Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 11: Muimui ʻi he Palōfita Moʻuí


Vahe 11

Muimui ʻi he Palōfita Moʻuí

“Ko e palōfita mahuʻinga tahá, ʻi heʻene fekauʻaki mo kitautolú, ko e taha ʻoku moʻui ʻi hotau ʻahó mo hotau kuongá.”

Mei he Moʻui ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

ʻI ha pō ʻe taha ʻi he kei taʻu 15 ʻa ʻEselā Tafu Penisoní, naʻe tangutu ai he tēpile maʻu-meʻatokoni efiafí mo e toenga hono fāmilí ʻo fanongo ki he lau ʻe heʻene tamaí ha tohi meia Palesiteni Siosefa F. Sāmita mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ko ha konga ʻo e tohí naʻe pehē: “ʻOku mau tapou mo kole ke kamata ʻa e ʻEfiafi Fakafāmili ʻi ʻApíʻ ʻi he Siasí kotoa, ko ha taimi ia ʻe fakatahatahaʻi ai ʻe he ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé ʻena fānau tangatá mo e fefiné ʻi he ʻapí pea akoʻi kinautolu ʻi he folofola ʻa e ʻEikí. … Kapau ʻe talangofua ʻa e Kāingalotú ki he faleʻi ko ʻení, ʻoku mau palōmesi atu ʻe hoko mai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga. ʻE fakautuutu ʻa e ʻofá ʻi ʻapi pea mo e talangofua ki he ngaahi mātuʻá. ʻE tupulaki ʻa e tuí ʻi he loto ʻo e toʻu tupu ʻo ʻIsilelí, pea te nau maʻu ha mālohi ke fakafepakiʻi e ngaahi tākiekina koví mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻokú ne ʻākilotoa kinautolú.”1

Naʻe fakamatalaʻi kimui ange ʻe Palesiteni Penisoni: “Ko e taimi naʻe fakaʻosi ai ʻe [heʻeku tamaí] ʻa e tohí, naʻá ne pehē, ʻKuo lea ʻa e Kau Palesitenisií, pea ko e folofola ʻeni ʻa e ʻEikí kiate kitautolu!ʻ Ne mau fakahoko faivelenga mei he taimi ko iá ʻo fāi mai, ʻa e ngaahi efiafi fakafāmilí ʻi he ʻapi ʻo ʻeku kei siʻí.”2

Ko e taimi naʻe maʻu ai ʻe Palesiteni Penisoni hono fāmili pē ʻoʻoná, naʻá ne hoko atu mo hono uaifí ʻa e tukufakaholo naʻá ne ako mei heʻene ongomātuʻá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fakamoʻoni mei he aʻusia ko ʻeni [ʻi he ʻapi ʻo ʻeku ongomātuʻá] pea mo e meʻa naʻe hoko ʻi he ngaahi pō fakafāmili ʻi hoku ʻapí ʻe lava ke maʻu ha ngaahi tāpuaki fakalaumālie maʻongoʻonga.”3

Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he 1947 ke toe fakafoʻou ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻenau feinga ke fakahoko ʻa e ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Penisoni, naʻe hoko he taimi ko iá ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e kaveinga ko iá ʻi ha malanga konifelenisi lahi. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻa e fāmilí “ko ha faʻunga fakalangi,4 peá ne fakamanatu ki he Kāingalotú ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe hoko kapau te nau muimui ki he faleʻi ʻa e palōfitá ke fakamālohia honau ngaahi fāmilí mo fakahoko e ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē: “Ko ʻetau fiefia ʻi heni mo e maama ka haʻú ʻoku fehokotaki ia mo ʻetau fakahoko lelei ʻa e fatongia maʻongoʻonga ko ʻení. ʻE hoku kāinga, ʻoku mahuʻinga ʻetau palani ʻi he faʻa lotú mo e tokangá, pea ʻoku ou tui pau ʻi hoku lotó ʻe maʻu ha lelei lahi, ʻe maʻu ha fiefia mo ha fiemālie lahi kapau te tau talangofua ki heni ʻo hangē ko e ngaahi faleʻi kotoa kuo fai mai kiate kitautolu ʻe he Kau Palesitenisī ʻo e Siasí.”5

ʻI heʻene aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki he ola ʻo e talangofua ki he faleʻi ʻa e kau tamaioʻeiki kuo fili ʻa e ʻEikí, ne toutou kole leva ʻa ʻEselā Tafu Penisoni ki he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke tukutaha ʻenau tokangá ki he palōfita moʻuí. Naʻá ne fakamoʻoniʻi mahino ʻa e uiuiʻi fakalangi ʻo e Palesiteni takitaha ʻo e Siasí ʻa ia naʻe tokoni ki aí.6 Ko e taimi naʻe fakahoko ai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, ʻa ia ne fakanofo ko e ʻAposetolo ʻi he ʻaho tatau pē mo Palesiteni Penisoní, ʻa ʻene fuofua malanga ko e ʻPalesiteni ʻo e Siasí ki ha kau taki ʻo e Siasí, naʻe tuʻu ʻa Palesiteni Penisoni “pea ʻi ha leʻo fonu ʻi he ʻofa, ʻo fakaongo atu e ongo ʻa e taha kotoa naʻe ʻi aí, ʻo pehē: ʻPalesiteni Kimipolo, ʻi he ngaahi taʻu kotoa kuo fakahoko ai ʻa e ngaahi fakataha ko ʻení, kuo teʻeki ai ke mau ongona ha faʻahinga lea ʻo hangē ko ia kuó ke toki fakahokó. ʻOku ʻi ai moʻoni ha palōfita ʻi ʻIsileli.ʻ”7 Pea ko e taimi naʻe hoko mai ai ʻa e ui fakalangi ko iá kia Palesiteni Penisoni ʻi he hili ʻo e pekia ʻa Palesiteni Kimipoló, naʻá ne tali ia ʻi he loto fakatōkilalo mo loto lahi. Naʻá ne pehē: “Ne u lotu taʻetuku mo hoku uaifi ko Fololá, ke fakatolonga ʻa e ngaahi ʻaho ʻo Palesiteni Kimipoló he māmaní peá ke fakahoko ha toe mana koeʻuhí ko ia. Ka ko ʻeni kuo folofola ʻa e ʻEikí, ʻe fai hotau lelei tahá, ʻo fakatatau mo ʻEne tuʻutuʻuní, ʻunuaki ki muʻa ʻa e ngāué ʻi he māmaní.”8

ʻĪmisi
Inside the Conference Center duing General Conference. October 2011.

ʻOku fakataha he ʻahó ni ʻa e Kāingalotu ʻo e Ngaaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he Senitā Konifelenisí pea ʻi he funga ʻo e māmaní ke fanongo ki he palōfita moʻuí.

ʻOku fakataha he ʻahó ni ʻa e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he Senitā Konifelenisí pea ʻi he funga ʻo e māmaní ke fanongo ki he palōfita moʻuí.

Ngaahi Akonaki ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

1

Ko e Palesiteni ʻo e Siasí ko e tangata-lea ia ʻa e ʻEikí he māmaní.

Ako ke tukutaha hoʻo tokangá ki he palōfitá. Ko e tangata lea ia ʻa e ʻEikí pea ko e tangata pē taha ia ʻe lava ʻo lea maʻá e ʻEikí he kuongá ni. Tuku ke muʻomuʻa taha ʻa ʻene faleʻi fakalaumālié. Tuku ke hoko ʻene ngaahi lea fakalaumālié ko ha makatuʻunga ki he fakafuofuaʻi ʻo e faleʻi ʻa e kau maʻu-mafai maʻulalo angé kotoa. Peá ke toki moʻui vāofi mo e Laumālié ka ke lava ʻo ʻilo ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.9

ʻOku maʻu ʻe he tangata lea mo e palōfita ʻa e ʻEikí he funga ʻo e māmaní he ʻahó ni ʻa e mafai ko ʻení tuʻunga ʻi he fakahokohoko ʻo e kau palōfitá ʻo aʻu kia Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻe fakanofo ʻe Pita, Sēmisi mo Sione, ʻa ia naʻe fakanofo ʻe Kalaisi, ʻa ia naʻe hoko pea ʻoku hoko ko e ʻulu ʻo e Siasí, ko e Tupuʻanga ʻo e māmani ko ʻení, pea mo e ʻOtua kuo pau ke haʻisia ki ai ʻa e kakai kotoa peé.10

Ko e Siasí ni ʻoku ʻikai tataki ʻaki ia ʻe poto ʻo e tangatá. ʻOku ou ʻiloʻi e meʻa ko iá. ʻOku tataki ʻe he mālohi mo e ivi takiekina ʻo e ʻOtua Māfimafí Hono Siasí.11

2

Ko e palōfita mahuʻinga taha kiate kitautolú ko e palōfita moʻuí.

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa e ikuʻangá mei he kamataʻangá, pea ʻoku ʻikai hoko noa pē ha tangata ko e palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, pe faingamālie ke kei nofo noa ai, pe mate tupukoso pē.

Ko e palōfita mahuʻinga tahá, ʻi heʻene fekauʻaki mo kitautolú, ko e taha ʻoku moʻui ʻi hotau ʻahó mo hotau kuongá. Ko e palōfita ʻeni ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakahinohino ʻo e ʻaho ní mei he ʻOtuá kiate kitautolú. Naʻe ʻikai fakahinohinoʻi ʻe he fakahā ʻa e ʻOtuá kia ʻĀtamá ʻa Noa he founga foʻu ʻo e ʻaʻaké. ʻOku fie maʻu ʻe he toʻu tangata kotoa ʻa e folofola ʻo e kuonga muʻá, fakataha mo e folofola lolotonga mei he palōfita moʻuí. Ko ia, ko e laukonga mo e fakalaulauloto mahuʻinga taha ʻoku totonu ke ke faí ko e ngaahi folofola fakalaumālie fakamuimui taha mei he tangata lea ʻa e ʻEikí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku mahuʻinga ai ke ke maʻu mo lau fakalelei ʻene ngaahi leá. …

ʻIo, ʻoku mau fakafetaʻi ki he ʻAfioná, ʻe ʻOtua, ʻi ha palōfita ke tataki kimautolu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní [vakai, Ngaahi Himí, fika 10].12

Tokanga telia ʻa kinautolu te nau ʻai ke fehangahangai ʻa e kau palōfita kuo pekiá mo e kau palōfita moʻuí, he ʻe pule maʻu pē ʻa e kau palōfita moʻuí.13

Ko e Palesiteni kotoa pē ne ʻosi fili makehe ki he kuonga pea mo e tūkunga naʻe fie maʻu ʻe he māmaní mo e Siasí. Ko kinautolu kotoa ko e “kau tangata totonu ʻo e taimí” hangē ko ia kuo tau siotonu ʻia Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló. Fakakaukau ki he mana ʻo e tomuʻa fakanofo mo e teuteu ko iá! Neongo naʻe ui mo foaki ange ʻa e ngaahi kií ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa pea toki hoko ange ʻa e tuʻungá ki ai, ka naʻe hoko maʻu pē ʻa e Palesitení ko e tangata totonu ʻi he feituʻu totonu ʻo e ngaahi taimí. ʻOku hoko ʻa e mana ko ʻení ko e taha ia ʻo e ngaahi fakaʻilonga ʻo e fakalangi ʻo e Siasí.14

Tuku muʻa ke u fehuʻi atu, ʻoku tau fie maʻu nai ha palōfita moʻoni ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní he ʻahó ni? Naʻe fie maʻu nai ʻe he kakai ʻi he kuonga ʻo Noá ha palōfita ke fakatokanga fakalaumālie mo fakatuʻasino ange? Kapau ne fakafisi ha taha ke muimui kia Noa, naʻe mei fakahaofi nai mei he lōmakí? Ka ʻoku talamai ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ia ʻoku tau moʻui aí, ʻe tatau e fai angahala ʻa e kakaí mo e fai angahala ʻa e kakai ʻi he kuonga ʻo Noá ʻi he taimi naʻe fakamaʻa ai ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní ʻaki e lōmakí [vakai, Mātiu 24:37–39]. ʻOkú ke pehē ʻoku tau fie maʻu nai ha palōfita he ʻahó ni ke fakatokanga mai mo teuteuʻi kitautolu ki he fakamaʻa kuo palōmesi ʻa e ʻOtuá ʻe hoko maí, ʻaki ʻa e afi ʻi he taimi ko ʻení?15

Kapau ʻoku tau fie ʻilo ki he tuʻunga ʻoku tau tuʻu ai mo e ʻEikí, pea tuku ke tau fehuʻi kiate kitautolu pe ʻoku fēfē ʻetau tuʻu mo ʻEne ʻeikitau fakamatelié—ko e hā e ofi ʻo ʻetau fengāueʻaki lelei mo e taha kuo pani ʻe he ʻEikí—ʻa e Palōfita moʻui—ko e Palesiteni ʻo e Siasí, pea mo e Kōlomu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí.16

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson speaking.

ʻI he hoko ʻa ʻEselā Tafu Penisoni ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne lea ʻi he ʻofa lahi mo e fakamātoato moʻoni.

3

ʻOku talamai ʻe he palōfita moʻuí kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau ʻiló, ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻoku tau fie fanongo ki aí.

Ko ha ʻulungaanga mahino ʻo ha palōfita moʻoni ko ʻene fakahā ha pōpoaki mei he ʻOtuá. ʻOku ʻikai kole fakamolemole koeʻuhí ko e pōpoakí, pe ʻe manavasiʻi koeʻuhí ko ha ngaahi nunuʻa fakasōsiale ʻe ala fakaiku ki ha manuki pe fakatanga.17

Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau ongoʻi tokua ko honau poto fakamāmani ʻi ha meʻá ʻoku māʻolunga ange ia ʻi he poto fakalangi ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki heʻene palōfitá ʻi he meʻa tatau. ʻOku nau fakakaukau kuo pau ke maʻu ʻe he palōfitá ʻa e ngaahi fakaʻilonga fakamāmaní pe ako tatau kuo nau ʻosi maʻú ka nau toki fai ha faʻahinga meʻa ʻe lea ʻaki ʻe he palōfitá ʻe tuʻu fehangahangai mo ʻenau ako fakamāmaní. Ko e hā e lahi ʻo e ako fakamāmani ne maʻu ʻe Siosefa Sāmitá? Ka naʻá ne fakahoko e ngaahi fakahā ʻi he ngaahi meʻa kehekehe kotoa. … ʻOku tau poupouʻi ʻa e ʻilo fakamāmaní ʻi ha ngaahi tafaʻaki lahi, kae manatuʻi kapau ʻe faifaiangé pea ʻi ai ha fepaki ʻi he ʻilo fakamāmaní mo e lea ʻa e palōfitá, tuʻu fakataha mo e palōfitá pea ʻe tāpuekina koe mo fakahā ʻi he kahaʻú naʻá ke fai ʻa e meʻa totonú.

…ʻOku ʻikai fie maʻu ʻa e palōfitá ia ke ne pehē ʻPea naʻe folofola ʻa e ʻEikíʻ kae toki lau ko e folofola.

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fakakikihi ha niʻihi ʻi ha ngaahi foʻi lea. Te nau ala pehē naʻe ʻomi ʻe he palōfitá kiate kitautolu ha faleʻi ka ʻoku ʻikai ke tau haʻisia ke muimui ki ai kae ʻoua ke ne pehē ko ha fekau ia. Ka ʻoku pehē ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e Palōfitá, “Ke ke tokanga ki heʻene ngaahi lea kotoa pē mo e ngaahi fekau te ne fai kiate koé.” (T&F 21:4.)

…ʻOku talamai ʻe he palōfitá kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau ʻiló, ka ʻoku ʻikai ko e meʻa maʻu pē ʻoku tau fie ʻilo ki aí .

Naʻe lāunga e ngaahi tokoua ʻo Nīfaí, “Kuó ke fakahā mai kiate kimautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fefeka, ʻo lahi hake ʻi he meʻa ʻoku mau malava ʻo kātakiʻí. Ka naʻe tali ʻe Nīfai ʻo pehē, “ʻOku lau ʻe he halaiá ʻoku fefeka ʻa e moʻoní, he ʻoku hokaʻi ai honau lotó.” (1 Nīfai 16:1–2.)

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī:

“Mahalo he ʻikai ke mou saiʻia ʻi he meʻa ʻoku haʻu mei he kau maʻu mafai ʻo e Siasí. ʻE ala fepaki mo hoʻo ngaahi fakakaukau fakapolitikalé. ʻE ala tuʻu fehangahangai mo hoʻo ngaahi fakakaukau fakasōsialé. ʻE ala fakaheleleu ʻi ha niʻihi ʻo hoʻo moʻui fakasōsialé. … ʻE makatuʻunga hoʻo haó mo ʻemau haó pe ʻoku tau muimui ai pe ʻikai. … Tau tukutaha ʻetau tokangá ki he Palesiteni ʻo e Siasí.” (Conference Report, October 1970, p. 152–153.)

Ka ko e palōfita moʻuí ʻokú ne fakaʻitaʻi ʻa e māmaní. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo, “Naʻa mo e lotoʻi Siasí, ʻoku ʻi ai ha tokolahi ʻoku nau fakahehema ke “fakasanisani ʻa e fonualoto ʻo e kau palōfita ʻo e kuo hilí kae tolomakaʻi ʻi he fakakaukaú ʻa e kau palōfita moʻuí.” (Instructor, 95:257.)

Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻoku lea ʻaki ʻe he palōfita moʻuí ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke ʻiloʻi he taimi ní, ka ʻoku saʻia ange ʻa e māmaní ke mate ʻa e kau palōfitá pe tokanga pē ki heʻenau meʻa pē ʻanautolú. …

Ko e anga ʻo ʻetau tali e lea ʻa ha palōfita moʻui ʻi he taimi ʻokú ne talamai ai e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau ʻilo, kae ʻikai fanongo peé, ko ha sivi ia ʻo ʻetau tuʻunga faivelengá. …

Mahalo ʻe fakakaukau e kau potó ʻoku toki tataki fakalaumālie pē ʻa e palōfitá ʻi he taimi ʻoku loto tatau ai mo kinautolú, ka ʻikai ta ko e fakahā pē ʻe he palōfitá ia ʻene fakakaukaú—ʻo lea hangē ha tangatá. Mahalo ʻe fakakaukau ʻa e kau tuʻumālié ʻoku ʻikai ke nau fie maʻu ke maʻu faleʻi mei ha palōfita masivesiva. …

… He ʻikai ke ala manakoa ʻa e palōfitá ʻi he māmaní pe kau anga fakamāmaní.

Ko e taimi ʻoku fakahā ai ʻe ha palōfita ʻa e moʻoní ʻokú ne vahevaheʻi ʻa e kakaí. ʻOku talangofua ʻa e kau loto moʻoní ki heʻene ngaahi leá ka ko e kau angahalá te nau tukunoaʻi ʻa e palōfitá pe fakafepakiʻi ia. Ko e taimi ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he palōfitá e ngaahi angahala ʻa e māmaní, ʻoku feinga ʻa e māmaní ke taʻofi e ngutu ʻo e palōfitá, pe ʻai ke hangē ʻoku ʻikai ʻi ai ha palōfitá, kae ʻikai fakatomalaʻi ʻenau ngaahi angahalá. ʻOku ʻikai teitei hoko ʻa e manakoá ko ha sivi ʻo e moʻoní. Kuo ʻosi fakapoongi pe kapusi ha kau palōfita tokolahi. Te mou lava ʻo ʻamanaki ʻi heʻetau fakaofi atu ki he hāʻele ʻangaua mai ʻa e ʻEikí, ko e taimi ʻe fakaʻau ʻo fai angahala lahi ange ʻa e kakai ʻo māmaní, ʻe siʻi ange hano manakoa ʻo e palōfitá ʻe kinautolu.18

4

ʻE tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau muimui ki he palōfitá.

Koeʻuhí ke tokoni ke tau lavaʻi ʻa e sivi mahuʻinga ʻoku hanganaki maí, te u ʻoatu kiate kimoutolu … ha kī mahuʻinga, kapau te mou fai ki ai, te ne fakakalauni kimoutolu ʻaki e nāunau ʻo e ʻOtuá mo fakahaofi lelei mai kimoutolu neongo e ʻita ʻa Sētané.

… ʻOku tau hivaʻi he Siasí, “Fakamālō ki he ʻOtuá, ʻi Heʻene Fakanofo Ki Māmani ha Palōfita” [Ngaahi Himi, fika 10]. Ko e kī mahuʻingá leva ʻeni—Muimui he palōfitá. …

… Ko e palōfitá pē taha ʻa e tangata ʻoku lea maʻá e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē.

ʻOku folofola ʻa e ʻEikí ʻi he vahe 132 veesi 7 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá kau ki he palōfitá—ko e palesitení—ʻo pehē:

“Ko e toko taha pē ʻi he māmaní ʻi ha taimi ʻe taha ʻa ia ʻoku foaki ki ai ʻa e mālohí ni mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení.”

Pea ʻi he vahe 21, veesi 4–6, ʻoku fakahā ai ʻe he ʻEikí:

“Ko ia, ko e lea ki he siasí, ke ke tokanga ki heʻene ngaahi lea kotoa pē mo e ngaahi fekau te ne fai kiate koé, ʻo ká ne ka maʻu ia, pea ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoni kakato ʻi hoku ʻaó;

“He ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē.

“Koeʻuhí ʻi hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe ʻikai ikuna ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí.”19

He ʻikai ke teitei takihalaʻi ʻe he palōfitá e Siasí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi: “[ʻOku ou pehē ki ʻIsileli], He ʻikai teitei fakangofua ʻe he ʻEikí au pe ko ha tangata ʻoku hoko ko ha palesiteni ʻo e Siasí ke ne takihalaʻi kimoutolu… ʻOku ʻikai ke ʻi he polokalamá ia. ʻOku ʻikai ke ʻi he fakakaukau ia ʻa e ʻOtuá” [vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi (2004), 224].

ʻOku fakamatala ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe hoko kiate ia:

“ʻOku ou manatuʻi e ngaahi taʻu lahi kuo hilí ʻi he taimi naʻá ku hoko ai ko ha pīsopé, naʻá ku maʻu ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānite ke lea ki homau uōtí. Hili e houalotú, naʻá ku ʻave ia he meʻalelé ki ʻapi. … Naʻá ne hili hono nimá ki hoku umá ʻi heʻene tuʻu ʻi hoku tafaʻakí, pea pehē mai: ʻʻE hoku foha, tuku maʻu pē hoʻo tokangá ki he Palesiteni ʻo e Siasí pea kapau te ne talaatu ha meʻa ke ke fai, pea ʻoku hala, ka ke fai ia, ʻe tāpuakiʻi koe ʻe he ʻEikí he meʻa ko iá.ʻ Pea hangē ʻoku malimali hono fofongá, mo ne pehē mai, ʻKa ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke hohaʻa. He ʻikai teitei tuku ʻe he ʻEikí ʻene tangata leá ke takihalaʻi ʻa e kakaí.” (Conference Report, Oct. 1960, p. 78.)20

ʻOku lau ʻo pehē naʻe lele meʻalele atu ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi ha kolo, fakatokangaʻi ha tangata ʻokú ne langa ha fale peá ne talaange ke ne liunga ua e matolu ʻo e holisí. Naʻe liliu ʻe he tangatá ʻene palaní ʻi heʻene tali ʻa Palesiteni ʻIongi ko ha palōfitá, pea liunga ua e matolu ʻo e ngaahi holisí. Taimi nounou pē mei ai kuo tāfea ʻa e loto koló, ʻo tupu ai ha maumau lahi, ka naʻe tuʻu pē ngaahi holisi ʻa e tangatá ni. Naʻe ongona ia ʻi he lolotonga ʻene ʻato hono falé, ʻene hiva, “Fakamālō ki he ʻOtuá ʻi Heʻene Fakanofo, Ki māmani ha Palōfita!”21

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi faingataʻa ke tau foua kapau ʻoku fie maʻu ke tau aʻu lelei ki ʻapi. ʻE tuku mai hatau faingamālie ke tau fili ai ʻi ha faleʻi fehangahangai kuo fai ʻe ha niʻihi. Ko e ʻuhinga ia kuo pau ke tau ako aí—pea ko e vave ange ʻetau akó, ko e lelei angé ia—ke tau tokanga taha ki he Palōfitá, ko e Palesiteni ʻo e Siasí.22

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻí

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni, “Ako ke tukutaha hoʻo tokangá ki he palōfitá” (konga 1). Ko e hā ʻene ʻuhinga ʻeni kiate koé?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e Palesiteni lolotonga ʻo e Siasí ko e palōfita mahuʻinga taha ia kiate kitautolú? (Vakai, konga 2.) Ko e hā ha faleʻi kuo tau toki maʻú ni mei he palōfita moʻuí?

  • ʻI hoʻomou toe fakamanatu ʻa e konga 3, fakakaukau ki ha taimi ne ke muimui ai ʻi he faleʻi ʻa e palōfitá neongo naʻe ʻikai mahino kakato ia kiate koe. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he faʻahinga meʻa peheé?

  • Fakakaukau ki he “kī mahuʻinga” ʻoku fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Penisoni ʻi he konga 4. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi ha taimi ne ke fai pau ai ki he kī mahuʻingá ni?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí

2 Fakamatala Meʻa-hokohoko 20:20; ʻĀmosi 3:7; ʻEfesō 2:19–20; 4:11–15; T&F 1:14–16, 37–38; 107:91–92; Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:6

Tokoni Fakafaiakó

“ʻOua naʻá ke manavasiʻi he fakalongolongó. ʻOku faʻa fie maʻu ʻe he kakaí ha taimi ke nau fakakaukau mo tali ai e ngaahi fehuʻí pe fakahaaʻi e ongo ʻoku nau maʻú. Te ke lava ʻo kiʻi fakalongolongo hili haʻo fai ha fehuʻi, hili haʻo vahevahe ha meʻa [fakalaumālie] ne ke aʻusia, pe ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai ki ha taha ke fakamatalaʻi ʻene fakakaukaú” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [2000], 74).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph F. Smith, Anthon H. Lund, and Charles W. Penrose, “Home Evening,” Improvement Era, June 1915, 733–34.

  2. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 528.

  3. The Teachings of Ezra Taft Benson, 528.

  4. ʻI he Conference Report, Oct. 1947, 23.

  5. ʻI he Conference Report, Oct. 1947, 27.

  6. Vakai, hangē ko ʻení, Conference Report, Oct. 1968, 17; Conference Report, Apr. 1970, 127; Ensign, Jan. 1973, 57; Ensign, Nov. 1980, 34; Ensign, May 1984, 8.

  7. W. Grant Bangerter, “A Special Moment in Church History,” Ensign, Nov. 1977, 27.

  8. Fakaʻaongaʻi ʻi he Don L. Searle, “President Ezra Taft Benson Ordained Thirteenth President of the Church,” Ensign, Dec. 1985, 5.

  9. The Teachings of Ezra Taft Benson, 134.

  10. The Teachings of Ezra Taft Benson, 132.

  11. The Teachings of Ezra Taft Benson, 132.

  12. “Jesus Christ—Gifts and Expectations,” New Era, May 1975, 16–17.

  13. “Fourteen Fundamentals in Following the Prophet,” Tambuli, June 1981, 3.

  14. The Teachings of Ezra Taft Benson, 142.

  15. “Listen to a Prophetʻs Voice,” Ensign, Jan. 1973, 59.

  16. “Fourteen Fundamentals in Following the Prophet,” 8.

  17. “Joseph Smith: Prophet to Our Generation,” Ensign, Nov. 1981, 61. 1.

  18. “Fourteen Fundamentals in Following the Prophet,” 3–4, 6; italics removed from original.

  19. “Fourteen Fundamentals in Following the Prophet,” 1–2; ne toʻo ʻa e fakamamafá mei he tatau totonú.

  20. “Fourteen Fundamentals in Following the Prophet,” 3; ne toʻo ʻa e fakamamafá mei he tatau totonú.

  21. “Civic Standards for the Faithful Saints,” Ensign, July 1972, 61; vakai foki, Sidney Alvarus Hanks and Ephraim K. Hanks, Scouting for the Mormons on the Great Frontier [1948], 78–80.

  22. ʻI he Conference Report, Oct. 1966, 122.