Laipelí
Ngaahi Folofolá


“Ngaahi Folofolá,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau lau folofola

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Ngaahi Folofolá

Ko ha lekooti ʻo e ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānaú

Kuó ke aʻusia nai hano maʻu ha potufolofola ʻi he folofolá ʻoku hangē ʻoku lea hangatonu atu kiate koé? ʻOku maʻu ʻe he folofolá ʻa e mālohi fakalaumālie (vakai, Luke 24:32; 2 Nīfai 32:3). ʻOku nau fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí pea ʻokú Ne tataki kitautolu kiate Ia ko e tupuʻanga ʻo hotau fakamoʻuí. Kuo foaki mai ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ʻa e folofolá ke akoʻi kitautolu fekauʻaki mo ʻEne palani ki heʻetau fiefiá, ke tokoni ke tau maʻu ha fakamoʻoni ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke tataki kitautolu, ke foaki mai ha ʻamanaki lelei, mo ha ngaahi meʻa lahi ange. ʻI he hisitōliá kotoa, kuo lekooti ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo e onopōní ʻa e ngaahi pōpoaki fakalangi ʻoku nau maʻú pea mo e ngaahi fakamatala ki he fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānaú. ʻOku tau monūʻia ke maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hotau kuongá.

Ko e Hā ʻa e Ngaahi Folofolá?

Ko e folofolá ko ha ngaahi tohi topu tapu ia ʻoku ʻi ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá, mo e ngaahi fakamatala fakalaumālie ki he fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānaú (vakai, 2 Pita 1:20–21). ʻOku kau ʻi he ngaahi folofola fakaʻofisiale ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia ʻoku ui ko e “ngaahi tohi tapu ʻa e Siasí,” ʻa e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá.

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: Ngaahi Folofolá

Ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e ako ʻo e ongoongoleleí: Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Kau Palōfitá, Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

Konga 1

ʻE Lava ke ʻOmi Koe ʻe he Folofolá ke Ke Ofi Ange ki Hoʻo Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku lau folofola

Naʻe fakahā ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni, “Ko e taumuʻa mahuʻinga taha ʻo e folofola kotoa pē ko hono fakafonu ʻaki hotau laumālié ʻa e tui ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.”1 ʻOku tataki kitautolu ʻe he pōpoaki mo e mālohi fakalaumālie ʻo e folofolá ki he fakamoʻuí. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni, “Ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he folofolá, … ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke maluʻi ʻa e Kāingalotú mo fakateungaʻi kinautolu ʻaki ʻa e Laumālié ke nau lava ʻo tekeʻi ʻa e koví, tuʻu maʻu ʻi he leleí, mo maʻu ha fiefia ʻi he moʻui ko ʻení.”2 Ko hoʻo fili ko ia ke lau mo ako ʻa e folofolá ko ha sitepu mahuʻinga ia ki he hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki aí

  • Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili: “ʻI he taimi ʻoku tau fie fakataufolofola ai ki he ʻOtuá, ʻoku tau fai ha lotu. Pea ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ke Ne folofola mai kiate kitautolú, ʻoku tau fekumi ʻi he ngaahi folofolá.”3 Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai ʻoku ʻoatu ʻe he folofolá ha ngaahi tali? Ko e hā te ke vahevahe mo e niʻihi kehé ke tokoni ke nau ʻiloʻi ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he folofolá ke nau maʻu ha ngaahi tali mei he ʻOtuá?

  • Naʻe lekooti ʻe he palōfita ko Nīfaí ʻa e meʻa naʻá ne ʻamanaki ʻe aʻusia ʻe kinautolu te nau lau ʻene ngaahi tohi fakalaumālié. Lau ʻa e 1 Nīfai 6:1–6. ʻE tākiekina fēfē nai ʻe he mahino ʻokú ke maʻu ki he taumuʻa hono hiki ʻe Nīfai ʻene fakamatalá ʻa e founga hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

Ako lahi ange

Konga 2

Ko e Folofolá Ko ha Tānakiʻanga Toputapu Ia ʻo e Ngaahi Folofola ʻa e ʻOtuá ki Heʻene Fānaú

ʻĪmisi
ngaahi folofolá

ʻOku tui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, “ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú Ne fakahā mai ʻi he taimi ní, pea ʻoku mau tui te Ne kei fakahā mai ʻamui ha ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:9). ʻOku lekooti ʻi he folofolá ha konga lahi ʻo e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. ʻOku ui ʻa e ngaahi tohí ni ko e “ngaahi tohi tapu ʻa e Siasí” pea ʻoku lau ia ko e ngaahi tohi folofola fakaʻofisiale, pe fakamafaiʻi ʻa e Siasí.

  • Ko e Tohi Tapú ko ha lekooti ia ʻo e ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo Hono kakaí, mei he kuonga ʻo ʻĀtamá ki he taimi naʻe moʻui ai ʻa e kau ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku vahevahe ia ki he konga ʻe ua: ko e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú. ʻOku akoʻi ʻe he Fuakava Motuʻá ʻe hāʻele mai ʻa e Mīsaia kuo talaʻofa maí ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi. ʻOku lekooti ʻi he Fuakava Foʻoú ʻa e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne feilaulau fakaleleí mo e Toetuʻú. ʻOku kau foki ai ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻEne Kau ʻAposetoló ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi lolotonga ʻa e taimi ko iá.

  • Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha lekooti toputapu ia ʻo e kakai naʻe nofo ʻi he Hemisifia Hihifó fakafuofua ke ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 2000 BC mo e AD 400. ʻOku ui ia “Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.” Naʻe hiki ia ko e fakataumuʻa “ki hono fakalotoʻi … ʻo e Siú mo e Senitailé ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengatá” (peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná).

  • ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha ngaahi fakahā lahi ʻi onopooni naʻe maʻu ko e konga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi fakahā ko ʻení naʻe maʻu ia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he senituli hongofulu mā hivá.

  • ʻOku ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá ʻa e ngaahi hiki mei he tohi ʻa Mōsesé mo e tohi ʻa ʻĒpalahamé. ʻOku kau foki ʻi ai ha konga ʻo hono liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú, ko ʻene ngaahi filifili mei he hisitōlia ʻo e Siasí, pea mo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí.

Makehe mei he ngaahi tohi tapu ʻa e Siasí, ʻoku lau ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e ngaahi lea mo e ngaahi akonaki fakalaumālie ʻa e kau palōfita ʻo onopōní ko e folofola ia. “ʻIlonga ha meʻa te nau lea ʻaki ʻi hono ueʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻe hoko ia ko e folofola” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:4).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki aí

  • Lau ʻa e ʻAlamā 37:8–10, ʻo kumi ki he ngaahi founga naʻe fakahoko ai ʻe he folofolá ha liliu ʻi he kakaí ʻi he kuonga ʻo ʻAlamaá. Ko e fē ha taimi kuó ke mamata ai ki ha ngaahi tāpuaki tatau ʻi hoʻo moʻuí pe ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku mou feohí? Ko e fē ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku lisi ʻi he potufolofola ko ʻení te ke ʻamanaki ki ai ʻi he taimí ni ʻi hoʻo moʻuí?

  • Naʻe mamata ʻa e ongo palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko Līhai mo Nīfaí ki ha mata meʻa-hā-mai ʻa ia naʻe fakafofongaʻi ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ko ha vaʻa ukamea (vakai, 1 Nīfai 811). Te ke lava ʻo toe vakaiʻi ʻa e ngaahi vahe ko ʻení pea fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai ha vaʻa ukamea ko ha fakataipe totonu ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e fē ha taimi kuo hoko ai ʻa e folofolá ko ha vaʻa ukamea maʻau?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Fakakaukau ke ke mamataʻi ha konga pe kotoa ʻo e foʻi vitiō “Scriptures Legacy” (22:29). Fakaafeʻi ʻa e kulupú ke nau vahevahe pe ko e fē ʻa e ngaahi talanoa naʻa nau saiʻia taha ai fekauʻaki mo e kakai naʻa nau tokoni ke ʻai ʻa e folofolá ke tau lava ʻo maʻu ʻi he ʻaho ní. ʻE lava fēfē nai ʻe he ngaahi fakamatala ko ʻení ʻo tākiekina ʻetau ngaahi ongo fekauʻaki mo e ako folofolá?

Ako lahi ange

Konga 3

ʻE Lava ke ʻOmi ʻe Hono Ako ʻo e Folofolá ʻa e Māmá mo e Moʻoní ki Hoʻo Moʻuí

ʻĪmisi
kau fafine ʻoku nau lau folofola

Kuo fakamanatu mai ʻe he kau palōfita kotoa pē ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e mahuʻinga hono ako ʻo e folofolá. ʻOku hoko ʻa e folofolá ko ha tāpuaki mahuʻinga kiate kinautolu kotoa ʻoku nau tuku ha taimi ke lau mo ako mei aí. ʻI heʻetau ako ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, ʻe lava ke tau ako ai ʻa e moʻoní pea maʻu ha fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotu ʻi muʻá: “Kuo fakapoʻuliʻi ʻa homou ʻatamaí ʻi he ngaahi taimi kuo hilí koeʻuhí ko e taʻe-tuí, pea koeʻuhí ko hoʻomou fakavaʻivaʻinga ʻaki ʻa e ngaahi meʻa kuo mou maʻú. … Fakatomala pea manatuʻi ʻa e fuakava foʻoú, ʻio, ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi fekau ʻi muʻa naʻá ku [ʻoatu] kiate [kimoutolú]” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:54, 57). ʻOku maʻu ʻe he folofolá ʻa e mālohi ke tekeʻi ʻa e fakapoʻulí ʻo fakafou ʻi he maama fakalaumālie ʻoku maʻu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku tau lau mo ako ai iá.

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki aí

  • ʻI he Tohi ʻa Molomoná, naʻe tataki ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻi heʻenau fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá ʻaki ha foʻi pulu pe kāpasa naʻe ui ko e Liahoná. ʻI he taimi naʻa nau ngāue ʻaki ai ʻa e tuí mo e faivelengá, naʻe fakahaaʻi ʻe he Liahoná ʻa e hala naʻe totonu ke nau fononga aí. Lau ʻa e ʻAlamā 37:38–47, ʻo kumi ha ngaahi founga ʻe ala tokoniʻi ai koe ʻe he folofolá ʻi he ʻahó ni ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Liahoná maʻá e fāmili ʻo Līhaí. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke maʻu ʻa e ngaahi lelei fakalaumālie kotoa pē ʻo e folofolá, pe ko e ngaahi folofola ʻa Kalaisí?

  • ʻE lava ke ʻomi ʻe hono ako maʻuloto ha potufolofolá ha tokoni fakalaumālie mo ha mālohi ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Toe vakaiʻi ʻa e lea ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ko e “Mālohi ʻo e Folofolá4 Ko e hā ʻokú ke ako mei he lea ko ʻení te ne ala tataki koe ke ke liliu ʻa e founga ʻokú ke fakahoko ʻaki hoʻo ako ʻo e folofolá?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

Ako lahi ange

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe fekauʻaki mo e Ngaahi Folofolá

Ngaahi Maʻuʻanga fakamatalá

  1. D. Todd Christofferson, “Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Liahona, Mē 2010, 34.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni (2014),137.

  3. Robert D. Hales, “Holy Scriptures: The Power of God unto Our Salvation,” Liahona, Nōvema 2006, 26–27.

  4. Richard G. Scott, “Ko e Mālohi ʻo e Folofolá,” Liahona, Nōvema 2011, 6–8.