau ngaahi fakakaukau ki he founga te nau tali ʻaki e fehuʻi ʻa e kiʻi leká.)

      Naʻe meʻa ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo pehē: “Naʻe fie maʻu ia ke ne pekia, koeʻuhí ke ne fakaava ʻa e fonualoto ʻo e tangata kotoa pē ʻo hangē ko ʻene fakaava hono fonualotó. Kapau naʻe ʻikai e taimi fakapoʻuli ʻo e kalusefaí, he ʻikai ha matavai ʻe mapunopuna mei faʻitoka” (ʻi he Conference Report, Apr. 1975, 4; or Tūhulu, ʻAokosi 1975, palakalafi 11).

  7. Luke 23:46. “ ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumālié ki ho nimá.”

Kapau ʻoku ke fakaʻaongaʻi ʻa e filimi vitiō ko e “Ko Ia Naʻe Fanauʻi Ai Aú,” peá ke huluʻi ia he taimí ni.

Fakaʻosí

Fakamatala ange ko e fuofua folofola fakamatelie ʻa e Fakamoʻui ko e “Ko au ʻeni, fekauʻi au” (ʻ‰palahame 3:27). Ko e taha ʻo ʻene fuofua folofola fakamatelié ko e “ ʻOku ʻaʻaku ke fai ʻa e ngāue ʻa ʻeku Tamaí” (Luke 2:49). Naʻe kau ʻi heʻene folofola fakamatelie fakaʻosí ʻa e taimi naʻá ne fakahā ai ki he Tamaí kuo lava ʻene ngāué; kuo fakahoko ʻa e finangalo ʻo e Tamaí (Vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 27:54). Ne ʻikai pē ha taimi ia ne mavahe ai mei he fakakaukau ʻa Sīsuú ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí pe ko ʻene misioná. Naʻá ne mei ui ki he kau ʻāngeló ke nau fakahaofi ia, ka naʻe ʻikai ke ne fai pehē (Mātiu 26:53–54). Neongo ʻa e mamahí, naʻe ʻikai pē ke ne tūkua ia ʻi heʻene fakatōkilaló mo ʻene finangalo lelei ke fakahoko ʻa e Fakalelei Taʻengatá.

Fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ne aleaʻi ʻi he lēsoní. Kapau ʻe ʻaonga, fakaafeʻi e kalasí ke fakahoko ʻenau fakamoʻoní.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. Ko e muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí lolotonga e ngaahi taimi ʻo e faingataʻá

Naʻe fakahā ʻe he ngaahi tōʻonga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻui fakamatelié, ʻa e maʻongoʻonga hono ʻulungāngá. Mou toe vakaiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ne kātekina ʻe Sīsū he ʻaho ko iá. Hili iá peá ke fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga lelei ne hā mahino meia Sīsū lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí, naʻe lahi ange ʻene tokanga ki he niʻihi kehé ʻiate ia, naʻá ne faʻa fakamolemole, fakavaivai ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní, naʻe ʻikai ke ne fakahalaiaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi honau ngaahi vaivaí, pea naʻe ʻikai ke ne lāunga. Hiki e ngaahi tali ʻa e kalasí ʻi he palakipoé. Kole ki he kalasí ke nau ʻomai ha ngaahi meʻa pau ne hoko ʻa ia ne hā mahino ai ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei ko ʻení.)

  • Ko e hā ha ngaahi lelei ʻoku faʻa hā meiate kitautolu lolotonga e ngaahi taimi faingataʻa tahá? Te tau lava fēfē ʻo muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí lolotonga e ngaahi taimi ʻo e faingataʻá?

2. “Kuó u … lavakiʻi ʻa e toto māʻoniʻoní” (Mātiu 27:4)

  • Ko e hā ne fai ʻe Siutasi ʻi heʻene feinga ke fakatomala mei heʻene lavakiʻi ʻa e Fakamoʻuí? (Vakai, Mātiu 27:3–5.) Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he meʻa ko ʻeni ne hoko kiate iá ʻo kau ki he “totongi” ʻoku ʻomai kiate kitautolu ʻe māmani ke fetongi ʻaki ʻetau ngaahi angahalá?

3. “Te ta ʻi palataisi mo au he ʻahó ni” (Luke 23:43)

Vakai ki he ngaahi fakamatala ko ʻení kapau ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Luke 23:43.

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe fakahā ʻe Sīsū ki he kaihaʻa ʻakaú, “Te tau ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié mo au he ʻahó ni” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 309).

ʻOku tau ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:36–37, naʻe hāʻele ʻa Sīsū ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ʻi he vahaʻa taimi ʻo ʻene pekiá mo ʻene toetuʻú pea naʻá ne teuteuʻi ai ha ngaahi laumālie faivelenga ke nau malangaʻaki ʻene ongoongoleleí ki he ngaahi laumālie naʻe teʻeki ke nau maʻu ia ʻi he māmaní.