Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 8: Ko e Mālohi ʻo e Folofolá


Vahe 8

Ko e Mālohi ʻo e Folofolá

“Ko e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he folofolá, ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, pea ʻi he fakahā fakatāutahá, ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke maluʻi ʻa e Kāingalotú mo fakateungaʻi kinautolu ʻaki ʻa e Laumālié ke nau lava ʻo tekeʻi ʻa e koví, tuʻu maʻu ʻi he leleí, mo maʻu ha fiefia ʻi he moʻui ko ʻení.”

Mei he Moʻui ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

Ko e taimi naʻe hoko ai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko e Tokoni Ua ʻo Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻá ne pehē: “ʻOku puke vave ʻe Palesiteni Penisoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku haʻu ki heʻene tokangá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ne toe fakakaukauʻi fuoloa ha meʻa koeʻuhí he ʻoku tataki ia ʻe he fakahinohino fakalaumālie ʻa e ʻEikí ʻi ha meʻa pē. ʻI he natula tupulaki ʻo e Siasí he ʻaho ní, he funga ʻo e māmaní, pea mo e lahi fau ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻomi ki he ʻao ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻa e malava ko ʻeni ke hiki fakalaka atu ʻi he ngaahi fakaikiikí ke aʻu ki he kakano ʻo e fiemaʻú, ki hono fakahoko e ngāue fakapule ʻo e Siasí.”1

Naʻe tokangaʻi ʻe Palesiteni Penisoni he ʻaho 4 ʻo ʻEpeleli 1986, ha fakataha makehe maʻá e kau taki lakanga fakataulaʻeikí, ʻi heʻene ʻuluaki konifelenisi lahi ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe he houʻeiki tangata naʻe ʻi aí ʻa ʻene malava ke “hiki fakalaka atu ʻi he ngaahi fakaikiikí ke aʻu ki he kakano ʻo e fiemaʻú.” Ko e taimi naʻe lea ai ki he fakatahaʻangá, naʻe lea kau ki he ngaahi palopalema lahi naʻe fehangahangai mo e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní—hangē ko e ʻahiʻahí, ngaahi faingataʻaʻia ʻo e fāmilí, pea mo e ngaahi faingataʻa ʻo e tauhi e ngaahi fekaú mo fakahoko e ngaahi fatongia faka-Siasí—pea naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e meʻa naʻá ne fakakaukau ko e fakaleleiʻiʻanga ʻo e ngaahi palopalema ko ʻení.

Naʻe fai ʻe Palesiteni Penisoni ha kiʻi konga pē ʻo ʻene leá ʻi he fakataha fakatakimuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ko iá, peá ne kole ai ke fakakau ʻa e kakato ʻo e malangá ʻi he makasini konifelenisi ʻa e Siasí. ʻOku ʻi he vahé ni ʻa e kakato ʻo e lea ko iá. Neongo naʻe fakataumuʻa ʻe Palesiteni Penisoni ʻene leá ki he kau taki lakanga fakataulaʻeikí, ka naʻá ne akoʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku kaunga ki he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí.

Ngaahi Akonaki ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

1

ʻOku fie maʻu ke tau pīkitai ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa lalahi ʻo hotau kuongá.

ʻE hoku ngaahi tokoua ʻofeina, ko ha meʻa fakafiefia ke vakai atu ki he haʻofanga ʻo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení pea mo ʻiloʻi ʻa e lauiafe ʻo e Kāingalotu ʻoku mou tokoniʻí kae ʻumaʻá ʻa e lahi ʻo e līʻoa mo e tui faivelenga ʻoku mou fakafofongaʻi fakalūkufuá! ʻOku ʻikai ha toe haʻofanga ia ʻi he māmaní ʻi he ʻahó ni ʻoku fakataha koeʻuhí ko ha taumuʻa māʻoniʻoni tatau mo e kulupu ko ʻení, pe ʻoku toe ʻi ai ha kulupu—fakapolitikale, fakalotu pe fakakautau—ʻokú ne maʻu e mālohi hangē ko ia ʻoku mou maʻu ʻi heni he pōní.

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻo e faingataʻa lahi. ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga ko ē naʻe folofola ki ai ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene pehē, “ʻE toʻo atu ai ʻa e melinó mei he māmaní, pea ʻe maʻu ʻe he tēvoló ʻa e mālohi ki hono puleʻanga ʻoʻoná.” (T&F 1:35.) ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga ko ia naʻe mamata mai ki ai ʻa Sione Fakahaá “naʻe ʻita [ai] ʻa e fuʻu ngatá ki he fefiné, ʻo ne ʻalu ke tauʻi hono toe ʻo hono hakó, ʻa kinautolu ʻoku fai ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea maʻu mo e fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.” (Fakahā 12:17.) Ko e fuʻu ngatá ʻa Sētane; ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fefiné ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku uki ʻe Sētane ke tauʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí kuo ʻi ai ʻenau ngaahi fakamoʻoní mo feinga ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Pea neongo ʻoku tokolahi hatau kāingalotu ʻoku nau tui faivelenga mo mālohi, ka ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku fetōʻaki. ʻOku hinga ha niʻihi. ʻOku fakahoko ʻe ha niʻihi ʻa e kikite ʻa Sioné ʻe ikunaʻi ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ʻi he tau mo Sētané. (Vakai, Fakahā 13:7.)

Naʻe toe mamata foki mo e palōfita ko Līhaí ki hotau kuongá ʻi heʻene mata-meʻa-hā-mai ʻi he misi ki he fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí. Naʻá ne mamata ʻe taufā kui holo ha tokolahi ʻi he kakapu ʻo e fakapoʻulí, ʻa ia naʻá ne fakataipe ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e tēvoló. (Vakai, 1 Nīfai 12:17.) Naʻá ne mamata ki ha hē atu ʻa ha niʻihi ki ha “ngaahi hala tapu,” pea melemo ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi matavai ʻulí, pea ko e niʻihi naʻe hē atu ʻi he “ngaahi hala ngali kehe.” (1 Nīfai 8:28, 32.) Ko e taimi ʻoku tau lau ai ki he mafola ʻo e ngaahi faitoʻo kona fakamalaʻiá, pe lōmaki fakatuʻutāmaki ʻo e ponokalafí mo e angaʻulí, ʻoku ʻi ai nai ha niʻihi ʻe toe veiveiua ʻiate kitautolu ko e ngaahi hala tapu ʻeni mo e ngaahi vaitafe ʻuli naʻe fakamatalaʻi ʻe Līhaí?

Naʻe ʻikai ʻo māmani kotoa ʻa e kakai naʻe mamata Līhai naʻe ʻauhá. Naʻe ʻi ai ha niʻihi ne ō mai ki he fuʻu ʻakaú ʻo kai ʻi he fuá. Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa he ʻahó ni ʻo e Siasí ʻoku kau ʻi he ngaahi laumālie ko ia naʻe mamata ki ai ʻa Līhai naʻe molé.

Naʻe mamata foki ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki hotau kuongá. Naʻá ne fakamatalaʻi ia ko ha kuonga ʻe lahi fau ai ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e takuanoá, taʻe faitotonú, angafītaʻá, ʻofa taʻe-fakanatulá, loto-hīkisiá, mo holi fakakakanó. (Vakai, 2 Tīmote 3:1–7.) Naʻá ne toe fakatokanga foki ʻe ʻi ai ʻa e “kau tangata angakovi mo e kau fakahala, te nau tupulaki ʻi he kovi ki he kovi, ʻo faʻa kākaaʻi , pea ʻe kākāʻia ʻa kinautolu.” (2 Tīmote 3:13.)

ʻE hanga ʻe he ngaahi kikite fakalilifu pehē ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ʻo fakatupu ha ilifia mo ha loto foʻi lahi kapau naʻe ʻikai hanga ʻe he kau palōfita tatau, ʻi he taimi pē ko iá, ʻo ʻomi ha founga fakaleleiʻiʻanga. Te tau lava ʻo maʻu ʻi heʻenau faleʻi fakalaumālié ʻa e tali ki he ngaahi palopalema fakalaumālie ʻi hotau kuongá.

Naʻe mamata ʻa Līhai ʻi heʻene misí ki ha vaʻa ukamea naʻe fou atu ʻi he ngaahi ʻao fakapoʻulí. Naʻá ne mamata, kapau ʻe piki maʻu ʻa e kakaí ki he vaʻa ukameá, te nau lava ʻo hao mei he ngaahi matavai ʻulí, fakaʻehiʻehi mei he ngaahi hala tapú, mo taʻofi ke ʻoua ʻe hē holo ʻi he ngaahi hala ngali kehe ʻoku fakatau ki he ʻauhá. Naʻe fakamatalaʻi mahino kimui ange ʻe hono foha ko Nīfaí ʻa e fakataipe ʻo e vaʻa ukameá. Ko e taimi naʻe ʻeke ai ʻe Leimana mo Lemiuela, “Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e vaʻa ukameá?” Naʻe tali ʻe Nīfai, “Ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, [fakatokangaʻi ʻa e talaʻofa ko ʻení] ʻilonga ʻa kinautolu ʻe tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo piki maʻu ki aí, ʻe ʻikai te nau teitei mate; pea ʻe ʻikai foki lava ke ikunaʻi ʻa kinautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi ngahau vela ʻa e filí ke fakakuihi mo tohoakiʻi atu ʻa kinautolu ki he fakaʻauhá. (1 Nīfai 15:23–24; ko e toki tānaki atu e fakamamafá.) He ʻikai ngata pē ʻi hono tataki kitautolu ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ki he fua ʻa ia ʻoku lelei lahi hake ʻi he ngaahi meʻa kehe kotoa peé, ka te tau lava foki ʻo maʻu pea fakafou ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e mālohi ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, mo e mālohi ke taʻofi ʻa e ngāue ʻa Sētane mo hono kau fakafofongá.

ʻOku tatau pē pōpoaki ʻa Paulá mo e pōpoaki ʻa Līhaí. Hili ʻene fakamatalaʻi ʻa e ngaahi angahala fakalilifu ʻo e ngaahi kuonga ka hoko maí— kahaʻú kiate ia, ka ko e lolotonga ia kiate kitautolu!—naʻá ne pehē leva kia Tīmote: “Ke ke tuʻu maʻu pē ʻa koe ʻi he ngaahi meʻa kuó u akonekina ai koé, pea kuó ke ʻilo pau ki aí. …

“Koeʻuhí ʻoku talu hoʻo kei siʻi, naʻá ke ʻilo ʻa e ngaahi tohi māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻuí. (2 Tīmote 3:14–15; ko e toki tānaki atu e fakamamafá.)

ʻE hoku ngaahi tokoua ʻofeina, ko ha tali ʻeni ki he ngaahi faingataʻa lahi ʻo hotau kuongá. Ko e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he folofolá, ʻi he lea ʻa e kau palōfita moʻuí, pea ʻi he fakahā fakatāutahá, ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke maluʻi ʻa e Kāingalotú mo fakateungaʻi kinautolu ʻaki ʻa e Laumālié ke nau lava ʻo tekeʻi ʻa e koví, tuʻu maʻu ʻi he leleí, mo maʻu ha fiefia ʻi he moʻui ko ʻení.2

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson speaking at a pulpit.

Naʻe toutou fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻa e mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá.

2

Ko e taimi ʻoku lau fakamātoato maʻu ai pē ʻe he kāingalotu fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ʻa e folofolá, ʻe hoko mai ʻa e ngaahi tafaʻaki kehe ko ʻeni ʻo e ngāue ʻi he Siasí ʻiate kinautolu pē.

ʻOku mau pehē heni kiate kimoutolu kau taki lakanga fakataulaʻeikí, vakai ki he faleʻi fakapalōfita ʻa Līhai mo Paulá pea mo ha niʻihi kehe hangē ko kinauá. Te mou maʻu ʻi he faleʻi ko iá ʻa e fakaleleiʻiʻanga ki he ngaahi palopalema ʻoku mou fehangahangai mo ia ʻi hono maluʻi hoʻomou ngaahi tākangá mei he “fanga ulofi fekai” ʻokú ne ʻākilotoa kinautolú. (Vakai, Mātiu 7:15; Ngāue 20:29.) ʻOku mau ʻiloʻi ʻoku mou hohaʻa mo kimoutolu ki he kāingalotu ʻo homou ngaahi uōtí mo e ngaahi siteikí mo fakamoleki ha taimi lahi mo ngāue koeʻuhí ko kinautolu. ʻOku lahi e meʻa ʻoku mau kole meiate kimoutolu kuo fili ki he tuʻunga fakatakimuʻá. ʻOku mau hilifaki ha ngaahi kavenga lahi ki homou umá. ʻOku kole kiate kimoutolu ke mou fakalele ʻa e ngaahi polokalama ʻo e Siasí, ʻinitaviu mo faleʻi ʻa e kāingalotú, fakapapauʻi ʻoku tokangaʻi fakalelei ʻa e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻo e ngaahi siteikí mo e ngaahi uōtí, tokangaʻi e ngaahi ngāue fakauelofeá, langa e ngaahi falé, pea mo kau ʻi ha ngaahi ngāue lahi fau ʻoku fakamoleki ki ai e taimi lahi.

Neongo he ʻikai lava ke tukunoaʻi pe toloi ha taha ʻo e ngaahi ngāue ko ʻení, ka ʻoku ʻikai ko e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ia te mou lava ʻo fai maʻanautolu ʻoku mou tokoni ki aí. ʻI he ngaahi taʻu kimuí ni maí, ne mau toutou faleʻi ai kimoutolu ʻoku ʻi ai ha ngaahi ngāue pau ʻoku nau ʻomi ha ola fakalaumālie lahi ange ʻi he toengá. Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ki he kau fakafofonga fakavahelahí, ʻo fuofua kamata he 1970:

“ʻOku mau tui pau ʻoku fiekaia hotau kāingalotú ki he ongoongoleleí, mo e mahutafea ʻo hono ngaahi moʻoní mo e ʻiló, ʻo ʻikai toe filioʻi. … ʻOku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku hangē kuo ngalo ʻiate kinautolu ko e ngaahi meʻatau mālohi taha kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ke tau fakafepakiʻi ʻaki ʻa e meʻa kotoa ʻoku koví, ko ʻEne ngaahi fakahaá, ko e ngaahi tokāteline mahino mo faingofua ʻo e fakamoʻuí ʻoku maʻu ʻi he folofolá.” (ʻI he Regional Representativesʻ Seminar, 1 Oct. 1970, p. 6.)

ʻĪmisi
An African family seated in front of a sofa in their living room. They are reading the scriptures. Taken in Ghana, West Africa.

ʻOku maʻu ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga “ʻi he taimi ʻoku lau fakamātoato ai ʻe he kāingalotú fakafoʻituitui mo e ngaahi fāmilí ʻa e folofolá.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni [Sipenisā W. Kimipolo] ʻi ha pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he 1976:

“ʻOku ou tui pau, kuo pau ke tau takitaha ʻilo ʻe kitautolu, ʻi ha taimi ʻi heʻetau moʻuí, ʻa e folofolá ʻiate kitautolu pē—ʻo ʻikai ko haʻatau ʻiloʻi tuʻo taha pē, ka ke tau toutou ʻilo kinautolu.” …

ʻOku ʻikai ko ha fakakatakata ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻokú Ne foaki mai ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení kiate kitautolú, “he ko ia ia kuo tuku ki ai ʻa e meʻa lahí, ʻe ʻamanaki lahi [meiate] ia.ʻ (Luke 12:48.) ʻOku ʻuhinga ʻa e maʻu ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ko ha fatongia kiate kinautolu. Kuo pau ke tau ako ʻa e folofolá ʻo fakatatau ki he fekau ʻa e ʻEikí (vakai, 3 Nīfai 23:1–5); pea kuo pau ke tau tuku ke nau puleʻi ʻetau moʻuí.” (Ensign, Sept. 1976, pp. 4–5.)

Naʻe lea ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻi ʻEpeleli 1982, ki he kau fakafofonga fakavahelahí fekauʻaki mo e tuʻunga ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e ngaahi folofolá ʻi heʻetau ngaahi ngāué. Naʻá ne pehē: “ʻOku tau mātuʻaki femoʻuekina ʻi he ngaahi polokalama mo e ngaahi meʻa fakasitetisitiká mo e huʻungá, ʻi he ngaahi koloá, kelekelé mo ngaahi fonuá mo e koloá, pea mo hono aʻusia ʻo e ngaahi taumuʻa te ne fakafōtungaʻi mai ʻa e tuʻunga lelei ʻo ʻetau ngāué, ʻo tau ʻsiʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ange ʻo e fonó.ʻ … Neongo pe ko e hā e tuʻunga talēnitiʻia ʻa e houʻeiki tangatá ʻi he ngaahi meʻa fakapulé; neongo pe ko e hā ʻenau pōtoʻi lea ʻi he fakamatalaʻi ʻenau fakakaukaú; neongo pe ko e hā e lahi ʻenau poto ʻi he ngaahi meʻa fakamāmaní—ʻe taʻofi meiate kinautolu e vanavanaiki ʻo e fanafana ʻa e Laumālié naʻa nau mei maʻú, kae ʻoua kuo nau fakahoko ʻa e ako, fakalaulauloto, mo e lotua ʻo e folofolá.” (ʻI he Regional Representativesʻ Seminar, 2 Apr. 1982, pp. 1–2.)

Naʻe lea ʻa ʻEletā Poiti K. Peeka ʻi he ʻaho tatau pē ki he kau palesiteni fakasiteikí mo e kau fakafofonga fakavahelahi. Naʻá ne pehē: “ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ngaahi falé mo e patisetí, ʻa e ngaahi lipōtí mo e ngaahi polokalamá pea mo e ngaahi founga ngāué. Ka, ʻoku ʻikai ke ʻiate kinautolu ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻoku fie maʻú pea he ʻikai ke nau fakahoko ʻa e meʻa kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ke tau faí, ʻiate kinautolu pē. … Ko e ngaahi meʻa totonú, ʻa ē ʻoku ʻi ai ʻa e meʻakai fakalaumālie moʻoní, ʻoku toloto ia ʻi he ngaahi folofolá.” (ʻI he Meeting with Stake Presidents and Regional Representatives, 2 Apr. 1982, pp. 1–2.)

ʻOku ou tānaki atu hoku leʻó ki he kau taki poto mo tataki fakalaumālie ko ʻení ʻo pehē kiate kimoutolu ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha te mou lava ke fai ko e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ko e lau fakamātoato ʻa e folofolá. Lau faivelenga kinautolu. Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí Ako ʻa e tokāteliné. ʻAi ke ke taukei ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu aí. ʻOku siʻi ha toe fanga kiʻi meʻa te ne ʻomi ha ola lelei ange ki homou uiuiʻí. ʻOku siʻi mo ha ngaahi toe founga ke maʻu ai ha tataki fakalaumālie lahi ange ʻi hoʻomou ngāué.

Ka ko ia, neongo ʻene mahuʻingá, ʻoku ʻikai feʻunga ia. Kuo pau ke ke ofeʻi hoʻo ngaahi feingá mo e ngaahi ngāué ke fakaʻaiʻai ʻa e ako fakalelei ʻo e folofolá ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku tau fai ha ngāue lahi ʻi he feinga ke hiki hake tuʻunga mālohi ʻi hotau ngaahi siteikí. ʻOku tau ngāue faivelenga ke hiki hake ʻa e peseti ʻo kinautolu ʻoku maʻu houalotu sākalamēnití. ʻOku tau ngāue ke peseti māʻolunga ange ʻetau kau talavou ʻoku ngāue fakafaifekaú. ʻOku tau feinga ke hiki hake e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku mali ʻi he temipalé. Ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku fakamāloʻiaʻi mo mahuʻinga ki he tupulaki ʻo e puleʻangá. Ka ko e taimi ʻoku lau fakamātoato maʻu ai pē ʻe he kāingalotu fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ʻa e folofolá, ʻe hoko mai ʻa e ngaahi tafaʻaki kehe ko ʻeni ʻo e ngāué ʻiate kinautolu pē. ʻE tupulaki ʻa e ngaahi fakamoʻoní. ʻE fakamālohia ʻa e lotoʻakí. ʻE maluʻi ʻa e ngaahi fāmilí. ʻE hoko mai e fakahā fakatāutahá.3

3

ʻI he ʻetau lau e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau maʻu leva ha fakahinohino ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó, ʻo fakamoʻui ʻa e laumālié, mo e mālohi ke hao mei he kākaá mo tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí.

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi.” (Tohi ʻa Molomoná, Talateú, ko e toki tānaki atu e fakamamafaʻí.) ʻOku ʻikai ʻapē ko e meʻa ia ʻoku tau fie maʻu maʻá e kāingalotu hotau ngaahi uōtí mo e ngaahi siteikí? ʻOku ʻikai ʻapē ke tau fakaʻamu ke nau ofi ange ki he ʻOtuá? Hili ia pea poupouʻi kinautolu ʻi he founga kotoa pē ʻe lavá ke nau fakafemoʻuekinaʻi kinautolu ʻi he fakamoʻoni fakaofo ko ʻeni ʻo Kalaisi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

Kuo pau ke ke tokoniʻi ʻa e Kāingalotú ke nau ʻiloʻi ko e ako mo fakatotolo ʻi he folofolá ʻoku ʻikai ko ha kavenga kuo hilifaki kiate kinautolu ʻe he ʻEikí, ka ko ha tāpuaki mo ha faingamālie fakaofo. Fakatokangaʻi ange e meʻa kuo folofola ʻaki tonu ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi ʻaonga ʻo e ako ʻEne folofolá. Naʻá Ne folofola ki he palōfita mo e taki maʻongoʻonga ko Sōsiuá:

“Ko e tohí ni ʻo e fonó ke ʻoua naʻa mahuʻi ia mei ho ngutú; ka ke fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻaho mo e pō, koeʻuhí ke ke tokanga ʻo fai ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē kuo tohi ʻi aí: he ko ia te ke ngaohi ke monūʻia ai ho halá, peá ke toki fai fakapotopoto ai.” (Sōsiua 1:8; ko e toki tānaki atu e fakamamafaʻí.)

Naʻe ʻikai ko e talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kia Siosiua ha koloa fakamāmani pe ke ongoongoa, ka e tuʻumālie ʻene moʻuí ʻi he māʻoniʻoní pea ʻe lavameʻa ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻo e moʻuí, ʻa ia ko e feinga ke maʻu ʻa e fiefia moʻoní. (Vakai, 2 Nīfai 2:25.)

ʻOku ʻi ai nai ha kāingalotu ʻi homou siteikí kuo uesia ʻenau moʻuí ʻe he angahalá mo e meʻa fakamamahí, ʻoku loto foʻi pea ʻikai ha toe ʻamanaki lelei? Kuó ke fakaʻānaua nai ki ha faʻahinga founga ke ala atu ai ʻo fakamoʻui honau ngaahi kafó, ʻo fakafiemālieʻi honau laumālie faingataʻaʻiá? ʻOku ʻomai ʻe he palōfita ko Sēkopé ʻa e meʻa ko iá ʻaki ʻene talaʻofa fakaofo ko ʻení: “Kuo nau haʻu ki heni ke fanongo ki he ngaahi folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá, ʻio, ʻa e folofola ko ia ʻoku fakamoʻui ʻa e laumālie kuo kafó.” (Sēkope 2:8; ko e toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.)

ʻOku fonu ʻa e māmaní ʻi he ʻahó ni ʻi he ngaahi fakakaukau fakatauele mo matamata-lelei te ne lava ke taki atu ʻo aʻu ki hotau kāingalotu lelei tahá ke fehālaaki mo kākā. ʻOku fakafonu e fānau ako ʻi he ngaahi ʻunivēsití he taimi ʻe niʻihi ʻaki ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e māmaní pea nau kamata ke fehuʻia ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí. ʻOku mou tokoni fēfē ʻa kimoutolu ko e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi he maluʻi homou kāingalotú mei he ngaahi akonaki kākā peheé? Naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e talí ʻi Heʻene malanga maʻongoʻonga ʻi he Moʻunga ʻOlivé ʻi Heʻene talaʻofa, “Pea ko ia ia te ne meʻa-mahuʻinga ʻaki ʻa ʻeku leá, ʻe ʻikai ke kākaaʻi ia.” (SS—Mātiu 1:37; ko e toki tānaki atu ʻa e fakamamafaʻí.)

ʻOku fonu ʻa e folofolá ʻi he ngaahi talaʻofa tatau pehē fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e folofolá. ʻOku ʻi ai hamou kāingalotu ʻoku nau fakaʻānaua ki ha tataki mo ha fakahinohino ʻi heʻenau moʻuí? ʻOku talamai ʻe he Taha faʻu Samé, “Ko hoʻo folofolá ko e tūhulu ia ki hoku vaʻé, mo e maama ki hoku halá” (Saame 119:105), pea palōmesi mo Nīfai ko e keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí “pea naʻe talaʻofa ʻa Nīfai ʻe hanga ʻe he keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí “[ʻo fakahā kiate kimoutolu] ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.” (2 Nīfai 32:3.)

ʻOku ʻi ai nai ha kāingalotu ʻi hoʻo tākangá kuo lōmekina ʻe he angahalá pea ʻoku fie maʻu ke fusi hake kinautolu? Ko e talaʻofa ʻa Hilamaní ʻoku maʻanautolu: “ʻIo, ʻoku tau vakai, ko ia ia ʻe loto ki aí te ne puke ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku moʻui mo mālohi, ʻa ia ʻe taʻofi ʻa e kākā olopoto kotoa mo e ngaahi tauhele mo e fakakaukau kākā kotoa pē ʻa e tēvoló.” (Hilamani 3:29.)

“Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi talaʻofa kuo fai ʻe he ʻEikí kiate kinautolu te nau fekumi mo talangofua ki Heʻene folofolá—ko e lavameʻa ʻi he māʻoniʻoni, mālohi ke hao mei he kākaá mo tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, mo ha fakahinohino ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. ʻOku talaʻofa koā ʻa e ʻEikí pea ʻikai te Ne fakahoko? Ko e moʻoni kapau ʻokú Ne folofola mai ʻe hoko ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení kapau te tau puke ʻa ʻEne folofolá, ta ʻe lava ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí. Pea kapau he ʻikai ke tau puke ia, ʻe lava ke mole leva ʻa e ngaahi tāpuakí. Neongo pe ko e hā e lahi ʻetau faivelenga ʻi he ngaahi tafaʻaki kehé, ʻoku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki pau ʻe toki maʻu pē ʻi he folofolá, ʻi heʻetau toki omi pē ki he folofola ʻa e ʻEikí mo pīkitai ki ai ʻi heʻetau fononga atu ʻi he kakapu ʻo e fakapoʻulí ki he fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí. 4

4

Ko ha meʻaʻofa mahuʻinga e folofola ʻa e ʻEikí, pea kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakavaʻivaʻingaʻaki.

Pea kapau te tau fakaliʻeliʻaki e meʻa kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, ʻe lava ke mole ʻiate kitautolu ʻa e mālohi mo e ngaahi tāpuaki tonu ko ia ʻoku tau feinga ki aí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi ha fakatokanga mamafa ki he Kāingalotú fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná: “Pea kuo fakapoʻuliʻi ʻa homou ʻatamaí ʻi he ngaahi taimi kuo hilí, koeʻuhí ko e taʻetuí, pea koeʻuhí ko hoʻomou fakavaʻivaʻinga ʻaki ʻa e ngaahi meʻa kuo mou maʻú—

“ʻA ia ko e fakavaʻivaʻinga mo e taʻetui kuo ʻomi ai ʻa e siasí kotoa ki he fakahalaia.

“Pea ko e fakahalaia ko ʻení ʻoku nofo ia ʻi he fānau ʻo Saioné, ʻio, ʻa hono kotoa.

“Pea te nau moʻulaloa ki he fakahalaia ko ʻení kae ʻoua ke nau fakatomala pea manatuʻi ʻa e fuakava foʻoú, ʻio, ʻa e Tohi ʻa Molomoná.” (T&F 84:54 57.)

ʻOiauē, ʻe hoku ngaahi tokoua, ʻoua muʻa naʻa tau fakavaʻivaʻinga ʻaki ʻa e ngaahi meʻa maʻongoʻonga kuo tau maʻu mei he toʻukupu ʻo e ʻEikí! ʻOku hoko ʻEne folofolá ko e taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga taha kuó Ne foaki maʻatautolu. ʻOku ou tapou atu ke mou toe fakatukupaaʻi kimoutolu ke ako ʻa e folofolá. Mou lau fakamātoato fakaʻaho ia koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e mālohi ʻo e Laumālié ke tokoni ʻi homou ngaahi uiuiʻí. Lau ia ʻi homou ngaahi fāmilí pea akoʻi hoʻomou fānaú ke nau manako ai mo mataʻikoloa ʻaki ia. Hili ia pea mou fealēleaʻaki ʻi he faʻa lotu, kumi ha founga pē ʻe lava ke poupouʻi ai e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau muimui ʻi hoʻo sīpingá. Kapau te mou fai ia, te mou fakatokangaʻi, ʻo hangē ko ʻAlamaá, “kuo hoko… e folofolá ko ha fuʻu meʻa ke takiakiʻi ai ʻa e kakaí ke fai ʻa ia ʻoku totonú—ʻio, naʻe mālohi lahi ange ʻene ngāué ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí ʻi he heletaá, pe ko ha toe meʻa kehe, ʻa ia [kuo] hoko kiate kinautolu.” (ʻAlamā 31:5.)

ʻOku ou lea kiate kimoutolu hangē ko ʻAlamaá, “[ʻOku] ʻaonga ke [mou] ʻahiʻahiʻi ʻa e ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 31:5).5

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻí

  • Fakakaukau ki he meʻa naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni “ko ha tali ki he ngaahi faingataʻa lahi ʻo hotau kuongá” (konga 1). Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoni ai ʻa e talí ni kiate kitautolu ʻi hono matuʻuaki e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá?

  • Toe fakamanatu ʻa e ngaahi ola naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni ʻe hoko mai “ʻi he taimi ʻoku lau fakamātoato maʻu ai pē ʻe he kāingalotú fakafoʻituitui mo e ngaahi fāmilí ʻa e folofolá” (konga 2). ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fakaiku ai e ako folofolá ki he faʻahinga ola peheé?

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni ko e ako folofolá ko ha tāpuaki, kae ʻikai ko ha kavenga (vakai, konga 3). Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu mo ho fāmilí tuʻunga ʻi he ako folofolá? Ko e hā ha faleʻi te ke ala fai ki ha taha ʻokú ne ongoʻi ko e ako folofolá ko ha kavenga?

  • Ko e hā ha ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e fakavaʻivaʻinga ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá? (Vakai, vahe 4.) Ko e hā ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke tokanga lahi ange ai ki he folofola ʻa e ʻOtuá?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí

Ngāue 17:11; 2 Tīmote 3:16–17; 1 Nīfai 19:23–24; ʻAlamā 32:21–43; T&F 18:33–36; 21:4–6; 68:1–4

Tokoni ki he Akó

“ʻOku ʻilo ʻe ha tokolahi ko e taimi lelei taha ke ako aí ko e pongipongí ʻi he hili ʻo e mālōlō he poʻulí. … ʻOku saiʻia ʻa e niʻihi ia ke ako ʻi he ngaahi houa lōngonoa he hili ʻa e ngāué mo e ngaahi meʻa fakahohaʻa ʻo e ahó. … Mahalo ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ange ʻi he houa ʻo e ʻahó ko ha taimi tuʻu pau ke fokotuʻu ki he akó” (Howard W. Hunter, “Reading the Scriptures,” Ensign, Nov. 1979, 64).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, ʻi he Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987), 487–88.

  2. “The Power of the Word,” Ensign, May 1986, 79–80.

  3. “The Power of the Word,” 80–81.

  4. “The Power of the Word,” 81–82.

  5. “The Power of the Word,” 82.