Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 4: ‘Mou Teuteu ʻa e Hala ʻo e ʻEikí’


Lēsoni 4

“Mou Teuteu ʻa e Hala ʻo e ʻEikí”

Mātiu 3–4; Sione 1:35–51

Taumuʻá

Ke ueʻi fakalaumālie ʻa e kalasí ke nau ʻunuʻunu ʻo ofi ange ki he Fakamoʻuí ʻaki ʻenau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, tauhi ʻenau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó pea mo matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí.

Teuteú

  1. Lau, Fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Mātiu 3:1–12. Ko hono malangaʻi ʻe Sione Papitaiso ʻa e fakatomalá mo e papitaisó, ko e teuteu ʻa e hala ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

    2. Mātiu 3:13–17. Ko hono papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsuú

    3. Mātiu 4:1–11. Ko hono matuʻuaki ʻe Sīsū ʻa e fakatauele ʻa Sētane ʻi he toafá.

    4. Sione 1:35–51. Ko e fili ʻa ha niʻihi ʻo e kau ākonga ʻa Sione Papitaisó ke nau muimui ʻia Sīsū.

  2. Fakalahi ki he laukongá: Maʻake 1:1–13; Luke 3:1–22; 4:1–14; Sione 1:19–34; 2:1–25; 2 Nīfai 31;

  3. Kapau ʻe maʻu ʻa e ngaahi fakatātā ko ʻení pea fakaʻaongaʻi kinautolu lolotonga ʻa e lēsoní: Ko e Malanga ʻa Sione ʻi he Toafá (61231 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 207) mo e Ko hono Papitaiso ʻa Sīsū ʻe Sione Papitaisó (62133 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 208).

  4. Ngaahi fokotuʻu ki hono akoʻí: Fakaʻaongaʻi lelei ʻa e taimi kalasí. Palani ʻa e ngaahi meʻa te mou aleaʻí pea mo hono lahi ʻo e taimi te ke fakamoleki ʻi he konga taki taha ʻo e lēsoní, ka ke tuku ke tataki koe ʻe he Laumālié. ʻOua naʻá ke fakangata ha fealēleaʻaki ʻoku ʻuhingamālie koeʻuhí pē ko haʻo feinga ke ʻosi kotoa ʻa e lēsoní hono fai. ʻOku mahuʻinga ange ki he kalasí ke nau ako mo ongoʻi ʻa e Laumālié, ʻi hano aleaʻi ʻo e ngaahi moʻoni kotoa ʻi he lēsoní.

Fokotuʻu Ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Hiki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé, peá ke fehuʻi ki he kalasí pē ʻoku nau ʻilo ko e hā ʻokú ne fakamatalaʻí:

ʻĪmisi

Fakahā ange ko e foʻi lea faka-Hepelū ʻeni ko e Mīsaiá, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e pani. Kuo laui senituli e tatali ʻa e kau Siú ki he hāʻele mai ʻa e Mīsaiá, ʻo fakatatau mo e kikité, te ne hoko ko honau Tuʻi kuo pani mo ne Fakatauʻatāinaʻi kinautolu. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he Mīsaiá ko e Kalaisi. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mīsaia ne nau tatali fuoloa ki aí, pea ko Sione Papitaiso ʻa e palōfita ne fekauʻi mai ke ne teuteu hono halá.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

Mou aleaʻi ha founga ʻoku hanga ʻe he ngaahi potu folofola ko ʻení ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ʻunuʻunu ʻo ofi ange ai ki he Fakamoʻuí. Koeʻuhí ʻe faingataʻa ke ke fai ʻa e foʻi fehuʻi kotoa pē pe fakakakato ʻa e ngaahi moʻoni kotoa pē he lēsoní, filifili ʻi he faʻa lotu ʻa e niʻihi te nau feau lelei e fiemaʻu ʻa e kalasí.

1. Ko hono teuteu ʻe Sione Papitaiso ʻa e hala ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Mātiu 3:1–12. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo e malanga ʻa Sioné, peá ke fai ʻa e kiʻi fakamatala hisitōlia nounou ko ʻení ʻi haʻo fakalea pē ʻaʻau:

ʻI ha ngaahi senituli ki muʻa pea fanauʻi ʻa Sioné, ne tokolahi ha kau palōfita ne nau kikiteʻi ʻene ngāué mo nau fakamoʻoniʻi hono māfimafí ʻo pehē ko ia te ne teuteu ʻa e hala ʻo e Mīsaiá (ʻĪsaia 40:3; 1 Nīfai 10:7–10). ʻI he teuteu ko ia ki he ngāue ʻa Sioné, ne fakahā ʻe Kepaleli ʻa hono teu fanauʻi ʻo Sioné (Luke 1:13–19), pea kikite ʻa Sakalia ʻi he ʻaho ne fanauʻi mo kamu ai ʻa Sioné (Luke 1:67–79), pea fakanofo leva ʻe ha ʻāngelo ʻi hono ʻaho valú ki hono misioná (T&F 84:27–28). Ko e lea fakahīkihiki mo māʻolunga taha kau ki he māfimafi ʻo Sioné, ne haʻu ia mei he Fakamoʻuí, ʻa ia naʻá ne folofola, “ ʻIate kinautolu ʻoku fanauʻi ʻe he fefiné, ʻoku ʻikai ha palōfita lahi hake ʻia Sione ko e Papitaisó” (Luke 7:28).

Ne fanauʻi ʻa Sione ʻi ha māhina ʻe ono kimuʻa ʻia Sīsū. Hili pē ha taimi nounou mei hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú, ʻi he ongoʻi manavahē ʻa Hēlota koeʻuhí ko hono fakahā kuo ʻaloʻi ha tuʻi foʻou ʻo e kau Siú, naʻá ne “fekau atu ki Pētelihema mo e ngaahi potu ofi ki aí, ke tāmateʻi ʻa e tamaiki tangata kotoa pē, ngata ʻi he ua taʻu ʻo ʻenau lahí ʻo fai ki mui” (Mātiu 2:16). Koeʻuhí ke maluʻi ʻa Sīsū, ne hā ha ʻāngelo kia Siosefa ʻi ha misi ʻo fakahinohinoʻi ia ke ne ʻave ʻa Sīsū mo Mele ki ʻIsipite (Mātiu 2:13–15). Koeʻuhí ke maluʻi ʻa Sione, “naʻe fekauʻi ʻe Sakalia ʻa [ʻIlisapeti] ke ne ʻave ia ki he moʻungá, ʻa ia naʻe ʻohake ai ia ʻi he heʻe mo e meʻa huʻa melie ʻo e vaó” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 261). Ne toki kamata e ngāue ʻa Sione ki he kakaí ʻi ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻo ne fuofua malanga ʻi he toafá, peá ne hoko mei ai ki Selūsalema “mo e potu fonua kotoa pē naʻe tuʻu ofi ki Soataní” (Mātiu 3:5).

  • Ko e hā ʻa e misiona ʻa Sione Papitaisó? (Vakai, Luke 1:76–79; 3:3–4.) Ko e hā ne mahuʻinga ai ke ʻi ai ha taha ke ne teuteu e hala ʻo e ʻEikí?

  • Ko e hā e pōpoaki naʻe malangaʻi ʻe Sione ko hono teuteuʻi e kakaí ki he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí? (Vakai, Mātiu 3:1–2.) Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e fakatomala? (ʻI he felīngiaki ʻe he kalasí ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻí, hiki ʻi he palakipoé ha ngaahi tafaʻaki ʻo e fakatomalá ʻo hangē ko ʻene hā atu ʻi laló. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e ngaahi potu folofola ʻoku ʻoatu fakataha mo iá.)

    1. Ongoʻi ha mamahi faka-ʻOtua ʻi he angahalá (2 Kolinitō 7:9–10).

    2. Vete pea liʻaki ʻa e angahalá (T&F 58:42–43).

    3. Totongi huhuʻi pe totongi fakafoki, ʻo ka fie maʻu, koeʻuhí ko ha fai hala. (Luke 19:8).

    4. Talangofua ki he ngaahi fekaú (T&F 1:31–32).

    5. Tafoki ki he ʻEikí mo tauhi kiate ia (Mōsaia 7:33).

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he fakatomalá ʻi heʻetau teuteu ko ia ke nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí? (Vakai, 3 Nīfai 27:19.) ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he fakatomalá ke tau toe ofi ange kiate kinaua ʻi he ʻaho kotoa pē?

  • Naʻe mamata tonu ʻa e kau Fālesí mo e kau Sātusí ki he fai papitaiso ʻa Sioné ka naʻa nau fili ke ʻoua te nau papitaiso (Mātiu 3:7; Luke 7:29–30). Naʻe valokiʻi kinautolu ʻe Sione, mo naʻinaʻi kiate kinautolu ke nau fakatomala pea fakahaaʻi ha ngaahi fua ʻoku ngali mo e fakatomalá (vakai ki he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Mātiu 3:35); fakatokangaʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e “ngaahi fuá” ki he ngaahi olá pea ko e foʻi lea ngali ʻoku ʻuhinga ia ki he taau pe ko e feʻunga). Ko e hā ha ngaahi fua ʻo e fakatomalá (Vakai, Molonai 8:25–26.)

  • Naʻe papitaiso ʻaki ʻe Sione “ ʻa e vai ki he fakatomalá” peá ne talaʻofa ange ʻe papitaiso ʻaki ʻe Sīsū “ ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni mo e afi” (Mātiu 3:11). ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e papitaiso ʻaki “ ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e afí”?

    ʻOku papitaiso kitautolu ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoni mo e afi ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki nimá (T&F 20:41). “Ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Maʻoniʻoní, ko e totonu ia ke maʻu, ʻi he taimi ʻoku taau ai ha taha, ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní… . ʻOku hoko ia ko ha fakahaohaoa ke ne fakamaʻa ha taha mo fakamāʻoniʻoniʻi ia mei he angahala kotoa pē. ʻA ia ʻoku faʻa lau ki ai ko e ‘afí’ ” (Bible Dictionary, “Holy Ghost,” 704).

2. Ko hono papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsuú.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Mātiu 3:13–17. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo hono papitaiso ʻe Sione ʻa Sīsuú.

3. Ko hono matuʻuaki ʻe Sīsū ʻa e ʻahiʻahi ʻa Sētane ʻi he toafá.

Lau pea mou aleaʻi ʻa e Mātiu 4:1–11

  • Hili pē hono papitaiso ʻo Sīsuú, naʻe tataki ia ʻe he Laumālié ki he toafá ke ne feʻiloaki mo e ʻOtuá (Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 4:1). ʻOkú ke fakakaukau naʻe founga fēfē hono teuteuʻi ʻo Sīsū ʻe he meʻa ko ʻeni ne hokó ke ne matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané? ʻOku maluʻi fēfē kitautolu mei he ʻahiʻahí, ʻe he ʻaukaí, lotú mo e tataki… ʻa e laumālié?

  • Ko e hā e holi ʻa Sētane ʻi heʻene ʻahiʻahiʻi ʻa Sīsuú, ʻa ia ne ʻaukaí, ʻi heʻene feinga ke liliu ʻa e maká ke hoko ko e maá (Vakai, Mātiu 4:2–3. Naʻá ne holi ke fakafiemālieʻi ʻa e uʻa fakatuʻasinó.) ʻOku ʻahiʻahiʻi fēfē kitautolu ʻe Sētane ke tau tō ʻi he ngaahi uʻa fakatuʻasinó? Te tau lava fēfē ʻo fakatokangaʻi mo fakaʻehi- ʻehi mei ha ngaahi ʻahiʻahi pehení?

  • Naʻe feinga ʻa Sētane ki he hikisiá ʻi heʻene ʻahiʻahiʻi ʻa Sīsū ke ne fakatō ia ki lalo mei he tumutumu ʻo e falelotú ke fakamahino ʻokú ne maʻu e mālohi ke fakahaofi ia ʻe he kau ʻāngeló (Mātiu 4:5–6). ʻOku feinga fēfē mai ʻa Sētane ke tau hikisiá? Te tau lava fēfē ʻo fakatokangaʻi mo matuʻuaki e ngaahi fakatauele ke fakatōliʻa ʻetau ngaahi holi ʻoku hikisiá?

  • Ko e hā ne fakahā ʻe Sētane te ne foaki ange kapau ʻe hū ʻa Sīsū kiate iá? (Vakai, Mātiu 4:8–9.) ʻOku ʻahiʻahiʻi fēfē kitautolu ʻe Sētane ʻaki ʻa e ngaahi tuʻumālie mo e mālohi fakaemāmaní? Te tau lava fēfē ʻo fakatokangaʻi mo matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahi pehení? (Vakai, Mātiu 4:10).

  • Ko e hā ne ʻikai moʻoni ʻi he teu foaki ʻe Sētane kia Sīsū ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní? (Vakai, T&F 104:14) Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai moʻoni, ʻoku teu foaki mai ʻe Sētane maʻatautolu ke fakataueleʻi ʻaki kitautolu ke tau fai angahalá?

  • Naʻe tali ʻa Sīsū ki he foʻi ʻahiʻahi kotoa pē ʻa Sētane mei he folofolá (Mātiu 4:3–4, 6–7, 8–10). Ko e hā ha founga ʻoku ʻomi ai kiate kitautolu ʻe he folofolá ha mālohi ke tau matuʻuaki ʻaki e ʻahiʻahí? (Vakai, Hilamani 3:29–30.)

  • Ne tuʻo ua hano fehuʻia ʻe Sētane pe ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa Sīsū (Mātiu 4:3, 6). Ko e hā nai hono ʻuhinga ne fai ai ʻe Sētane ʻa e fehuʻi ko ʻení? ʻOkú ne ʻohake fēfē ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi māmani he ʻahó ni? ʻOku tokoni fēfē hono ʻiloʻi ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo e ʻahiʻahí? (Vakai, Mōsese 1:12–22.)

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau ʻilo ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻá ne fehangahangai mo ha ngaahi ʻahiʻahi tatau mo ia ʻoku tau fetaulakí? (ʻI hono aleaʻi ʻe he kalasí ʻa e fehuʻí ni, te ke lava ʻo fekau ke nau lau ʻa e Hepelū 4:14–15.)

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini: “ ʻOku ʻosi ʻafioʻi lelei pē ʻe he ʻEikí ia ʻa hotau tuʻunga fakamatelié. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa hotau ngaahi vaivaí. ʻOkú Ne tokai-maʻananga ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. ʻOkú ne tokanga lahi ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e ngaahi uʻa mo e holi fakamāmaní” (ʻi he Conference Report, Apr. 1996, 46; pe Tūhulu, Siulai 1996, 39).

4. Ko e fili ʻa ha niʻihi ʻo e kau ākonga ʻa Sione Papitaisó, ke nau muimui ʻia Sīsū.

Lau pea mou aleaʻi ha ngaahi veesi kuo filifili mei he Sione 1:35–51.

  • ʻI he taimi ne kamata ai ʻe Sīsū ʻene ngāue fakamatelié, ko e hā ha meʻa ne fakalotoa ʻe Sione Papitaiso ʻene kau ākongá ke nau fakahokó? (Vakai, Sione 1:35–37.) Ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū ʻi heʻene vakai kuo muimui kiate Ia ha toko ua ʻo e kau ākonga ʻa Sione Papitaisó? (Vakai, Sione 1:38–39.)

  • Ko e hā ne fai ʻe ʻAnitelū ʻi heʻene fanongo mo ne ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí? (Vakai, Sione 1:40–42.) Naʻe tali fēfeeʻi ʻe Filipe ʻa e tālafili ʻa Nātanielá, hili ʻene maʻu ha fakamoʻoni ko Sīsuú ko e Mīsaiá ia? (Vakai, Sione 1:43–46.) Ko e hā te tau fai ke fakaafeʻi ai ha niʻihi ke nau “haʻu ʻo mamata” ki he Fakamoʻuí?

Fakaʻosí

Fai haʻo fakamoʻoni ʻoku aʻu mai kiate kitautolu taki taha ʻa e fakaafe ke tau “haʻu ʻo mamata” ki he Fakamoʻuí. Fakamatalaʻi ange, te tau lava ʻo tali ʻa e fakaafe ko iá ʻi haʻatau fakatomala, papitaiso, tauhi ʻetau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó pea mo ʻetau matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki he lēsoni ʻoku fokotuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. Ngaahi Fakakaukau mei he papitaiso ʻo e Fakamoʻuí

Toe vakaiʻi ʻa e Mātiu 3:16–17.

  • ʻOku hanga fēfē ʻe he talanoa ki he papitaiso ʻo e Fakamoʻuí ʻo fakahaaʻi mai ʻoku totonu ke fakahoko ʻa e papitaisó ʻi he fakaukú (Vakai, Mātiu 3:16; vakai foki, Sione 3:23; Loma 6:3–6; 3 Nīfai 11:23–26; Bible Dictionary, “Baptism,” 618, ʻa ia ʻoku fakamatala ai hono ʻuhinga ʻo e foʻi lea papitaisó ko e haʻu “mei he foʻi lea faka-Kalisi ko e unu pe fakauku.”)

  • Ko e hā ne mamata ki ai ʻa Sione ʻi he hili ʻene papitaiso ʻa Sīsuú (Vakai, Mātiu 3:16.) Ko e leʻo ʻo hai naʻe fanongo ki aí? (Vakai, Mātiu 3:17.) Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he talanoa ʻo e papitaisó ʻo kau ki he natula ʻo e Toluʻi ʻOtuá? (Ko e kau tangata sino māvahevahe ʻa e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.)

2. Ko hono fakahā ʻe Sīsū ʻene fakaʻapaʻapa mo ʻene ʻofa ki heʻene faʻeé

Fakamatalaʻi ange, ʻi he hili hono papitaiso ʻa Sīsuú, naʻá ne kau fakataha mo ʻene kau ākongá ki ha kātoanga taʻane naʻe fai ʻi Kena ʻi Kāleli (Sione 2:1–11). ʻI he taimi naʻe fakahā ange ai kiate ia ʻe heʻene faʻeé ʻoku ʻikai ha uaine ki he kātoanga kaí, naʻá ne fehuʻi ange kiate ia pe ko e hā ʻokú ne loto ke faí pea te ne fai ia (Vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sione 2:4).

  • Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he folofola ʻa Sīsū ki heʻene faʻeé ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ongo ʻokú ne maʻu kiate iá? Ko e hā naʻá ne fai ke tokoniʻi iá? (Vakai, Sione 2:6–11. Fakamahino ange ko e fuofua mana ʻeni ʻa Sīsū ʻoku hā ʻi he Fuakava Foʻoú.)

3. Ko hono fakahā ʻe Sīsū ha ʻaʻapa ʻi heʻene fakamaʻa ʻa e temipalé

Fekau e kalasí ke nau lau ʻa e Sione 2:13–17, ʻa ia ʻoku hā ai e talanoa ki hono fakaʻuliʻi ʻe he kau fakatau koloá mo e kau fetongi paʻangá ʻa e temipalé. Kapau ʻoku maʻu e fakatātā ʻo e Fakamaʻa ʻe Sīsū ʻa e Temipalé (62163 900; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 224) pea fakaʻaliʻali ia. Fakamahino ange naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻene fakaʻapaʻapá mo ʻene ʻaʻapá ʻi heʻene “kapusi ʻa kinautolu kotoa pē mei he fale lotu lahí [temipalé], …ʻo ne lilingi ʻa e ngaahi paʻanga ʻa e kau fetongí, pea fulihi ʻa e ngaahi palepalé” (Sione 2:15). Fakamatalaʻi ange, ʻoku ʻikai ko e ʻapasia pē ki he Tamai Hēvaní ʻa e tangutu fakalongolongo ʻi fale lotú. ʻOku kau ai ʻa hono fakahaaʻi ʻi heʻetau ngaahi tōʻongá ʻoku tau ʻofa kiate ia pea ʻoku tau ʻiloʻi hono mālohí.