Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 9: Ko e Tohi ʻa Molomoná—Ko e Maka-tuʻu-loto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú


Vahe 9

Ko e Tohi ʻa Molomoná—Ko e Maka-tuʻu-loto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú

“ʻOku ʻikai ʻapē ha meʻa ʻi hotau lotó ʻoku fakaʻānaua ke ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻOtuá? … Kapau ʻoku pehē, ta ʻe tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tau toutou fakahoko ʻo tuʻo lahi ange ʻi ha toe tohi.”

Mei he Moʻui ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

ʻI he ʻaho 5 ʻo Sānuali 1986, naʻe tokangaʻi ai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ha konifelenisi fakasiteiki ʻi ʻĀnaniteili (Annandale), ʻi Veisiniá—ko ʻene fuofua konifelenisi fakasiteiki ia ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe “ongo moʻoni” ki he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi heʻenau fanongo ki heʻene leá. ʻI heʻene leá, “naʻe fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke liliu e moʻuí mo taki ʻa e kakaí kia Kalaisí.” Naʻá ne fakahoko ai ha “tukupā fakavavevave [ke] ako ʻa e tohi folofola ko ʻení.”1

Naʻe ʻikai ke foʻou ʻa e pōpoaki ko ʻení ia ʻi he ngāue ʻa Palesiteni Penisoní. Naʻá ne faʻa poupouʻi tā-tuʻo-lahi ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo muimui ki hono ngaahi akonakí, ʻi heʻene hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.2 Ka ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe tataki fakalaumālie ia ke fakamamafaʻi lahi ange ʻa e pōpoakí. Naʻá ne pehē: “Naʻe tataki fakalaumālie ʻe he ʻEikí ʻEne tamaioʻeiki ko Lolenisou Sinoú ke toe fakamamafaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e vahe hongofulú ke huhuʻi ʻa e Siasí mei he ngaahi pōpula fakapaʻangá. … Ka, kuo fakahā ʻeni ʻe he ʻEikí, ʻi hotau kuongá, ʻa e fie maʻu ke toe fakamamafaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná.”3 Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Penisoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi ha feituʻu pē naʻe ʻalu ki ai: ʻi he ngaahi fakataha fakafaifekaú, ngaahi konifelenisi fakasiteikí mo e fakavahelahí, ngaahi konifelenisi lahí, pea mo e ngaahi fakataha mo e kau Taki Māʻolungá.4

ʻI heʻene ʻuluaki konifelenisi lahi ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe vahevahe ai ʻe Palesiteni Penisoni ha ʻuhinga ʻo e mahuʻinga ʻo e pōpoaki ko ʻení. Naʻá ne fakatokanga, “Ka ʻikai ke tau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo talangofua ki hono ngaahi akonakí, kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he vahe 84 ʻo e Tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻoku fakahalaiaʻi ʻa e Siasí kakato: ʻPea ko e fakahalaia ko ʻení ʻoku nofo ia ʻi he fānau ʻo Saioné, ʻio, ʻa hono kotoaʻ [T&F 84:56]. ʻOku hoko atu ʻa e ʻEikí: “Pea te nau moʻulaloa ki he fakahalaia ko ʻení kae ʻoua ke nau fakatomala pea manatuʻi ʻa e fuakava foʻoú, ʻio, ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi fekau ʻi muʻa naʻá ku ʻoange kiate kinautolú, ʻo ʻikai ke lea ʻaki pē ia, ka ke fai ʻo fakatatau ki he meʻa kuó u tohíʻ [T&F 84:57].”5

ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi kupuʻi lea kotoa ko ʻeni mei he ngaahi malanga ʻa Palesiteni Penisoni ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ha sīpinga ʻo ʻene ngaahi fakatokanga mo e ngaahi talaʻofa fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná:

“Ko ʻeni, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he fie maʻu ke tau fakamatala lahi ange ki he Tohi ʻa Molomoná, ka ʻoku toe fie maʻu ke tau fai ha meʻa lahi ange mo ia. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku tali ʻe he ʻEikí: “Koeʻuhí ke nau lava ʻo fakatupu ʻa e fua ʻoku ngali mo e puleʻanga ʻo ʻenau Tamaí; ka ʻikai pea ʻoku kei toe ha tautea mo e fakamaau ke lilingi hifo ki he fānau ʻo Saioné’ [T&F 84:58]. Kuo tau ongoʻi ʻa e tautea mo e fakamaau ko iá!

“… Kuo teʻeki ai ke hoko pe ʻe hoko e Tohi ʻa Molomoná, ko e uho ʻo ʻetau ako fakatāutahá, faiako ʻa e fāmilí, malangá, mo e ngāue fakafaifekaú. Ko e meʻá ni kuo pau ke tau fakatomala ai.”6

“Kuo teʻeki ai ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo hangē ko e meʻa ʻoku totonu ke tau faí. ʻOku ʻikai mālohi fēfē hotau ngaahi ʻapí kae ʻoua kuo tau fakaʻaongaʻi ia ke ʻomi ʻaki ʻetau fānaú kia Kalaisi. ʻE ala uesia hotau ngaahi fāmilí ʻe he ngaahi huʻunga mo e ngaahi akonaki ʻo e māmaní kae ʻoua kuo tau ʻilo ʻa e anga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e tohí ke fakamahino mo fakafepakiʻi ʻa e meʻa ʻoku loí. … He ʻikai fuʻu lelei fēfē ʻetau kau faifekaú kae ʻoua ke nau [faiako] ʻaki ia. He ʻikai tuʻu ʻa e fakaului fakasōsialé, fakaefiká, fakafonuá, pe fakaakó ʻi he vela honau ʻahiʻahiʻí kae ʻoua kuo aʻu hifo honau ngaahi aka tefitó ki he kakato ʻo e ongoongoleleí ʻa ē ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻikai fakafonu ʻetau ngaahi kalasi he Lotú ʻaki e Laumālié kae ʻoua kuo tau hiki hake ia ko ha fuka.”7

“ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ʻaki ha mahino lahi ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou palōmesi atu, kapau te tau inu fakaʻaho mei hono ngaahi pēsí mo talangofua ki heʻene ngaahi akonakí mei he momeniti ko ʻení ʻo faai atu, ʻe lilingi mai ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú takitaha ʻo Saioné pea mo e Siasí ha tāpuaki kuo teʻeki ai ʻiloa— pea te tau kole ki he ʻEikí pea te Ne kamata ke toʻo atu ʻa e fakamalaʻiá—ʻa e meʻa fakamamahí mo e fakamāú. ʻOku ou fakamoʻoni fakamātoato ki he meʻá ni.”8

“ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi kakato ʻa e ʻuhinga kuo fakatolonga mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻeku moʻuí ki he taʻu motuʻa ko ʻení, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻeni: Kuó Ne fakahā mai kiate au ʻa e fie maʻu ko ia ke tau ʻoatu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he māmaní he taimí ni ʻi ha founga fakaofo lahi ange. Kuo pau ke mou tokoni ki hono fua ʻo e kavenga mo e tāpuaki kuó Ne tuku mai ki he kotoa ʻo e Siasí, pea naʻa mo e fānau kotoa ʻo Saioné.

“Naʻe ʻikai teitei hū ʻa Mōsese ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe ʻikai teitei mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he huhuʻi ʻo Saioné. ʻOku ʻi ai hatau niʻihi mahalo he ʻikai ke nau moʻui ke mamata ki he ʻaho ʻe fakafonu ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e māmaní pea mo e taimi ʻe toʻo ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne fakamalaʻiaʻí. (Vakai, T&F 84:54–58.) Ka, ʻi he hōifua ʻa e ʻOtuá, ʻoku ou fakataumuʻa ai ke fakamoleki e toenga hoku ngaahi ʻahó ʻi he ngāue nāunauʻia ko iá.”9

ʻĪmisi
Portrait (full figure) of Joseph Smith, Jr. The Prophet is depicted standing on the grounds of the Kirtland Temple. He is holding a copy of the Book of Mormon. The Kirtland Temple is visible in the background. There are clouds in the sky.

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e Tohi ʻa Molomoná ko e “maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú.”

Ngaahi Akonaki ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

1

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú.

Ko e hā hono lahi e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná? Naʻe ui ia ʻe Siosefa Sāmitá “ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú.” (History of the Church, 4:461.) Naʻá ne pehē, “Toʻo ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi fakahaá, pea ʻe ʻi fē leva ʻetau tui fakalotú? ʻOku tau halaʻatā.» (History of the Church, 2:52.)10

Ko e maka-tuʻu-lotó, ko e foʻi maka ia ʻi lotomālie ʻi ha ʻāleso. ʻOkú ne puke fakatahaʻi ʻa e ngaahi maká kotoa ke tuʻu maʻu, pea kapau ʻe toʻo ia, ʻe holo leva ʻa e ʻālesó.

… ʻOku hangē ʻa e holo ko ia ʻa e ʻalesó kapau ʻe toʻo ʻa e maka-tuʻu-lotó, ko e tuʻu pe holo ʻa e Siasí koeʻuhí ko e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku mahino lelei ʻeni ki he ngaahi fili ʻo e Siasí. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku nau feinga lahi ai ke fakahalaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná, he kapau ʻe lava ke fakaongoongokoviʻi, ʻoku ʻalu fakataha ai pē ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ia. ʻE pehē pē mo ʻetau totonu ki he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e fakahaá, pea mo e Siasi kuo toe fakafoki maí. Ka ʻi he tuʻunga tatau pē, kapau ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná—pea kuo laui miliona ʻeni kuo nau fakamoʻoniʻi kuo nau maʻu e fakamoʻoni ʻa e Laumālié ʻoku moʻoni—pea ta kuo pau ke tali ʻe ha taha ʻa e pehē kuo Toe Fakafoki Mai ʻa e Ongoongoleleí fakataha mo ia kotoa ʻoku nau ō fakataha mo iá”11

Mahalo ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻokú ne fakamoʻoniʻi mahino ange hono mahuʻinga ʻo e tohi folofola ko ʻení ka ko e meʻa naʻe folofola tonu ʻaki ʻe he ʻEikí, kau ki aí.

Naʻá Ne fakamoʻoni tonu mai (1) ʻoku moʻoni ia (T&F 17:6), (2) pea ʻoku ʻi ai ʻa e moʻoní mo ʻEne folofolá (T&F 19:26), (3) pea naʻe liliu ia ʻi he mālohi mei ʻolunga (T&F 20:8), (4) pea ʻoku ʻi ai ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (T&F 20:9; 42:12), (5) pea naʻe foaki mai ia ʻi he ueʻi fakalaumālié, pea fakamoʻoniʻi ʻi he ngāue mai ʻa e kau ʻāngeló (T&F 20:10), (6) pea ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi folofola māʻoniʻoní (T&F 20:11), pea (7) ko kinautolu te nau tali ia ʻi he tuí, te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá (T&F 20:14).12

2

ʻOku fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi mo ne ʻomi kitautolu ke tau ofi ange ki he ʻOtuá.

Ko e misiona mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he peesi talamuʻakí, “ke fakalotoʻi ʻa e Siú mo e Senitailé ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻOtua taʻengata, ʻokú Ne fakahā ia ʻe ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.”

ʻE lava ke maʻu ʻe he taha fekumi moʻoni ki he moʻoní ʻa e fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí ʻi heʻene fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi lea fakalaumālie ʻo e Tohi ʻa Molomoná.13

ʻOku tau manatuʻi nai ʻa e fuakava foʻoú, ʻa e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku tau maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú. Ko e foʻi lea ko e fuakavá (testament), ko e faka-Pilitānia ia ʻo ha foʻi lea faka-Kalisi, ʻe lava ke toe liliu mo ia ko e fuakava (covenant). Ko e ʻuhinga nai ʻeni ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene ui e Tohi ʻa Molomoná ko e “fuakava foʻoú”? Ko ha toe fakamoʻoni (testament) ia ʻe taha pe fakamoʻoni (witness) kia Sīsū. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi ʻuhinga ne tau toki tānaki atu ai kimuí ni mai ʻa e ngaahi foʻi lea “Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí” ki he hingoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. …

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, he ko Ia ʻa e makatuliki ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. ʻOku fakamoʻoni ki Hono moʻoní ʻi he mālohi mo e mahino. ʻOku ʻikai ke hangē ko e Tohi Tapú, ʻa ia ne fou mai ʻi ha ngaahi toʻu tangata ʻo e kau tangata hiki tohi, kau tangata liliu lea, mo e kau tangata tui fakalotu kākā naʻa nau fakakeheʻi ʻa e fakamatalá, ka ko e Tohi ʻa Molomoná naʻe haʻu fakahangatonu pē ia mei he tokotaha naʻá ne hiki e tohí ki he tokotaha ʻokú ne lau iá, ʻo fou mai ʻi ha sitepu pē ʻe taha ʻo e liliu-leá. Ko ia, ko ʻene fakamoʻoni ki he ʻEikí ʻoku mahino, ʻikai toe ufi, mo mālohi lahi. Ka ʻoku ʻikai ngata ai. ʻOku fakaʻikaiʻi ʻe he tokolahi ʻo e māmani faka-Kalisitiané ʻi he ʻahó ni ʻa e fakalangi ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku nau fehuʻia Hono ʻaloʻi fakaofó, ʻa ʻEne moʻui haohaoá, pea mo e moʻoni ʻo ʻEne toetuʻu nāunauʻiá. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi lea taʻe-toe-fehalaaki kau ki he moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa ko iá. ʻOkú ne toe ʻomi foki ʻa e fakamatala kakato taha ki he tokāteline ʻo e Fakaleleí. Ko e moʻoni ʻoku hoko ʻa e tohi ne fakahā fakalaumālié ni ko ha maka-tuʻu-loto ʻi he fakamoʻoniʻi ki māmani ko Sīsū ʻa e Kalaisí.14

ʻĪmisi
This is the right side of the painting, "The Bible and the Book of Mormon Testify of Christ" which displays Christ visiting the Nephites in the Americas. Christ is showing the wounds in His hands to the people.

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku “mahino, ʻikai toe ufi, mo mālohi lahi ai e fakamoʻoniʻi ʻo Sīsū Kalaisí.”

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Naʻá ku fakahā ki he kau takí, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe.” [History of the Church, 4:461]. … “ʻOku ʻikai ʻapē ha meʻa ʻi hotau lotó ʻoku fakaʻānaua ke ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻOtuá, ke tatau ange mo Ia ʻi heʻetau fononga fakaʻahó, ke ongoʻi maʻu pē ʻEne ʻiate kitautolú? Kapau ʻoku pehē, ta ʻe tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tau toutou fakahoko ʻo tuʻo lahi ange ʻi ha toe tohi. …

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe hotau tokoua ʻofeina ko Palesiteni Melioni G. Lomenií, … ʻa ia ʻokú ne ʻiloʻi ʻiate ia ʻa e mālohi ʻoku ʻi he tohi ko ʻení, ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu ʻi he moʻui ʻa kinautolu te nau lau mo ako e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne pehē:

“ʻOku ou ongoʻi fakapapau kapau ʻe lau maʻu ai pē ʻi he faʻa lotu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻi honau ngaahi ʻapí, ʻe kinautolu pea mo ʻenau fānaú fakatouʻosi, ʻe hoko mai ʻa e laumālie ʻo e tohi maʻongoʻonga ko iá ke ne fakamāmaʻi hotau ngaahi ʻapí mo kinautolu kotoa ʻoku nofo ʻi aí. ʻE tupulaki ʻa e laumālie ʻo e ʻapasiá; ʻe tupulaki mo e fefakaʻapaʻapaʻakí mo e fefakaʻatuʻiʻakí. ʻE mahuʻi atu ʻa e laumālie ʻo e fekeʻikeʻí. ʻE faleʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e poto lahi ange. ʻE ongongofua mo talangofua ange ʻa e fānaú ki he faleʻi ʻa ʻenau mātuʻá. ʻE fakautuutu ʻa e māʻoniʻoní. Ko e tuí, ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofá—ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí—ʻe lahi fau ʻi hotau ngaahi ʻapí mo ʻetau moʻuí, ʻo ne ʻomi ʻa e nongá, nēkeneká, mo e fiefiá” (Ensign, May 1980, p. 67).

ʻOku hanga ʻe he ngaahi talaʻofa ko ʻení—ʻo fakatupulaki ʻa e ʻofa mo e uouangataha ʻi he ʻapí, ha fefakaʻapaʻapaʻaki lahi age ʻi he vahaʻa ʻo e mātuʻá mo e fānaú, ha tuʻunga fakalaumālie mo e māʻoniʻoni māʻolunga ange—ʻo ʻikai ko ha ngaahi talaʻofa noa pē, kae tatau tofu pē mo e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi heʻene pehē ʻe tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tau ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻOtuá.15

3

ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e tokāteline moʻoní, veuveuki ʻa e tokāteline halá, pea fakahaaʻi e ngaahi fili ʻo Kalaisí.

Kuo ʻosi folofola tonu mai ʻa e ʻEikí ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e “kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí” (T&F 20:9). ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ʻa e akonaki, mo e tokāteline kotoa pē kuo ʻosi fakahā maí. Ka, ʻoku ʻuhinga ia te tau maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kakato ʻo e ngaahi tokāteline ʻoku fie maʻu ki hotau fakamoʻuí. Pea ʻoku akoʻi mahinongofua mo faingofua kinautolu koeʻuhí ke lava mo e fānaú ʻo ʻilo ʻa e ngaahi founga ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku ʻomai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi meʻa lahi fau ʻoku nau fakalahi ʻa e mahino ʻoku tau maʻu ki he ngaahi tokāteline ʻo e fakamoʻuí. Ka ʻikai ia, ko e konga lahi ʻo e meʻa ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi folofola kehé he ʻikai ke nau fuʻu mahino mo mahuʻinga pehē.16

Fekauʻaki mo hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakamatala mahino taha, nounou taha, pea mo kakato tahá. ʻOku ʻikai ha toe lekooti ia ʻe mafakatataua ki ai. Ko e hā ha toe lekooti ʻokú ke maʻu ai ha mahino kakato ʻo e natula e Hingá, ʻa e natula ʻo e mate fakaesinó mo e fakalaumālié, ʻa e tokāteline ʻo e Fakaleleí, ʻa e tokāteline ʻo e fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá, ʻi heʻene fekauʻaki mo e Fakaleleí, pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí? ʻOku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakamatala kakato taha ʻo e ngaahi tefitoʻi tokāteline ko ʻení.17

Ko e Tohi ʻa Molomoná … ʻokú ne fakapapauʻi mo fakamahinoʻi ʻa e Tohi Tapú. ʻOkú ne toʻo ʻa e ngaahi tūkiaʻangá, ʻokú ne fakafoki mai ʻa e ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻingá. ʻOku tau fakamoʻoni te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi fakataha ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ke veuki ʻaki ʻa e ngaahi tokāteline loí, lolomi ʻaki e ngaahi fekeʻikeʻí, mo fokotuʻu ʻa e melinó. (Vakai, 2 Nīfai 3:12.)18

ʻOku … totonu ke tau ʻilo ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo laka ange ʻi ha toe tohi. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he totonu ke tau ʻilo ʻa e hisitōlia mo e ngaahi talanoa fakatupulaki ki he tuí ʻoku ʻi aí, ka ʻoku totonu ke mahino kiate kitautolu ʻa ʻene ngaahi akonakí. Kapau te tau fakahoko fakalelei ʻetau tafaʻakí mo vakai fakatokāteline ki he Tohi ʻa Molomoná, te tau lava ke fakahaaʻi ʻa e ngaahi meʻa halá mo ʻilo ʻa e moʻoni ke fakafepakiʻi ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi tui hala ʻa e tangatá.

Kuó u fakatokangaʻi ʻi he Siasí ha faikehekehe ʻi he faʻaʻiloʻiló, potó, tui paú, mo e laumālie ʻo kinautolu ʻoku nau ʻilo mo manako ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo kinautolu ʻoku ʻikaí. Ko e tohi ko iá ko ha meʻasivi maʻongoʻonga.19

ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi fili ʻo Kalaisí. ʻOkú ne veuveuki ʻa e ngaahi tokāteline halá mo lolomi ʻa e fekeʻikeʻí. (Vakai, 2 Nīfai 3:12.) ʻOkú ne maluʻi ʻa e kau muimui loto-fakatōkilalo ʻo Kalaisí mei he ngaahi palani, ngaahi founga, mo e ngaahi tokāline kovi ʻa e tēvoló ʻi hotau kuongá. ʻOku meimei tatau pē faʻahinga hē mei he moʻoní ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo ia ʻoku tau maʻu ʻi he ʻaho ní. Naʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene tokaimaʻananga taʻe-fakangatangatá ʻo teuteuʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e fehalākí mo ʻilo ʻa e founga ke fakafepakiʻi ai ʻa e ngaahi fakakaukau fakaako, fakapolitikale, fakalotu, mo fakapoto ʻoku loi ʻi hotau kuongá.20

4

ʻOku hoko ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e fetuʻutakiʻanga mālohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e ngāue hokohoko ʻo Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

ʻOku ou fie lea ʻo fakatefito ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e ngaahi Fuakavá. ʻOku fakatahaʻi ʻa e ongo tohi folofola maʻongoʻongá ni ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ko ha ngaahi fakahā mei he ʻOtua ʻo ʻIsilelí ʻi he taumuʻa ke tānaki mo teuteuʻi Hono kakaí ki he hāʻele angaua mai ʻa e ʻEikí. …

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he Palōfita ko e Siosefa Sāmitá, “Ka ʻe maʻu ʻe he toʻu tangatá ni ʻeku leá ʻiate koe” (T&F 5:10). Ko e Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko ha konga ia e fakahoko ʻo e talaʻofa ko iá. ʻOku ʻomai fakataha ʻe he ongo ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e folofolá ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ki he toʻu tangatá ni. …

ʻOku takitaha fai ʻe he ongo folofola maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ha fakamoʻoni mālohi mo pau ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku meimei ke akoʻi ʻe he peesi kotoa ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Tohi ʻa Molomoná fakatouʻosi fekauʻaki mo e ʻEikí—ʻa ʻEne ʻofa lahi ki Heʻene fānaú mo ʻEne feilaulau fakaleleí—pea mo ʻakoʻi kitautolu he founga ke tau moʻui aí ke tau lava ʻo foki kiate Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku ʻi he ongo tohi folofola maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e ʻilo mo e mālohi ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻi ha tuʻunga moʻui ʻoku lelei ange ʻi ha kuonga ʻo e faiangahala mo e kovi lahi. Ko kinautolu ʻoku nau lau fakalelei mo faʻa lotua ʻa e ngaahi peesi ʻo e ongo tohi ko ʻení, te nau maʻu ha fakafiemālie, faleʻi, fakahinohino, pea mo e mālohi pulipulia ke fakaleleiʻi ʻenau moʻuí.21

ʻOku hoko ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e fetuʻutakiʻanga mālohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e ngāue ʻoku hokohoko ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo kinautolu ʻoku nau fetongi iá.

ʻOku tau ako ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ki he ngāue fakatemipalé, ngaahi fāmili taʻengatá, tuʻunga ʻo e ngaahi nāunaú, faʻunga ʻo e Siasí, pea mo ha ngaahi moʻoni maʻongoʻonga kehe ʻo e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. …

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e “maka-tuʻu-loto” ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e maka tumuʻakí ia, fakataha mo e hokohoko mai ʻo e fakahaá. Kuo ʻosi fakahaaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne tali ʻo e maka-tuʻu-lotó mo e maka-tumuʻakí fakatouʻosi.22

Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko ha tohi folofola nāunauʻia ia kuo foaki fakahangatonu ki hotau toʻu tangatá. ʻOku ʻi ai ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻa ia ʻoku muʻomuʻa ʻi he hāʻele ʻangaua mai ʻa Kalaisí. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni mo e ngaahi tokāteline lahi naʻe ʻikai fakahā kakato ʻi he ngaahi folofola kehé. Pea hangē ko e Tohi ʻa Molomoná, te ne fakamālohia kinautolu ʻoku nau ako fakalelei pea ʻi he faʻa lotu mei hono ngaahi pēsí.

ʻOku tau mataʻikoloa ʻaki nai ʻe kitautolu ko e Kāingalotu ʻo e ʻOtua Fungani Māʻolungá ʻa e folofola kuó Ne maluʻi maʻatautolu ʻi he ngāue lahi peheé? ʻOku tau fakaʻaongaʻi nai ʻa e ongo tohi fakahā ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ke tāpuekina ʻaki ʻetau moʻuí mo tekeʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻo e tokotaha koví? Ko e taumuʻa ʻeni naʻe foaki mai ai kinauá. Te tau tuʻu taʻe-halaia fēfē ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí kapau ʻoku tau meʻanoaʻaki pē kinaua ʻaki hano tuku ke na tānaki efu pē ʻi heʻetau funga laupapá?

ʻE hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fai atu ʻeku fakamoʻoní ʻi he loto moʻoni ʻoku ʻi he ongo tohí ni ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho ko ʻeni ʻo e ʻahiʻahí mo e faingataʻá. ʻOkú na tuʻu fakataha mo e Tohi Tapú ke fakamoʻoni ki he ʻEikí mo ʻEne ngāué. ʻOku ʻi he ongo tohí ni ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOfa te tau tafoki ki ai ʻaki e kotoa hotau lotó mo ngāueʻaki kinaua ʻi he founga ʻoku fakaʻamu ʻa e ʻEikí ke fakaʻaongaʻi ki aí.23

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • ʻI hoʻo lau ko ia e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Penisoni fekauʻaki mo e hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú (vakai, konga 1), fakakaukau ki hono tuʻungá ʻi hoʻo moʻuí. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke uho ʻaki lahi ange ʻa ʻetau ngaahi feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he Tohi ʻa Molomoná?

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻokú ne ʻomi kitautolu ke tau ofi ange ki he ʻOtuá (vakai, konga 2). Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke ako kau ki he Fakamoʻuí ʻi hoʻo ako ko ia e Tohi ʻa Molomoná? Kuo ʻomai fēfē koe ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo ho fāmilí ke ofi ange ki he ʻOtuá?

  • Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau “ʻiloʻi lelei ange ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha toe tohi kehé”? Kuo maluʻi fēfē koe ʻe he ngaahi tokāteline ʻi he Tohi ʻa Molomoná mei he “ngaahi tokāteline ʻa e tēvoló ʻi hotau kuongá”? (Vakai, konga 3.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku ngāue fakataha ai e Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ke fakamālohia kitautolú? (Vakai, vahe 4.)

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

ʻIsaia 29:9–18; 1 Nīfai 13:35–41; 2 Nīfai 25:23, 26; 29:6–9; T&F 1:17–29

Tokoni Fakafaiakó

“ʻOku ʻomi ʻi ha ngaahi tohi lēsoni lahi ha ngaahi fehuʻi ke kamata ʻaki e fealēleaʻakí mo hokohoko atu ia. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení pea mo teuteu haʻo ngaahi fehuʻi pē ʻaʻau… Fai ha ngaahi fehuʻi te nau poupouʻi ha ngaahi tali ʻoku fakakaukauʻi leleí pea mo tokoniʻi e fakafoʻituituí ke nau fifili moʻoni ki he ongoongoleleí” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻOku Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [2000], 70).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987), 489.

  2. Vakai, hangē ko ʻení, “The Book of Mormon Is the Word of God,” Ensign, May 1975, 63–65; “A New Witness for Christ,” Ensign, Nov. 1984, 6–8; vakai foki, Ezra Taft Benson: A Biography, 491–93.

  3. «Ko ha Fatongia Toputapu, Ensign, Mē 1986, 78; vakai foki, e ngaahi Akonaki ʻa e kau Palesiteni ʻo e Siasí: Lolenisou Sinou (2012), 157–60.

  4. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 495.

  5. “Cleansing the Inner Vessel,” Ensign, May 1986, 5.

  6. “Cleansing the Inner Vessel,” 5–6.

  7. “The Book of Mormon Is the Word of God,” Ensign, Jan. 1988, 5.

  8. “A Sacred Responsibility,” Ensign, May 1986, 78; ne toʻo ʻa e fakamamafá mei he tatau totonú.

  9. “Flooding the Earth with the Book of Mormon,” Ensign, Nov. 1988, 6.

  10. “A New Witness for Christ,” 6.

  11. “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 5, 6.

  12. “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” 4.

  13. “Come unto Christ,” Ensign, Nov. 1987, 83.

  14. “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” 4, 5.

  15. “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” 7. Naʻe hoko ʻa Palesiteni Melioni G. Lomenī ko ha tokoni ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mei Siulai 1972 ki Nōvema 1985.

  16. “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” 6.

  17. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 56.

  18. “A New Witness for Christ,” 8.

  19. “Jesus Christ—Gifts and Expectations,” Ensign, Dec. 1988, 4.

  20. “The Book of Mormon Is the Word of God,” Ensign, Jan. 1988, 3.

  21. “The Gift of Modern Revelation,” Ensign, Nov. 1986, 79.

  22. “The Book of Mormon and the Doctrine and Covenants,” Ensign, May 1987, 83.

  23. “The Gift of Modern Revelation,” 80.