Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Lēsoni 40: ‘ ʻOku ou Faʻa Fai ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē ʻia Kalaisi’


Lēsoni 40

“ ʻOku ou Faʻa Fai ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē ʻia Kalaisi”

Filipai; Kolose; Filimone

Taumuʻa

Ke fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakatupulaki e ngaahi ʻulungāanga ʻo ha kau muimui moʻoni kia Sīsū Kalaisi.

Teuteu

  1. Lau, fakalaulauloto mo ke lotua ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení:

    1. Filipai. Ko e fakamālō ʻa Paula ki he kāingalotu ʻi Filipaí ʻi heʻenau tokoniʻi iá, mo ne fakalotolahiʻi kinautolu ke nau hoko ko ha kau muimui uouangataha mo faivelenga ʻo Kalaisi.

    2. Kolose 1. Ko hono fakamanatu ʻe Paula ki he kāingalotu ʻi Kolosé, ko Kalaisi toko taha pē ʻoku fakafou ai ʻa e huhuʻí.

    3. Kolose 2:1–8, 16–23; 3; 4. Ko hono akoʻi ʻe Paula ki he kāingalotu ʻi Kolosé ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke nau faí mo e ʻulungāanga ʻoku totonu ke nau fakatupulakí, ka nau hoko ko ha kakai fili ʻa e ʻOtuá.

    4. Filimone. Ko hono fakalotolahiʻi ʻe Paula ʻa Filimone ke ne fakamolemoleʻi ʻa ʻOnesimosi, ko ha tamaioʻeiki ne hola.

  2. Fokotuʻu ki hono akoʻí: ʻE lava ke maʻu mei ha konga he lēsoní pe ko ha potu folofola, ha nāunau ʻoku lahi ange he meʻa ko ia te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi he kalasí. Lolotonga ko ia hoʻo teuteu ʻa e lēsoni taki taha, filifili ʻi he faʻa lotu e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe ʻaonga ki hoʻo kalasí. Palani ke ke tomuʻa akoʻi kinautolu, ʻo kau ai mo ha ngaahi konga kehe ʻo e lēsoní kapau ʻe toe lahi e taimí. Ka neongo ia, lolotonga hoʻo faiakó, feinga ke ke ongongofua ki he ueʻi ʻa e Laumālié peá ke lava ʻo liliu ngofua hoʻo palaní, ʻo kapau te ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke fai pehē.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe ko haʻo ʻekitivitī pē ʻaʻau ʻe feʻungá ke kamata ʻaki ʻa e lēsoní.

Hiki ʻi he palakipoé ha ngaahi foʻi lea mahuʻinga mei he tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú, hangē ko e, anga-tonu, faitotonu, sino maʻa mo e vīkivikiʻi.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Ko e tefito ʻo e tui hono fihá ʻoku hā ai ʻa e ngaahi lea ko ʻení? (Kapau ʻoku ʻikai ke ʻilo ʻe he kalasí, fekau ke nau kumi ki he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he fakaʻosinga ʻo e Mataʻitofe Mahuʻingá.)

ʻI he taimi ʻe tali totonu mai ai ʻa e kalasí, kole ki ha mēmipa ke ne lau mai ʻa e tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú. Hili iá, peá ke kole ki he mēmipa tatau pē ke ne lau mai ʻa e konga ʻuluakí, ʻo ngata mei he “ki he naʻinaʻi ʻa Paulá.”

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻaki e Tokangá

  • Ko e hā e “naʻinaʻi ʻa Paulá”? ʻOku maʻu ia ʻi fē?

Fekau ki he kalasí ke nau kumi hake ʻa e Filipai 4:8 pea fakafehoanaki ia mo e tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú. Fakamatalaʻi ange, ʻi he taimi naʻe lave ai ʻa Siosefa Sāmita ki he naʻinaʻi ʻa Paula ʻi he tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú, naʻá ne ʻuhinga ia ki he Filipai 4:8, ʻa ia ko ha konga ʻo e tohi ʻa Paula ki he kāingalotu ʻi Filipaí. ʻOku fekauʻaki ʻa e lēsoni ʻo e ʻaho ní pea mo e tohi ko ʻení, tohi ʻa Paula ki he kakai Kolosé pea mo ʻene tohi kia Filimoné, ʻa ia naʻá ne fakahoko kotoa kinautolu lolotonga hono fakahū pōpula ia ʻi Lomá. ʻOku aleaʻi ʻi he ngaahi tohí ni ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻoku totonu ke tau fekumi ke fakatupulakí, ʻi heʻetau hoko ko ia ko e kau muimui faivelenga ʻo Sīsū Kalaisí.

Aleaʻi ʻo e Folofolá mo Hono Fakahokó

Lolotonga hoʻo akoʻi ko ia ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, mou aleaʻi foki ai mo ha founga ʻoku hoko ai ʻeni kiate kitautolu he ʻahó ni, ʻo hangē ko e kāingalotu ko ia he kuonga ʻo Paulá. Fakalotolahiʻi e kalasí ke nau fakamatala ki ha meʻa ne hoko kiate kinautolu ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakafolofolá.

1. Ko hono fakalotolahiʻi ʻe Paula ʻa e kāingalotu ʻi Filipaí ke nau muimui kia Sīsū Kalaisi.

Mou aleaʻi ʻa e tohi ʻa Paula ki he kakai Filipaí. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí.

  • Naʻe kei fakahū pōpula ʻa Paula ʻi Loma he taimi naʻá ne fakahoko ai ʻene tohi ki he kakai Filipaí. Naʻe tali fēfē ʻe he kāingalotú ʻa hono fakahū pōpula ʻo Paulá? (Vakai, Filipai 1:12–18.) Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻi haʻo mamata pe fanongo kau ki ha tauhi ha niʻihi naʻa nau tauhi loto-toʻa ki he ʻEikí?

  • ʻI he Filipai 2:2–3, ko e hā naʻe ekinaki ʻa Paula ki he kāingalotú ke nau faí? Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau “loto taha” ai? (Vakai, Filipai 1:27; 2:14–15.) Ko e hā ʻoku tau faʻa fai ai ha ngaahi meʻa he taimi ʻe niʻihi ke maʻu ai ha “lāngilangí”? ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ne naʻinaʻi ai ʻa Paula ke ʻoua naʻa fai ʻení? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻoua naʻa tau fakakaukau ʻoku tau lelei ange ʻi he kakai kehé? (Vakai, T&F 38:24–26.)

  • Ko e hā e akonaki ʻa Paula kau kia Sīsū ʻi he Filipai 2:5–8? Ne fokotuʻu fēfē ʻe Sīsū ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e fakatōkilaló mo e fakavaivai ki he finangalo ʻo ʻene Tamaí? (Vakai, Sione 8:29.) Te tau hoko fēfē ʻo toe fakatōkilalo mo fakavaivai ange ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní?

  • ʻOkú ke pehē naʻe ʻuhinga ʻa Paula ki he hā ʻi heʻene fakahā ko ia ki he kakai Filipaí ke nau, “[ngāueʻi honau fakamoʻuí] ʻi he manavahē mo e tetetete” (Filipai 2:12).

    Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ʻo pehē: “ ʻ Ngāueʻi ho fakamoʻui ʻoʻoú’, ko ha ekinaki ia ke fakahaaʻi ʻi he ngāue, faʻa fakakaukau, mo e feinga moʻoni ke fai talangofua ʻi he tuí. Ka kuo pau ke fai ʻeni ʻi he tokanga moʻoni, ʻa ia ʻe makatuʻunga ʻataʻatā pē ia ʻi he toko taha ko iá, naʻa fisikituʻa mai ai e hikisiá mo e vaivai te ne ʻomi ʻa e toó. ʻOku totonu ke tau fekumi ki he mālohi mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻi he ʻmanavahē mo e tetetete’ ke maʻu ha ueʻi fakalaumālie ke maʻu ʻa e ikuna fakaʻosí” (ʻi he Conference Report, ʻEpeleli 1957, 7).

  • Ne toutou naʻinaʻi ʻa Paula ki he kakai Filipaí ke nau “fiefia ʻi he ʻEikí” (Filipai 3:1; 4:4). Te tau fiefia fēfē ʻi he ʻEikí?

  • Naʻe fakahā ʻe Paula ki he kakai Filipaí, kuó ne feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhí ko Kalaisi (Filipai 3:7–8). Ko e hā ne feilaulauʻi ʻe Paulá? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fai ha ngaahi feilaulau koeʻuhí ko Kalaisí? (Vakai, Filipai 3:9–12.)

    Naʻe ako mai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ka ʻi ai ha tui fakalotu ʻoku ʻikai fie maʻu ke feilaulauʻi ai ʻa e meʻa kotoa pē, ʻoku ʻikai pē hano mālohi feʻunga ʻoʻona ke fakatupu ʻa e tui ʻoku fie maʻu ki he moʻuí mo e fakamoʻuí; he koe tuí, talu mei hono fakatupu ʻo e tangatá, ʻoku fie maʻu ia ki he fiefia ʻo e moʻuí pea he ʻikai lava ke maʻu ʻa e fakamoʻuí taʻe kau ai ʻa hono feilaulauʻi ʻo e meʻa fakaemāmani kotoa pē” (Lectures on Faith [1985], 69).

  • Te tau lava fēfē ʻo maʻu e “melino ʻa e ʻOtuá,” ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he Filipai 4:7? (Vakai, Filipai 4:6–7.) Ko e fē nai ha taimi kuó ke ongoʻi ai e melino ʻa e ʻOtuá?

  • Te tau lava fēfē ʻo fakahoko ʻa e akonaki ʻa Paulá ʻi he Filipai 4:8? (Vakai, Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:13.) ʻOku tāpuekina fēfē kitautolu ʻi heʻetau muimui ki he naʻinaʻi ko ʻení?

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa Paula, “ ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, [ʻa ia] ʻokú ne fakamālohiʻi aú” (Filipai 4:13). ʻOkú ke pehē naʻe maʻu fēfē ʻe Paula ʻa ʻene fakamoʻoni kia Kalaisí? Ko e hā ha founga kuó ke mamata ai ki hano “fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisí”?

2. Ko hono fakamanatu ʻe Paula ki he kakai Kolosé, ko Kalaisi pē ʻoku fakafou mai ai ʻa e huhuʻí.

Mou aleaʻi ʻa e Kolose 1. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Fakamatalaʻi ange, ko Kolosé, ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi he fakahahake ʻo ʻEfesoó, pea ne fuʻu tākiekina ʻa e kāingalotu aí ʻe ha ngaahi akonaki ne nau fakasiʻia ʻe mahuʻinga ʻo e Fakamoʻuí, pea naʻe fakatefito pē ʻa e ngaahi akonaki ko iá ʻo pehē te nau maʻu ʻa e haohaoá ʻi heʻenau fakahoko ʻa e ngaahi ouaú mo lotu ki he kau ʻāngeló. ʻI heʻene tohi ko ʻeni ki he kakai Kolosé, naʻe fakatokanga ai ʻa Paula telia ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení, ʻo ne ekinaki ki he kāingalotú ke nau hokohoko atu ʻi he “tui ʻo aka mo tuʻu fakamakatuʻu” (Kolose 1:23; Vakai foki, Kolose 2:5–7) ʻi he ʻilo ko ia ʻoku fakafou pē ʻa e huhuʻí ʻia Sīsū Kalaisi.

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni kau kia Sīsū Kalaisi ne akoʻi ʻe Paula ki he kakai Kolosé? (Vakai, Kolose 1:12–22. Hanga ʻo hiki e ngaahi tali ʻa e kalasí ʻi he palakipoé.) Ko e hā ne mahuʻinga ai ke mahino ki he kakai Kolosé ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení? Kuo tokoniʻi fēfē hoʻo moʻuí ʻe hoʻo ʻilo mo hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ha ngaahi “tōfiʻa ʻo e kāinga māʻoniʻoní” te tau lava ʻo maʻu mei heʻe- tau Tamai Hēvaní? (Vakai, Kolose 1:12; 2 Nīfai 9:18; T&F 50:5.) Ko hai ʻokú neʻai ke lava ʻa e maʻu tofiʻa ko ʻení? (Vakai, Kolose 1:12–14.) Ko e hā kuo pau ke tau fai ke maʻu ai ʻa e tofiʻa ko ʻení? (Vakai, Kolose 1:10–12; 2 Nīfai 9:18; ʻAlamā 5:51; T&F 50:5.)

  • Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa Paula ʻi heʻene ekinaki ki he kakai Kolosé ke nau “tuʻu maʻu ʻo aka ʻi he tuí mo tuʻu fakamakatuʻu” ʻi he ongoongoleleí? (Vakai, Kolose 1:23.) Ko e hā ha ʻuhinga ʻoku hiki ai ha kakai ʻe niʻihi “mei he ʻamanaki lelei ʻo e ongoongoleleí”? (Kolose 1:23). Ko e hā te tau fai ke fakamālohia ai ʻetau fakamoʻoní?

3. Ko e akonaki ʻa Paula ki he kakai Kolosé fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke nau fai ke nau hoko ai ko ha kakai fili ʻa e ʻOtuá.

Mou aleaʻi ʻa e Kolose 2:1–8, 16–23; 3; 4. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí.

  • Naʻe fakaʻamu ʻa Paula ke hanga ʻe he kāingalotú ʻo ngaohi honau lotó ke “fehokotaki ʻi he ʻofa” pea ʻi he ʻilo ki he ʻOtua ko e Tamaí pea mo Sīsū Kalaisi (Kolose 2:2–3). Te tau lava fēfē ʻo fakahoko ʻeni ʻi hotau ngaahi uōtí pe koló?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “aka mo langa hake” ʻia Kalaisí? (Vakai, Kolose 2:7.) Te tau hoko fēfē ʻo aka ʻia Kalaisi? ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau “aka mo langa hake” ʻia Kalaisí, ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá? (Te ke lava ʻo fakafehoanaki ha fuʻu ʻakau ʻoku nounou mo mamaha hono aká ki ha fuʻu ʻakau ʻoku lōloa mo loloto hono ngaahi aká. Mou aleaʻi pe ko e fuʻu ʻakau fē ʻe ngalingali te ne matuʻuaki ha faingataʻa, hangē ko ha matangi pe honge.)

  • Ko e hā ha ngaahi ʻulungāanga lelei ʻo e hoko ko e “fānau fili ʻa e ʻOtuá” ʻoku hā ʻi he Kolose 3:12–15? (Hiki e ngaahi tali ʻa e kalasí he palakipoé.) Kuo tā fēfē ʻe Sīsū Kalaisi ha sīpinga ʻo e ngaahi ʻulungāanga ko ʻení? (Kole ki he kalasí ke nau fakakaukau ki ha meʻa pau ne hoko ʻa ia ne fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e ʻulungāanga taki taha.) Te tau lava fēfē ʻo fakalakalaka kakato ʻa e ngaahi ʻulungā- anga ko ʻení?

  • Te tau lava fēfē ʻo ʻai ke nofoʻia kitautolu ʻe he folofola ʻa Kalaisí, ʻo hangē ko e naʻinaʻi ʻa Paulá? (Vakai, Kolose 3:16–17; vakai foki, T&F 1:37; 18:34–36.) ʻE fakamālohia fēfē ʻe he ngaahi himí, ʻa e mahino mo e fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ki he folofola ʻa Kalaisí? Te tau fakaʻaongaʻi lelei fēfē ʻa e ngaahi himí mo e ngaahi mūsika toputapu kehé?

    Naʻe pehe ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi: “ ʻOku fie maʻu ke tau fakaʻaongaʻi lelei ange ʻa ʻetau ngaahi himí ke fakatonutonu ai kitautolu ʻo fakatatau mo e Laumālie ʻo e ʻEikí, ke fakatahaʻi mo tokoniʻi kitautolu ke tau akoʻi mo ʻilo ʻetau tokāteliné. ʻOku fie maʻu ke fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi himí ʻi he ako fakafaifekaú, ngaahi kalasi ʻo e ongoongoleleí, ngaahi fakataha fakakōlomú, ngaahi efiafi fakafāmilí ʻi ʻapi pea ʻi he ngaahi faiako ʻaʻahí mo e faiako faka- ʻapí. Ko e mūsiká ko ha founga ʻaonga ia ke tau lotu ai ki he Tamai Hēvaní mo hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku totonu ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi himí ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ha ngaahi [mālohi] mo ha ngaahi ueʻi fakalaumālié” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 13; pe Tūhulu, Sānuali 1995, 12).

  • Naʻe toutou fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa hono mahuʻinga ʻo e loto fakafetaʻí (Kolose 2:7; 3:15, 17). Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau faʻa fakafetaʻí? Te tau fakahā fēfē ʻetau houngaʻia ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ʻi he meʻa kotoa pē?

4. Ko hono fakalotolahiʻi ʻe Paula ʻa Filimone ke ne fakamolemoleʻi ʻa ʻOnesimosí

Mou aleaʻi e tohi ʻa Paula kia Filimoné. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau leʻolahi e ngaahi potu folofola kuo filifilí. Fakamatalaʻi ange, naʻe fai ʻe Paula ha tohi fakatāutaha kia Filimone, ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi Kolose, ʻo kau ki he tamaioʻeiki ʻa Filimone ko ʻOnesimosi. Naʻe kaihaʻa ʻa ʻOnesimosi meia Filimone peá ne hola ki Loma ʻo feʻiloaki ai mo Paula peá ne ului ki he Siasí. Naʻe kole ange ʻe Paula kia Filimone ke ne fakamolemoleʻi ʻa ʻOnesimosi peá ne tali ia ko ha tokoua ʻi he ongoongoleleí.

  • Ko e hā te tau ako kau kia Paula mei heʻene tohi kia Filimoné?

  • Naʻe fakahā fēfē ʻe Paula ʻa ʻene fakaʻapaʻapa ki he tauʻatāina ke fili ʻa Filimoné? (Vakai, Filimone 1:14.) Naʻe fakahā fēfē ʻe Paula ʻa ʻene tokanga ki he kahaʻu lelei ʻo ʻOnesimosí?

  • Ko e hā te tau ako mei he tohí ni fekauʻaki mo e mālohi ʻo e ongoongoleleí ke liliu e ngaahi vā ʻo e tangatá? (Vakai, Filimone 1:16.) ʻOku tokoniʻi fēfē ʻe he ongoongoleleí ho vā mo e kakai ʻoku nau nofo ofi kiate koé?

Fakaʻosí

Fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo hono fakatupulaki ʻo e ngaahi ʻulungāanga ʻoku nau tokoniʻi kitautolu ke tau hangē ko Sīsū Kalaisí, hangē ko ia ʻoku hā ʻi he ngaahi tohi ʻa Paula ki he kakai Filipaí, Kolosé pea mo Filimoné. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau ʻa e Filipai 4:8 mo e Kolose 3:12–15 peá ke fili ha taha ʻo e ngaahi ʻulungā- anga ʻoku hā ʻi he veesi ko iá, ke ke ngāue ke fakalakalakaʻi he uike ka hoko maí.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalahi ki Hono Akoʻi ʻo e Lēsoní

ʻOku hoko ʻa e nāunau ko ʻení ko ha fakalahi ki hono akoʻi ʻo e lēsoni ʻoku foko- tuʻu atú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe lahi ange mei heni ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoní.

1. Ko e vā ʻo e mātuʻá mo e fānaú

Kole ki ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne lau ʻa e Kolose 3:20–21.

  • Fakatatau mo Paula, ko e hā e tufakanga ʻo e fānaú ʻi heʻenau mātuʻá? Ko e hā e tufakanga ʻo e mātuʻá ki heʻena fānaú? Te ke fakaleleiʻi fēfē ʻa e vā ʻo e mātuʻá mo e fānaú ʻi ho fāmilí?

2. “Tauhi ʻa e ʻEiki ko Kalaisí” (Kolose 3:24)

Kole ki ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne lau ʻa e Kolose 3:23–24.

  • Te tau muimui fēfē ki he ngaahi fakahinohino ʻa Paula ʻi he potu folofola ko ʻení? (Vakai foki, Mātiu 25:34–40.) Ko e hā ha faikehekehe ʻe fai ʻe he ʻulungā- anga ko ʻení ʻi he founga ʻo ʻetau ngāué?