Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 12: ‘Fekumi ki he Laumālié ʻi he Meʻa Kotoa ʻOkú ke Faí’


Vahe 12

Fekumi ki he Laumālié ʻi he Meʻa Kotoa ʻOkú ke Faí

“Kuo pau ke tau kei tauʻatāina mo ongoʻi ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí.”

Mei he Moʻui ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

Ko e taimi naʻe faleʻi ai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻa e Kau Taki Māʻolunga kehé fekauʻaki mo e ngāue ʻi he Siasí, naʻá ne faʻa pehē, “Manatuʻi, ʻe Ngaahi Tokoua, ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ʻi he ngāue ko ʻení ko e Laumālié.”1 Pea ko e taimi naʻe ngāue fakataha ai mo e kau tangata ko ʻení, naʻá ne akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he tā sīpinga, ʻo fakahaaʻi ko e ʻEikí, “ʻoku ofi ki Heʻene kau tamaioʻeikí, pea naʻa mo e fanafaná.”2 Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ki ha taimi naʻe kaungā ō ai mo Palesiteni Penisoni ki ha konifelenisi fakasiteiki ne teu ui ai ha palesiteni fakasiteiki foʻou:

“Hili ʻa e lotu, ʻinitaviu, ako, mo toe lotú, ne ʻeke mai ʻe ʻEletā Penisoni pe kuó u ʻosi ʻilo ko hai ʻe hoko ko e palesiteni foʻoú. Naʻá ku talaange kuo teʻeki ai ke u maʻu ʻa e ueʻi fakalaumālie ko iá. Naʻá ne sio fakamamaʻu mai kiate au ʻi ha taimi lōloa peá ne talamai naʻe pehē pē mo ia. Neongo ia, naʻe ueʻi kimaua ke kole ki ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui taau ke nau lea ʻi he fakatahaʻanga ʻo e efiafi Tokonaki ʻo e konifelenisí. Naʻe laumomeniti pē mei he lea ʻa e tangata fika tolú, kuo ueʻi au ʻe he Laumālié ko ia ʻoku totonu ke hoko ko e palesiteni fakasiteiki foʻoú. Naʻá ku vakai kia Palesiteni Penisoni ʻo fakatokangaʻi e tafe hifo hono loʻimatá ʻi hono fofongá. Kuo ʻomai e fakahaá kiate kimaua fakatouʻosi—kae ngata pē ʻi heʻema hokohoko atu he fekumi ki he finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi heʻema laka atu ʻi he tuí.”3

Naʻe fai ʻa e faleʻi ko ʻení ʻe Palesiteni Penisoni ʻi he kamataʻanga ʻo ha konifelenisi maʻá e kau palesiteni misiona foʻoú:

“Kuó u faʻa pehē tā-tuʻo-lahi ki hoku kaungā-ngāué ko e ʻelemēniti mahuʻinga pē taha ʻi he ngāue ko ʻení ko e Laumālié. “Te mou lava ke fai ha ngaahi mana maʻá e ʻEikí ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi he Laumālié mo hoʻomou fakahoko totonu homou uiuiʻí. Ka ʻikai ʻa e Laumālié he ʻikai ke mou teitei ʻikuna neongo pe ko e hā ho talēnití mo e meʻa ʻokú ke lavá.

“Te mou maʻu ha fakahinohino lelei moʻoni ʻi he ʻaho ʻe tolu ka hokó. ʻE tufa ʻa e ngaahi tohi tuʻutuʻuní, ʻe aleaʻi ʻa e ngaahi fatongiá mo e ngaahi founga ngāué, fakaʻauliliki mo e ngaahi tuʻutuʻuní, pea ʻe ʻaonga ʻaupito e ngaahi meʻá ni kotoa kiate koe. Ka ko e tokoni lelei taha te ke maʻu ʻi hoʻo hoko ko e palesiteni fakamisioná he ʻikai maʻu ia mei he ngaahi tohi tuʻutuʻuní pe ʻū tohi lēsoní. Ko ho tokoni maʻongoʻonga tahá ʻe maʻu ia mei he ʻEikí tonu pē ʻi hoʻo tautapa mo kole kiate Ia ʻi he lotu loto fakatōkilalo. Ko e taimi te mou toutou tūʻulutui aí, kole kiate Ia ha tokoni fakalangi ʻi he fakahoko ho misioná, te mou ongoʻi ʻa e Laumālié, te mou maʻu hoʻomou talí mei ʻolunga, ʻe tupulaki fakalaumālie homou misioná koeʻuhí ko hoʻo fakafalala mo hoʻo falala kiate Iá.”4

Naʻe toe ʻoatu ʻe Palesiteni Penisoni ʻa e faleʻi ko ʻení ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí, kau ai mo e fānau kei īkí.5 Naʻá ne pehē: “ʻI he ngāué ni, ko e Laumālié ʻoku mahuʻinga tahá—ʻi ha tapa pē ʻoku tau ngāue ai. ʻOku ou ʻilo kuo pau ke u falala ki he Laumālié. Tau feinga ke maʻu ʻa e Laumālie ko iá mo hoko ko e kāingalotu tui-faivelenga ʻo e Siasí, ko e fānau mo e ngaahi mātuʻa līʻoa, ko e kau faiako fakaʻapi lelei, ko e kau fai-fakahinohino langaki moʻui, ko e kau taki kuo tataki fakalaumālie ʻo e uōtí mo e siteikí.”6

Neongo naʻe akoʻi lototoʻa ʻe Palesiteni Penisoni ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he kakaí ʻi he māmaní kotoa, ka ko ʻene tefitoʻi founga ʻo e muimui ki aí naʻe fakatāutaha mo fakalongolongo. Naʻe kamata ia ʻi ʻapi, ʻi he fetakinima mo hono uaifi ko Fololá. Naʻe tuʻo taha ha ʻaʻahi mai e tokoua ʻo Folola naʻá na tamai tahá, ʻa Sūlia Teli (Julia Dalley) ki he fāmili Penisoní, peá ne fai mai kimui ha tohi kia Folola, ʻo kau ki he fāmili Penisoní. “Ko e hā ha meʻa ʻi he māmaní ʻe toe lelei ange?” ko ʻene leá ia. “ʻOku ou tanganeʻia he faingofua hoʻomou founga moʻuí ka ko e taupotu tahá, naʻá ku mālieʻia ʻi he foʻi moʻoni ʻoku nofoʻia homou ʻapí ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí.”7

ʻĪmisi
A Fijian woman sitting in a chair. She has her arms folded and head bowed in prayer.

“ʻOku tau maʻu fēfē ʻa e Laumālié? ʻOku pehē ʻe he ʻEikí, ʻʻI he lotu ʻo e tuí.ʻ

Ngaahi Akonaki ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

1

ʻOku totonu ke tau feinga ke maʻu e takaua maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he kotoa ʻo e ngaahi ʻaho ʻo ʻetau moʻuí.

Ko e founga ʻe taha te tau lava ʻo fakafuofuaʻi ai pe ʻoku tau ʻi he hala lausiʻi mo fāsiʻí ko ʻetau maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí.

ʻOku ʻomai ʻe he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ha ngaahi ola pau.

Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá “ko e fua ʻo e Laumālié ko e ʻofa, mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai, mo e angalelei, mo e tui, mo e angamalū, mo e [anga-fakamaʻumaʻu].” (Kalētia 5:22–23.)

Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí ko e Laumālié. Kuó u ongoʻi maʻu pē meʻa ko iá. Kuo pau ke tau kei tauʻatāina mo ongoʻi ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí. … ʻOku lahi taha e hoko mai ʻa e ngaahi ueʻi ko ʻení ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau mafasia ai ʻi he ngaahi meʻa ke faí mo e taimi ʻoku ʻikai ke tau haʻisia ai ʻi he ngaahi meʻa fakaloto hohaʻa ʻo e moʻui fakaʻahó.8

Ko e fie maʻu vivili taha ʻoku tau tōfuhia kotoa aí ko e tuʻunga fakalaumālié —ke taau mo e Laumālie ʻo e ʻEikí—. ʻOku totonu ke tau feinga ke maʻu ʻa e takaua maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he kotoa e ngaahi ʻaho ʻo ʻetau moʻuí. Ko e taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e Laumālié, te tau manako ke ngāue, te tau ʻofa ʻi he ʻEikí, pea te tau ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku tau ngāue fakatahá, pea mo kinautolu ʻoku tau tokoniʻí.

Hili ha ngaahi taʻu mei he fakapoongi ʻo Siosefa Sāmitá, naʻá ne hā kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi. Fanongo ki heʻene pōpoakí:

“Tala ki he kakaí ke nau loto fakatōkilalo mo faivelenga, pea fakapapauʻi ʻoku nau tauhi ʻa e laumālie ʻo e ʻEikí pea te ne taki tonu kinautolu. Tokanga pea ʻoua naʻa tekeʻi ʻa e kihiʻi leʻo vanavanaikí; te ne akoʻi kimoutolu he meʻa ke mou faí mo e feituʻu ke mou ō ki aí; te ne ʻomi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e puleʻangá. Talaange ki he kau takí ke fakaava honau lotó ʻo ongoʻingofua, koeʻuhí ka hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu, ʻe mateuteu honau lotó ke tali ia.” …

Ko e ngāue ko ʻeni ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻoku fakalaumālie. ʻOku fie maʻu e tuʻunga fakalaumālié kae mahino, ke ʻofa ai, pea mo ʻiloʻi. Ko ia, fekumi ki he Laumālié ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí. Tauhi maʻu ai pē ia ʻiate kimoutolu. Ko ʻetau tukupaá ia.9

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani mātuʻaki fai angahala. ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe he tuʻuakí tokua ko e koví ʻoku leleí pea lelei ʻa e koví. ʻOku uesia kitautolu ʻe he lahi fau ʻo e ngaahi akonaki loí. ʻOku fakafepakiʻi ʻa e meimei meʻa kotoa pē ʻoku fakaʻofoʻofa, lelei, haohaoa, langaki moʻui, mo fakaiviá.

Ko e taha e ʻuhinga ʻoku tau ʻi he māmaní aí ke fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mo e halá. ʻOku hoko mai ʻa e ʻilo ko ʻení ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, kae ʻikai ʻi heʻetau fakakaukau fakaʻatamaí pē.

Ko e taimi ʻoku tau fekumi fakamātoato mo fakamoʻomoʻoni ai ki he moʻoní, ʻoku hoko leva ʻa e talaʻofa fakaʻofoʻofa ko ʻení: “ʻE foaki kiate kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻiló ʻi hono Laumālie Māʻoniʻoní, ʻio, ʻi he meʻa-foaki taʻe-mafakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:26.)10

2

Kapau ʻoku tau loto-fakatōkilalo mo ongoʻingofua, ʻe ueʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi ongó.

Lotu ki he Tamai Hēvaní ke tāpuakiʻi ʻaki koe Hono Laumālié ʻi he taimi kotoa pē. ʻOku tau faʻa ui ʻa e Laumālié (Spirit) ko e Laumālie Māʻoniʻoni (Holy Ghost). … ʻOku tokoni atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ke fili ʻa e totonú. ʻE maluʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní mei he koví. ʻOkú ne fanafana atu kiate koe ʻi ha kihiʻi leʻo vanavanaiki ke ke fai lelei. Ko e taimi ʻokú ke fai lelei aí, ʻokú ke ongoʻi lelei, pea ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia ʻoku lea atu kiate koé. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha takaua lelei. ʻOkú ne ʻi ai maʻu pē ke tokoni atu.11

Fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ko ē ʻoku ʻikai ke mahinó. Hangē ko e fekau ʻa e ʻEikí kia ʻOliva Kautelé, “Fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea toki… fehuʻi mai kiate au pe ʻoku totonu ia, pea kapau ʻoku totonu ia te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe; ko ia, te ke ongoʻi ʻoku totonu ia.” (T&F 9:8, ko e toki tānaki atu e fakamamafá.)

Naʻá ke fakatokangaʻi nai ʻa e ngaahi kupuʻi lea fakaʻosi ko iá? “Te ke ongoʻi ʻoku totonu ia.”

ʻOku tau ongona lahi taha e folofola ʻa e ʻEikí ʻaki ha ongo (feeling). Kapau ʻoku tau loto-fakatōkilalo mo ongoʻingofua, ʻe ueʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi ongó. Ko e ʻuhinga ia ʻoku faʻa ueʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi ueʻi fakalaumālié ke fiefia lahi, pea taimi ʻe niʻihi ke tangi. Kuo tuʻo lahi hano ngaohi hoku lotó ke ongoʻingofua pea pelepelengesi ʻeku ngaahi ongó ʻi he taimi ʻoku ongo ai kiate au ʻa e Laumālié.

ʻOku fakatupu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻetau ngaahi ongó ke angaʻofa ange. ʻOku tau ongoʻi femanavaʻofaʻaki mo feʻofaʻaki lahi ange. ʻOku tau fiemālie lahi ange ʻi heʻetau ngaahi fetuʻutakí. ʻOku tau malava lahi ange ke feʻofaʻaki. ʻOku fie feohi ʻa e kakaí mo kitautolu koeʻuhí he ʻoku hāsino tonu mei hotau fōtungá ʻa e ivi takiekina ʻo e Laumālié. ʻOku faka-ʻotua ange hotau ʻulungāngá. Ko hono olá, ʻoku fakautuutu ange ʻetau ongoʻingofua e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea lava leva ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié.12

3

ʻOku tau maʻu ʻa e Laumālié ʻi he lotu fakamātoato mo e ʻaukai.

ʻOku tau maʻu fēfē ʻa e Laumālié? ʻOku pehē ʻe he ʻEikí, “ʻi he lotu ʻo e tuí.” [T&F 42:14]. Ko ia, kuo pau ke tau lotu ʻi he loto fakamātoato mo e loto moʻoni. Kuo pau ke tau lotua ke tupulaki e tuí mo lotua ʻa e Laumālié ke kau fakataha mo ʻetau faiakó. ʻOku totonu ke tau kole ki he ʻEikí ha fakamolemole.

Kuo pau ke fai ʻetau ngaahi lotú ʻi he laumālie tatau mo e faivelenga tatau ʻo hangē ko e ngaahi lotu ʻa ʻĪnosi ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku maheni ha tokolahi mo e talanoa fakalaumālie ko iá, ko ia, he ʻikai ke u toe fakalau atu e puipuituʻá. ʻOku ou fie taki pē hoʻomou tokangá ki he ngaahi foʻi lea ko ʻení. Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻĪnosi: “Pea te u fakamatala kiate kimoutolu ʻo kau ki heʻeku fāinga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻi he teʻeki ai ke u maʻu ha fakamolemole ʻo ʻeku ngaahi angahalá.” Naʻá ne fakamahinoʻi ʻa e fāinga ko ia mo e ʻOtuá. Fakatokangaʻi ange e fakamātoato ʻo ʻene kolé:

“Pea naʻe holi-tuʻu ʻa hoku laumālié.”

“Peá u tūʻulutui hifo ʻi he ʻao ʻo hoku Tupuʻangá.”

“Naʻá ku tangi kiate ia ʻi he fuʻu lotu fakamātoato mo e kole tāumaʻu koeʻuhí ko hoku laumālie ʻoʻokú.

“Peá u tangi kiate ia ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó.”

Pea toki fakamoʻoniʻi leva ʻe ʻĪnosi, “Pea naʻe ongo mai ha leʻo ʻo pehē: ʻE ʻĪnosi, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá, pea ʻe tāpuekina koe. … Ko ia ai, naʻe matafi atu ʻa ʻeku ongoʻi halaiá.” Ko e taimi naʻá ne ʻeke ai ki he ʻEikí pe naʻe fakahoko fēfe ʻení, ne tali ange ʻe he ʻEikí kiate ia: “Ko e meʻa ʻi hoʻo tui kia Kalaisí … kuo fakamaʻa koe tuʻunga ʻi hoʻo tuí.” (ʻĪnosi 1:2, 4–8; ko e toki tānaki atu e fakamamafá.)

Naʻe fakamoʻui fakalaumālie ʻa ʻĪnosi. Tuʻunga ʻi heʻene kole tāumaʻu ki he ʻOtuá, naʻá ne aʻusia ai ʻa e meʻa ʻoku lava ke maaʻusiá, ʻoku aʻusia, pe kuo pau ke aʻusia ʻe he kau angatonú ʻi ha kuonga pē kapau ko ha meʻa ke nau mamata ai ki he ʻOtuá mo fakafonu ʻaki Hono Laumālié.13

Kapau ʻokú ke loto ke maʻu e laumālie ʻo ho fatongiá pe uiuiʻí … feinga ke ʻaukai ʻi ha vahaʻataimi. ʻOku ʻikai ko ʻeku ʻuhingá ke taʻe-kai pē ʻi ha houa kai ʻe taha, pea liunga ua leva e kaí ʻi he houa kai hono hokó. ʻOku ou ʻuhinga moʻoni ke ʻaukai, mo lotu he lolotonga ʻo e vahaʻa taimi ko iá. Te ne fai ha meʻa lahi ange ʻi ha meʻa ʻoku ou toe iloʻi ke ʻoatu e laumālie moʻoni ʻo ho lakangá mo e uiuiʻí pea tuku ʻa e Laumālié ke ngāue ʻiate koe.14

4

ʻOku fakaafeʻi ʻa e Laumālié ʻe he ako fakaʻaho ʻo e folofolá, kau ai e fakalaulauloto ki he ngaahi fakamatala he folofolá.

Fekumi fakamātoato ʻi he folofolá ʻi he ako fakatāutahá he ʻaho kotoa pē. ʻOku fakaafeʻi ʻa e Laumālié ʻe he ako fakaʻaho ʻo e folofolá.15

Tuku ha taimi ke fakalaulauloto ai. Naʻe taki ʻe he fakalaulauloto ki ha fakamatala he folofolá—Sēmisi 1:5—ha kiʻi tamasiʻi kei talavou ki ha vao ʻakaú ke fetuʻutaki mo ʻene Tamai Hēvaní. Ko e meʻa ia naʻá ne fakaava ʻa e ngaahi langí ʻi he kuonga ko ʻení.

Fakalaulauloto ki ha potufolofola mei he tohi ʻa Sioné ʻi he Fuakava Foʻoú naʻá ne ʻomai ʻa e fakahā maʻongoʻonga ki he ngaahi tuʻunga ʻe tolu ʻo e nāunaú [vakai, Sione 5:29; T&F 76].

Naʻe hanga ʻe he fakalaulauloto ki ha fakamatala ʻe taha he folofolá mei he Tohi ʻa Pitá ʻo toe fakaava ʻa e ngaahi langí kia Palesiteni Siosefa F. Sāmita, pea mamata ai ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku hoko he taimí ni ʻa e fakahā ko iá, kuo ʻiloa ko e Vīsone ʻo e Huhuʻi e Kau Pekiá, ko ha konga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá [vakai, 1 Pita 3:18–20; 4:6; T&F 138].

Fakalaulauloto ki he mahuʻinga ʻo e fatongia kuo foaki ʻe he ʻEikí kiate kitautolú. Naʻe naʻinaʻi ʻa e ʻEikí, “Tuku ke nofoʻia ʻi homou ʻatamaí ʻa e ngaahi meʻa mamafa ʻo e nofo taʻengatá.” (T&F 43:34.) He ʻikai lava ke ke fai ia ʻi he taimi ʻoku femoʻuekina ai ho ʻatamaí ʻi he tokanga ki māmaní.

Lotu mo ako ʻa e folofolá. ʻOku totonu ke ako ʻa e folofolá ʻi he ʻapí ʻo takimuʻa ʻa e ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé pea mo tā ʻa e sīpingá. Kuo pau ke mahino ʻa e folofolá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, he kuo ʻosi fai ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa ko ʻení ki Heʻene kau faivelengá mo e talangofuá: “[Te] ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa liló mo e ngaahi meʻa fakamelinó.” (T&F 42:61.)

ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló ʻa e founga te tau ala tupulaki fakalaumālie lahi ange ai ʻi heʻetau moʻuí:

“Naʻá ku fakatokangaʻi ko e taimi ʻoku ʻikai ke u fuʻu fakamātoato ai ʻi heʻeku ngaahi fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo e taimi ʻoku hangē ʻoku ʻikai fakafanongo ai pe folofola mai ha leʻo fakalangí, ʻoku ou fuʻu mamaʻo fau meiate Ia. Kapau te u femoʻuekina moʻoni he lau ʻo e folofolá ʻoku vāofi ange ʻa e vaá pea foki mai mo e anga fakalaumālié. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻoku lahi ange ʻeku ʻofa ʻiate kinautolu kuo pau ke u ʻofa aí ʻaki hoku lotó mo e ʻatamaí mo e iví kotoa, pea ʻoku ou fakatokangaʻi ʻoku faingofua ange ke fai ki heʻenau faleʻí ke ʻofa lahi ange kiate kinautolu.” …

Ko e faleʻi maʻongoʻonga ia ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni mei heʻeku taukeí.

Ko e lahi ange hoʻo maheni mo e folofolá, ko hoʻo ofi ange ia ki he fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻEikí pea ko hoʻo ofi ange ia ʻi hoʻo hoko ko e husepānití ki he uaifí mo e fānaú. Te mou fakatokangaʻi ʻi he lau ʻo e folofolá ʻe toka ʻi hoʻomou fakakaukaú ʻa e ngaahi moʻoni ʻo ʻitānití.16

ʻĪmisi
A Brazilian woman reading the scriptures. She is sitting on a bus.

“ʻOku fakaafeʻi ʻe he ako fakaʻaho ʻo e folofolá ʻa e Laumālié.”

ʻOku ʻikai loto ʻa e filí ia ke fakahoko e lau folofolá ʻi hotau ngaahi ʻapí, pea ko ia te ne fakatupu leva ha ngaahi palopalema kapau te ne lava. Ka kuo pau ke tau vilitaki.17

He ʻikai ke tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá mo Sīsū kae ʻikai ako kau kiate kinaua mo fai Hona finangaló. ʻOku fakaiku ʻa e lēsoni ko ʻení ki ha ʻilo makehe kuo fakahā ʻa ia, kapau ʻe talangofua ki ai, te ne iku taki kitautolu ki ha ngaahi moʻoni lahi ange. Kapau te tau muimui ki he sīpinga ko ʻení, te tau maʻu ha maama mo e fiefia lahi ange, pea fakaiku ai ki he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻa ia te tau maʻu fakataha ai mo Ia hono kakató.18

5

ʻE nofo mo kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau fakalāngilangiʻi, fakaʻapaʻapaʻi, mo talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá.

Kuo ʻosi akoʻi kitautolu ʻe ʻikai nofo ʻa e Laumālié ʻi ha ngaahi temipale taʻe-māʻoniʻoní [vakai, Hilamani 4:24]. Ko ia, ko e taha ʻo ʻetau ngaahi ʻuluaki meʻa mahuʻingá ke fakapapauʻi ʻoku maau ʻa ʻetau moʻui fakatāutahá.19

Tuku ke u lea fekauʻaki mo e talangofuá. ʻOku mou ako he taimí ni ke tauhi kotoa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. ʻI hoʻomou fai iá, te mou maʻu Hono Laumālié ke ʻiate kimoutolu. Te mou ongoʻi lelei fekauʻaki mo kimoutolu. He ʻikai ke ke lava ʻo fai ha meʻa hala pea ongoʻi ʻoku tonu. ʻOku ʻikai lava ia!20

Ko e talaʻofa fakatuʻasino ʻeni ki he talangofua [ki he Lea ʻo e Potó]: Te nau “maʻu ʻa e moʻui lelei ki honau pitó mo e uho ki honau ngaahi huí; … [te nau] lele kae ʻikai ongosia, pea ʻalu ʻo ʻikai pongia.” (T&F 89:18–20.)

Neongo ia, kuó u faʻa ongoʻi maʻu pē, ko e tāpuaki maʻongoʻonga ange ʻo e talangofua ki he Lea ʻo e Potó pea mo e ngaahi fekaú kotoa ʻoku fakalaumālie.

Fanongo ki he talaʻofa fakalaumālié: “Ko e kāingalotu kotoa pē ʻoku nau manatu ke tauhi mo fai ki he ngaahi talá ni, ʻo ʻaʻeva ʻi he talangofua ki he ngaahi fekaú, … te nau maʻu ʻa e potó mo e ngaahi fuʻu koloa mahuʻinga ʻo e ʻiló, ʻio, ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga fufuú.” (T&F 89:18, 19; ko e toki tānaki atu e fakamamafá.)

Kuo fakakaukau ha niʻihi ko e talaʻofá ni naʻe fakafalala pē ki he tauhi ʻo e ngaahi fie maʻu ʻo e Lea ʻo e Potó. Ka te mou fakatokangaʻi kuo pau ke tau ʻaʻeva ʻo talangofua ki he ngaahi fekau kotoa pē. Pea te tau maʻu leva ʻa e ngaahi talaʻofa fakalaumālie pau. ʻOku ʻuhinga ʻeni kuo pau ke tau talangofua ki he fono ʻo e vahehongofulú, tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni, moʻui maʻa mo angamaʻa, pea mo talangofua ki he ngaahi fekau kehe kotoa pē.

Ko e taimi ʻoku tau fai kotoa ai ʻení, ko e talaʻofá leva: Te nau maʻu ʻa e potó mo e ngaahi fuʻu koloa mahuʻinga ʻo e ʻiló, ʻio, ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga fufū.” (T&F 89:19.)

Ko hai ia ha tamai mo ha faʻē he ʻikai ke ne taʻe-fie-maʻu e tataki fakalaumālie ʻa e ʻEikí ʻi he ohi hake ʻo ʻenau fānaú? ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lava ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení. Ko e moʻoni he ʻikai fie maʻu ʻe he mātuʻá ke taʻofi ʻenau fānaú mei hono maʻu e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí, tuʻunga ʻi he talangataʻá. ʻOku totonu ke fakafeʻungaʻi ʻe he ngaahi tamai mo e faʻē kotoa pē ʻi ʻIsileli kinautolu ki he talaʻofa ko ʻení.

Ko hono moʻui ʻaki e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ko ha fie maʻu ia ke moʻui taau ke hū ki he Fale ʻo e ʻEikí. ʻOku foaki ai ʻa e potó mo e “ngaahi fuʻu koloa mahuʻinga ʻo e ʻiló” ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo ʻetau fiefia ʻi he moʻui ko ʻení mo nēkeneka ʻo aʻu ki ʻitāniti. …

ʻOku ʻikai ke u tui ʻe lava ke maʻu ʻe he mēmipa ʻo e Siasí ha fakamoʻoni mālohi mo longomoʻui ki he ongoongoleleí kae ʻikai tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Ko e fakamoʻoní ke maʻu ha tataki fakalaumālie he lolotongá ni ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngāué, kae ʻikai ko ha meʻa ʻoku tau maʻu tā-tuʻo-taha pē. ʻOku nofoʻia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kinautolu ʻoku nau fakalāngilangiʻi, fakaʻapaʻapaʻi, mo talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. Pea ko e Laumālie ko iá ʻokú ne ʻoange ʻa e tataki fakalaumālié ki he fakafoʻituituí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto fakatōkilalo ki he moʻoni ʻo e talaʻofá ni.21

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni ko e ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní “ʻoku lahi taha [ʻenau] hoko mai … ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau mafasia ai ʻi he ngaahi meʻa ke faí mo e taimi ʻoku ʻikai ke tau haʻisia ai ʻi he ngaahi meʻa fakaloto hohaʻa ʻo e moʻui fakaʻahó” (konga 1). ʻE lava fēfē ke tau kei ongoʻingofua e Laumālié ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻoku tau tofanga ai ʻi he faʻahinga mafasia ko iá?

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Penisoni, “Kapau ʻoku tau loto-fakatōkilalo mo ongoʻingofua, ʻe ueʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi ongó” (konga 2). Ko e hā kuó ke ako fekauʻaki mo hono fakatokangaʻi ʻo e ngaahi ueʻi peheé?

  • ʻOku fakalotolahiʻi kitautolu ʻe Palesiteni Penisoni ʻi he konga 3 ke tau muimui ʻi he sīpinga ʻa ʻĪnosí, hangē ko ia ne lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ko e hā ha ngaahi lēsoni ʻe niʻihi fekauʻaki mo e fekumi ki he Laumālié te tau lava ʻo ako meia ʻĪnosi?

  • Ko e hā ʻa e faikehekehe kiate koe hono lau ʻo e folofolá mo e “fakalaulauloto ki ha fakamatala ʻi he potufolofolá”? (Vakai, konga 4.) ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tokoni ai ʻa e ako fakaʻaho ʻo e folofolá ke tau ʻataʻatā ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié?

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni, “ʻOku nofoʻia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kinautolu ʻoku nau fakalāngilangiʻi, fakaʻapaʻapaʻi, mo talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá” (konga 5). ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku takiekina ai ʻe heʻetau feinga ke tauhi e ngaahi fekaú ʻa e malava ke tau maʻu ʻa e tataki fakalaumālié?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí

1 Nīfai 10:17–19; 2 Nīfai 4:15–16; Mōsaia 2:36–37; T&F 8:2–3; 45:56–57; 76:5–10; 121:45–46

Tokoni ki he Akó

“ʻI hoʻo akó, fakatokangaʻi lelei ʻaupito ʻa e ngaahi fakakaukau ko ia ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí mo e ngaahi ongo ʻoku haʻu ki ho lotó” (Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí [2004], 21). Fakakaukau ke ke hiki ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú, ʻo tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai ngali fekauʻaki mo e ngaahi lea ʻokú ke laú. Mahalo ko e ngaahi meʻa tonu pē ia ʻoku fie fakahā atu ʻe he ʻEikí kiate koé.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Fakaʻaongaʻi ʻe Thomas S. Monson, “A Provident Plan—A Precious Promise,” Ensign, May 1986, 63.

  2. “Seek the Spirit of the Lord,” Ensign, Apr. 1988, 5

  3. Robert D. Hales, “Fakahā Fakatāutahá: Ko e Ngaahi Akonaki mo e Faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Kau Palōfitá,” Ensign mo e Liahona, Nōvema 2007, 86–89.

  4. “My Challenges to Mission Presidents,” seminar for new mission presidents, June 25, 1986.

  5. Vakai, “To the Children of the Church,” Ensign, May 1989, 82.

  6. “A Sacred Responsibility,” Ensign, May 1986, 77.

  7. Julia Dalley, ʻi he Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1988), 128.

  8. “Seek the Spirit of the Lord,” 2.

  9. “Seek the Spirit of the Lord,” 5; fakamatala ne fai ʻe Pilikihami ʻIongi ʻoku maʻu ʻi he Manuscript History of Brigham Young, Feb. 23, 1947, 2 vols., ed. Elden Jay Watson (1968, 1971), 2:529.

  10. Come unto Christ (1983), 22.

  11. “To the Children of the Church,” 82.

  12. “Seek the Spirit of the Lord,” 4.

  13. Come unto Christ, 92–93.

  14. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 331–32.

  15. “My Challenges to Mission Presidents,” seminā maʻá e kau palesiteni fakamisiona foʻoú, Sune ʻaho 25, 1986; ne toʻo ʻa e fakamamafá mei he tatau totonú.

  16. “Seek the Spirit of the Lord,” 2, 4; fakamatala ne fai ʻe Spencer W. Kimball ʻoku maʻu ʻi he Teachings of Presidents of the Church: Spencer W. Kimball (2006), 67.

  17. “A Sacred Responsibility,” 78.

  18. “In His Steps,” Ensign, Sept. 1988, 5.

  19. Come unto Christ, 92.

  20. “Preparing Yourselves for Missionary Service,” Ensign, May 1985, 36.

  21. “A Principle with a Promise,” Ensign, May 1983, 54.