Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 15: Ko e Ngaahi Uiuiʻi Toputapu ʻo e Tamaí mo e Faʻeé


Vahe 15

Ko e Ngaahi Uiuiʻi Toputapu ʻo e Tamaí mo e Faʻeé

“ʻOfa ke tau faitōnunga ʻi he tufakanga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e tuʻunga fakaemātuʻá, ʻa e tufakanga toputapú ni.”

Mei he Moʻui ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Penisoni hono mahuʻinga ʻo e hoko ko e mātuʻa leleí ʻi he lea pea ʻi he faʻifaʻitakiʻanga, ʻi ʻapi pea ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻi he Siasí pea ʻi he kakaí. Naʻá ne pehē, “Lehilehiʻi hoʻomou fānaú ʻaki e ʻofá mo e ngaahi naʻinaʻi ʻa e ʻEikí.”1 “ʻOku ʻekeʻi ʻe he ʻOtuá mei he ongomātuʻá hona fatongia tauhi ke ohi hake hona fāmilí. Ko ha fatongia mātuʻaki toputapu.”2

Naʻe ngāue vāofi fakataha ʻa Palesiteni Penisoni mo hono uaifi ko Fololá, ʻi he fakahoko hona ngaahi fatongia toputapu ko e mātuʻá. Naʻá na “fakahoko e fatongia ʻo e lehilehiʻi e ʻiuniti hona fāmilí ʻaki e ivi mo e loto vēkeveke.”3 Naʻá na faʻa talanoa maʻu pē kau ki heʻena fānaú mo ha ngaahi meʻa kehe. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni, “ʻOku ou lava ʻo ʻilo ʻoku ou maʻu ha fefine ʻoku poto fakalaumālie ʻi hoku tafaʻakí.”4

Naʻá na ngāue fakataha ke fokotuʻu ha ʻapi ʻe lava ke tupulaki mo ako ai ʻena fānaú—mo e feituʻu ia naʻa nau fie nofo aí. Naʻe pehē ʻe heʻena tamasiʻi ko Maʻaké, “Naʻe laka ange kiate au ke u ʻi ʻapi ʻi ha toe feituʻu.” “Ko ha ungaʻanga ia mei he matangí. Ko faʻé naʻe hoko ko e taha maluʻí, pea naʻe ʻi ai e Tangataʻeikí mo hono iví.”5

Naʻe fakahoko ʻe Palesiteni mo Sisitā Penisoni hona ngaahi fatongia ko e mātuʻá ʻi he faʻa lotu. Naʻe pehē ʻe Maʻake: “Naʻe maʻu ʻe he Fineʻeikí ha tui lahi ange ʻi ha toe fefine kuo faifaiangé peá u ʻiloʻi. … Kuo teʻeki ai ke u sio ʻi ha toe lotu lahi ange ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe vave ke tūʻulutui, ʻo lotua ʻa e fānaú, tatau ai pē pe ko e fekauʻaki mo ha sivi pe ko ha kē he ʻapi akó, naʻe kei tatau ai pē. Naʻá na fakatou maʻu mo e Tangataʻeikí ʻa e faʻahinga tui ko iá.”6

Naʻe lahi e mavahe ʻa Palesiteni Penisoni mei ʻapí koeʻuhí ko ʻene ngāué mo e ngaahi fatongia faka-Siasí, ko ia ne fuesia leva ʻe Folola ha konga lahi ʻo e fatongia ke lehilehiʻi mo akoʻi ʻena fānau ʻe toko onó. Naʻá ne fiefia ʻi hono fatongia ʻo e tuʻunga fakafaʻeé. Naʻá ne pehē, “Ko ʻapi ʻa e uho ʻo ʻema ʻofa fakamatelié.”7 Naʻe pehē ʻe Maʻake, “Naʻe saiʻia moʻoni ʻa Faʻē ʻi ʻapi. Pea naʻá ne ʻofa ʻiate kimautolu —ʻo ʻikai koeʻuhí ko hono fatongia ke fai, ka koeʻuhí he ko ʻene moʻuí ia.”8 Naʻe tohi ʻe Folola ʻo fakahaaʻi ʻene ngaahi ongo fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e hoko ko e faʻeé ʻo pehē: “Kapau ʻokú ke fie maʻu ʻa e lelei tahá, ʻoua te ke ʻalu ki he taloní, ʻalu ki he mohenga pēpeé. ʻOku ʻi ai e mālohi lahi fau ʻi ha faʻē. Ko ia ʻokú ne fakatonutonu e ngaahi lotó, moʻuí, mo oʻi ʻa e ʻulungāngá.”9

Ko e taimi naʻe mamaʻo ai ʻa Palesiteni Penisoni mei ʻapí, naʻá ne kumi maʻu pē ha ngaahi founga ke tokangaʻi mo fakamālohia ai hono fāmilí. Naʻá ne fetuʻutaki telefoní mo tohi maʻu pē mo kinautolu. Ko e taimi naʻá ne ʻi ʻapi aí, naʻá ne tuku ʻa e taimi lahi naʻá ne malavá mo kinautolu. Naʻá ne faʻa fai ʻa e talanoa ʻo “ha tamai femoʻuekina naʻá ne fakamatalaʻi e ngaahi houa naʻe vaʻinga peisipolo ai mo hono fohá ʻaki ʻene pehē, ʻʻe sai ange ke u langa-tuʻa he taimí ni ʻi haʻaku loto mamahi ʻamuiʻ”10

ʻĪmisi
Ezra Taft Benson holding the hands of his two young sons, Mark and Reed. taken in Boise, Idaho.

Ko ʻEselā Tafu Penisoni mo hono ongo foha ko Liiti mo Maʻaké

Naʻá ne toe tuku foki hano taimi lahi fakafoʻituitui maʻa ʻene fānaú. Naʻe manatu ʻa Maʻake ki hano ʻave ia ʻe heʻene tamaí ki Sōleki Siti ʻi ʻIutā, ki ha mataotao fakafaitoʻo: “Ko ha meʻa fakafiefia ke feohi mo e Tangataʻeikí, ʻa ia pē mo au.! Naʻá ma talanoa ki ha faʻahinga meʻa pē naʻá ku fie talanoa kau ki ai. Naʻa mo ʻeku kei siʻí, naʻá ku ʻilo naʻe ʻofa e Tangataʻeikí ʻiate au, koeʻuhí he naʻá ma feohi mo ne tokoniʻi au ke u moʻui.”11

Ko e taimi naʻe lava ai ʻe Palesiteni Penisoni ke fai iá, naʻá ne ʻave ʻene fānaú ʻo nau ō mo ia he lolotonga ʻene ngaahi ʻaʻahí. Naʻá ne ʻave hono ʻofefine ko Poní ʻi Māʻasi ʻo e 1948, naʻe kei taʻu fitu pē he taimi ko iá, ki ha fakataha ʻa e ngoué ʻi Nepulasikā. “Naʻe mālieʻia ʻa e kau faiongoongó ʻi he anga fakaʻeiʻeiki ʻa e kiʻi taʻahiné, pea mo e sīpinga hāhāmolofia ʻa e tamaí ke ʻomi ha kiʻi taʻahine kei siʻi pehē ʻi ha faʻahinga fononga lōloa pehē ke kau ʻi ha fakataha mahuʻinga pehē, pea naʻe ʻasi ai ha tā ʻo Poni ʻi he peesi ʻuluaki [ʻo e nusipepá] he pongipongi hono hokó. Ka kia ʻEletā Penisoní naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou ʻeni ia. Naʻá ne faʻa ʻave ʻa e fānaú ʻo nau ō ʻo nofo kemi, ko ha founga pē ke nau vāofi ange ai pea mo akoʻi kinautolu foki.”12

Ngaahi Akonaki ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

1

Ko e uiuiʻi ʻo e tamaí ʻoku taʻengata.

ʻE ngaahi tamai, ʻoku taʻengata ʻa homou uiuiʻí, pea ʻe ʻikai teitei tukuange kimoutolu mei ai. Neongo ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí, ka ʻoku fakataimi pē ʻa e ngaahi uiuiʻi ko iá, pea ʻe tukuange kimoutolu mei ai. Ka ko e uiuiʻi ʻo e tamaí ʻoku taʻengata, pea ʻoku laka ʻi taimi ʻa hono mahuʻingá. Ko ha uiuiʻi ia ki he moʻuí ni pea mo e taʻengatá fakatouʻosi.13

Ko ʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻetau sīpinga mo e faʻifaʻitakiʻanga, ʻi he tuʻunga fakaetamaí. ʻOku founga fēfē ʻEne ngāue mo ʻEne fānaú? Sai, ʻe fie maʻu ʻa e [ngaahi tamaí] ke nau ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ʻa e palani maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí, ka nau lava ʻo ʻiloʻi ia.14

Ki ha tangata, ʻoku ʻikai ha uiuiʻi ia ʻe māʻolunga tatau mo ha pēteliake māʻoniʻoni, naʻe mali ʻi he fale ʻo e ʻEikí, mo ne tokangaʻi ʻEne fānaú. Naʻa mo ʻElohimi tonu, naʻá Ne ʻai ke tau ui Ia ko “ʻetau Tamai ʻoku ʻi he langí” (Mātiu 6:9; 3 Nīfai 13:9).15

2

Kuo pau ke tataki fakalaumālie ʻa e ngaahi tamaí ʻi honau ngaahi fāmilí.

Kuo pau ke vēkeveke mo loto pea mo fakaʻānaua ʻa e tamaí ke tāpuakiʻi hono fāmilí, lotu ki he ʻEikí, fakalaulau loto ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí, mo moʻui fakatatau mo e Laumālié ke ʻilo ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻEikí pea mo e meʻa kuo pau ke fai ke taki hono fāmilí.16

[Ngaahi tamai,] ʻoku mou maʻu ha fatongia toputapu ke mou tataki fakalaumālie ʻi homou fāmilí.

Naʻa mau fakamatalaʻi ʻeni ʻi ha kiʻi tohi tufa naʻe pulusi ʻe he Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá he ngaahi taʻu lahi kuo hilí: “Ko e tuʻunga fakaetamaí ko e tuʻunga fakatakimuʻa, ko e faʻahinga tuʻunga fakatakimuʻa mahuʻinga tahá ia. Naʻe pehē maʻu ai pē; pea ʻe pehē maʻu ai pē ia. Tamai, ʻokú ke puleʻi ʻa e ʻapí, fakataha mo e tokoni mo e faleʻi pea mo e fakalotolahi ʻo ho hoa taʻengatá (Father, Consider Your Ways [tohitufa, 1973], 4–5). …

Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ʻi he ʻofa mei hoku lotó ki he ngaahi tamai ʻi ʻIsilelí, ha ngaahi founga mahino ʻe 10 ʻe lava ke taki fakalaumālie ai ʻa e ngaahi tamaí ki heʻenau fānaú:

1. Fai e ngaahi tāpuaki fakaetamaí ki hoʻo fānaú. Papitaiso mo hilifakinima hoʻo fānaú. Fakanofo ho ngaahi fohá ki he lakanga fakataulaʻeikí. ʻE hoko ʻeni ko ha ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālie ʻi he moʻui hoʻo fānaú.

2. Tataki pē ʻe koe ʻa e ngaahi lotu fakafāmilí, lau folofola fakaʻahó, mo e ngaahi efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapí. ʻE fakahaaʻi ʻe hoʻo kau fakatāutahá ki hoʻo fānaú ʻa e mahuʻinga moʻoni ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení.

3. Maʻulotu fakataha ko e fāmili ʻi he ngaahi houalotu ʻa e Siasí, ʻi he taimi ʻoku lava aí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga e lotu ʻa e fāmilí ʻi he malumalu ʻo hoʻo takí, ki he uelofea fakalaumālie hoʻo fānaú.

4. Fakahoko ha ngaahi teiti ʻa e tamaí-mo e-ʻofefiné mo ha ʻeva ʻa e tamai-mo e-fohá mo hoʻo fānaú. …

5. Fakahoko ha ngaahi tukufakaholo ʻo ha ngaahi ʻeveʻeva, ngaahi folau mo ha ngaahi kaimeʻakai fakafāmili. He ʻikai toe ngalo ʻa e ngaahi manatu ko ʻení ʻi hoʻo fānaú.

6. Fakahoko maʻu pē ha ngaahi talanoa fakatāutaha mo hoʻo fānaú. Tuku ke nau talanoa kau ki ha meʻa pē ʻoku nau fie talanoa ki ai. Akoʻi ange kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Akoʻi ange kiate kinautolu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga moʻoní. Talaange ʻokú ke ʻofa ʻiate kinautolu. ʻOku fakahā ange ʻe he taimi fakatāutaha mo kinautolú ʻa e meʻa ʻoku fakamuʻomuʻa ʻe he Tangataʻeikí.

7. Akoʻi hoʻo fānaú ke nau ngāue, pea fakaʻaliʻali kiate kinautolu hono mahuʻinga ʻo e ngāueʻi ha taumuʻa mahuʻingá. …

8. Poupouʻi ʻa e ngaahi fasí, ʻaati mo e ʻū tohi ʻoku leleí ʻi homou ʻapí. Ko e ngaahi ʻapi ʻoku ʻi ai ʻa e laumālie ʻo e fakalakalaká mo e fakaʻofoʻofá te ne tāpuakiʻi e moʻui hoʻomou fānaú ʻo taʻengata.

9. Toutou ʻalu maʻu pē ki he temipalé mo ho uaifí, kapau ʻe lava ʻi homou tuʻunga mamaʻo mei he temipalé. ʻE mahino lelei ange ai ki hoʻomou fānaú hono mahuʻinga ʻo e mali temipalé mo e ngaahi fakapapau ʻo e temipalé pea mo e ʻiuniti ʻo e fāmili taʻengatá.

10. ʻAi ke sio hoʻomou fānaú ki he fiefia mo e fiemālie ʻo e tokoni ki he Siasí. ʻE lava ʻo mafola ʻeni kiate kinautolu, ke nau lava mo kinautolu ʻo fie tokoni ʻi he Siasí pea te nau ʻofa ai he Siasí.

ʻOi, ʻe ngaahi husepāniti mo e ngaahi tamai ʻi ʻIsilelí, te mou lava ʻo fai ha meʻa lahi ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻi homou ngaahi fāmilí! ʻOku fuʻu mahuʻinga fau homou ngaahi fatongiá.17

ʻĪmisi
A man talking to a teenage boy in an outdoor setting. Shot in Argentina.

“Fakahoko maʻu pē ha ngaahi talanoa fakatāutaha mo hoʻo fānaú. “

ʻOku tau fanongo he taimi ʻe niʻihi ki ha fakamatala ʻo ha kau tangata, pea aʻu pē ki he lotoʻi Siasí, ʻoku nau fakakaukau ko e hoko ko ia ko e ʻulu ʻo e ʻapí ʻoku nau ʻi ha tuʻunga māʻolunga ai pea ʻoku ʻatā ai ke nau tuʻutuʻuni mo fakamālohiʻi honau fāmilí.

Naʻe fakamahino ʻe he ʻAposetolo ko Paulá “ko e ʻulu ʻo e fefiné ʻa e [husepānití] ʻo hangē ko e ʻulu ʻa Kalaisi ki he siasí” (ʻEfesō 5:23; ko e toki tānaki atu e fakamamafá). Ko e sīpinga ʻeni kuo pau ke tau muimui ai ʻi hotau fatongia ʻo e pule ʻi ʻapí. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻoku taki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Siasí ʻaki ha toʻukupu fakapuhopuhaʻa pe anga taʻeʻofa. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻoku taʻe-fakaʻapaʻapa pe liʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono Siasí. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo hano fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí e fakamālohí pe fakakounaʻí ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá. Pe te tau maʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻokú Ne fai ha faʻahinga meʻa pē ka ko ia pē ʻokú ne fakamāmaʻi, hiki hake, fakafiemālieʻi, mo hakeakiʻi ʻa e Siasí. Ngaahi tokoua, ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻi he fakamātoato moʻoni, ko e faʻifaʻitakiʻanga ia kuo pau ke tau muimui ai ʻi heʻetau tataki fakalaumālie hotau ngaahi fāmilí.18

ʻI hoʻo hoko ko e pēteliake ʻi homou ʻapí, ʻoku ʻi ai hao fatongia mamafa ke taki ʻi hoʻo ngāue mo hoʻo fānaú. Kuo pau ke ke tokoni ʻo faʻu ha ʻapi ʻe lava ke nofo ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. …

ʻOku totonu ke hoko homou ngaahi ʻapí ko ha ngaahi ungaʻanga mo e nonga pea mo e fiefia ki homou fāmilí. Ko e moʻoni ʻoku ʻikai totonu ke ilifia ha fānau ʻi heʻenau tamaí—tautautefito ki ha tamai maʻu lakanga fakataulaʻeikí. Ko e fatongia ʻo e tamaí ke ʻai hono ʻapí ke hoko ko ha potu ʻo e fiefia mo e nēkeneka. … ʻOku mahuʻinga ʻa e mālohi ʻo e ngaahi tamai māʻoniʻoní ʻi he tā sīpingá, fakatonutonú mo e akoʻí, tanumakí mo e ʻofaʻí ki he uelofea fakalaumālie ʻa [ʻenau] fānaú.19

3

Ko e fatongia ʻo e faʻeé ʻoku tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá.

ʻOku totonu ke hoko ʻa e [faʻeé], ko e mafu mo e laumālie moʻoni ʻo e fāmilí. ʻOku ʻikai mo ha toe foʻi lea ʻi he tuʻutuʻuni fakalangi mo fakaemāmaní ʻe toputapu ange ka ko e faʻeé. ʻOku ʻikai mo ha ngāue ʻe fakaʻeiʻeiki ange ka ko ha ngāue ʻa ha faʻē manavahē ʻOtua.

ʻI he fāmili taʻengatá, ʻoku fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tamaí ke pule ʻi he ʻapí. Ko e fatongia ʻo e ngaahi tamaí ke tokonaki, ke ʻofa, ke akoʻi pea mo fakahinohino. Ko e fatongia fakafaʻeé ko e tuʻutuʻuni mo ia ʻa e ʻOtuá. Kuo pau ke tuʻituʻia ʻa e faʻeé, fāʻeleʻi, fafangaʻi, ʻofa, pea mo akoʻi. Ko e fakamatala ia ʻa e ngaahi fakahaá.20

ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai siʻa kau fafine ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fanau, ka ʻoku ʻikai ko hanau foʻui. Kuo palōmesi ʻa e kau palōfita kotoa pē ʻa e ʻOtuá ki he kau fafine fakaʻofoʻofa ko ʻení, ʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻaki ha fānau ʻi he taʻengatá pea ʻe ʻikai taʻofi ʻa e hako ko iá meiate kinautolu.

ʻE hoko ha ngaahi mana ʻi he moʻui ʻa ha tokolahi ʻo e kau fafine fakaʻofoʻofa tatau pē ko ʻení, fakataha mo honau ngaahi hoa fakaʻeiʻeikí ʻi honau tafaʻakí, tuʻunga ʻi he tuí, ngaahi lotu tāumaʻú, ʻaukaí, mo ha ngaahi tāpuaki makehe, pea mo tāpuakiʻi ʻaki ha fānau. Kuo ʻi ai ha niʻihi kuo nau fili ʻi he faʻa lotu ke ohi ha fānau. ʻOku tau fakaʻapaʻapa ki he ngaahi mātuʻa mali lelei ko ʻení ʻi he ngaahi feilaulau mo e ʻofa kuo mou fai ki he fānau ko ia kuo mou fili ke ui ʻoku ʻamoutolú.21

ʻOfa ke tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi faʻē leleí. ʻOku mau lotua kimoutolu. ʻOku mau poupouʻi kimoutolu. ʻOku mau fakaʻapaʻapaʻi kimoutolu ʻi hoʻomou fanauʻi, fafangaʻi, fakahinohino, akoʻi, pea mo ʻofa ʻo aʻu ki he taʻengatá. ʻOku ou talaʻofa atu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí pea mo e “meʻa kotoa pē ʻoku [ʻa e] Tamaí” (vakai, T&F 84:38) ʻi hoʻomou fakahoko homou uiuiʻi fakaʻeiʻeikí—ko e ngaahi faʻē kotoa ʻi Saioné.22

4

Ko e ngaahi faʻeé ʻoku totonu ke nau ʻofa, akoʻi, mo fakamoleki hanau taimi ʻaonga maʻa ʻenau fānaú.

Ngaahi faʻē ʻi Saione, ko homou fatongia ne foaki mei he ʻOtuá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki homou hakeakiʻí pea ki he fakamoʻui mo e hakeakiʻi ʻo homou fāmilí. ʻOku fie maʻu ange ʻe ha fānau ia ha faʻē ʻo laka ange ia ʻi he toenga ʻo e ngaahi meʻa ʻe lava ke fakatau mai ʻe he paʻangá. Ko e fakamoleki haʻo taimi maʻa hoʻo fānaú ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga tahá ia.23

ʻOku ou fie fokotuʻu atu he taimí ni ʻi he ʻofa ʻi hoku lotó ki he ngaahi faʻē ʻi Saioné, ha founga mahino ʻe 10 ʻe lava ke tuku ai heʻetau ngaahi faʻeé hanau taimi ʻaonga maʻa ʻenau fānaú.

[ʻUluakí] ʻi he taimi ʻe lava aí. Ke ke ʻi ai ʻi he mangahalá taimi ʻoku foki mai ai pe ō hoʻo fānaú—ʻi he taimi ʻoku nau mavahe ai pe foki mei he akó, ʻi heʻenau mavahe pe foki mai mei heʻenau teití, ʻi he taimi ʻoku nau ʻomai ai ha ngaahi kaungāmeʻa ki ʻapí ʻi he taimi ʻe lava aí. Ke ke ʻi he mangahalá he taimi ko iá ʻo tatau ai pē pe ʻoku taʻu 6 pe 16 hoʻo fānaú. …

Uá, ngaahi faʻē, tuku ha taimi ke ke hoko ai ko ha kaungāmeʻa moʻoni ki hoʻo fānaú. Fakafanongo ki hoʻo fānaú, fakafanongo moʻoni. Talanoa mo kinautolu, kakata pea tūkuhua mo kinautolu, hiva mo kinautolu, vaʻinga mo kinautolu, tangi fakataha mo kinautolu, fāʻofua kiate kinautolu, pea fakahīkihikiʻi moʻoni kinautolu. ʻIo, ʻo toutou tuku haʻo taimi mo e tamasiʻi takitaha. Hoko ko ha kaungāmeʻa moʻoni ki hoʻo fānaú.

Tolú, tuku ha taimi ke laukonga ai ki hoʻo fānaú. Laukonga ki ho ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné ʻo kamata pē mei heʻenau kei pēpeé. … Te ke fakatōkakano ai ha manako ʻa e fānaú ki he ngaahi tohi leleí pea mo manako moʻoni ki he ngaahi folofolá kapau te ke laukonga maʻu pē ki hoʻo fānaú.

Faá, tuku ha taimi ke ke lotu ai mo hoʻo fānaú. ʻOku totonu ke fai e ngaahi lotu fakafāmilí, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e tamaí, ʻi he pongipongí mo e poʻulí. ʻAi ke ongoʻi ʻe hoʻo fānaú ʻa e tuí ʻi hoʻo kolea e ngaahi tāpuaki ʻo e langí maʻanautolú. … ʻAi hoʻo fānaú ke nau kau ʻi he ngaahi lotu fakafāmilí mo e fakatāutahá, pea fiefia ʻi he ngaahi lea lelei ʻoku fai ki heʻenau Tamai Hēvaní.

Nimá, tuku ha taimi ke fakahoko ha efiafi fakafāmili fakauike. ʻAi hoʻo fānaú ke nau kau moʻoni. Akoʻi kinautolu ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú. ʻAi ʻeni ke hoko ko e taha hoʻomou ngaahi tukufakaholo fakafāmilí. …

Onó, tuku ha taimi ke mou fakataha ai ʻi he taimi maʻu meʻatokoní, ʻi he lahi taha ʻe lavá. Ko ha meʻa faingataʻa ʻeni ʻi he lalahi ange ʻa e fānaú mo femoʻuekina ange ʻa e moʻuí. Ka ko e fetalanoaʻaki fiefiá ʻoku hoko ia he taimi maʻumeʻatokoní ʻi hono aleaʻi ʻo e ngaahi palani mo e ngaahi ʻekitivitī ʻo e ʻahó, pea mo e ngaahi momeniti akoʻi mahuʻingá, koeʻuhí he ʻoku ngāueʻi ia ʻe he mātuʻá mo e fānaú.

Fitú, tuku ha taimi he ʻaho kotoa pē ke lau fakataha ai ʻe he fāmilí ʻa e folofolá. … ʻE hanga ʻe he lau fakataha ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e fāmilí ʻo ʻomai ha tuʻunga fakalaumālie lahi ange ki homou ʻapí mo ne ʻoange ki he mātuʻá mo e fānaú fakatouʻosi ʻa e mālohi ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí mo hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko honau takaua maʻu pē. ʻOku ou palōmesi atu ʻe hanga ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo liliu ʻa e moʻui ho fāmilí.

Valú, tuku ha taimi ke fakahoko fakafāmili ai ha ngaahi meʻa. ʻAi ʻa e ngaahi taimi ʻevá mo e kaimeʻakaí mo e fakafiefiaʻi ʻo e ʻaho fāʻeleʻí mo e ngaahi taimi folaú ko ha taimi makehe mo langaʻi manatu. Ō fakataha mo e fāmilí, ʻi he taimi ʻe lava aí, ki ha ngaahi meʻa ʻoku kau ai ha mēmipa ʻo e fāmilí, hangē ko ha tulama fakaako, tau peisipolo, talanoa, mo e tā pianó. Maʻu lotu fakataha, pea tangutu fakafāmili ʻi he taimi ʻe lava aí. Ko e ngaahi faʻē ʻoku nau tokoni ke lotu mo vaʻinga fakataha mo e fāmilí te nau [tokoniʻi kinautolu] ke nau uouangataha pea tāpuakiʻi ai e moʻui ʻa e fānaú ʻo lauikuonga.

Hivá, ngaahi faʻē, tuku ha taimi ke akoʻi ai hoʻo fānaú. Puke ʻa e ngaahi momeniti akoʻi ʻi he houa-kaí, ʻi ha feituʻu pē, pe ʻi ha taimi nofo fakataha, ʻi he veʻe mohengá he ʻosi ʻa e ʻahó, pe lolotonga ha kaungā fononga fakataha he pongipongí. …

Ko e ʻofa ʻa ha faʻē mo ʻene tokanga ʻi he faʻa lotu ki heʻene fānaú ko e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ia ʻi hono akoʻi ʻene fānaú. Akoʻi e fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Akoʻi kinautolu ʻoku ʻaonga ke angalelei. Akoʻi ange kiate kinautolu ʻoku ʻikai ha malu ia ʻi he faiangahalá. Akoʻi kiate kinautolu ke ʻofa ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo ha fakamoʻoni ki hono fakalangí.

Akoʻi ange ʻa e teunga tāú ki homou ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné, akoʻi kinautolu ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tuʻunga fakaetangatá mo e tuʻunga fakaefefiné. Akoʻi ki hoʻomou fānaú ʻa e maʻa fakasekisualé, founga totonu ʻo e teití, mali temipalé, ngāue fakafaifekaú, pea mo e mahuʻinga ke tali mo fua e ngaahi uiuiʻi faka-Siasí.

Akoʻi ke nau manako ke ngāue pea mo e mahuʻinga ʻo e ako leleí.

Akoʻi kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e faʻahinga fakafiefia ʻoku totonú, kau ai ʻa e ngaahi heleʻuhilá, vitioó, fasí, tohí, mo e ngaahi makasini ʻoku tāú. Aleaʻi ʻa e ngaahi kovi ʻo e ponokalafí mo e faitoʻo kona tapú, pea akoʻi kiate kinautolu e mahuʻinga ʻo e moʻui maʻá.

ʻIo, ngaahi faʻē, akoʻi ange ki hoʻomou fānaú ʻa e ongoongoleleí ʻi homou ʻapí, ʻi haʻamou faeasaiti pē ʻamoutolu. Ko e akoʻi lelei taha ʻeni ʻe faifaiangé pea maʻu ʻe hoʻomou fānaú. …

Hongofulú pea ko e fakaʻosí ia, ngaahi faʻē, tuku ha taimi ke ʻofaʻi moʻoni hoʻomou kiʻi fānaú. Ko e ʻofa siʻisiʻi ʻa ha faʻē ʻoku ofi ia ki he ʻofa faka-Kalaisí.

ʻOku toe fie maʻu foki ʻe hoʻomou fānau taʻu hongofulu tupú ʻa e faʻahinga ʻofa mo e tokanga tatau. ʻOku hangē ʻoku faingofua ange ki ha ngaahi faʻē mo ha ngaahi tamai tokolahi ke fakahaaʻi ʻenau ʻofa ki heʻenau fānaú ʻi heʻenau kei īkí, kae faingataʻa ange ʻi heʻenau lalahi angé. Ngāueʻi ʻeni ʻi he faʻa lotu. ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha palopalema ʻi he kehekehe ʻo e taʻú. Pea ko e kií ʻa e ʻofá. ʻOku fie maʻu ʻe hotau kakai kei talavoú ha ʻofa mo ha tokanga, kae ʻikai ko e fakahōhōloto. ʻOku nau fie maʻu e ongoʻi ʻofá mo e mahinó, kae ʻikai ko e talatalakehe ʻa e ngaahi faʻeé mo e ngaahi tamaí. ʻOku nau fie maʻu e taimi ʻo e mātuʻá. ʻE lava ke fakahaofi ʻe he ngaahi akonaki angaʻofa mo e ʻofa ʻa ha faʻē pea mo ʻene falala ki ha foha pe ʻofefine taʻu hongofulu tupú, mei ha māmani angahalaʻia.24

ʻĪmisi
Mother reading with her children.

“Tuku ha taimi ke laukonga ai ki hoʻo fānaú.”

ʻOkú ke ʻilo ha ʻuhinga ʻoku ʻofa lahi ai ʻa e ngaahi faʻē angatonú ki heʻenau fānaú? Koeʻuhí ko ʻenau feilaulau lahi fau maʻanautolú. ʻOku tau ʻofa ʻi he meʻa ʻoku tau feilaulau ki aí pea ʻoku tau feilaulau ki he meʻa ʻoku tau ʻofa aí.25

5

ʻOku totonu ke ngāue fakataha e ongo mātuʻá ʻi he uouangataha mo e ʻofa ʻi he ohi hake ʻo ʻena fānaú.

ʻI he hoko ʻa e ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí, ko e kaungā fakatupú, ʻoku totonu ke nau fakaafeʻi fiefia pea ʻi he faʻa lotu ʻa e fānaú ki honau ngaahi ʻapí. … Monūʻia ā ko e husepāniti mo e uaifi ʻoku ʻi ai ha fānau he fāmilí. Ko e ngaahi fiefia mo e tāpuaki lahi taha ʻi he moʻuí ʻoku fekauʻaki ia mo e fāmilí, tuʻunga fakaemātuʻá, mo e feilaulaú. ʻOku mahuʻinga ʻi ha faʻahinga feilaulau pē ke ō mai ʻa e ngaahi laumālie fiefia ko iá ki he ʻapí26

Ko e taimi ʻoku fakahoko ai ʻe he mātuʻá ʻi he fekoekoeʻi, ʻofa, mo e uouangataha, hona fatongia kuo tuku mei he langí pea ʻofa ʻa e fānaú mo talangofuá, ko e olá ko ha fiefia lahi.27

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau fepoupouʻaki. ʻOfa ke kamata ia ʻi ʻapi ʻi heʻetau poupouʻi hotau fāmilí. ʻOfa ke ʻi ai ha loto faimateaki, uouangataha, ʻofa, mo fefakaʻapaʻapaʻaki. ʻOfa ke faimateaki ʻa e husepānití ki hono uaifí, faitotonu kiate ia, ʻofa ʻiate ia, feinga ke fakamaʻamaʻa ʻa e ngaahi kavengá, mo vahevahe ʻa e fatongia ki hono tokangaʻi, akoʻi, mo hono ohi hake ʻo e fānaú. ʻOfa ke fakahaaʻi ʻe he faʻeé mo e uaifí ha loto fietokoni ki honau husepānití, tokoni mo poupouʻi ia ʻi hono ngaahi fatongia fakataulaʻeikí, pea faimāteaki mo moʻoni ki he ngaahi uiuiʻi ʻokú na maʻu mei he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá.28

ʻOfa ke tau faitōnunga ʻi he tufakanga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e tuʻunga fakaemātuʻá, ʻa e tufakanga toputapú ni, ke tau lava ʻo langa fefeka hotau ngaahi ʻapí ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengatá, ke ʻoua naʻa ʻi ai haʻatau fakaʻiseʻisa. ʻOfa he ʻikai ke tau teitei [taʻe-faitotonu] ki he falala lahi kuo fai kiate kitautolú. Fakatauange te tau manatuʻi maʻu pē ko e ngaahi laumālie ko ʻeni kuo hū ki hotau ngaahi ʻapí ko ha ngaahi laumālie lelei.29

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻí

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni, “Ko ʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻetau sīpinga mo e faʻifaʻitakiʻanga, ʻi he tuʻunga fakaetamaí” (konga 1). Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke muimui ai ʻa e ngaahi tamai fakaemāmaní ʻi he sīpinga kuo tā ʻe he Tamai Hēvaní?

  • Fakakaukauʻi e lisi ʻa Palesiteni Penisoni ʻo e “ngaahi founga mahino ʻe 10 ʻe lava ke taki fakalaumālie ai ʻa e ngaahi tamaí ki heʻenau fānaú” (konga 2). ʻOkú ke pehē ʻe takiekina fēfē ʻe he ngaahi fokotuʻú ni takitaha ʻetau fānaú?

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni, “ʻOku ʻikai mo ha ngāue ʻe fakaʻeiʻeiki ange ka ko ha ngāue ʻa ha faʻē manavahē ʻOtua” (konga 3). Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuó ke mamata ai ʻi he fakaʻeiʻeiki ʻo e tuʻunga fakafaʻeé? ʻI he liliu ko ia ʻo e ngaahi fakakaukau fakaemāmani ki he tuʻunga fakafaʻeé, ko e hā ʻe lava ke tau fai ke poupouʻi ʻa e ngaahi fatongia fakaʻeiʻeiki mo toputapu ʻo e ngaahi faʻeé?

  • Ko e hā ha ngaahi lelei ʻoku maʻu ʻi he fakamoleki fakataha ʻe he ngaahi mātuʻá mo e fānaú honau taimí? (Ke maʻu ha ngaahi sīpinga, vakai, 4.)

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe ha ʻapi ʻi he taimi ʻoku taha ai ʻa e ongomātuʻá ʻi hona ngaahi fatongiá? (Vakai, konga 5.) Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé ke nau uouangataha ange ai? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻe he mātuʻa taʻe-maʻu hoá ʻo maʻu ʻa e ivi ʻoku nau fie maʻu ke fakahoko e ngaahi fatongia ko ʻení?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Lea Fakatātā 22:6; ʻEfesō 6:4; Mōsaia 4:14–15; ʻAlamā 56:45–48; 3 Nīfai 22:13; vakai foki, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani, Liahona, Nōv. 2010, 129

Tokoni Fakafaiakó

“ʻI hoʻo teuteuʻi fakalaumālie koe mo fakahaaʻi e ʻEikí ʻi hoʻo faiakó, te ke hoko ai ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú. ʻE hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakaongoongoleleiʻi ʻi he mālohi ʻa hoʻo ngaahi leá” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [2000], 45).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Fundamentals of Enduring Family Relationships,” Ensign, Nov. 1982, 60; ne toʻo ʻa e fakamamafá mei tatau totonú

  2. “Fundamentals of Enduring Family Relationships,” 59.

  3. Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987), 127.

  4. ʻI he Ezra Taft Benson: A Biography, 141.

  5. Mark Amussen Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 133.

  6. Mark Amussen Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 139.

  7. Flora Amussen Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 134.

  8. Mark Amussen Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 133.

  9. Flora Amussen Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 130.

  10. ʻI he Ezra Taft Benson: A Biography, 134.

  11. Mark Amussen Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 138.

  12. Francis M. Gibbons, Ezra Taft Benson: Statesman, Patriot, Prophet of God (1996), 165.

  13. Sermons and Writings of President Ezra Taft Benson (2003), 205.

  14. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 503.

  15. The Teachings of Ezra Taft Benson, 496.

  16. The Teachings of Ezra Taft Benson, 511.

  17. Sermons and Writings of President Ezra Taft Benson, 208, 212–13.

  18. Sermons and Writings of President Ezra Taft Benson, 209.

  19. Sermons and Writings of President Ezra Taft Benson, 211.

  20. Sermons and Writings of President Ezra Taft Benson, 215.

  21. Sermons and Writings of President Ezra Taft Benson, 216.

  22. Sermons and Writings of President Ezra Taft Benson, 222.

  23. Sermons and Writings of President Ezra Taft Benson, 217.

  24. Sermons and Writings of President Ezra Taft Benson, 218–21.

  25. “Jesus Christ—Gifts and Expectations,” Ensign, Dec. 1988, 6.

  26. Sermons and Writings of President Ezra Taft Benson, 216.

  27. “Counsel to the Saints,” Ensign, May 1984, 6.

  28. ʻI he Conference Report, Oct. 1951, 155.

  29. ʻI he Conference Report, Oct. 1953, 123.