Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 10: Ko Hono Lōmakiʻi ʻo e Māmaní mo ʻEtau Moʻuí ʻaki e Tohi ʻa Molomoná


Vahe 10

Ko Hono Lōmakiʻi ʻo e Māmaní mo ʻEtau Moʻuí ʻaki e Tohi ʻa Molomoná

“ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he [Tohi ʻa Molomoná] ʻa ia ʻe kamata ke tafe atu ki hoʻo moʻuí ʻi he momeniti ko ia ʻokú ke kamata ke ako fakamātoato ai ʻa e tohí.”

Mei he Moʻui ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

Naʻe lau ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1989, ha pōpoaki meia Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ki he fānau ʻo e Siasí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni ʻi he pōpoakí ni:

“ʻOku ou ʻilo ʻoku mou lau e Tohi ʻa Molomoná, he kuó u maʻu ai ha ngaahi tohi fakatāutaha ʻe laungeau meiate kimoutolu ʻo fakahā mai kiate au ʻoku mou lau ʻa e tohi toputapú ni. ʻOkú ne ʻai ke u tangi ʻi he fiefia ʻi heʻeku fanongo ki hení. …

“Hono ʻikai lahi ʻeku fiefiá ke fanongo ki hoʻomou saiʻia ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou saiʻia mo au foki ai, pea ʻoku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní kimoutolu ke mou hokohoko atu ke ako mei he Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa pē. Ko e meʻaʻofa makehe ia ʻa e Tamai Hēvaní kiate koe. Te ke ako ʻi hoʻo muimui ki hono ngaahi akonakí, ke fai e finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.”1

ʻOku talangofua ʻa e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he Siasí kotoa ki he faleʻi ko ʻeni mei honau palōfitá. ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi fakamatala ko ʻení ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau tali e ui ʻa Palesiteni Penisoni ke “lōmakiʻi ʻa e māmaní mo [ʻetau] moʻuí ʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná.”2

“ʻMahalo ʻoku ʻikai ko haʻane fakamātoato!ʻ ko e fakakaukau ia ʻa Māko Mēlili (Margo Merrill) ʻi he fuofua taimi naʻe fanongo ai ki he kole ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ki he mātuʻá ke lau e Tohi ʻa Molomoná mo ʻenau fānaú. ʻʻOku kei taʻu ono, nima, mo ua pē ʻeku fānaú. Te u maumauʻi ai hoku taimí mo ʻeku kātakí.ʻ

“Naʻe fakakaukau ʻa Misa mo Sisitā Mēlili ke na ʻahiʻahi lau pē muʻa e Tohi ʻa Molomoná mo ʻena fānaú. Ko e taimi ne nau aʻu mai ai ki he talanoa ʻo Nīfai mo ʻene ngahau ne mafesí, kuo puke ʻa e kiʻi taʻahine taʻu ono ko Melisá ʻi he niumōniá.

“Pehē ʻa Māko, ʻNaʻe kole fakamātoato mai ʻa Melisa ke u tuku pē ke foki ki he akó neongo naʻe puke.ʻ ʻNaʻá ne pehē kapau naʻe ʻikai ke foki, he ʻikai ʻilo ʻe hono kaungāmeʻa ko Pamelá—ko ha mēmipa ia ʻo ha siasi ʻe taha—ʻa e meʻa naʻe hoko kia Nīfaí. Hili ia pea ʻutuʻutufia ʻa Melisa mo hoholo hifo ki hoku umá. Naʻá ku holoholoʻi hono loʻimatá mo fokotuʻu ange ke telefoni pē kia Pamela ʻo fakamatala ki ai ʻa e meʻa ne hoko kia Nīfaí.

“Naʻá ku manatuʻi ʻeku ngaahi fakakaukau ki muʻá, ki he maumauʻi hoku taimí mo ʻeku kātaki fekauʻaki mo e lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki heʻeku kiʻi fānau kei īkí, ʻi heʻeku fanongo ki hono fakamatala fakaʻauliliki ʻe Melisa ʻa e meʻa ne hoko ki he kaufana ʻa Nīfai kuo maumaú. ʻIo, naʻe ʻikai ke u maaʻusia ʻenau malava ke ako e ngaahi lēsoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná!ʻ”3

Naʻe fakalaulauloto ʻa Hauati K. Makomapa II (Howard J. McOmber II) ki he naʻinaʻi ʻa Palesiteni Penisoni ke lōmakiʻi ʻa māmani ʻaki e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakakaukau ai, “Te u lava fēfē ʻe au fakafoʻituitui ʻo hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo e faʻahinga lōmakiʻi ko ʻení?

Naʻe pehē ʻe Misa Makomapa, “ʻI heʻeku fakalaulauloto ʻi ha pō ʻe taha ki he palopalema ko ʻení, ne u fakatokangaʻi te u lava ʻo foaki ki he taha kotoa pē ʻi homau halá ʻa e faingamālie ke maʻu ha Tohi ʻa Molomona.

“Ka naʻe ʻi ai e paloaplema—naʻa nau ʻiloʻi au. Naʻa nau ʻilo fekauʻaki mo ʻeku kulií ʻene faʻa kāloú—pea fuʻu hengihengia ʻi he pongipongí. Naʻa nau ʻiloʻi ko hoku loto ʻataʻataá naʻe ʻikai fakaʻofoʻofa ʻi homau tukui ʻapí. Naʻa nau ʻiloʻi ʻeku ngaahi tō nounou ʻi heʻeku hoko ko honau kaungāʻapí; mahalo te nau tuli au.

“Naʻá ku lotolahi ke u tui pea fakahoko pē. Te u foaki kiate kinautolu ha tohi—ʻo tatau ai pē kapau te nau lī, pe tuku ke tānaki efu ʻi heʻenau ngaahi laupapá ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou fakakaukau loto siʻi; naʻe aʻu ʻo u meimei tui he ʻikai lava ha meʻa ia ʻi heʻeku feingá.

“Peá u toki manatuʻi ʻoku tatau pē ʻeku ʻilo hoku ngaahi kaungāʻapí mo ʻenau ʻiloʻi aú. Naʻe ʻi ai ha tokosiʻi ne nau fai ha tūkuhua naʻe ʻikai fuʻu lelei ʻi he fakataha fakalakalaka fakamuimui ʻa e koló, pea ko ha niʻihi naʻe tōtuʻa ʻenau konaá ʻi he papakiu fakamuimui ʻa e tukuiʻapí. Naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi naʻe hangē kuo ʻikai ha toe taumuʻa fēfē ʻo ʻenau moʻuí. Naʻá ku fifili ai pe naʻá ku mei fēfē kapau naʻe ʻikai ko ha mēmipa au ʻo e Siasí, pe naʻe ʻikai ke u fanongo he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku mahino, ʻe lava ʻa e tohí ni ʻo tokoni kiate kinautolu te nau ʻoange hano faingamālié.

“Ko ia naʻá ku fetuʻutaki ai ki he taha kotoa ʻi homau halá ʻo foaki kiate kinautolu ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná—pea naʻa nau fakamālō kotoa mai kiate au! Naʻe mātuʻaki lele lelei pea naʻá ku hiki leva ki he hala hoko maí, fakakakato e feituʻu naʻá ku nofo aí, pea toe hoko atu ki he feituʻu nofoʻanga hono hokó. Ko e taimi naʻá ku ʻosi aí, kuó u ʻosi ʻaʻahi ki ha fale ʻe 104 mo foaki ha tohi ʻe fāngofulu.

“Naʻe kamata ke faingofua ange hono foaki e ngaahi Tohi ʻa Molomoná ki he ngaahi mahení.

“Naʻe ʻikai hano taimi kuó u foaki ki he kau ngāue kotoa ʻe toko fitungofulu mā nima ʻi hoku ngāueʻangá ha Tohi ʻa Molomona. Ko honau toko uofulu mā tolu ne akoʻi kinautolu ʻi he ngaahi lēsoni fakafaifekaú. Naʻe papitaiso ha toko fitu, pea naʻe kau mo ha fānau ʻe toko fā mei hoku kaungā ngāué ki he Siasí. Ko ha tangata ʻe taha naʻe fai ki ai ha lēsoni ʻe ua ka ne ʻikai toe mahuʻingaʻia ia ke toe fanongo ki he Siasí. ʻOsi ha māhina ʻe fitu mei ai, hili ʻene hiki ki ha ngāue ʻi ha kautaha kehe, kuo telefoni mai ke fakahā mai naʻá ne kei lau pē e Tohi ʻa Molomoná pea kuó ne fakatokangaʻi kuó ne ongoʻi e tokoni fakafiemālie mo fakanonga ʻa e Laumālié, ʻo hangē pē ko ʻeku fakamatalaʻi angé. Naʻe ʻikai fuoloa, kuo ʻosi ki ai e ngaahi lēsoní pea papitaiso mo ia.

ʻOku ou saiʻia ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou lau ia ko e kaati telefoni ʻa e ʻEikí, pea kuó u fakatumutumu ʻi heʻene faingofua pehē ke kamata ʻaki ha lōmaki fakalaumālie fakatāutahá. Ko e taimi ʻoku tau fai ai e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku tau maʻu ʻene tokoní.”4

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻa e liliu naʻe hoko ʻi heʻene fakamoʻoní ʻi heʻene muimui ki he faleʻi ʻa Palesiteni Penisoní ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná: “Ko e taimi naʻe fakatukupaaʻi ai kitautolu ʻe Palesiteni Penisoni ke lau e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ku taʻu 15. Naʻá ku ʻosi hoko pē au ko ha taha lau faivelenga e folofolá, ʻo meimei tokanga pē ki he Fuakava Foʻoú. Ka ʻi he kole ʻa Palesiteni Penisoní, naʻá ku kamata ke ako e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa pē. Ko ha liliuʻanga mahuʻinga ia kiate au. Naʻe ʻosi akoʻi mai ʻe he Fuakava Foʻoú kiate au fekauʻaki mo e ngāue ʻi māmani ʻa Sīsū Kalaisí, pea te u fakahoungaʻi maʻu pē e meʻa ko iá. Ka naʻá ku fie maʻu ʻa e lelei ʻoku maʻu mei he ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Neongo ne tokoniʻi au ʻe he Tohi Tapú ke u ʻilo ki he meʻa naʻe fai ʻe Sīsū maʻá e kakai ʻi he Fonua Tapú, ka naʻe ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná kiate au ha mahino lahi ange ki he meʻa kuó Ne fai maʻakú. Naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni ʻi hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ki he Fakalelei taʻe-fakangatangata ʻa hoku Fakamoʻuí. Pea ʻi heʻeku fehangahangai kimui ange mo e ngaahi palopalema naʻá ne siviʻi ʻeku tuí, naʻá ku tafoki ki he Tohi ʻa Molomoná ki ha fakafiemālie mo ha ivi. Ko e taimi ní ʻoku ʻikai ke u teitei tuku ha ʻaho ke ʻalu taʻe lau e Tohi ʻa Molomoná.”5

ʻĪmisi
Depicts the angel Moroni at left appearing to a kneeling Joseph Smith who has the newly unearthed gold plates lying at his right side. [Supplied title]

Kuo haʻu ha lauimiliona kia Kalaisi koeʻuhí ko e ngaahi moʻoni ʻi he tohi naʻe ʻoange ʻe Molonai kia Siosefa Sāmitá.

Ngaahi Akonaki ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

1

Naʻe hiki e Tohi ʻa Molomoná maʻatautolu.

Naʻe hiki ʻa e Tohi ʻa Molomoná … maʻa hotau kuongá. Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he kau Nīfaí ʻa e tohí; pea pehē ki he kau Leimana ʻo e kuonga muʻá. Naʻe fakataumuʻa ia maʻatautolu. Naʻe tohi ʻe Molomona ʻo ofi ki he ngataʻanga ʻo e sivilaise ʻa e kau Nīfaí. Naʻá ne fakanounouʻi ʻa e ngaahi lekooti kuo lauisenitulí, ʻo fakatatau ki he ueʻi fakalaumālie ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá, ʻo ne fili ʻa e ngaahi talanoa, malanga, mo e ngaahi meʻa ne hoko ʻa ia ʻe tokoni lahi taha kiate kitautolú.

Naʻe fakamoʻoni takitaha ʻa e kau tangata tohi ʻiloa ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻá ne hikí maʻá e toʻu tangata ʻi he kahaʻú. … Kapau naʻa nau mamata mai ki hotau kuongá mo fili ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe mahuʻinga taha kiate kitautolú, ʻoku ʻikai ʻapē ko e founga totonu ia ke tau ako ai e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku totonu ke tau toutou fehuʻi pē kiate kitautolu, “Ko e hā nai naʻe ueʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Molomona (pe Molonai pe ʻAlamā) ke ne fakakau ia ʻi heʻene lekōtí? Ko e hā ha lēsoni te u lava ke ako mei ai, ke ne tokoniʻi au ke u moʻui ʻi he ʻaho mo e kuonga ko ʻení?”

Pea ʻoku lahi fau ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e founga ʻe lava ke tali ai ʻa e fehuʻi ko iá. Hangē ko ʻení, ʻoku tau maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha sīpinga ʻo e teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí. Ko e konga lahi taha ʻo e tohí ʻoku nofo taha ia ki he ngaahi taʻu ʻe hongofulu tupu kimuʻa pea hāʻele ʻa Kalaisi ki Ameliká. Te tau lava ʻi hano ako fakalelei ʻo e vahaʻataimi ko iá ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fakaʻauha ai ha niʻihi ʻi he ngaahi tautea fakalilifu naʻe hoko kimuʻa ʻi Heʻene hāʻele ki aí, pea mo e meʻa naʻá ne ʻomi ʻa e niʻihi ke tuʻu ʻi he temipalé ʻi he fonua ko Mahú, ʻo velo honau nimá ki he ngaahi mata kafo ʻi Hono ongo nimá mo e ongo vaʻé.

ʻOku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná ʻa e anga ʻo e moʻui ʻa e kau ākonga ʻa Kalaisí ʻi he taimi ʻo e taú. ʻOku tau ʻiloʻi mei he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fulikivanu ʻo e ngaahi kautaha fufuú, ʻa ia naʻe fakafōtunga ʻi he ngaahi ʻata moʻoni mo fakalilifu. ʻOku tau maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi lēsoni ke matuʻuaki ai ʻa e fakatangá mo e hē mei he moʻoní. ʻOku tau ako lahi ai e founga ke fakahoko ai ʻa e ngāue fakafaifekaú. Pea ʻoku tau ʻilo ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo laka ange ʻi ha toe feituʻu, ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e tokanga ki he koloá mo e tuku hotau lotó ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní. ʻE lava nai ke toe fehuʻia ʻe ha taha hono fakataumuʻa mai ʻo e tohi ko ʻení kiate kitautolú pea ʻoku tau maʻu ai ha mālohi, fakafiemālie, mo ha maluʻi maʻongoʻongá?6

2

ʻI heʻetau ako fakaʻaho ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻe hū e mālohi ʻo e tohí ki heʻetau moʻuí.

ʻOku ʻikai ʻuhinga pē ko e akoʻi ʻo e moʻoní kiate kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná, neongo ʻokú ne fai ia. ʻOku ʻikai ʻuhinga pē ko e fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná kia Kalaisí, neongo ʻokú ne fai ia. Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa lahi ange. ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he tohí ʻe kamata ke tafe atu ki hoʻomou moʻuí ʻi he momeniti te ke kamata ai ke ako fakamātoato ʻa e tohí. Te ke maʻu ha mālohi lahi ange ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. Te ke maʻu ʻa e mālohi ke afe mei he kākaá. Te ke maʻu ʻa e mālohi ke nofo ʻi he hala lausiʻi mo fāsiʻí. ʻOku ui ʻa e folofolá “ko e ngaahi folofola ʻo e moʻuí” (T&F 84:85), pea ʻoku hala ha feituʻu ʻe toe moʻoni ange ai ka ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ko e taimi ʻokú ke kamata ai ke fiekaia mo fieinua ki he ngaahi folofola ko iá, te ke maʻu ʻa e moʻuí ʻo mātuʻaki lahi fau.7

ʻE lava ke fekākāʻaki ʻa e kakaí, ka ʻoku ʻikai kākaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí. Ko ia, ʻoku ʻoatu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e sivi lelei taha ke fakafuofuaʻi hono moʻoní—ʻa ia, ko e lau ia pea fehuʻi ki he ʻEikí pe ʻoku moʻoni [vakai, Molonai 10:4]. …

ʻOku hoko leva ʻeni ko e fakamahino taupotu taha ki he taha loto moʻoní—ke ʻiloʻi ʻi ha fakahā fakatāutaha mei he ʻOtuá ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Kuo ʻosi ʻahiʻahiʻi mo ʻiloʻi ia ʻe ha lauimiliona, pea ʻoku teʻeki ʻilo ia ʻe ha lauimiliona lahi ange ai.

ʻOku fie maʻu ʻeni ʻe he laumālié, pea pehē ki he sinó, ke fafangaʻi maʻu pē. ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e meʻatokoni ia ʻaneafí ke ne feau e ngaahi fie maʻu ʻo e ʻaho ní. ʻOku pehē foki ʻa e ʻikai feʻunga e fetōmokosi hono lau ʻo e “tohi tonu taha ʻi ha toe tohi he māmaní,” ʻo hangē ko hono ui ʻe Siosefa Sāmitá. (History of the Church, 4:461.)

ʻOku ʻikai mahuʻinga tatau ʻa e moʻoni kotoa pē, pe ʻe mahuʻinga tatau ʻa e ngaahi folofolá kotoa. Ko e hā ha toe founga ʻe lelei ange ke fafangaʻi ai ʻa e laumālié ka ke toutou keinanga mei he tohi naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá te ne hanga ʻo ʻai ʻa e tangatá ke “ofi ange ki he ʻOtuá ʻaki haʻane tauhi hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehé”? (History of the Church, 4:461.)8

ʻOku makatuʻunga koā ʻa e ngaahi nunuʻa taʻengatá ʻi heʻetau tali ʻa e tohi ko ʻení? ʻIo, ʻe hoko ia ko e tāpuaki pe ko e fakamalaʻia kiate kitautolu.

ʻOku totonu ke ʻai ʻe he Kāingalotu kotoa ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e ako ʻo e tohi ko ʻení ko ha meʻa ke fai ʻi he moʻuí kotoa. He ka ʻikai, ʻokú ne tuku hono laumālié ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki mo taʻe-fakatokangaʻi ʻa e meʻa te ne ʻoange ʻa e uouangataha fakalaumālie mo fakaʻatamai ki heʻene moʻuí kotoá. ʻOku ʻi ai ha faikehekehe ʻi ha taha ului ʻoku langa ʻi he maka ʻo Kalaisí ʻo fou ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea kei piki maʻu ki he vaʻa ukameá, pea mo e taha [ʻoku] ʻikaí.9

ʻOku tau maʻu ha tokolahi ange kuo tui, tuʻunga he Tohi ʻa Molomoná, ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOku tau fie maʻu ʻeni ha tokolahi ange te nau fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke nau loto ʻaki ʻa Kalaisi. ʻOku fie maʻu ke tau tui mo loto ʻaki.

… Siʻoku kāinga ʻofeina, tau lau muʻa e Tohi ʻa Molomoná mo tui ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Tau hokohoko atu ke toutou lau e Tohi ʻa Molomoná koeʻuhí ke tau lava ʻo haʻu kakato kia Kalaisi, loto ʻaki Ia, kakano ʻaki Ia, pea mo fonu ʻiate Ia.

ʻOku tau fetaulaki mo e filí he ʻaho kotoa. ʻE feʻauʻauhi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e kuonga ko ʻení mo ha meʻa pē ʻo e kuo hilí, pea ʻe tupulaki fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení. Kuo pau ke tau ofi kia Kalaisi, kuo pau ke tau ʻai fakaʻaho Hono huafá kiate kitautolu, ʻo manatu maʻu ai pē kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.10

3

Kuo pau ke tau lōmakiʻi ʻa e māmaní mo ʻetau moʻuí ʻaki e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku fie maʻu ke tau takitaha maʻu haʻatau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻo fou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻoku tonu leva ke toki vahevahe ʻetau fakamoʻoní, fakataha mo e Tohi ʻa Molomoná, mo e niʻihi kehé koeʻuhí ke nau lava mo kinautolu ʻo ʻilo ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní hono moʻoní.11

ʻOkú ke lava nai ʻo fakakaukau ki he meʻa ʻe ala hoko ʻi he lahi ange ʻa e ngaahi Tohi ʻa Molomoná ʻi he nima ʻo ha kau faifekau tokolahi ange ʻoku nau ʻilo e anga hono fakaʻaongaʻí pea kuo ʻosi fanauʻi ʻi he ʻOtuá? Ko e taimi ʻe hoko ai ʻení, te tau maʻu ha ututaʻu mahutafea ʻo e ngaahi laumālie kuo ʻosi talaʻofa ʻe he ʻEikí.12

ʻĪmisi
Elder missionaries giving an elderly man a Book of Mormon.

“ʻOku ʻi ai haʻaku vīsone ki he lōmakiʻi ʻo e māmaní ʻaki e Tohi ʻa Molomoná.”

ʻOku ou maʻu ha fakamoʻoni: Ko e lahi ange ʻetau akoʻi mo malanga mei he Tohi ʻa Molomoná, ko e lahi ange ia ʻetau fakahōifua ki he ʻEikí pea ʻe lahi ange ai hotau mālohi ke leá. ʻI heʻetau fai iá, te tau fakatokolahi fau ʻetau kau uluí, ʻi he lotoʻi Siasí pea mo kinautolu ʻoku tau malangaʻí. … Ko hotau tufakangá leva ke akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku ʻi he Tohi Tapú pea mo e Tohi ʻa Molomoná. “Pea ʻe hoko ʻa e ngaahi meʻá ni ko ʻenau ngaahi akonaki, ʻo fakatatau ki hono fakahinohinoʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālié” (T&F 42:13).13

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e meʻangāue ia ne palani ʻe he ʻOtuá ke “tafiʻi ʻa māmani… ʻo hangē ka fai ia ʻaki ʻa e lōmakí, ke tānaki fakataha mai ʻa [hono] kakai filí.” (Mōsese 7:62.) Ko e tohi folofola toputapu ko ʻení, ʻoku fie maʻu ke kakano lahi ange ʻaki ʻetau malangá, ʻetau faiakó, mo ʻetau ngāue fakafaifekaú.

… ʻE ʻekeʻi ʻe he ʻOtuá meiate kitautolu ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e nāunau fakaʻilekitulōniká mo e fakamafola tavale ʻo e lea kuo pākí, kapau he ʻikai ke tau ngaue he taimí ni ʻi ha founga kāfakafa ange.

ʻOku tau maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau maʻu ʻa e kāingalotú, ʻoku tau maʻu ʻa e kau faifekaú, ʻoku tau maʻu mo e ngaahi nāunaú, pea ʻoku ʻi ai e fie maʻu ʻa māmani. Ko e taimí ʻeni!

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo makupusi e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pe ko e fatongia fakalangi kuo pau ke ne fakahokó, pe ko e lahi kuo pau ke aʻu ki aí. …

ʻOku ou fakatukupaaʻi kitautolu kotoa ke tau fakakaukauʻi ʻi he lotu lahi e ngaahi sitepu te tau lava fakatāutaha ai ʻo ʻomai kakato ai e fakamoʻoni foʻou ko ʻeni kia Kalaisí ki heʻetau moʻuí pea ki he māmani ʻokú ne fie maʻu lahi fau iá.

ʻOku ʻi ai haʻaku vīsione ki ha ngaahi ʻapi kuo nau tokanga lahi ange, mo ha ngaahi kalasi longomoʻui, pea mo ha ngaahi tuʻunga-malanga kuo māmangia ʻi he laumālie ʻo e ngaahi pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ʻi ai haʻaku vīsione ki ha kau faiako fakaʻapi mo e kau faiako ʻaʻahi, kau ʻōfisa fakauooti mo fakakolo, mo ha kau taki fakasiteiki mo fakamisiona ʻoku nau faleʻi hotau kakaí mei he tohi totonu taha ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní—ʻa ia ko e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ʻi ai haʻaku vīsione ki ha kau mataotao ʻoku nau fakaheleʻuhilaʻi, fakatulamaʻi, faʻu tohi, faʻu hiva, mo tā-valivaliʻi ʻa e ngaahi kaveinga mo e kakai fisifisimuʻa mei he Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ʻi ai haʻaku vīsione ki ha kau faifekau ʻe lauiafe ʻoku ō atu ki he malaʻe ngāue fakafaifekaú kuo nau ʻosi maʻu loto ha ngaahi potufolofola ʻe laungeau mei he Tohi ʻa Molomoná, koeʻuhí ke nau lava ʻo feau e ngaahi fie maʻu ʻa e māmani hālofia fakalaumālié.

ʻOku ʻi ai haʻaku vīsone ʻe ofi ange ʻa e Siasí kotoa ki he ʻOtuá ʻaki ʻenau tauhi e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻIo, ʻoku ʻi ai haʻaku vīsone ki he lōmakiʻi ʻo e māmaní ʻaki e Tohi ʻa Molomoná.14

Tuku ke u fakamālō atu kiate kimoutolu Kāingalotu faivelenga ʻoku mou feinga ke lōmakiʻi e māmaní mo hoʻomou moʻuí ʻaki e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he pau ke tau laka atu ʻi ha founga māʻolunga ange mo ha ngaahi Tohi ʻa Molomona lahi angé, ka kuo pau ke tau toe fakahū moʻoni ange ki heʻetau moʻuí pea ki he funga ʻo e māmaní ʻene ngaahi pōpoaki fakaofó.15

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻí

  • Toe fakamanatu ʻa e faleʻi ʻa Palesiteni Penisoni fekauʻaki mo e founga ke ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻi he konga 1. ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he faleʻi ko ʻení ke tau lavaʻi e ngaahi faingataʻá? Ko e hā ha ngaahi fakamatala ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke mamata ai ʻi he fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻoku hā ʻi he konga 2? Ko e hā ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke Tau vahevahe ai e Tohi ʻa Molomoná mo e kakai ʻoku nau fie maʻu e ngaahi talaʻofa ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “lōmakiʻi ʻa e māmaní mo [ʻetau] moʻuí ʻaki e Tohi ʻa Molomoná”? (Ke maʻu ha ngaahi sīpinga, vakai, konga 3.)

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

2 Nīfai 27:22; Molomona 8:26–41; Molonai 1:4; 10:3–5; vakai foki, talateu ki he Tohi ʻa Molomoná

Tokoni ki he Akó

ʻI hoʻo lau iá, “laineʻi mo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ke ke fakafaikehekeheʻi ʻaki e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻi ha foʻi veesi pē ʻe tahá. … Tohiʻi he ongo tafaʻakí ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻokú ne fakamahinoʻi ʻa e ngaahi potufolofola ko ia ʻokú ke akó” (Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí [2004], 26).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “To the Children of the Church,” Ensign, May 1989, 81–82.

  2. “Beware of Pride,” Ensign, May 1989, 4.

  3. LaRene Gaunt, “Does the Book of Mormon Count?” Ensign, June 1991, 20.

  4. Howard J. McOmber II, ʻi he “Finding Truth in the Book of Mormon,” Ensign, Jan. 1996, 10–11.

  5. ʻIkai fakahā ʻa e hingoá, fakamatala teʻeki pulusi.

  6. “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 6–7.

  7. “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” 7.

  8. “A New Witness for Christ,” Ensign, Nov. 1984, 6–7.

  9. “The Book of Mormon Is the Word of God,” Ensign, Jan. 1988, 5.

  10. “Come unto Christ,” Ensign, Nov. 1987, 84, 85.

  11. “The Book of Mormon and the Doctrine and Covenants,” Ensign, May 1987, 84.

  12. “Born of God,” Ensign, July 1989, 4.

  13. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 58.

  14. “Flooding the Earth with the Book of Mormon,” Ensign, Nov. 1988, 4, 5–6.

  15. “Beware of Pride,” 4.