Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 2: Lotu Maʻu Pē


Vahe 2

Lotu Maʻu Pē

“ʻOku ou fie tapou ʻi he loto fakatōkilalo ki he taha kotoa … ke vāofi maʻu pē mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he lotu.”

Mei he Moʻui ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni, “Kuo fakamahuʻingaʻi ʻi heʻeku moʻuí kotoa ʻa e faleʻi ke fakafalala ki he lotú, ʻo meimei ke laka ange ʻi ha toe faleʻi kuó u maʻu.” “Kuo hoko ia ko haku konga mahuʻinga, ko ha taula, ko ha maʻuʻanga ivi maʻu pē, pea mo e fakavaʻe ki heʻeku ʻilo ʻo e ngaahi meʻa fakalangí.

Ko e faleʻi angamaheni ʻa ʻeku tamaí kiate au heʻeku kei siʻí, “ʻManatuʻi ko e hā pē ha meʻa ʻokú ke fai pe ko e fē ha feituʻu ʻokú ke ʻi ai, ʻoku ʻikai ke ke teitei tuēnoa.ʻ ʻʻOku takaofi maʻu pē ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Te ke lava ʻo ala atu ʻo maʻu ʻa ʻEne tokoní ʻo fou ʻi he lotú.ʻ Kuó u ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e faleʻi ko ʻení. Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi heʻetau lava ʻo ala atu ʻo maʻu ʻa e mālohi pulipuliá ni, he ka ʻikai ia he ʻikai lava ha taha ia ʻo fai hono lelei tahá.”1

Naʻe muimui ʻa Palesiteni Penisoni ki he faleʻi ko ʻení ʻi he tapa kotoa ʻo ʻene moʻuí. Ko e taimi naʻe fokotuʻu ai ia ke ngāue ko e sekelitali ʻo e ʻIunaiteti Siteití he ngoué, naʻá ne fili ʻi he “faʻa lotu mo fakapotopoto” ha kulupu ʻo ha kau tangata ke ngāue mo ia, “mo kole ki he ʻOtuá ke foaki ange [ki ai] ha laumālie ʻo e faʻa ʻiloʻilo.”2 Naʻá ne fehuʻi ʻi heʻenau ʻuluaki fakatahá “pe ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku taʻe-loto ki hono fakaava ʻaki ʻenau ngaahi fakatahá ha lotú. Naʻe ʻikai ha taha ʻe taʻe-loto. Pea ko ia naʻe kamata ai ha founga ngāue naʻá ne fakahoko ʻi ha taʻu ʻe valu. Naʻá ne fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa takitaha ʻo e kau ngāué ke nau taufetongi ʻi hono fai e fua lotú.”3 Ne aʻu ʻo fakahoungaʻi ʻe hono kaungā ngāué ʻa e meʻá ni, neongo, mahalo naʻe ʻikai ke nau ongoʻi fēfē fekauʻaki mo ia ʻi he kamataʻangá. Ne toki pehē ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻo e kau ngāué kimui ange, ko ha niʻihi ʻo e kau tangatá naʻe teʻeki ai ke nau lotu ʻaki honau leʻó talu mei heʻenau kei siʻí. Naʻá ne pehē, “Naʻa mau fetōmokosi mo tatūsia holo ke maʻu ha lea.” “Ka ko e Pulé [Palesiteni Penisoni] naʻe ʻikai ke ne teitei fakahaaʻi naʻá ne fakatokangaʻi. Pea naʻe fiemālie ʻa e taha kotoa ʻi he hili ha ngaahi feinga siʻi. Kuo tokoni nai ia? ʻIo, te u pehē ko e taimi ʻokú ke kamata ai ha fakataha ʻi he founga ko iá, ʻoku ʻikai nofo ʻa e kakaí ʻi he hīkisia ʻo ʻenau ngaahi fakakaukaú. ʻOku vave ʻaupito hoʻomou felotoi ki he meʻa ʻoku totonu ke fai ʻi ha faʻahinga tūkunga pē.”4

Naʻe toe ʻaonga foki ki he kaungā ngāue ʻo Palesiteni Penisoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá hono natula faʻa lotú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻa ia naʻe hoko ko e Tokoni ʻUluaki ʻo Palesiteni Penisoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“Kuó u ʻosi tūʻulutui fakataha mo ia mo fanongo ki heʻene lotú.

“Naʻe mālie maʻu pē ʻa ʻene ngaahi lotú. Naʻe hāhāmolofia ha meʻa kehe, ko honau konga lahi tahá ko e fakahaaʻi ʻo e fakamālō. Naʻe siʻi haʻane kole. Naʻá ne fakahaaʻi lahi ʻene houngaʻiá.

“Naʻá ne fakamālōʻia e ʻEikí koʻeuhí ko e moʻuí, hono fāmilí, ongoongoleleí, tuí, ʻi he ulo ʻa e laʻaá mo e ʻuhá, ʻa e mahu ʻo natulá, pea mo e ngaahi ongoʻi ʻofa tauʻatāina ʻo e tangatá. Naʻá ne fakamālōʻia e ʻEikí ʻi he ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungā-ngāué. Naʻá ne fakahaaʻi ha ʻofa ki he Fakamoʻuí mo ha houngaʻia Heʻene feilaulau fakaleleí. Naʻá ne fakamālōʻia e ʻEikí ʻi he faingamālie ke tokoni ai ki he kakaí.”5

Naʻe fokotuʻu ʻe Palesiteni Penisoni mo hono uaifi ko Fololá ha ʻapi naʻe lotu fakafoʻituitui mo fakataha ai ʻa e taha kotoa. Naʻe pehē ʻe heʻena tamasiʻi ko Maʻaké: “Ko e taimi naʻe tūʻulutui ai e Tangataʻeikí ke lotú, naʻe ʻikai ke ne fakavavevaveʻi ʻa e ngaahi meʻá. Naʻe ʻi ai hano ʻuhinga ʻo ʻene ngaahi leá. Naʻe ongo leʻo lahi mo mahino ko ʻene fetuʻutaki mo ʻetau Tamai ʻi he langí.”6 Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni mo Sisitā Penisoni ʻena fānaú ke lotua ha fakahinohino mo ha ivi fakatāutaha pea mo nau toe felotuaʻaki foki. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha kaungāmeʻa ʻo e fāmilí ʻa e ivi takiekina ʻo e ngaahi akonaki ko iá ʻi haʻane maʻu ha fakataha konifelenisi lahi mo e fāmili Penisoní. Naʻá ne tohi ʻo pehē:

“ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi ʻEpeleli…, naʻá ku ʻilo ai ha taha e maʻuʻanga ivi ʻo ha Taki Māʻolunga.

“Naʻá ku tangutu fakataha mo e fānau ʻe toko ono ʻa ʻEletā ʻEselā Tafu Penisoní, ko e taha ko hoku kaungā loki ʻi he kolisí. Naʻe fākalalahi ʻeku tokangá ʻi he taimi naʻe tuʻu ai ʻa Palesiteni [Tēvita O.] Makei ʻo fakahā ʻa e tokotaha lea hokó. Naʻá ku sio ʻi he loto fakaʻapaʻapa ki he luelue mai ʻa ʻEletā Penisoni ki he maiká, ʻa ia ne teʻeki ai ke u fetaulaki mo ia. Ko ha tangata lahi ia, ʻoku māʻolunga ange ʻi he fute ʻe onó. Ko ha … tangata ia naʻe ʻiloa fakavahaʻa puleʻanga ko e Sekelitali ʻa e ʻIunaiteti Siteití ki he Ngoué mo ha fakamoʻoni makehe ki he ʻEikí, ko ha tangata naʻe ngali nonga mo pau, ko ha taha kuó ne ʻosi lea ki ha ngaahi fakatahaʻanga ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa. Fakafokifā pē kuo ala mai ha nima ki hoku umá. Naʻe punou mai ha kiʻi taʻahine ʻo fafana fakavavevave mai, ʻLotua ʻeku Tangataʻeikí.’

“Naʻá ku fakakaukau, ʻi he hangē ʻoku ou ʻohovalé, ʻKo e kiʻi fekau ko ʻení ne paasi mai ia he ʻotú, pea ʻoku totonu ke u fakahoko atu ia. Te u pehē ange, “Lotua ʻa ʻEletā Penisoni”? Pe te u pehē, “ʻOku totonu ke ke fai ha lotu maʻa hoʻo tamaí”? ʻI heʻeku ongoʻi ʻa e fuʻu fie maʻu ke u fai ha meʻá, naʻá ku maleʻei atu leva ʻo kiʻi fafana nounou atu, ʻLotu Maʻa Teti.’

“Naʻá ku sio ki he hokohoko atu ʻo e fafaná ʻi he ʻotú ʻo aʻu ki he feituʻu naʻe tangutu ai ʻa Sisitā Penisoní, kuo ʻosi punou hono ʻulu ʻoʻona. …

“ʻI he fakalau atu ʻa e ngaahi taʻú, kuo hoko mo ʻosi atu ʻe ngaahi konifelenisi lahí, pea ko e taimi kotoa pē naʻe ʻai ke lea ai ʻa Palesiteni Penisoni, naʻá ku fakakaukau, ʻʻOku kau fakataha ʻene fānaú he taimí ni, ʻa ia ʻoku nau movete ʻi he konitinēnití, ʻi he lotua ʻenau tangataʻeikí.ʻ”7

ʻĪmisi
A woman from Nepal kneeling by her bed. Scriptures are lying on the bed in front of her as she prays.

“Kapau ʻoku tau fie fakalakalaka ʻi he māʻoniʻoní---tupulaki ʻi he ʻofeina ʻe he ʻOtuá—he ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo fetongi ʻa e lotú.”

Ngaahi akonaki ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

1

Kuo akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻoku totonu ke tau lotu fai maʻu ai pē.

Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ʻi he lolotonga ʻo ʻEne ngāue ʻi he māmaní ki he founga ʻo e lotú:

“Ko ia ke peheni hoʻomou lotú: Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi he langi, Ke tāpuhā ho huafá.

“Ke hoko mai hoʻo pulé. Ke fai ho finangaló ʻi māmani, ʻo hangē ʻi he langí.

“Ke foaki mai he ʻahó ni haʻamau meʻakai.

“Pea fakamolemole ʻemau angahalá, ʻo hangē ko ʻemau fakamolemolea ʻa kinautolu kuo fai angahala kiate kimautolú.

“Pea ʻoua naʻa tuku ʻa kimautolu ki he ʻahiʻahí, kae fakamoʻui ʻa kimautolu mei he koví: He ʻoku ʻoʻou ʻa e pulé, mo e mālohí, mo e nāunaú, ʻo taʻengata. ʻĒmeni.” (Mātiu 6:9–13.)

Naʻá ne toe fakahinohinoʻi, “ʻOku lelei ke lotu maʻu ai pē ʻa e kakaí, pea ʻoua naʻa fiu.” (Luke 18:1.)

Naʻá ne folofola, “Leʻo mo lotu, telia naʻa lavaʻi ʻa kimoutolu ʻe he ʻahiʻahí.” (Mātiu 26:41.)

Naʻá ne naʻinaʻi ʻi he kuonga fakakosipelí ni, “Lotu maʻu ai pē telia naʻa maʻu ʻe he tokotaha angakoví na ʻa e mālohi kiate kimoutolu, pea toʻo atu ʻa kimoutolu mei homou tuʻungá.” (T&F 93:49.)

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí kia Siosefa Sāmita, “Pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku fakatupu houhau ai ʻa e tangatá ki he ʻOtuá, pe ʻoku ʻikai ha taha kuo tupu hono houhaú ki ai, ka ko kinautolu ʻoku ʻikai ke fakamoʻoniʻi ʻa e kau mai hono toʻukupú ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ke talangofua ki heʻene ngaahi fekaú.” T&F 59:21.)

ʻOku tau maʻu ʻa e fakahinohino ko ʻení mei hotau ʻEiki kuo toetuʻú ʻi Heʻene ngāue ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí ʻi he Hemisifia Hihifó: “Kuo pau ke mou leʻo mo lotu maʻu ai pē, telia naʻa ʻahiʻahiʻi ʻa kimoutolu ʻe he tēvoló, peá ne taki pōpula atu ʻa kimoutolu. …

“Kuo pau ke mou leʻo mo lotu maʻu ai pē telia naʻa mou tō ki he ʻahiʻahí; he ʻoku holi ʻa Sētane ke maʻu ʻa kimoutolu, koeʻuhí ke ne siviʻi ʻa kimoutolu ʻo hangē ko e uité.

“Ko ia kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē ki he Tamaí ʻi hoku hingoá;

“Pea ʻilonga ha meʻa te mou kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá, ʻa ia ʻoku totonu, ʻo tui te mou maʻú, vakai ʻe foaki ia kiate kimoutolu.” (3 Nīfai 18:15, 18–20.)8

Kapau ʻoku tau fie fakalakalaka ʻi he māʻoniʻoní—-tupulaki ʻi he ʻofeina ʻe he ʻOtuá—he ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo fetongi ʻa e lotú. Pea ko ia ʻoku ou fakalotolahiʻi ai kimoutolu ke mou fokotuʻu ʻa e lotú—ʻa e lotu fakaʻahó—lotu liló—ke muʻomuʻa taha ʻi hoʻomou moʻuí. ʻOua naʻa tuku ha ʻaho ke ʻalu taʻe-fakahoko ia. Kuo hoko ʻa e fetuʻutaki mo e Fungani Māfimafí ko ha maʻuʻanga ivi, maʻuʻanga tataki fakalaumālie, mo e fakamaama ki he kakai tangata mo fafine ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní, kuo nau foʻu ʻa e ngaahi ikuʻanga ʻo e fakafoʻituituí mo e ngaahi puleʻangá ke leleí.9

2

ʻOku tāpuekina e ngaahi fāmili ʻoku lotu fakatahá ʻaki ha ngaahi haʻi ʻo e ʻofa mo e nonga ʻo e langí.

ʻOku fakamahino ʻe he ʻEikí ko e fatongia ʻo e mātuʻá ke akoʻi ʻenau fānaú ke lotu [vakai, T&F 68:28]. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ki he ngaahi lotu liló pē. ʻOku ou tui pau ʻoku ʻuhinga ia ke akoʻi ʻi he tā-sīpinga ʻi he ngaahi lotu fakafāmilí. ʻOku tau fie maʻu ʻa e ivi fakamāʻoniʻoniʻi ko ē ʻoku maʻu mei he moʻui līʻoa ʻi he ʻapí —mo e lotu ko e fāmilí.10

ʻOku fie maʻu ke tau tūʻulutui ko e fāmili ʻi he lotu fakafāmili, ʻi he efiafí mo e pongipongí. ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e tānaki atu pē ha ngaahi foʻi lea siʻi ki he tāpuakiʻi ʻo e meʻatokoní, ʻa ē kuo fakaʻau ke angaʻaki ʻi ha ngaahi feituʻú. ʻOku fie maʻu ke tau tūʻulutui ʻi hotau tuí ʻi he lotu mo e fakafetaʻi.11

Kuo hoko ʻa e lotú pea ʻoku hoko maʻu ai pē ko e taula mo e maʻuʻanga fakahinohino ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻa hotau fāmilí. ʻOku ou manatuʻi ʻeku tūʻulutui ʻi he veʻe mohenga ʻema fānau īkí, ʻo tokoni ʻi heʻenau ngaahi lotú ʻi heʻenau kei īkí, peá u fakatokangaʻi kimui ange ʻa e tokoni ʻa e fānau tangata mo fafine lalahi angé ki he fānau iiki angé. Naʻa mau lotu fakafāmili fakataha mo e fānaú, ʻi he pō mo e pongipongi kotoa, ʻo ʻoange ʻa e faingamālie ke nau lotu, pea mo ha ngaahi lotu makehe ke feau ha ngaahi palopalema pau. Hangē ko ʻení, naʻe fai ha fakamatala ʻi he lotu fakafāmilí, ki he fānau ʻoku ʻi ai honau fatongia he [Siasí]. … Naʻa mau kole ha tokoni ʻi he taimi naʻe fehangahangai ai ha taha ʻo e fānaú mo ha sivi faingataʻa ʻi he ako māʻolungá. Naʻe fai ha fakamatala makehe ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí [naʻe] mamaʻó. … Naʻe ʻomi ʻe he fakamatala makehe ko ʻeni ki he ngaahi meʻa naʻe fai ki ai e hohaʻá, ʻi heʻemau ngaahi lotu fakafāmilí, ha loto lahi, mahino, mo ha ivi, ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi palopalema mo e ngaahi ngāue faingataʻá.12

ʻĪmisi
A Polynesian family kneeling in family prayer.

“ʻOku tau fie maʻu ʻa e ivi fakamāʻoniʻoniʻi ko ē ʻoku maʻu mei he … lotu ko e fāmilí.”

Naʻe mōlia atu ʻa e ngaahi faikehekehe mo e ngaahi taʻe-fiemālie ʻo e ʻahó ʻi he hanga fakataha atu ʻa e fāmilí ki he taloni ʻo e langí. Tupulekina ʻa e uouangatahá. ʻOku toe fakamālohia ʻa e ngaahi haʻi ʻo e ʻofá mo e ongoʻi ʻofá pea hū mai ʻa e nonga ʻa e langí.

ʻOku fakahoko ʻi he ngaahi ʻapi peheé ha ngaahi lotu lilo ʻi he poʻulí mo e pongipongí kotoa ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí. ʻOku fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema fakafoʻituitui mo fakafāmilí ʻi he loto falala ʻi he hili hono kolea e tokoni ʻa e langí. Ko e toʻu kei talavou ʻoku nau kau ʻi he faʻahinga fakataha lotu fakafāmili peheé ʻoku fakatauʻatāinaʻi honau lotó mei he fakakaukau koví ʻi heʻenau mavahe ki ha fakafiefia he efiafí. ʻE hoko ʻa e [kakai kei talavoú ni] ko e ivi taʻotaʻofi ʻi he kulupú ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha ʻahiʻahi ʻoku matamata-leleí. Ko e ngaahi mātuʻa ʻoku nau ʻākilotoa ʻenau fānaú ʻaki ʻa e ivi takiekina fakalelei ʻo e lotu fakaʻahó ʻoku nau tokoni ki he maluʻi ʻo e … ʻapí.13

3

Te tau lava ʻo fakaleleiʻi ʻetau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Ko ha founga ʻeni ʻe nima ke fakaleleiʻi ʻaki ʻetau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní:

1. ʻOku totonu ke tau faʻa lotu. ʻOku totonu ke tau toko taha pē mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻo tuʻo ua pe tolu pe lahi ange he ʻaho—“pongipongi, hoʻātā, mo e efiafi,” kotoa ʻo hangē ko e lau ʻa e folofolá. ʻAlamā 34:21 ʻIkai ngata aí, ʻoku fakahā mai ke tau lotu maʻu ai pē. (Vakai, 2 Nīfai 32:9; T&F 88:126.) ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻoku totonu ke fonu hotau lotó, ʻo lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní. Vakai, ʻAlamā 34:27

2. ʻOku totonu ke tau kumi ha feituʻu taau te tau lava ʻo fakalaulauloto mo lotu ai. ʻOku mau naʻinaʻi atu ʻoku totonu ke hoko ʻeni “ʻi [hotau] ngaahi loki liló, pea mo [hotau] ngaahi potu liló, pea ʻi [hotau] ngaahi feituʻu maomaonganoá.” (ʻAlamā 34:26) ʻA ia, ʻoku totonu ke hao mei he fakahohaʻasí, pea lilo. (Vakai, 3 Nīfai 13:5–6.)

3. ʻOku totonu ke tau teuteuʻi kitautolu ke lotu. Kapau ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi fie lotu, pea ta ʻoku totonu ke tau lotu kae ʻoua kuo tau ongoʻi fie lotu. ʻOku totonu ke tau loto fakatōkilalo. (Vakai, T&F 112:10.) ʻOku totonu ke tau lotua ha fakamolemole mo e ʻaloʻofa. (Vakai, ʻAlamā 34:17–18.) Kuo pau ke tau fakamolemoleʻi ha taha pē ʻoku tau maʻu ha loto kovi ki ai. (Vakai, Maʻake 11:25.) Ka ʻoku fakatokanga ʻa e folofolá ʻe taʻe-ʻaonga ʻetau lotú kapau te tau “tekeʻi ʻa e masivá, mo e telefuá, ʻo ʻikai ʻaʻahi ki he mahakí mo e faingataʻaʻiá, pea [ʻikai] foaki mei [heʻetau] koloá.” (ʻAlamā 34:28.)

4. Ko e ʻetau ngaahi lotú ʻoku totonu ke ʻuhingamālie mo mahuʻinga. ʻOku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi kupuʻi lea tatau ʻi he lotú kotoa. ʻE ʻita hatau taha kapau ʻe toutou lea ʻaki mai ʻe hatau kaungāmeʻa ha ngaahi foʻi lea tatau he ʻaho kotoa pē, mo ʻai ʻa e fepōtalanoaʻakí ke hangē ha ngāue lahí, mo ʻikai faʻa tatali ke ʻosi kae lava ʻo fakamoʻui ʻa e televīsoné mo ngalo kitautolu. …

He ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotú? ʻOku totonu ke tau lotua ʻetau ngāué, ke fakafepakiʻi ʻa e mālohi hotau ngaahi filí pea mo e tēvoló, ʻa hotau tuʻunga leleí pea mo e tuʻunga lelei ʻo kinautolu ʻoku tau feohí. ʻOku totonu ke tau talanoa mo e ʻEikí fekauʻaki mo ʻetau ngaahi filí mo e ngaahi ʻekitivitií kotoa. Vakai, ʻAlamā 37:36–37.) ʻOku totonu ke tau fakahoungaʻi feʻunga ke tau fai ai ha fakamālō ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau maʻú. (Vakai, T&F 59:21.) ʻOku totonu ke tau fakamoʻoniʻi ʻa Hono toʻukupú ʻi he meʻa kotoa pē. Ko e taha ʻo ʻetau ngaahi angahala mamafá ko e taʻe-houngaʻiá.

Kuo fakahā ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahā fakaonopooni: “Pea ko ia ia ʻokú ne tali ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he loto-fakafetaʻí ʻe ngaohi ia ke nāunauʻia; pea ʻe fakalahi atu ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní kiate ia, ʻio ʻo liunga teau, ʻio, ʻo lahi ange.” (T&F 78:19.)

ʻOku totonu ke tau kole ʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻú, mo tokanga ke ʻoua te tau kole ʻa e ngaahi meʻa ʻe iku kau kovi kiate kitautolú. (Vakai, Sēmisi 4:3.) ʻOku totonu ke tau kole ha ivi ke ikunaʻi ʻetau ngaahi palopalemá. (Vakai, ʻAlamā 31:31–33.) ʻOku totonu ke tau lotua tataki fakalaumālie mo e lelei ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, kau Taki Māʻolungá, hotau palesiteni fakasiteikí, ʻetau pīsopé, ʻetau palesiteni ʻo e kōlomú, ʻetau kau faiako fakaʻapí, kau mēmipa ʻo e fāmilí, mo hotau kau taki fakapuleʻangá. ʻE lava ke fai ha ngaahi fokotuʻu kehe, ka ʻi he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní te tau ʻilo ai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau lotuá. (Vakai, Loma 8:26–27.)

5. ʻOku tau maʻu ha fatongia ʻi he hili hono fai ha kole ʻi he lotu, ke tokoni ʻi hono foaki maí. ʻOku totonu ke tau fakafanongo. Mahalo ʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻi he lolotonga ʻo ʻetau kei tūʻulutuí ke akonakiʻi kitautolu.14

4

ʻOku tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu mo mateuteu ke tali ʻetau ngaahi lotú ʻi he taimi ʻoku tau falala ai kiate Ia mo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.

ʻOku ʻi ai ʻa e mālohi ʻi he lotú. ʻOku malava ke hoko ʻa e meʻa kotoa pē tuʻunga ʻi he lotú. Naʻe makatuʻunga ʻi he lotú hono fakaava ʻa e ngaahi langí ʻi he kuonga fakakōsipeli ko ʻení. Naʻe fakaava ʻe he lotu ʻa ha kiʻi tamasiʻi taʻu hongofulu mā fā, ʻi he Vao ʻAkau Tapú, ha kuonga fakakōsipeli foʻou, mo ʻomi ha meʻa-hā-mai ʻo e ʻOtuá mo e ʻAló, ʻi heʻena hā ko e ongo tangata fakalangi nāunauʻia ki he tamasiʻi ko Siosefá [vakai, Siosefa Sāmita —Hisitōlia 1:11–17].15

Ko ʻeku fakamoʻoní, ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine mo e ngaahi kaungāmeʻa, ʻoku fakafanongo mai ʻa e ʻOtuá mo tali ʻa e ngaahi lotú. Kuo teʻeki ai ke u veiveiua ʻi he foʻi moʻoni ko iá. ʻOku ou ʻiloʻi talu mei heʻeku kei siʻí, ʻi he veʻe tui ʻo ʻeku faʻeé ʻa ia naʻá ku fuofua ako ai ke lotú; pea mo ʻeku kei talavoú ʻi hoku taʻu hongofulu tupú; ʻi heʻeku hoko ko e faifekau ʻi he ngaahi fonua mulí; ʻi heʻeku hoko ko e tamaí; pea mo ha taki ʻo e Siasí; ʻi heʻeku hoko ko e ʻōfisa fakapuleʻangá, ʻo ʻikai ha toe fehuʻia ʻoku malava ʻa e tangatá mo e fefiné ke ala atu ʻi he loto fakatōkilalo mo e lotu ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Mālohi Taʻe-ʻiloa ko iá; ke tali ʻa e ngaahi lotú. ʻOku ʻikai tuenoa ʻa e tangatá, pe ʻoku ʻikai fie maʻu ke tuenoa. ʻE fakaava ʻe he lotú ʻa e ngaahi matapaá; ʻe toʻo ʻe he lotú ʻa e ngaahi ʻā vahevahé; ʻe fakafiemālieʻi ʻe he lotú ʻa e ngaahi meʻa fakamafasiá; ʻe ʻomi ʻe he lotú ha nonga mo ha fakafiemālie ki he lotó he lolotonga ʻo e ngaahi taimi ʻo e mafasiá mo e loto-hohaʻá pea mo e faingataʻaʻiá. Fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e lotú.16

Naʻa mo e ngaahi houa ʻo e ʻahiʻahí mo e loto-hohaʻá, ʻoku malava pē ke ʻunu ʻo ofi ki he ʻEikí, ke ongoʻi Hono ivi takiekiná pea mo Hono mālohi faitokoniá— ʻoku ʻikai teitei tuenoa siʻa taha, ʻo kapau ʻe loto fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e Fungani Māfimafí. ʻOku ou houngaʻia ʻi he fakamoʻoni pea mo e fakamahino ko iá.17

ʻOku ou ʻiloʻi hono ʻaonga mo e mālohi ʻo e lotú, mei heʻeku aʻusia fakatāutahá. …

Naʻe vahe au ʻi he 1946 ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita ke u ʻalu ki he feituʻu kuo uesia ʻe he taú ko ʻIulopé ʻo toe fokotuʻu hotau ongo misiona ʻi Noaue mo ʻAfilika Tongá pea mo fokotuʻu ha polokalama ki he tufa ʻo e koloa fakauelofeá.

Naʻa mau fokotuʻu e hetikuotá ʻi Lonitoni. Hili ia pea mau fai ha tomuʻa fokotuʻutuʻu mo e vaʻa fakakautau he konitinēnití. Ko e taha ʻo e kau tangata naʻá ku fie feʻiloaki mo iá ko e ʻeikitau ʻo e ngaahi konga kau ʻa ʻAmelika ʻi ʻIulopé. Naʻe nofo ia ʻi Felengifuti ʻi Siamane.

Ko e taimi ne mau tūʻuta atu ai ki Felengifutí, naʻá ku ʻalu mo hoku hoá ke kole ha faingamālie ke talanoa mo e kēnoló. Naʻe pehē ʻe he ʻōfisa ki he kole faingamālié, “Ongo tangata, he ʻikai maʻu ha faingamālie ia kiate kimoua ke mo talanoa mo e kēnoló mahalo ʻi ha ʻaho ʻe tolu. ʻOku mātuʻaki femoʻuekina pea ʻoku fonu ʻene taimi tēpilé ʻi he ngaahi fie maʻu ke talanoá.”

Naʻá ku pehē ange leva, “ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke ma talanoa mo ia, pea he ʻikai ke ma lava ʻo tatali lōloa pehē. Kuo pau ke ma ʻi Pealini ʻapongipongi.”

Pehē mai leva ia, “Kātaki fakamolemole.”

Ne ma mavahe mei he falé, ʻo ō ki heʻema kaá, toʻo homa tataá, peá ma lotu. Hili ia peá ma toe foki ki he falé ʻo ʻilo ʻoku ʻi ai ha ʻōfisa kehe ia ʻi he feituʻu ke aleaʻi ai ha taimí. Naʻe ʻikai aʻu ʻo miniti ʻe hongofulu mā nima kuó ma tangutu ʻi muʻa he kēnoló. Naʻá ma lotu ke ma lava ʻo talanoa mo ia ke ongo ki hono lotó, ʻi heʻema ʻilo ko e koloa tokoni kotoa pē naʻe foaki mei ha faʻahinga feituʻu naʻe fie maʻu ia ke ʻoange ki he nima ʻo e vaʻa fakakautaú ke tufaki. Ko ʻema taumuʻá, ʻi heʻema fakamatalaʻi ki he kēnoló, ke tufaki e koloa pē ʻatautolú ki hotau kakaí pē ʻi he founga pē ʻatautolú, pea mo ʻoatu foki ha ngaahi meʻaʻofa ki he fafangaʻi fakalūkufua ʻo e fānaú.

Naʻá ma fakamatalaʻi ʻa e polokalama uelofeá mo e anga hono fakalelé. Fāifai, pea pehē mai ia, “Sai, ongo matāpule, mo ō ʻo tānaki hoʻomo koloá; pea ko e taimi ʻe ʻosi ai hoʻomo tānakí, mahalo ʻe ʻosi liliu ʻa e tuʻutuʻuní.” Ne ma talaange leva, “Kēnolo, kuo ʻosi maau ʻema koloá; ʻoku ʻosi maau maʻu pē ia. ʻI ha houa pē ʻe uofulu mā fā mei he taimi te ma fetuʻutaki ai ki he Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí ʻi Sōleki Sití, kuo tūʻuta mai ha ngaahi lēlue fonu ki Siamane. ʻOku lahi hamau ngaahi fale tukuʻanga koloa kuo ʻosi fakafonu ʻaki e ngaahi koloa fiemaʻú.”

Naʻá ne toki pehē mai leva, “Kuo teʻeki ai ke u fanongo ʻi ha kakai mo ha faʻahinga vīsone pehē.” Naʻe ongo ki hono lotó ʻo hangē ko ʻema lotu ke peheé. Kimuʻa peá ma mavahe mei hono ʻōfisí, ne ma maʻu ha tohi fakamafaiʻi ke mau fakahoko ʻetau tufakí ki hotau kakaí ʻi he ngaahi founga pē ʻatautolú.

ʻĪmisi
Chaplain Howard C. Badger, Ezra Taft Bensonand Max Zimmerin Freiberg, Germany. Caption: "'Man's mighty cities lie in ruins, yet the faith of the Saints is even stronger than before teh war... -Karlsruhe-"

Naʻe lotua ʻe ʻEselā Tafu Penisoni mo hono ngaahi kaungā ngāué ha fakahinohino ʻi heʻenau fakahoko ʻa e tokoni ʻi ʻIulopé hili ʻa e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní.

ʻOku fakafiemālie ki he laumālié ke ʻiloʻi ʻoku tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu mo mateuteu ke tokoni ʻi he taimi ʻoku tau falala ai kiate Ia mo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻOku ʻikai ha potu ia moʻó e ilifiá ʻi he houʻeiki tangata mo fafine ʻoku falala ki he Fungani Māfimafí, ʻoku ʻikai ke nau momou ke fakamoʻulaloaʻi kinautolu ʻi he feinga ke maʻu ha fakahinohino fakalangi ʻo fou he lotú. Neongo ʻoku hoko ʻa e fakatangá, neongo e hoko ha ngaahi mole, ka te tau lava ʻi he lotú ʻo maʻu ha fakamahino, he ʻe folofola ʻa e ʻOtuá ʻaki ha nonga ki he laumālié. Ko e nonga ko iá, ʻa e laumālie ʻo e fiemālié, ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha ia ʻo e moʻuí.

ʻI heʻeku kei siʻi ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, naʻá ku ako ai e kiʻi foʻi maau ko ʻeni fekauʻaki mo e lotú. Kuó ne nofoʻia au:

ʻOku ʻikai ke u ʻilo he ʻoku hāhāmolofia e ngaahi foungá,

Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻeni, ko e lotú ʻoku tali ʻe he ʻOtuá.

ʻOku ou ʻilo kuó Ne ʻosi fai mai ʻEne Folofolá,

ʻO talamai ko e lotú ʻoku ʻikai ngata hono ongoná,

Pea ʻe tali vavé ni mai pe ʻamui angé.

Ko ia ʻoku ou lotu mo tatali fiemālie pē.

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e tāpuaki ʻoku kumiá

ʻE hoko mai hangē tofu ko e fakakaukau ʻaʻatá;

Kae tuku pē muʻa kiate Ia pē ʻeku ngaahi lotú,

ʻA ē ko Hono finangaló ʻoku fakapotopoto ange ʻi haʻakú

ʻOku ou fakapapauʻi te Ne tali ʻeku feingá,

Pe ʻomi ha tali ʻoku lelei ange hono fakaʻofoʻofá.

… ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu, ko hoku kāinga mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku moʻui e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke Ne pekia. … ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ʻi he langí ʻa ia ʻoku fanongo mai mo tali ʻa e lotú. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni. ʻOku ou fie tapou ʻi he loto fakatōkilalo ki he taha kotoa … ke vāofi maʻu pē mo ʻetau Tamai ʻi he langí ʻi he lotu. Kuo teʻeki ai ha taimi kimuʻa ʻi he kuonga fakakōsipeli ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí ʻe fie maʻu lahi ange ai ʻa e lotú. Ko ʻeku kole fakamātoató, ʻofa ke tau fakafalala maʻu ai pē ki heʻetau Tamai Hēvaní mo feinga faivelenga ke fakaleleiʻi ʻetau fetuʻutaki mo Iá.18

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi Fehuʻi

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni ʻoku totonu ke “ʻoua naʻa tau tuku ha ʻaho ke ʻalu” taʻe fai ha lotu fakatāutaha (konga 1). Kuo tāpuekina fēfē koe tupu mei he lotu fakatāutahá?

  • ʻI he konga 2, ʻoku fakamatala ai ʻa Palesiteni Penisoni ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe he ngaahi fāmili ʻoku nau lotu fakataha maʻu peé. Ko e fē ha taimi ne ke fakatokangaʻi ai ʻoku takiakiʻi ʻe he lotu fakafāmilí ki he ngaahi tāpuaki ko ʻení? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakamuʻomuʻa ai ʻa e lotu fakafāmilí?

  • Fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu ʻe nima ʻa Palesiteni Penisoní ʻi he konga 3. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fokotuʻú ni takitaha ke “fakaleleiʻi ʻetau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní”? Fakakaukau ki he meʻa te ke fai ke muimui ai ki he faleʻi ko ʻení.

  • ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he ngaahi lea ʻa Palesiteni Penisoni ʻi he konga 4 ha taha ʻoku veiveiua ʻi he mālohi ʻo e lotú? Ko e hā ha fakalea ʻo ha fakamoʻoni te ke lava ʻo tānaki ki he fakamoʻoni ʻa Palesiteni Penisoní?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Sēmisi 1:5–6; ʻĪnosi 1:1–8; 3 Nīfai 14:7–8; T&F 10:5; 19:38; 88:63

Tokoni ki he Akó

Ko e tefitoʻi moʻoní ko ha moʻoni ʻokú ne tataki ʻetau ngaahi filí mo e ngāué. “ʻI hoʻo laukongá, fehuʻi kiate koe, ʻKo e hā ha tefitoʻi moʻoni [ʻo e ongoongoleleí] ʻoku akoʻi mai ʻi he potufolofola ko ʻení? Te u hanga fēfē ʻo fakahoko ʻeni ʻi heʻeku moʻuí?ʻ” ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó (2000),18.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Prayer,” Ensign, May 1977, 32.

  2. Cross Fire: The Eight Years with Eisenhower (1962), 31.

  3. Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987), 268.

  4. Naʻe hā ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 268.

  5. Gordon B. Hinckley, “Farewell to a Prophet,” Ensign, July 1994, 40.

  6. Naʻe hā ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 140.

  7. Elaine S. McKay, “Pray for Dad,” New Era, June 1975, 33.

  8. “Pray Always,” Ensign, Feb. 1990, 2.

  9. ʻI he Conference Report, Apr. 1966, 131.

  10. ʻI he Conference Report, Oct. 1947, 24.

  11. ʻI he Conference Report, Oct. 1950, 147.

  12. “Family Joys,” New Era, Jan. 1973, 4.

  13. ʻI he Conference Report, Apr. 1949, 197–98.

  14. “Pray Always,” 2, 4.

  15. ʻI he Conference Report, Oct. 1956, 108.

  16. ʻI he Conference Report, Oct. 1956, 104.

  17. ʻI he Conference Report, Apr. 1953, 39.

  18. “Prayer,” 33–34; maau naʻe ui ko e “Prayer” ne faʻu ʻe Eliza M. Hickok, ʻi hono toʻo mei he Best Loved Religious Poems, ed. James Gilchrist Lawson (1933), 160.