Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Ko e Moʻui mo e Ngāue ʻa ʻEselā Tafu Penisoní


Ko e Moʻui mo e Ngāue ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

Naʻe mamata tonu ʻa e kau fefonongaʻaki he vahaʻa ʻo Lōkani, ʻIutaá, mo Uitinī, ʻAitahoó, ha meʻa hāhāmolofia he ʻaho 4 ʻo Sune 1994. Naʻa nau mamata ki ha kakai ʻoku tuʻu fakaholoholo he ngaahi konga ʻo e hala maile ʻe 24 (kilomita ʻe 39) ko ʻení. Naʻe fakamatalaʻi ʻi he ʻaho hono hokó ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga kuo fakatahataha mai ai ʻa e kakaí ki aí. Naʻa nau tatali ki he meʻalele uta mate, naʻá ne fakahaʻele ʻa e sino ʻo Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní ki he malaʻe ʻi hono kolo tupuʻangá hili hono malangaʻi ʻi Sōleki Siti, ʻIutaá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Heili ʻa e meʻa naʻe hokó:

“Naʻe hoko ʻa hono fakahaʻele ki Uitinī, ʻAitahoó, ko ha fakaʻapaʻapa ongo ki ha palōfita ʻa e ʻOtuá.

“Naʻe fai ha fakaʻapaʻapa ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻenau tuʻu fakahokohoko ʻi he hala lahí mo tuʻu ʻi he ngaahi kolosiʻanga ʻi ʻolunga ʻi he halá. Naʻe teunga Sāpate ʻa e niʻihi ʻi he hoʻatā Tokonakí ni. Naʻe kiʻi tuʻu ha niʻihi kehe ʻi heʻenau fakaʻapaʻapá, ʻo taʻofi ʻenau ngaahi meʻalelé mo tuʻu ʻapasia, ʻo tatali ke fakalaka hake ʻa e palōfitá. Naʻe tuʻu ʻa e kau fāmá ʻi heʻenau ngaahi ngoueʻangá mo puke honau tataá ʻi honau fatafatá. Mahalo ko e mahuʻinga angé ko e tamaiki tangata kei iiki ne nau toʻo honau tatā peisipoló ʻo ʻai ki honau fatafatá. Naʻe taʻataʻalo fakamāvae foki mo ha ngaahi fuka ʻi he fakalaka hake ʻa e palōfitá. Naʻe ʻi ai ha tohi naʻe pehē, ʻʻOku mau ʻofa ʻia Palesiteni Penisoni.ʻ Naʻe pehē ʻe he niʻihi, ʻLau e Tohi ʻa Molomoná.ʻ”1

Naʻe hoko moʻoni e lahi ʻo e ʻofá ko ha fakaʻapaʻapa, ka naʻe toe mahulu ange ai. Ko e fakamoʻoni mahino ia ne liliu e moʻui ʻa e kakaí koeʻuhí ko ʻenau muimui ʻi he faleʻi ʻa ha palōfita. Pea naʻe fakafofongaʻi ʻe he kakai naʻe fakatahataha he veʻe hala lahí ha tokolahi ange. ʻI he vahaʻa ʻo e taimi ne fāʻeleʻi ai ʻa ʻEselā Tafu Penisoni ofi ki Uitinī ʻi ʻAitahoó, pea mo e taimi naʻe telio ai hono sinó aí, naʻe hoko ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí, ʻo fononga ʻi he funga māmaní kotoa mo tokoniʻi ha lauimiliona ke nau haʻu kia Kalaisi.

Ngaahi lēsoni Ne Ako ʻi he Faama ʻa e Fāmilí

ʻI he ʻaho 4 ʻo ʻAokosi 1899, naʻe hanga ai ʻe Sala Tangikilī Penisoni mo Siaosi Tafu Penisoni Ko e Siʻí ʻo talitali ʻena ʻuluaki tamá ki hona fāmilí. Naʻá na ui ia ko ʻEselā Tafu Penisoni, fakatauhingoa ki heʻene kui tangatá hono uá, ko ʻEletā ʻEselā T. Penisoni, naʻe hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa ʻEselā ʻi he fale faama loki ua naʻe langa heʻene tamaí ʻi he taʻu kimuʻá. Ko e fāʻelé naʻe lōloa mo faingataʻa, pea naʻe fakakaukau ʻa e toketā naʻe ʻi aí he ʻikai moʻui ʻa e pēpē pāuni ʻe 11¾ (kilo ʻe 5.3). Ka naʻe kehe e fakakaukau ʻa e kui fefine ʻa e pēpeé. Naʻa nau fakafonu ha ongo ʻaiʻanga vai ʻe ua— ko e taha naʻe māmāfana, pea ko e tahá naʻe momoko—pea taufetongi hono toutou unu hona mokopuná ʻi he ongo ʻaiʻanga vaí kae ʻoua kuo kamata tangi.

ʻĪmisi
Ezra Taft Benson at three months old.

Ezra Taft Benson as a baby, 1900

ʻEselā Tafu Penisoni ʻi heʻene kei pēpeé, 1900

Ko ʻEselā Tafu Penisoní, naʻe faʻa ui ko “T” ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, pea naʻá ne maʻu ha taimi fiefia heʻene kei siʻí ʻi he ngoueʻanga naʻá ne ʻātakaiʻi e fale naʻe fāʻeleʻi aí. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻa ia naʻe ngāue mo Palesiteni Penisoni ʻi ha meimei taʻu ʻe 33 ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ki he ngaahi lēsoni naʻe ako ʻe he talavou ko ʻEselaá:

“Ko ha tamasiʻi faama ia, ʻi he meimei tapa kotoa, teunga ʻovalolo, ne lanu melomelo ʻi ha laʻaá pea naʻe ʻilo kei siʻi ki he fono ʻo e ututaʻú: ʻKo ia ʻoku tūtuuʻi ʻe he tangatá, ko ia te ne utú fokiʻ (Kalētia 6:7).

“Naʻe fakaʻau ʻo ne ʻilo ʻi he ngaahi ʻaho ako ko iá ka ʻikai ngāue mālohi, he ʻikai tupu ha meʻa ka ko e vao pē. Kuo pau ke ʻi ai ʻa e ngāue, taʻe-tukú mo maʻu ai pē, kapau ʻoku ʻamanaki ke ʻi ai ha ututaʻu. Pea ko ia naʻe fai ai ʻa e palaú ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú mo e palau ʻi he faʻahitaʻu failaú—ʻa e ngāue kavahia ʻi he vahaʻa kelí he ʻahó kakato ʻo muimui ʻi ha fanga hoosi toho mālohi. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi ʻaho ko iá ha palau nima, pea naʻe fie maʻu ai ke puke maʻu pē ʻa e ongo kau naʻe mamio mo ngatupe ʻi he taimi naʻe tofiʻi ai ʻe he mataʻi palaú ʻa e kelekelé ʻo fulihi ki he tafaʻakí. Naʻe ongosia ha tamasiʻi pea mohe maʻu, ʻi he hili ha ʻaho pehē. Ka naʻe hoko vave mai ʻa e pongipongí.

“Naʻe fie maʻu ʻe he konga kelekelé ʻa e meʻa fakamolū kelekele naʻe toho hōsí, ke veteki ʻa e kelekele fefeká mo teuteu ha luluʻanga ʻo e tengaʻi ʻakaú. Ko ha ngāue faingataʻa, mo fakalanga-tuʻa ʻa e toó. Pea naʻe toe leva ʻa e fuʻifuʻí. Naʻe tuʻu e faama Penisoní ʻi ha feituʻu pakukā, ne toki fakaleleiʻi ʻaki pē ʻa e mana ʻo e fuʻifuʻí. Naʻe pau ke siofi ʻa e vaí, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó ka ʻi he poʻulí kotoa. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻahulu ʻuhila pe maama kasa. Ko e ngaahi maama kalasini pē naʻe ulo siʻi mo lanu engeenga poipoila. Naʻe fuʻu mahuʻinga ke aʻu ʻa e vaí ki he ngataʻanga ʻo e ʻotú. Ko ha meʻa ia ke ʻoua naʻa teitei ngalo.

“ʻOku ou lava ʻo sioloto atu ki he kiʻi tamasiʻí, ʻoku haʻamo ʻi hono umá ʻa e sāvoló, ʻo lue ʻi he ngaahi fakatafé mo e loto ngoué ke ʻomai ʻa e hauhaú ki he kelekele pakukaá.

“Naʻe ʻikai hano taimi kuo hoko mai e taimi ke tuʻusi ai e mohuku ʻa e fanga monumanú, ʻa ia naʻe lau lau ʻeka. Naʻe haʻi ʻa e fanga monumanu tohó ki he meʻa kiní, kaka mo e kiʻi tamasiʻí ki he funga tangutuʻanga ukamea motuʻá, pea fetāʻaki ʻa e meʻa kiní, ʻo kiniʻi ha fute ʻe nima ʻi he lue atu ʻa e fangamonumanu tohó. Ko ha ngāue faingataʻa, ʻi he langó mo e namú, efú mo e ʻafu fakamamahí. Naʻe pau leva ke tānaki ʻa e mohukú, pea fokotuʻu taha ʻaki ha meʻa heu nima ki ha ngaahi tuʻunga ke nau mōmoa. Naʻe mahuʻinga ʻa e taimí. Ko e taimi naʻe aʻu ai ki he tuʻunga totonú, naʻe fakaheka leva ki ha meʻa uta mohuku, ko ha saliote lahi mo lafalafa e utaʻangá. ʻI he feleokó, naʻe hiki mei he salioté ʻe ha meʻangāue naʻe ngāue ʻaki ai e hōsí ki ha fuʻu fokotuʻunga mohuku lahi. Naʻe ʻikai ha meʻa haʻi ia ʻi he ngaahi ʻaho ko iá, pe ko ha ngaahi mīsini fakaheka uta. Ko e ngaahi meʻa heu pē mo e uoua.

“ … ʻOku ʻikai ha teitei ofo ʻi he fakaʻau ke kaukaua mo mālohi hono sinó. Ko kimautolu ko ē ne mau ʻilo ia ʻi he konga kimui ʻo ʻene moʻuí ne mau faʻa talanoa ki he lahi hono kauʻi nimá. Naʻe hoko ʻa e moʻui leleí, ʻa e fakavaʻe naʻe fakatoka ʻi heʻene kei siʻí, ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo ʻene moʻuí. Ko ha tangata ivi lahi moʻoni, tuku kehe ʻa e ngaahi taʻu siʻi fakamuimuí.

“ʻI he ngaahi taʻu ʻo ʻene moʻui fuʻu lahí, naʻe ʻikai teitei ngalo ai ʻa e ngaahi ʻaho ʻo ʻene tupu hake he fāmá, ʻi he taimi naʻe fononga ai mo e kau palesitení mo e ngaahi tuʻí. Naʻe ʻikai teitei mole ai hono fatongia ke ngāué. Naʻe ʻikai teitei mole ai ʻene loto ke ʻā ʻi he mafoa ʻa e atá pea ngāue ʻo aʻu ki he poʻulí.

“Ka naʻe ʻi ai ha meʻa lahi ange ʻi he natula fakaofo ke ngāué ne haʻu mei he ʻapi ʻo e talavou ko iá. Naʻe ʻi ai ha faʻahinga ivi pau ʻoku maʻu mei he kelekelé. Naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e fakamanatu ʻo e fekau naʻe fai kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he taimi naʻe kapusi ai kinaua mei he ngoué: ʻTe ke kai ʻa e meʻakaí ʻi he kakava ʻo ho matá, kae ʻoua ke ke foki ki he kelekeléʻ (Sēnesi 3:19). Naʻe lalanga ha loto moʻui fakafalala pē kiate kita ʻi he moʻui ʻa kinautolu naʻe ngāueʻi ʻa e kelekelé. Naʻe hala ha polokalama faama ʻa e puleʻangá he taimi ko iá, ʻikai ha faʻahinga tokoni ʻe taha. Naʻe pau ke tali ʻa e ngaahi fetōʻaki ʻa e faʻahitaʻú. Naʻe tali kotoa ʻa e sinou tō fakafokifaá, ngaahi matangi tō taimi halá, havilí, mo e laʻalaʻaá ko e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí naʻe ʻikai ha paʻanga maluʻi ki ai. Naʻe fie maʻu ʻa e tokonaki ki ha ʻaho ʻo e faingataʻá, telia naʻa hoko ha honge. Ko e maʻuʻanga tokoni pau pē taha ʻi he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e moʻuí ko e lotú, ko e lotu ki heʻetau Tamai taʻengata, mo ʻofá, ki he ʻOtua Māfimafi ʻo e ʻunivēsí.

“Naʻe lahi ʻa e lotú ʻi he kiʻi ʻapi ko iá ʻi Uitinī ʻi ʻAitahō. Naʻe fai ʻa e lotu fakafāmilí, ʻi he poʻulí mo e pongipongí, ʻa ia naʻe fakahaaʻi ai ʻa e fakafetaʻi koeʻuhí ko e moʻuí pea mo hono ngaahi palopalemá mo e ngaahi faingamālié, pea naʻe fai ai ha tautapa ki ha ivi ke fakahoko ʻaki e ngāue ʻo e ʻahó. Naʻe manatua kinautolu naʻe masivá, pea ko e taimi naʻe tuʻu hake ai ʻa e fāmilí mei heʻenau tūʻulutuí, naʻe ʻai ʻe he fineʻeikí, ʻa ia naʻe hoko ko e palesiteni ʻo e Fineʻofá, ke fakafonu ʻa e salioté ke vahevahe ʻa e meʻakaí mo kinautolu naʻe masivá, pea angi ʻe heʻene tamasiʻi lahi. Naʻe ʻikai teitei ngalo ʻa e ngaahi lēsoni ko iá.”2

Ngaahi Lēsoni ne Ako mei he Mātuʻa Faivelengá

Ko e ngaahi lēsoni ko ʻení ko e ngāue mālohí, uouangataha ʻa e fāmilí, tokoní, mo e moʻui ʻaki e ongoongoleleí ne kamata ke hāsino ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻi he foki mai ʻa e mātuʻa ʻa e tokotaha taʻu 12 ko ʻEselaá mei ha fakataha ʻa e Siasí, mo ha ngaahi ongoongo taʻe-ʻamanekina. Naʻe fakamatala kimui ʻe Palesiteni Penisoni:

“ʻI he angi mai ʻe he Tangataʻeikí ʻa e hōsí ki ʻapí, naʻe fakaava ʻe he Fineʻeikí ʻa e meilí, pea naʻá na ʻohovale, he naʻe ʻi ai ha tohi mei he Puha B ʻi Soleki Siti—ko ha uiuʻi ke ō ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe ʻikai ke ʻeke ʻe ha taha ia pe ʻoku ʻi ai ha taha ʻe mateuteu, loto ki ai, pe malava. Naʻe totonu ke ʻilo ʻe he pīsopé, pea ko e pīsopé ko e Kui Tangata ko Siaosi T. Penisoní, ko e tamai ʻa ʻeku tamaí.

“ʻI he aʻu mai ʻa ʻeku Tangataʻeikí mo e Fineʻeikí ki ʻapí, naʻá na fakatou tangi—ko ha meʻa ne teʻeki ke mau sio ai ʻi homau fāmilí. Naʻa mau lele kotoa atu ki he lomá—naʻa mau toko fitu he taimi ko iá—pea mau fehuʻi ange kiate kinaua pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó.

Naʻá na pehē mai, ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa pē.ʻ

Naʻa mau fehuʻi ange, “ʻKo e hā ʻa e ʻuhinga ʻokú mo tangi aí?ʻ

“ʻMou omi ki he loki talanoá, pea te ma fakamatalaʻi atu ai.ʻ

“Naʻa mau fakataha atu leva ʻo tangutu takai ʻi he sea ʻi he loki talanoá, pea talamai ʻe he Tangataʻeikí ʻa hono ui ia ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Pea pehē mai leva ʻe he Fineʻeikí: ʻʻOkú ma fiefia lahi ke ʻiloʻi ʻoku feʻunga hoʻomou Tangataʻeikí ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. ʻOkú ma tangí koeʻuhí he ʻoku mahino te ma māvahevahe ʻi ha taʻu ʻe ua. ʻOku mou ʻilo, kuo teʻeki ke ma māvahevahe mo hoʻomou tamaí ʻo laka hake ʻi ha pō ʻe ua, talu mei heʻema malí—pea ko e taimi ia naʻe ʻalu ai hoʻomou Tamaí ki he tafa moʻungá ke ʻomi ha ʻakau, pou mo e fefié.”3

ʻI he ngāue fakafaifekau ʻa e tamai ʻa ʻEselaá, naʻá ne fuesia leva ʻa e konga lahi ʻo e fatongia ke fakalele e faama ʻa e fāmilí. Naʻe manatuʻi ʻe hono tuofefine ko Makeletá, naʻá ne fai ʻe “ngāue ʻa ha taha lahi, neongo ko ha kiʻi tamasiʻi pē.” “Naʻe hoko ko ha tamai ʻi ha meimei taʻu ʻe ua.”4 Naʻe ngāue fakataha ʻa ʻEselā mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, lotu fakataha, mo lau fakataha e ngaahi tohi mei heʻenau tamaí, ʻi he malumalu ʻo e taki ʻa Selá. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Penisoni ʻi he ʻosi mei ai e taʻu ʻe fitungofulu mā nima, ki he ngaahi tāpuaki ne maʻu ʻe hono fāmilí koeʻuhí ko e ngāue fakafaifekau ʻene tamaí:

“ʻOku ou tui ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻi he māmaní te nau pehē ko ʻene tali ʻo e ui ko iá ko ha fakamoʻoni ia naʻe ʻikai ke ʻofa moʻoni ʻi hono fāmilí. Ke tuku ha fānau ʻe toko fitu mo ha uaifi teu fāʻele ʻi ha taʻu ʻe ua, ʻe hoko fēfē ia ko ha ʻofa moʻoni?

“Ka naʻe ʻilo ʻe he tangataʻeikí ha vīsone maʻongoʻonga ʻo e ʻofá. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻfengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuáʻ (Loma 8:28). Naʻá ne ʻiloʻi ko e meʻa lelei taha te ne lava ʻo fai maʻa hono fāmilí ke talangofua ki he ʻOtuá.

“Neongo ne mau ʻofa lahi ki ai ʻi he ongo taʻu ko iá, pea neongo naʻe ʻomi ʻe heʻene mavahé ha ngaahi faingataʻa lahi ki homau fāmilí, ka naʻe hoko ʻene talí ko ha meʻaʻofa ʻo e manavaʻofá. Naʻe ʻalu ʻa e Tamaí ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, tuku pē ʻa Faʻē ʻi ʻapi mo e fānau ʻe toko fitu. (Naʻe fāʻeleʻi ʻa e fika valú ʻi he ʻosi ha māhina ʻe fā mei heʻene tūʻuta ki he malaʻe ngāue fakafaifekaú.) Ka naʻe haʻu ki he ʻapi ko iá ha laumālie ʻo e ngāue fakafaifekaú naʻe ʻikai ke teitei toe mavahe. Naʻe ʻikai hoko ia taʻe ʻi ai ha feilaulau. Naʻe pau ke fakatau ʻe he Tangataʻeikí ʻemau faama motuʻa pakukaá ke lava ʻo fakapaʻanga ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe pau ke ne ʻomai ha ongomātuʻa mali ki ha konga homau ʻapí ke na tokangaʻi ʻa e ngoue tō fakaʻotú, pea naʻá ne tuku ki hono ngaahi fohá mo hono uaifí ʻa e fatongia ki he ngoue mohukú, feituʻu fakakaikaiʻangá, mo ha fanga pulu huʻakau tokosiʻi.

“Naʻe hoko moʻoni e ngaahi tohi ʻa e Tangataʻeikí ko ha tāpuaki ki homau fāmilí. Naʻe hangē kiate kimautolu fānaú, ne nau haʻu mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e māmaní, ka naʻe fai mai pē mei Sipilingifila, Masasūseti; mo Sikākō, ʻIlinoisi; mo e Vaitafe Sitá mo Māsolotauni ʻi ʻAiouā. ʻIo, naʻe haʻu ki homau ʻapí, tuʻunga ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa e Tangataʻeikí, ha laumālie ʻo e ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻikai ke teitei toe mavahe.

“Naʻe tupu kimui ʻa e fāmilí ko ha fānau ʻe toko hongofulu mā taha—ngaahi foha ʻe toko fitu mo e ʻofefine ʻe toko fā. Naʻe ngāue fakafaifekau kotoa ʻa e foha ʻe toko fitú, ko hanau niʻihi naʻe taki tuʻo ua pe tuʻo tolu. Naʻe ngāue fakafaifekau taimi kakato kimui ange ha ongo ʻofefine mo hona ongo malí. Ko e ongo tuofefine ʻe tahá, ne fakatou mate hona husepānití—ko e taha ko e faʻē ki he toko valu pea ko e tahá ko e faʻē ki he toko hongofulu— ne na hoa ngāue fakafaifekau ʻi Pēmingihemi ʻi ʻIngilani.

“Ko ha tukufakaholo ia ʻokú ne kei tāpuakiʻi e fāmili Penisoní ʻo aʻu ki he toʻu tangata hono tolú mo e faá. Ne ʻikai ʻapē ke hoko moʻoni ʻeni ko ha meʻaʻofa ʻo e ʻofá?”5

Ngāue ʻi he Siasí ko ha Talavou

Naʻe tali loto vēkeveke ʻa ʻEselā Tafu Penisoni ʻa e ui ke ngāué, ʻi he ueʻi fakalaumālie ia ʻe he sīpinga ʻa ʻene ongomātuʻá mo fakaʻaiʻai ʻe heʻene holi ke tokoni ʻi he langa e puleʻanga ʻo e ʻEikí he māmaní. Naʻe kole ange ʻe heʻene pīsopé, ʻa ia ko ʻene kuí pē, ʻi he hoko hono taʻu 19, ke hoko ko e taha ʻo e kau taki kakai lalahi ki he kau talavou ʻe toko 24 ʻi he uōtí. Naʻe kau ʻa e kau talavoú ʻi he Sikauti ʻa e Fanau Tangata ʻo ʻAmeliká, pea hoko ʻa ʻEselā ko ha tokoni taki Sikauti.

Ko e taha ʻo e ngaahi fatongia lahi ʻo ʻEselā ʻi hono uiuiʻí, ke tokoniʻi ʻa e kau talavoú ke nau hiva ʻi ha kuaea. ʻI he malumalu ʻo ʻene takí, naʻe ikuna ai ʻe he kau talavoú ha feʻauhi mo e ngaahi kuaea mei he ngaahi uooti kehe ʻi honau siteikí, ʻo nau feʻunga ai ki he feʻauhi fakavahelahí. Naʻe palōmesi ange ʻa ʻEselā koeʻuhí ke tokoni ʻo fakaʻaiʻai ke nau teuteu mo hiva ʻi honau lelei tahá, kapau te nau ikuna e feʻauhi fakavahelahí, te ne ʻave kinautolu ʻi ha ʻeva lalo maile ʻe 35 ki he ʻotu moʻungá ki ha anovai. Naʻe ngāue ʻa e palaní—naʻe ikuna ʻa e kau talavou mei Uitinií.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Penisoni, “Ne mau kamata palani leva ʻemau fonongá, pea ʻi he lolotonga ʻo e fakatahá kuo hikinima hake ha kiʻi tamasiʻi taʻu 12 pea lea lelei mai, ʻ… ʻOku ou fie fai ha fokotuʻu.ʻ … Naʻá ku pehē ange leva, ʻSai, ko e hā ia?ʻ Naʻá ne pehē, ʻʻOku ou fie fai atu ha fokotuʻu, koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau toe hohaʻa ki he helú mo e polosi ʻulú ʻi he fononga ko ʻení, kae tele hotau ʻulú.ʻ”

Naʻe iku ʻo loto ʻa e kau talavoú kotoa ke kosi nonou kotoa ʻi he teuteu ki heʻenau fonongá. Naʻa nau toe loto vēkeveke ange ki he fakakaukaú ni ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe hanau taha ke kosi ʻe honau Taki Sikautí honau ʻulú. Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Penisoni:

“Naʻe tangutu leva ʻa e ongo Taki Sikautí he sea kosi ʻulú kae kosi fakalelei ʻe he tangata kosí hona ʻulú ʻaki e meʻa kosí. ʻI he ofi ke ʻosi ʻene kosí, naʻá ne pehē ange, ʻSai, kapau te mo tuku ke u tele homo ʻulú, he ʻikai ke totongi.ʻ Ko ia ne kamata ʻemau fonongá— fānau tangata ʻe toko 24 kuo kosi nonou honau ʻulú mo ha ongo Taki Sikauti kuo tele hona ʻulú.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni ʻi heʻene fakakaukau ki heʻene aʻusia mo e kau talavou ʻi hono uōtí: “Ko e taha ʻo e ngaahi fiefia mo e fānau tangatá ko e maʻu hoʻo totongí ʻi hoʻo ngāué. ʻOkú ke maʻu ha faingamālie ke mamata ki he ola ʻo hoʻo taki fakaʻahó ʻi hoʻo ngāue mo kinautolu ʻi he ngaahi taʻú mo mamata ki heʻenau tupu ʻo hoko ki he tuʻunga tangata lalahi ʻoku tuí, ʻoku tali feifia ʻa e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi fatongiá. Ko e faʻahinga fiefia ko iá he ʻikai ke lava ia ʻo fakatau ʻaki ha faʻahinga mahuʻinga; kuo pau ke ngāueʻi ʻo fou ʻi he ngāué mo e faivelenga. Ko ha meʻa nāunauʻia moʻoni ke kau ʻi ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tokoni ke ohi hake ʻa e fānau tangatá ke nau hoko ko ha kau tangata, ko e kau tangata moʻoni.”6

Naʻe ʻikai toe ngalo ʻia Palesiteni Penisoni ʻa e kau talavou ko iá, pea naʻe feinga ke kei fetuʻutaki mo kinautolu. ʻOsi ha ngaahi taʻu lahi mei he fononga lalo maile ʻe 35 ko iá, kuo ʻaʻahi atu ki he Uooti Uitinií ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo talanoa mo ha niʻihi tokosiʻi ʻo kinautolu. Naʻa nau lava ʻo fakamatala ange ki ai ko ha toko 22 ʻo e toko 24 ʻoku nau kei faivelenga ʻi he Siasí. Kuo ʻikai ke nau toe fetuʻutaki mo e toko ua ko ʻeé. Naʻe iku maʻu ʻe Palesiteni Penisoni ʻa e ongo tangata ko iá, tokoniʻi kinaua ʻo na foki ʻo mālohi he Siasí, mo fakahoko ʻena sila he temipalé.7

Teu Mali mo Fololá

Naʻe ʻalu ʻa ʻEselā ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1920 ki Lōkani ʻi ʻIutā, ʻoku meimei maile ʻe 25 (kilomita ʻe 40) mei Uitinī, ke hū ki he Akoʻanga Ngoue ʻo ʻIutaá (ʻoku ui he taimí ni ko e ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻo ʻIutaá). Naʻe lolotonga feohi mo ha ngaahi kaungāmeʻa, feʻunga mo e maʻu ʻe ha finemui ʻene tokangá. Naʻá ne pehē kimui:

“Naʻa mau ʻi ha ngaahi feleoko tatauʻanga huʻakau feʻunga mo e lele mai ʻa ha finemui—matamatalelei mo hoihoifua— ʻi heʻene kiʻi kaá ko ʻene ʻalu ki he faama huʻakaú ke ʻomi ha huʻakau. ʻI he taʻataʻalo atu ʻa e tamaiki tangatá ki aí, naʻe taʻataʻalo mai. Peá u pehē ange, ʻKo hai e taʻahine ko iá?ʻ Talamai ʻe kinautolu ʻKo Folola ʻAmuseni.ʻ

“Naʻá ku talaange, ʻʻOku mou ʻilo, kuó u toki maʻú ni ha ongo te u mali mo ia.ʻ”

Ko e taimi naʻe kata ai e ngaahi kaungāmeʻa ʻo ʻEselaá heʻene leá, mo talaange, “ʻOku fuʻu manakoa ia ki ha tamasiʻi faama.” Ka naʻe ʻikai tuka ai. Naʻá ne tali ange “ʻOku ʻai ʻe he meʻa ko iá ke toe fakalata ange.

ʻĪmisi
Flora Smith Amussen at college graduation Mrs. Ezra Taft Benson

Ko Folola ʻAmuseni, kimu‘a pea toki mali mo ʻEselā Tafu Penisoni

Naʻe ʻikai fuoloa mei he pōtalanoa ko ʻení, kuo fuofua fetaulaki ʻa Folola mo ʻEselā ʻi Uitinī, ʻi he feituʻu naʻe fakaafeʻi ke nofo ai mo e tamaiki naʻe tuofāfine ʻaki ʻe ʻEselā. Pea ʻikai fuoloa mei ai, kuo fakaafeʻi ia ʻe ʻEselā ki ha hulohula. Naʻá ne tali, pea fakaiku mo ha ngaahi teiti kehe ki he meʻa naʻá na ui ko ha “teu mali fakaʻofoʻofa.” Ka naʻe uesia ʻena teu malí—pea toe fakalalahi ange, ʻi he ngaahi meʻa lahi—he taimi naʻe maʻu ai ʻe ʻEselā ha ui ke ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he Misiona Pilitāniá.

ʻI he teuteu ʻa ʻEselā ki heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá na talanoa mo Folola fekauʻaki mo ʻena teu malí. Naʻá na fie maʻu ʻena kaumeʻá ke kei hoko atu, ka naʻá na toe fakatokangaʻi foki ʻa e fie maʻu ke hoko ʻa ʻEselā ko ha faifekau fai-māteakí. Naʻá ne pehē, “Kimuʻa peá u mavahé, ne ma fakakaukau ke faitohi ange pē ʻa Folola, tuʻo taha pē he māhina.” “Ne ma toe pehē foki ko ʻema fetohiʻakí ʻe nofo pē ʻi he fakaloto lahí, falalá mo ha ngaahi ongoongo. Ko e meʻa pē ia naʻá ma faí.”8

Faifekau ʻe Toko Ua

Naʻe kehe ʻa e Misiona Pilitāniá ia kia ʻEletā Penisoni mo hono ngaahi hoá, ʻa ia naʻe hoko ko ha malaʻe fua lahi ki he kau fuofua faifekau ʻo e Siasí. Naʻe ueʻi ʻe he fakafepaki ʻi he ʻOtu Motu Pilitāniá, naʻe kau ai ha kau faifekau, ʻo mafola ʻa e tāufehiʻa ki he Kāingalotú, pulusi ha ngaahi fakamatala, ngaahi talanoa, ngaahi tulama, mo ha ngaahi heleʻuhila fakafepaki ki he Māmongá. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe fakamamahi kia ʻEletā Penisoni ʻa e ngaahi ongoʻi tāufehiʻa ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ka naʻe ʻikai ke ne tuku e faʻahinga faingataʻa peheé ke ne holoki ʻa ʻene tuí. Ko hono moʻoní, naʻá ne hiki ʻi heʻene tohinoá ʻo kau ki he toʻu tupu he feituʻú ne nau manukiʻi ia mo hono ngaahi hoá ʻaki haʻanau kaila “Kau Māmonga!” Ko ʻene tali naʻe ʻikai ke ne lea ʻakí “Fakamālō ki he ʻEikí ko e taha au ʻo kinautolu.”9

ʻIkai ngata pē ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e kakai naʻe ʻikai ko ha kāingalotu ʻo e Siasí, naʻe hoko ʻa ʻEletā Penisoni ko ha taki lakanga fakataulaʻeiki mo ha kalake ʻi he Kāingalotu ʻi Pilitānia Lahí. Naʻe fakaiku ʻa e ngaahi faingamālie kehekehé ni ki ha ngaahi aʻusia fiefia, ʻo kehe ʻaupito ia mo e ngaahi faingataʻa naʻe faʻa fehangahangai mo iá. Naʻe papitaiso mo hilifaki nima ʻe ʻEletā Penisoni ha kakai tokosiʻi, pea naʻá ne tokoniʻi ha tokolahi ange ke nau ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻEikí. Hangē ko ʻení, naʻe fakamatala ki ha taimi naʻe tataki ai ia ʻe he Laumālié, ʻi ha fakataha makehe naʻe fokotuʻu ʻe he kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí, ke lea ʻi ha founga ʻe tokoni ki he ngaahi kaungāmeʻa ʻo e kāingalotú ke nau maʻu ha fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá.10 Naʻá ne tohi naʻá ne fakahoko mo hono hoá ha tāpuaki ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ki ha fefine naʻe puke lahi pea moʻui ʻi ha ʻosi pē ha miniti ʻe 10 mei ai.11 Naʻá ne fiefia, ʻi heʻene hoko ko e kalaké, ke ʻilo ha ngaahi hingoa ʻo ha Kāingalotu ʻi he ngaahi lekooti ʻa e Siasí ka naʻe mole ʻo fakatatau mo e kau taki fakafeituʻú.12 Naʻá ne maʻu ha ako fakatakimuʻa mahuʻinga, ʻo ngāue ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa ha ongo palesiteni misiona, naʻá na toe hoko pē foki ko e ongo mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: ko ʻEletā ʻOasoni F. Uitenei mo Tēvita O. Makei.

Naʻe fakamālō ʻa ʻEletā Penisoni koeʻuhí ko e maluʻi ʻa e ʻEikí ʻi heʻene malangaʻi ʻa e ongoongoleleí. Naʻe ʻākilotoa ia mo hono hoá ʻi ha pō ʻe taha ʻe ha kau tangata fakatanga naʻa nau fakamanamana ke lī kinaua ki he loto vaitafé. Naʻá ne lotua fakalongolongo pē ha tokoni. Pea hangē ko ʻene toki fakamatalaʻi kimuí, “Naʻe tutui mai ha taha sino lahi ki hoku tafaʻakí. Naʻe sio hangatonu ki hoku matá pea lea mai ʻi ha leʻo mālohi mo mahino, ʻʻTalavou, ʻoku ou tui ki he foʻi lea kotoa kuó ke fai he pōní.ʻ ʻI heʻene leá naʻe kamata ke ʻi ai ha kiʻi ʻataʻatā takai ʻiate au. Ko ha tali fakahangatonu ʻeni ʻo e lotú kiate au. Taimi ko iá ne ʻasi mai ha polisi Pilitānia [ʻōfisa polisi].”13

Ko e taimi naʻe ʻikai femoʻuekina ai ʻa ʻEletā Penisoni he tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé, “naʻá ne fakafemoʻuekinaʻi ia ʻaki ʻene ʻlau fakaʻāuliliki e Tohi ʻa Molomonáʻ, ʻo tautautefito ki he ngaahi aʻusia fakafaifekau ʻa e ngaahi foha ʻo Mōsaiá.”14 Naʻá ne toe maʻu foki ha fakafiemālie mo ha poupou mei he ngaahi tohi mei ʻapí, ʻa ia naʻá ne pehē naʻá ne “toutou lau tā tuʻo lahi.” Naʻá ne pehē ʻi heʻene vakai atu ki heʻene ngāue fakafaifekaú: “Naʻe lilingi mai ʻe he fineʻeikí mo e tangataʻeiki hona lotó ʻi he ngaahi tohí, pea naʻe hoko ia ko ha ivi moʻoni kiate au ʻi heʻeku hoko ko e talavoú. Naʻe fonu ʻ[e ngaahi tohi] ʻa Folofolá ʻi he laumālie mo e fakalotolahi, kae hala ha teitei meʻa fekauʻaki mo e ʻofá. Te u pehē naʻe fakalahi ʻe he meʻa ko iá ʻeku ʻofa mo ʻeku fakahoungaʻi iá ʻo laka ange ʻi ha toe meʻa.”15

Naʻe maʻu ʻe ʻEletā Penisoni hono tukuange mei he ngāue fakafaifekau taimi kakató ʻi he ʻaho 2 ʻo Nōvema 1923. Naʻá ne ʻāmio ke foki, ʻo ne pehē ko e lea māvae ki he “Kāingalotu lelei ʻofeina” ʻi Pilitānia Lahí ko e “konga faingataʻa taha ia ʻo [ʻene] ngāue fakafaifekaú.”16 Ka, naʻe fiefia ʻi he fakakaukau ʻe toe fakataha mo hono fāmilí, pea naʻe sioloto mai ke femātaaki mo Fololá.

Naʻe toe nofo ʻamanaki atu mo Folola ke feʻiloaki mo ʻEselā. Ka naʻá ne fai ha meʻa lahi ange ʻi he ʻamanaki atu pē ke fakamoleki ha taimi mo iá. Naʻá ne ʻamanaki moʻoni atu—ki hono kahaʻú mo e meʻa te ne malavá. Talu mei he taimi ʻo ʻene kei taʻu hongofulu tupú, mo ʻene kei tala ʻe “fie mali mo ha taha faama,”17 pea naʻe fiefia ʻi he mahino ʻo e fakaʻamu ʻa ʻEselā ke nofo ʻi he faama ʻa e fāmilí ʻi Uitinī ʻi ʻAitahoó. Neongo ia, naʻá ne [Foloa] ongoʻi naʻe fie maʻu ke ʻuluaki fakaʻosi ʻa ʻene [ʻEselā] akó. Naʻá ne [Folola] pehē kimui, “[Naʻá ku] lotua mo ʻaukai ke tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ke u ʻiloʻi e founga te u lava ai [Folola] ʻo tokoniʻi ia ke hoko ko e tangata tokoni maʻongoʻonga taha ki hono kāingá. Naʻe haʻu kiate au kapau naʻe fakakaukau ʻa e Pīsopé ʻoku ou moʻui taau, ʻoku [totonu ke ne] ui au ke u ngāue fakafaifekau. Naʻe muʻomuʻa mai ʻa e Siasí kia ʻEselā, pea naʻá ku ʻilo ai he ʻikai ke ne fakafepakiʻi.”18

Naʻe ʻohovale ʻa ʻEselā ʻi he taimi naʻe fakahoko ange ai ki ai [ʻe Folola] kuó ne tali ke ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he ʻOtu Motu Hauaiʻí, hili ʻena toe teu malí. Naʻe vaheʻi ia ʻi he ʻaho 25 ʻo ʻAokosi 1924, pea mavahe ʻi he ʻaho pē hono hokó. Hili pē ʻene mavahé, ne tohi ʻe ʻEselā ʻi heʻene tohinoá: “Naʻá ma fakatou fiefia koeʻuhí he naʻá ma ongoʻi kuo tuʻu lelei homa kahaʻú pea ko e māvae ko ʻení ʻe fetongi pē ia kiate kimaua ʻamui. Ka ʻoku faingataʻa foki, ke sio ki ha taʻe-hoko e ngaahi ʻamanaki ʻa ha taha. Ka neongo ne fai ha tangi he taimi ʻe niʻihi koeʻuhí ko ia, ka naʻá ma maʻu ha fakamahino meiate Ia kuó Ne fakahā mai ʻe hoko kotoa ia ko e lelei tahá.”19

Naʻe hoko moʻoni kotoa ia ko e lelei tahá. Naʻe hoko ʻa Folola, fakatatau mo e fakamatala ʻa ʻene palesiteni fakamisioná, “ko ha faifekau lelei ʻaupito, mo longomoʻui”20 naʻe foaki “hono lotó mo ʻene moʻuí, taimí, mo e ngaahi talēnití ki he ngāue ʻa e ʻEikí.”21 Naʻá ne tokangaʻi e houalotu Palaimelí ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻo e misioná, akoʻi ʻa e fānaú ʻi he ako lautohi siʻí, ngāue ʻi he temipalé, mo kau ʻi he ngaahi ngāue ke fakamālohia ʻa e Kāingalotu fakaloto-fonuá. Naʻe aʻu ʻo hoko he taimi ʻe taha ko e hoa fakafaifekau ki heʻene faʻē uitoú, ʻa Pāpulā ʻAmuseni, ʻa ia naʻe ui ke ngāue fakafaifekau taimi nounou. Naʻá na fehangahangai fakataha, ʻa e hoa ʻa e fāʻē mo e tama fefine ko ʻení, mo ha tangata naʻe kau ki he Siasí ʻi ha ngaahi taʻu kimuʻa ʻi he ʻIunaiteti Siteití koeʻuhí ko e ngāue ʻa e tamai ʻa Fololá, ʻa Kā ʻAmuseni. Talu mei ai mo e hē atu ʻa e taha uluí ni mei he Siasí, ka naʻe fakafeohi ki ai ʻa Folola mo ʻene faʻeé ʻo foki ki he Siasí.22

Lolotonga e ʻalu ʻa Fololá, naʻe femoʻuekina pē ʻa ʻEselā. Naʻá ne fakatau mo hono tokoua ko ʻOvolá ʻa e faama ʻa e fāmilí mo hoko atu ʻena akó. Naʻe hū ʻa ʻEselā he taimi ʻe taha ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi Polovo ʻi ʻIutā, kae nofo ʻa ʻOvola ʻi Uitinī ke tokangaʻi ʻa e fāmá. Naʻá na felotoi ko e ʻosi pē ako ʻa ʻEselaá, ʻe foki mai ki he fāmá kae ngāue fakafaifekau ʻa ʻOvola mo fakaʻosi ʻene akó. ʻI he loto ʻa ʻEselā ke ʻosi vave mei BYU, naʻá ne toʻo ai ha ngaahi kalasi faingataʻa. Naʻe toe kau foki ʻi ha ngaahi meʻa fakasosiale ʻi he ʻunivēsití, kau ai e hulohulá, ngaahi fakafiefiá, mo ha ngaahi faiva fakatulama.

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson in cap and gown, graduation

ʻEselā Tafu Penisoni ʻi heʻene ʻosi mei he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he 1926

Neongo naʻe fili ʻe ʻEselā ko e “Tangata Manakoa Taha ʻo BYU” lolotonga hono taʻu fakaʻosi ʻi he akó, ka naʻe ʻikai lava ʻe ha taha ʻo toʻo ʻene tokanga meia Fololá. Naʻá ne [ʻEselā] pehē kimui ko e taimi naʻe ʻosi ai ʻene [Folola] ngāue fakafaifekaú ʻi Sune 1926, naʻá ne “vēkeveke” ke sio ki ai, neongo naʻá ne kikihi naʻe ʻikai faʻa “tatali” ke foki mai.23 Naʻe ʻosi mo e fakalāngilangi mei he akó ʻi ha ngaahi māhina siʻi pea foki mai.

Ko e Kamata Fakataha ʻo e Moʻuí

ʻOsi ha māhina ʻe taha mei he foki mai ʻa Folola mei heʻene ngāue fakafaifekaú, kuó na fanongonongo mo ʻEselā ʻena fakamaʻú. Naʻe hoko atu ha kakai ʻe niʻihi ke fehuʻia e fakakaukau ʻa Fololá. Naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku loto ai ha taha lavameʻa, tuʻumālie, mo manakoa ki ha tamasiʻi faama. Ka naʻá ne kei pehē pē naʻe “loto maʻu pē ke mali mo ha taha faama.”24 Naʻá ne pehē ko ʻĒselaá “naʻe angangofua, fakapotopoto mo toʻa.” Pea naʻá ne pehē, “Naʻe ʻofa heʻene ongomātuʻá, pea naʻá ku ʻilo kapau ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi kinaua, te ne fakaʻapaʻapaʻi au.”25 Naʻá ne pehē, naʻá ne ʻiloʻi ko ha “foʻi taiamoni ʻoku teʻeki fakahamolemoleʻi,” peá ne pehē, “Te u fai e meʻa kotoa ʻaki hoku iví ke tokoniʻi ia ke ʻiloa mo ongoʻi ʻene leleí, ʻo ʻikai ʻi he kiʻi koló ni pē ka ke ʻilo ia ʻe he māmaní kotoa.”26

Naʻe silaʻi ʻa ʻEselā mo Folola ʻi he ʻaho 10 ʻo Sepitema 1926, ʻi he Temipale Sōlekí ʻe ʻEletā ʻOasoni F. Uitenei ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e fakafiefia pē ʻe taha naʻe fai ʻi he ʻosi ʻa e malí ko ha maʻu meʻatokoni pongipongi maʻá e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. Hili e maʻu meʻatokoni pongipongí, ne mavahe leva ʻa e ongomeʻa malí ʻi ha kiʻi loli Footi he Kalasi T ki ʻĀmesi ʻi ʻAiouā, ʻa ia ne tali ai ʻa ʻEselā ki he polokalama MA ʻi he saienisi he ʻekonōmika ʻo e ngoué ʻi he Kolisi Fakasiteiti ʻo ʻAiouaá mo e ʻAati Fakaikiikí (ʻoku ui he taimí ni ko e ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻo ʻAiouaá ʻo e Saienisí mo e Tekinolosiá).

Ko e konga lahi ʻo ʻena fonongá naʻe ʻi ha ngaahi hala kelekele ʻo fou ʻi ha feituʻu naʻe tātātaha ke nofoʻi. ʻI he fonongá, naʻá na faʻa mohe he poʻulí ʻi ha tēniti naʻe tutulu. Ko e taimi naʻá na aʻu ai ki ʻĀmesí, naʻá na nō ha loki nofoʻanga naʻe poloka pē taha mei he ʻapi akó. Naʻe siʻisiʻi ʻa e kiʻi lokí, pea naʻe vahevahe ʻe he fāmili Penisoní ia mo ha fanga mongomonga tokolahi, ka naʻe pehē ʻe ʻEselā “naʻe ʻikai hano taimi kuo hangē ko e kiʻi fale māfana taha ia ʻe mafakakaukaua ʻe ha taha.”27 Naʻe toe tukupā ʻa ʻEselā ki heʻene akó. Teʻeki ʻosi ha taʻu ʻe taha, pea hili ha ngaahi houa taʻe-faʻa-laua ʻo e akó, ngaahi fakamatala, mo e tohí, kuó ne ʻosi mo ha mataʻi tohi MA. Naʻe foki leva ʻa e ongomātuʻá ni, kuo ʻamanaki fāʻeleʻi ʻena pēpē ʻuluakí, ki he faama Penisoní ʻi Uitinī.

Ko Hono Fakapalanisiʻi ʻo e Ngaahi Faingamālie Fakapalofesinalé mo e Ngaahi Fatongia Faka-Siasí.

Ko e taimi naʻe foki ai ʻa e fāmili Penisoní ki Uitinií, ne femoʻuekina kakato ʻa ʻEselā ʻi he fakalele fakaʻaho ʻo e fāmá, ʻa ia naʻe kau ai e tatau ʻo e fanga pulú, fafanga ʻo e fanga puaká mo e fanga moá, tō ʻo e suka pītí, kelení, mohuku ʻalafefá, mo ha ngaahi ngoue kehe. Naʻe ui ʻa ʻOvola ke ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi Tenimaʻake.

Teʻeki ke ʻosi ha taʻu ʻe ua mei ai, kuo foaki ange ʻe he kau taki fakapuleʻanga fakalotofonuá kia ʻEselā ha ngāue ko e fakafofonga ʻo e ngoue ʻa e vahefonuá. ʻI he poupou ʻa Fololá, naʻe tali ʻe ʻEselā ʻa e ngāué, neongo naʻe tupu ai ke mavahe mei he fāmá ʻo hiki ki he kolo ofi mai ko Pelesitoní. Naʻá ne totongi ha tangata faama ke ne fakalele ʻa e fāmá kae ʻoua kuo foki mai ʻa ʻOvola.

Naʻe kau ʻi he ngaahi fatongia foʻou ʻo ʻEselaá ʻa e faleʻi ʻo e kau fāmá ʻi he ngaahi palopalema naʻá ne ueisa e ola ʻo ʻenau feingá. Naʻá ne ongoʻi ʻo laka ange ʻi ha toe meʻa, naʻe fie maʻu ʻe he kau fāmá ha poto fakamāketi lelei ange—ko ha meʻa naʻe fakautuutu hono mahuʻingá ʻi he hili ʻo e kamata e Tō Lalo Fakaʻekonōmika Lahí, pea ko ha meʻa naʻá ne lava mo ʻene ako ʻi he ʻekonōmika ʻo e ngoué, ke fai. Naʻá ne poupouʻi ʻa e kau ngoué ke nau kau ʻi he ngaahi kautaha ʻa e kau ngoué, ʻa ia ʻe tokoni ke nau fakasiʻisiʻi ai ʻa e fakamolé mo maʻu e totongi lelei taha ki heʻenau ngāué.28

Naʻe fakatupu ʻe he ngaahi meʻa naʻe lava ʻe ʻEselā ʻi heʻene hoko ko e taki ʻo e ngoué ha ngaahi faingamālie fakangāue kehe. Mei he 1930 ki he 1939, naʻe hoko ai ko e taha ʻekonōmika ʻo e ngoué mo ha mataotao ʻi he Vaʻa ʻo e ʻUnivēsiti ʻAitahoó ʻi Poisi, ko e kolomuʻa ʻo ʻAitahoó. Naʻe motuhi ʻa e ngaahi fatongia ko iá ʻi he vahaʻa ʻo ʻAokosi 1936 mo Sune 1937, ʻi he taimi naʻe hiki ai ʻa e fāmili Penisoní ki Kalefōnia kae lava ʻa ʻEselā ʻo ako he ʻekonōmika ʻo e ngoué ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Kalefōniá ʻi Pekelií.

Neongo ʻa e ngaahi fatongia mamafa ʻi he ngāué mo ʻapí, naʻe kei fokotuʻu pē ʻe ʻEselā mo Folola ha taimi ke ngāue ʻi he Siasí. Naʻe ui kinaua ke faiako mo taki ʻi he toʻu tupú ʻi Uitinī, Pelesitoni, mo Poisi.29 Naʻá na tali loto vēkeveke ʻa e ngaahi fatongiá ni, ʻo tui ko e “toʻu tupú ko hotau kahaʻú ia.”30 Naʻe toe maʻu foki ʻe ʻEselā ha faingamālie ke tokoni ʻi he ngāue fakafaifekau fakalotofonuá.31 Naʻe ʻui ʻa ʻEselā ʻi Poisi, ke hoko ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí. Naʻe kei hoko atu pē ʻi he fatongia ko iá he lolotonga ʻo e taimi naʻe nofo ai mo hono fāmilí ʻi Kalefōniá. Naʻe tupu vave ʻa e Siteiki Poisí, pea ʻi Nōvema 1938, ne vahevahe ai ʻe ʻEletā Melevini J. Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e siteikí ki ha siteiki ʻe tolu. Naʻe ui ʻa ʻEselā Tafu Penisoni ke hoko ko e taha ʻo e kau palesiteni fakasiteikí.

Naʻe ʻohovale ʻa ʻEselā ʻi Sānuali 1939, ʻi hono foaki ange ki ai ʻa e tuʻunga ko e sekelitali lahi ki he Kōsilio Fakapuleʻanga ʻo e Kautaha ʻa e Kau Ngoué ʻi Uāsingatoni, D.C. Naʻe talanoa mo Folola fekauʻaki mo e faingamālié ni. Koeʻuhí ne ʻosi vaheʻi ia ʻi he māhina ʻe ua kimuʻá ko ha palesiteni fakasiteiki, naʻe toe fetuʻutaki leva ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo kole ʻenau faleʻí. Naʻa nau poupouʻi ia ke ne tali ʻa e ngāué, pea naʻe lea māvae leva mo hono fāmilí ki honau ngaahi kaungāmeʻa ʻi Poisí ʻi Māʻasi 1939 pea nau hiki ki Peteseta, ʻi Melileni, ofi ki Uāsingatoni, D.C. Naʻe ui ia ʻi Sune 1940 ke toe hoko ko ha palesiteni fakasiteiki, ka ʻi he taimi ko ʻení ʻi he Siteiki Uāsingatoní, naʻe toki fokotuʻu foʻou ʻi Uāsingatoni, D.C.

Ko ha Fāmili ʻOfa, mo Uouangataha

Naʻe manatuʻi maʻu pē ʻe ʻEselā mo Folola Penisoni hono mahuʻinga taʻengata ʻo ʻena fetuʻutaki ʻiate kinauá pea mo ʻena fetuʻutaki mo ʻena fānaú, ʻena ngaahi mātuʻa toulekeleká, pea mo hona ngaahi tokouá. Naʻe ʻikai ko ha ongoʻi fakafatongia pē ʻa ʻena fakamamafaʻi e pukepuke ʻo e fāmili uouangatahá; naʻá na feʻofaʻaki moʻoni, pea naʻá na loto ke fakataha—ʻi he moʻuí ni pea ʻi he taʻengatá kotoa.

Naʻe faʻa ʻave ʻe he ngaahi fatongia lahi ʻo Ēsela ʻi he ngaahi uiuiʻi faka-Siasí mo e ngaahi ngāue fakapalofesinalé ia ʻo mavahe mei ʻapi. Naʻe fakahaaʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe he lea ʻa e fānau īkí ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení. Hangē ko ʻení, naʻe pehē ʻe he ʻofefine ko Papulaá, ʻi haʻane mavahe mei he houalotu ʻa e Siasí ʻi ha Sāpate ʻe taha, “ʻAlu ā tangataʻeiki. Peá ke foki mai ʻo toe ʻaʻahi mai kiate kimautolu ʻi ha taimi.”32 Ko ha meʻa faingataʻa kia Folola hono ohi hake ʻo e fānau ʻe toko onó kae lahi e toutou mavahe hono husepānití, pea naʻá ne faʻa fakahā ai ʻene ongoʻi “taʻe-lata mo kiʻi loto foʻi.”33 Ka, ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko iá, naʻá ne fakamahuʻingaʻi hono fatongia ko e uaifi mo faʻeé, pea naʻe fiefia ʻi he līʻoa hono husepānití ki he ʻEikí mo e fāmilí. Naʻá ne hiki ʻi ha tohi kia ʻEselā: “Hangē ko e angamahení, ʻoku hangē ʻa e ngaahi ʻahó ko ha lau-māhina talu hoʻo mavahé. … [Ka] kapau naʻe ʻofa ʻa e kakaí kotoa … mo moʻui ʻaki ʻenau tui fakalotú hangē ko koé, ʻe siʻi ha loto mamahi [mo ha] mamahi. …ʻOkú ke līʻoa maʻu pē ki ho fāmilí mo mateuteu he taimi kotoa ke fai ha tokoni ki ha taha faingataʻaʻia.”34

Naʻe fakahaaʻi ʻe ʻEselā ʻa e moʻui līʻoa ko ʻení ʻi ha taimi pē naʻe ʻi ʻapi ai. Naʻá ne tuku ha taimi ke kata mo vaʻinga ai mo ʻene fānaú ʻe toko ono, ke fakafanongo kiate kinautolu, ke ʻeke ʻenau fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻingá, ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí, ke tokoni ʻi he ngaahi ngāue fakaʻapí, pea mo tuku ha taimi mo kinautolu fakafoʻituitui. Naʻe maʻu ʻe he fānaú ha fakafiemālie mo ha ivi ʻi he ʻofa uouangataha ʻa ʻenau ongomātuʻá kiate kinautolú. (Koeʻuhí naʻe fuʻu mahuʻinga kia ʻEselā Tafu Penisoni ʻa e fāmilí, ʻoku ʻi he tohí ni ai ha vahe ʻe ua ʻo ʻene ngaahi akonaki ʻi he tefito ko ʻení. ʻOku ui ʻa e ongo vahe ko iá ko e “Malí mo e Fāmilí—Naʻe Tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá” mo e “Ko e Ngaahi Uiuiʻi Toputapu ʻo e Ngaahi Tamaí mo e Ngaahi Faʻeé,” kau ai ha ngaahi manatu mei he fānau Penisoní fekauʻaki mo e ʻapi ʻofa ʻo ʻenau tutupu haké.)

Ko e Ui ki he Tuʻunga Fakaʻaposetoló

Naʻe mavahe ʻa ʻEselā mei Melileni he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1943, mo hono foha ko Lītí ke ʻaʻahi ki ha ngaahi kautaha ngoue ʻi Kalefōnia ko e konga hono ngaahi fatongia ʻi he Kosilio Fakafonua ʻa e Ngaahi Kautaha Fāmá. Naʻe palani foki ke talanoa mo e kau taki ʻo e Siasí ʻi Sōleki Sití mo ʻaʻahi ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi ʻAitahoó.

Hili ʻene fakakakato e ngaahi taumuʻa ʻo ʻena ʻaʻahí he ʻaho 26 ʻo Siulaí, ne na foki mai ki Sōleki Siti kimuʻa peá na toki foki ki ʻapí. Naʻá na toki ʻilo naʻe kumi ia ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei, ʻa ia naʻe toki feʻiloaki pē mo ʻEselā he uike ʻe ua kimuʻá. Ne telefoni ʻa ʻEselā kia Palesiteni Makei, peá ne talaange ʻoku fie maʻu ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite, naʻe hoko he taimi ko iá ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ke talanoa mo ia. Naʻe ʻave meʻalele leva ʻa ʻEselā mo Liiti ki he ʻapi faʻahitaʻu māfana ʻo Palesiteni Kalānité, naʻe ʻikai fuʻu mamaʻo mei he loto kolo ʻo Sōleki Sití. ʻI heʻena aʻu atú, “Naʻe fakafeʻiloaki he taimi pē ko iá ʻa ʻEselā ki he loki mohe ʻo Palesiteni Kalānité, ʻa ia naʻe mālōlō ai ʻa e palōfita toulekeleká ni. ʻI he kamo mai ʻa e Palesitení, naʻe tāpuniʻi leva ʻe ʻEselā ʻa e matapaá kae lue atu ki ai, ʻo tangutu he sea ofi ki hono mohengá. Naʻe puke ʻaki ʻe Palesiteni Kalānite hono ongo nimá ʻa e nima toʻomataʻu ʻo ʻĒselá, peá ne talaange mo e loʻimataʻia hono fofongá, ʻMisa Penisoni, ʻoku ou fakamālō atu ʻaki hoku lotó kotoa mo kolea e tāpuaki ʻa e ʻOtuá ke ʻiate koe. Kuo fili koe ko e mēmipa kei siʻi taha ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.ʻ”35

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEselā ʻi heʻene tohinoá ʻa e meʻa ne hokó:

“Ko e ongoongó naʻe taʻe-mafakakaukaua mo mafatukituki. … ʻI ha ngaahi miniti, ko e meʻa pē [naʻá ku] lava ʻo lea ʻakí, ʻʻE, Palesiteni Kalānite, ʻoku taʻe-malava ia!ʻ ʻoku pau naʻá ku lea tuʻo lahi ʻaki ia kimuʻa pea toki lava ʻo maʻu ʻeku fakakaukaú ʻo feʻunga ke u fakatokangaʻi e meʻa kuo hokó. … Naʻá ne puke fuoloa hoku nimá he naʻá ma fakatou loʻimataʻia. … Naʻá ma toko ua pē ʻo laka hake ʻi ha houa ʻe taha, ko e lahi taha ʻo e taimí naʻe fepukeʻaki māfana pē homa nimá. Neongo [naʻe] vaivai, ka naʻe mahino mo tokanga hono ʻatamaí, pea naʻá ku mālieʻia moʻoni ʻi hono laumālie fiefiá, angaʻofá, mo fakatōkilaló ʻi he hangē naʻe sio ki hoku laumālié.

“ʻNaʻá ku ongoʻi vaivai moʻoni mo taʻe-feʻunga pea ko ʻene ngaahi lea fakafiemālie mo fakanongá naʻá ku fuʻu houngaʻia lahi ai. Naʻe kau ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne talamaí, “ʻOku hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakamāmaʻi ha taha kuo uiuiʻi ki ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa.ʻ Ko e taimi naʻá ku lava ai ʻo pehē ʻi hoku tuʻunga vaivaí, ʻoku ou ʻofa ʻi he Siasí, naʻá ne pehē mai, “ʻOku mau ʻiloʻi ia, pea ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ha kau tangata te nau foaki e meʻa kotoa ki Heʻene ngāué.”36

Hili e ʻinitaviu ko ʻení, naʻe ʻave meʻalele leva ʻa ʻEselā mo Liiti ki he ʻapi ʻo Palesiteni Makeí. Lolotonga ʻe fonongá, naʻe ʻikai vahevahe ʻe ʻEselā ha meʻa fekauʻaki mo ʻene talanoa mo Palesiteni Kalānité, pea naʻe ʻikai ʻeke ʻe Liiti. Ko e taimi ne na aʻu ai ki he ʻapi ʻo e fāmili Makeí, ne fakahā ange leva ʻe Palesiteni Makei kia Liti ʻa e meʻa naʻe hokó. Pea toki fefāʻofuaʻaki leva ʻa ʻEselā mo Liiti.

Naʻe ʻikai mamohe ʻa ʻEselā he pō ko iá ʻi he taimi naʻe kamata ai ʻena fononga lēlue mo Liiti ki ʻapí. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe telefoni leva kia Folola ʻo fakahoko ange hono ui ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló. Naʻá ne pehē, “Naʻá ne fakamatala ʻene ongoʻi hono fakaʻofoʻofá mo fakahaaʻi ʻene falala kakato te u lavaʻí.” “Naʻe fakalotolahi ke talanoa mo ia. Naʻá ne fakahaaʻi maʻu pē ʻene falala lahi kiate aú ʻo laka ange ʻi haʻakú.”37

ʻI he ngaahi uike hono hokó, ne fokotuʻutuʻu ai ʻa ʻEselā mo Folola ke na hiki ki ʻIutā, pea naʻe fai ʻe ʻEselā ʻa e meʻa kotoa naʻá ne lava ke fakahoko lelei ʻe liliu ki hono fetongi ʻi he Kosilio Fakapuleʻanga ʻa e Kautaha ʻa e Kau Ngoué. Naʻe hikinimaʻi fakataha ia mo Sipenisā W. Kimipolo ko e ongo mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻOkatopa 1943, pea naʻe fakanofo kinaua ko e ongo ʻAposetolo he ʻaho 7 ʻo ʻOkatopá, ʻo ʻuluaki fakanofo ʻa ʻEletā Kimipolo.

Ko e kamataʻanga ia ʻo e ngāue ʻa ʻEletā ʻEselā Tafu Penisoni ko e taha ʻo e “kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he funga māmaní kotoa” (T&F 107:23).

ʻĪmisi
Quorum of the Twelve ca. 1950 [Back Row Left to Right: Delbert L. Stapley, Henry D. Moyle, Matthew Cowley, Mark E. Petersen, Harold B. Lee, Ezra Taft Benson, Spencer W. Kimball; Front Row Left to Right: John A. Widtsoe, Stephen L. Richards, David O. McKay, Joseph Fielding Smith, Joseph F. Merrill, A.E. Bowen.

Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi he vahaʻa nai ʻo ʻOkatopa 1950 mo ʻEpeleli 1951. Tuʻú, mei toʻohema ki toʻomataʻu: Delbert L. Stapley; Henry D. Moyle; Matthew Cowley; Mark E. Petersen; Harold B. Lee; Ezra Taft Benson; Spencer W. Kimball. Tangutú, mei toʻohema ki toʻomataʻu: John A. Widtsoe; Stephen L Richards; David O. McKay, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá; Joseph Fielding Smith, Palesiteni Leʻoleʻó; Joseph F. Merrill; Albert E. Bowen.

Ko Hono Foaki ʻo e Meʻakai, Vala, mo e ʻAmanaki ʻi he ʻOsi ʻa e Taú ʻi ʻIulopé

Naʻe ui ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita, ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻi he ʻaho 22 ʻo Tīsema 1945, ha fakataha maheke ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne fakahā ai kuo ongoʻi fakalaumālie ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke ʻave ha ʻAposetolo ke ne tokangaʻi ʻa e Misiona ʻIulopé mo tokangaʻi e ngaahi ngāue ʻa e Siasí ʻi aí. Naʻe ʻosi ʻa e Tau Lahi ʻa Māmaní Hono II ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, pea naʻe toki kamakamata ke fakaakeake ha ngaahi fonua lahi ʻi ʻIulope mei he maumau kāfakafa mo e mafola ʻo e taú. Naʻe ongoʻi ʻe he kau Palesitenisī ʻUluakí ko ʻEletā ʻEselā Tafu Penisoni ʻa e tangata totonu ki he ngāué.

Naʻe hoko mai ʻa e ongoongó ni ko ha “meʻa fakaʻohovale lahi” kia ʻEletā Penisoni, he ko e mēmipa foʻou taha mo siʻi taha ia ʻo e kōlomú. Pea hangē ko e ngāue fakafaifekau ʻene tamaí ʻi he taʻu ʻe 34 kimuʻá, ʻe fie maʻu he ngāué ni ke mavahe ai mei hono fāmilí. Naʻe ʻikai lava ke talaange ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí hono fuoloa ʻo ʻene ʻalú. Ka, naʻá ne fakapapauʻi ange ʻe poupouʻi ia ʻe hono uaifí mo e fānaú, mo ne fakahaaʻi ʻene loto fiemālie kakato ke ngāué.38 Naʻá ne fakamatalaʻi kimui ʻa e ngāué kuó ne talí:

“Ko hono lahí ʻoku ngali kāfakafa. Naʻa nau [Kau Palesitenisī ʻUluakí] ʻomai ha tukupā konga fā: ʻUluakí, ke tokangaʻi ʻa e ngaahi ngāue fakalaumālie ʻo e Siasí ʻi ʻIulopé; uá, ke ngāue ke maʻu ha meʻakai, vala, mo e mohenga ki hotau Kāingalotu faingataʻaʻia ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻIulope; tolú, ke tataki hono toe fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi misiona ʻIulopé; pea ko e faá, ke teuteu ki he toe fakafoki ʻo e kau faifekaú ki he ngaahi fonua ko iá.”39 Ka naʻe fai ange ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e talaʻofa fakafiemālie ko ʻení: “ʻOku ʻikai ke u teitei hohaʻa au kiate koe. Te ke malu pē koe ai ʻo tatau mo ha tapa pē ʻi māmani kapau te ke tokangaʻi fakalelei koe, pea te ke lava ke fakahoko ha ngāue maʻongoʻonga.”40

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Penisoni ʻa e meʻa ne hokó ʻi he taimi naʻá ne vahevahe ai ʻa e ongoongó mo hono uaifí mo e fāmilí: “ʻI ha talanoa fiefia mo fakalata mo hoku uaifí, mo fakatapui ʻe he loʻimatá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Folola ʻene fakahoungaʻi ʻi he ʻofa pea mo fakapapauʻi mai kiate au ʻa ʻene poupou kakató. Naʻá ku talaange ki he fānaú ʻi he maʻu meʻatokoni efiafí, ʻa ia ne nau ʻohovale, mahuʻingaʻia, mo mateakiʻi kakato.”41

Ko e taimi naʻe tūʻuta ai ʻa ʻEletā Penisoni mo hono hoa ngāue ko Feletiliki W. Pēpelí (Frederick W. Babbel), ʻi ʻIulopé, naʻá na loto mamahi ʻi he mahakí, masivá, mo e maumau ne na mamata takai ʻiate kinauá. Hangē ko ʻení, naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Penisoni ʻi ha tohi kia Folola kau ki ha ngaahi faʻē naʻa nau houngaʻia ke maʻu ha meʻaʻofa ko e koa, hui tuitui mo e filo, pea mo ha foʻi moli. Kuo taʻu lahi ʻa e ʻikai ke nau mamata ʻi he ngaahi meʻa peheé. Naʻe lava ʻa ʻEletā Penisoni ʻo fakatokangaʻi, ʻi he ngaahi meʻa siʻi naʻá nau maʻu ʻi he kuo hilí, naʻa nau “fakaʻaukaiʻi kinautolu ʻo feinga ke foaki ha meʻa lahi ange ki heʻenau fānaú ʻi he laumālie fakafaʻē moʻoni.”42 Naʻá ne fakamatala ki ha fakataha ʻi ha “[ngaahi] fale naʻe pomu” pea ʻi ha feituʻu “meimei fakapoʻuli ʻaupito.”43 Naʻá ne fakamatala ki he kau kumi hūfangá— “masivá, mo ha ngaahi laumālie taʻe-fie maʻua, … naʻe kapusi mei honau ngaahi ʻapi naʻe fiefia ʻi ha taimí ki ha ngaahi feituʻu taʻeʻiloa.”44 Naʻe toe fakamatala foki ki ha ngaahi mana ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e taú.

Naʻe mahino ha mana ʻe taha ʻi he moʻui ʻa e Kāingalotú ʻi ʻIulope kotoa. ʻI heʻene fononga ki aí, naʻe fifili ʻa ʻEletā Penisoni pe ʻe fēfē hano tali ia ʻe he Kāingalotú. “ʻE fakafonu nai honau lotó ʻaki e ʻitá? ʻE ʻi ai nai ha tāufehiʻa ai? Te nau fakafepaki nai ki he Siasí?” Naʻe ueʻi fakalaumālie ia ʻe he meʻa naʻe sio aí:

“ʻI heʻeku vakai ki honau ngaahi fofonga liliu, tea, mo tutué, ko ha tokolahi ʻo e Kāingalotu ko ʻení naʻe vala mahaehae, naʻá ku lava ʻo sio ki he maama ʻo e tuí ʻi honau fofongá ʻi heʻenau fai ʻenau fakamoʻoni ki he fakalangi ʻo e ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, pea mo fakahaaʻi ʻenau fakahoungaʻi e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí. …

“Naʻá ma ʻilo naʻe hoko atu pē hotau kāingalotú ʻi ha founga fakaofo. Naʻe mālohi ʻenau tuí, lahi mo ʻenau līʻoá, pea taʻe-fakatataua ʻenau faimateakí. Naʻe siʻisiʻi ke ma maʻu, ʻo kapau naʻe ʻi ai, ha mamahi pe loto foʻi. Naʻe ʻi ai ha laumālie ʻo e feohi mo e ongoʻi fakatokoua ʻa ia naʻe mafola mei he misiona ki he misiona, pea ʻi heʻema fefonongaʻakí, naʻe kole mai ʻa e Kāingalotú ke ma fakahoko ʻenau ʻofa ki honau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he ngaahi fonua kehé neongo naʻe tau honau ongo fonuá ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa.” Naʻa mo e kau kumi hūfangá naʻa nau “hivaʻi ʻa e ngaahi hiva ʻo Saioné ʻi he … loto moʻoni” mo “tuʻulutui fakataha ʻi he lotu he poʻulí mo e pongipongí mo fakamoʻoni … ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí.”45

Ko ha mana ʻe taha ko e ivi ʻo e polokalama uelofea ʻo e Siasí. Naʻe fakahaofi ʻe he meʻá ni, ʻa ia naʻe kamata ʻi ha taʻu nai ʻe meimei 10 kimuʻa, ʻa e moʻui ʻa ha Kāingalotu tokolahi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ʻIulope. Naʻe tāpuekina ʻa e Kāingalotú koeʻuhí he naʻa nau puke ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e uelofeá ʻiate kinautolu. Naʻa nau fetokoniʻaki ʻi heʻenau fiemaʻú, vahevahe ʻa e meʻakaí, valá, mo e ngaahi koloa kehé, pea aʻu ʻo nau tō ha ngoue ʻi he ngaahi fale naʻe holofa hono pomuʻí. Naʻe toe tāpuakiʻi foki kinautolu koeʻuhí he naʻe foaki ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní ha meʻakai ke tokoniʻi kinautolu—ʻoku fakafuofua ki he toni koloa ʻe 2,000. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Penisoni ki he tangi ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi heʻenau mamata ki he meʻakai ne nau lava ke tufa ki he kāingalotu fakalotofonuá, peá ne pehē naʻe tuʻu ʻi ha ngaahi haʻofanga naʻe fakafuofua ki he peseti ʻe 80 ʻo e vala naʻa nau tuí naʻe ʻoatu mei he polokalama uelofeá.46 ʻI ha malanga konifelenisi lahi naʻá ne fai ʻi he hili pē ʻene foki maí, naʻá ne pehē ai: “Siʻoku kāinga, ʻoku mou toe fie maʻu nai ha fakamoʻoni kehe ki he fie maʻu ʻo e polokalamá ni pea mo hono puipuituʻa fakalaumālié? … ʻOku ou talaatu ʻoku tataki e polokalamá ni ʻe he ʻOtuá. ʻOku fakalaumālie ia!”47

ʻĪmisi
Ezra Taft Benson in Bergen, Norway. Caption: "Inspecting welfare supplies with Pres. Petersen in mission office basement." Collection Summary: Black-and-white views taken during Benson's February-December 1946 mission to postwar Europe to meet with Latter-day Saints, direct distribution of welfare supplies, and arrange for resumption of missionary work.

ʻEletā Penisoni, ʻi toʻomataʻú, heʻene vakai ki he ngaahi nāunau fakauelofea ʻi Pēkeni, ʻi Noaue.

Naʻe aʻusia ʻe ʻEletā Penisoni mo Misa Pēpeli ha toe hoko ʻa ha mana ʻe taha ʻi hono fakaava ʻe he ʻEikí ha founga ke na fononga ai ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻanga uesia ʻe he taú ʻi ʻIulopé. Naʻe tā-tuʻo lahi ha kole ʻe ʻEletā Penisoni ki ha kau ʻōfisa fakakautaú ha ngofua ke na hū ai ki ha ngaahi feituʻu ke feʻiloaki mo e Kāingalotú mo tufaki e ngaahi koloá. Naʻe tā-tuʻo lahi ʻene maʻu ʻa e tali tatau mei he kau taki ko iá mo ha niʻihi kehe: “ʻOku ʻikai nai ke ke ʻilo naʻe toki hoko ha tau ʻi heni? ʻOku ʻikai ngofua ke hū mai ha taha siviliane.” Pea ʻi heʻene tā-tuʻo lahí, ne hili ʻene sio fakamamaʻu ki he fofonga ʻo e kau taki ko iá mo fakamatalaʻi fakalelei hono misioná, naʻe fakangofua ia mo Misa Pēpeli ke na fefonongaʻaki mo fakahoko ʻa e meʻa naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ke na faí.48

Hili ha meimei māhina ʻe 11, naʻe fetongi leva ʻa ʻEletā Penisoni ʻe ʻEletā ʻAlamā Soni, ko ha Tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe ngāue ʻi ʻIulope mo hono uaifi ko Leoná. Naʻe kei tokoni pē ʻa Misa Pēpeli ki he fāmili Soní. Mei he taimi naʻe mavahe ai ʻa ʻEletā Penisoni mei Sōleki Siti he ʻaho 29 ʻo Sānuali 1946, ki he taimi naʻe foki mai ai he ʻaho 13 ʻo Tīsema 1946, naʻe fononga ʻi ha maile fakakātoa ʻe 61,236 (kilomita ʻe 98,550). Naʻe ongoʻi ʻe ʻEletā Penisoni naʻe ola lelei ʻa e misioná, ka naʻe vave ke ne pehē: “ʻOku ou ʻilo ʻa e maʻuʻanga tokoni ʻo e ola lelei naʻe hoko ʻi heʻema ngāué. Naʻe teʻeki ai ha taimi ne u ongoʻi ai te u lava mo hoku kaungā ngāué ke fakahoko ʻa e misiona naʻe vaheʻi kiate kimauá taʻe kau ai ʻa e mālohi fakahinohino ʻo e Fungani Māfimafí.”49 ʻOku lava ke fakatokangaʻi ʻa e ola lelei ʻo e misioná ʻi he ivi ʻo e Siasí ʻi he ngaahi fonua ʻIulopé, ʻi he ngaahi fokotuʻu foʻoú mo ʻene tupulakí. ʻOku lava foki ke toe fakatokangaʻi ʻa e ola leleí ʻi he moʻui ʻa e Kāingalotú fakafoʻituitui—ha niʻihi tatau mo ha tangata naʻe fakalea kia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimui ange ʻi ha fakataha ʻi Suikau, ʻi Siamané. Naʻá ne kole kia Palesiteni Monisoni ke fakahoko hono ʻofa kia ʻEselā Tafu Penisoni. Peá ne pehē: “Naʻá ne fakahaofi ʻeku moʻuí. Naʻá ne foaki mai ha meʻakai ke u kai mo ha vala ke u tui. Naʻá ne ʻomi kiate au ha ʻamanaki lelei. ʻOfa ke tāpukiʻi ia ʻe he ʻOtuá!”50

Ko e Māteakiʻi fonuá, Tangata Fakapuleʻangá, mo e Ngāue ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Lolotonga ʻo e mavahe ʻa ʻEletā Penisoni mei ʻapí, naʻe fakamanatu kiate ia ha meʻa naʻá ne fakamahuʻingaʻi talu mei heʻene kei siʻí: ko ʻene tangataʻi fonua ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo Ameliká. Naʻá ne ako mei heʻene tamai ko Siaosi Tafu Penisoni ko e Siʻí, ke ʻofa ʻi hono fonua tupuʻá pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe langa aí. Naʻá ne ʻosi ʻilo ko e Konisitūtone ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká—ʻa e tohi ʻokú ne puleʻi ʻa e ngaahi lao ʻi he puleʻangá—naʻe teuteu ia ʻe ha kau tangata naʻe ueʻi fakalaumālie. Naʻá ne fakamahuʻingaʻi ʻa e totonu ke filí, pea naʻá ne manatuʻi maʻu pē ha pōtalanoa naʻá ne fai mo ʻene tamaí, hili ha fili. Naʻe poupouʻi fakahāhā ʻe Siaosi ha kanititeiti ʻe taha, pea aʻu ʻo ne lotua e tangatá ni ʻi he ngaahi lotu fakafāmilí. Hili hono ʻilo ʻe Siaosi ne tō ʻene taha kanititeití ʻi he filí, naʻe fanongo ʻa ʻEselā ki heʻene lotua ʻa e tangata kuo ikuná. Naʻe ʻeke ʻe ʻEselā ki heʻene tamaí ʻa e ʻuhinga naʻá ne lotua ai ʻa e kanititeiti naʻe ʻikai ke ne filí. Naʻe tali ange ʻe Siaosi, “Foha, ʻoku ou tui te ne fie maʻu ʻetau lotú ʻo lahi ange ʻi hano fie maʻu ʻe heʻeku taha kanititeití.”51

ʻI ʻEpeleli 1948, naʻe fakahoko ai ʻe ʻEletā Penisoni ʻa e taha ʻo ʻene ngaahi malanga konifelenisi lahí ʻo fakatefito ʻi he “misiona fakakikite” ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká mo e mahuʻinga ʻo e tauʻatāiná. Naʻá ne fakamoʻoniʻi kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ʻIunaiteti Siteití “ko e ohiʻanga ʻo e tauʻatāiná” ke lava ʻa e ongoongoleleí ʻo toe fakafoki mai ai.52 Naʻá ne akoʻi ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene malangá, “Ko e kau muimui kitautolu ʻo e Pilinisi ʻo e Melinó, pea ʻoku totonu ke tau toe fakatapui ʻetau moʻuí ki he fakamafola ʻo e moʻoní mo e māʻoniʻoní pea mo e maluʻi ʻo e … melinó mo e tauʻatāiná.”53 Naʻá ne lea ʻi ha ngaahi malanga kimui mai, ʻo kau ki he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ko e “ʻulu ki he ngaahi ngāue he ngaahi ʻaho kimui ní.”54

Naʻe fakatokanga ʻa ʻEletā Penisoni ki he ngaahi pole ki he tauʻatāiná ʻi he ʻIunaiteti Siteití pea mo e funga kotoa ʻo e māmaní. Naʻe faʻa lea mālohi fekauʻaki mo e puleʻanga “fakamālohi faʻu ʻe he tangatá, ʻoku fehangahangai mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengatá.”55 Naʻá ne toe fakatokanga foki ki he ngaahi ivi takiekina kehe ʻokú ne tuʻu uesia ʻa e tauʻatāiná, kau ai ʻa e ngaahi fakafiefia ʻulí, taʻe-fakaʻapaʻapa ki he ʻaho Sāpaté, fakafiefiemālié, mo e ngaahi akonaki halá.56 Naʻá ne poupouʻi ʻa e Kāingalotu he funga ʻo e māmaní ke nau fakaʻaongaʻi honau ivi tākiekiná ke tokoni ʻo fakapapauʻi ʻe fili ha kakai fakapotopoto mo lelei ki he ngaahi tuʻunga fakapuleʻangá.57 Naʻá ne pehē: “ʻE toki lele lelei pē hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi ha ʻātakai tauʻatāina. ʻIo, ʻoku tau pehē kotoa, ʻoku tau ʻofa ʻi he tauʻatāiná. Ka ʻoku ʻikai feʻunga ia. Kuo pau ke tau maluʻi mo lehilehiʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ʻofa aí. Kuo pau ke tau fakahaofi ʻa e tauʻatāiná.”58

Naʻe siviʻi e lea fefeka ʻa ʻEletā Penisoni he mamahiʻi fonuá, ʻi he ʻaho 24 ʻo Nōvema 1952, ʻi heʻene maʻu ha fakaafe ke ngāue maʻa hono fonuá. Naʻe fononga ki he Kolo Niu ʻIoké ʻi ha fakaafe ʻa Tuaiti D. ʻAiseniʻaoa, naʻe toki fili pē ko e palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fakakaukauʻi ʻe he Palesiteni Hoko ko ʻAiseniʻaoá ʻa ʻEletā Penisoni ke kau ʻi heʻene kapinetí—ko hono fakalea ʻe tahá, ke hoko ko e taha hono kau faleʻi māʻolungá—ʻi he tuʻunga ko e sekelitali ʻo e ngoué ʻi he puleʻangá kotoa. Naʻe lāngilangiʻia ʻa ʻEletā Penisoni ʻi he tokanga ne fai maí. “Ka,” naʻá ne pehē ki mui ange, “Naʻe ʻikai ke u fie maʻu ʻa e fatongiá. … Naʻá ku pehē pē kiate au, ʻOku ʻikai ha taha ia ʻoku fakakaukau lelei, te ne feinga ke hoko ko e Sekelitali ʻo e Ngoué ʻi he ngaahi taimi pehení. … Naʻá ku ʻiloʻi ha meʻa fekauʻaki mo e tuʻunga ko iá: ʻa e māvahevahe he fapakipakí, ʻa e mafasia lahí, ʻa e ngaahi palopalema fihituʻú. …

“Ka naʻe ʻikai ko e ngaahi palopalemá pē mo e mafasiá naʻá ku tokanga ki aí. ʻOku tau māʻu kātoa ia. Ka naʻá ku ʻāmio, ʻo hangē ko ha kau ʻAmelika tokolahi, ke toe kau mālohi he meʻa fakapolitikalé. Moʻoni, ʻoku ou fie maʻu ke sio ki ha kau tangata fakakaukau lelei mo ʻulungaanga lelei ke fili mo fokotuʻu ke nau fakalele e puleʻangá, ka ʻoku kehe ʻaupito ia mei haʻaku hū atu ʻaʻaku. …

“Neongo ia, ko e mahuʻinga tahá, ʻoku ou fiemālie ange ʻi he ngāue kuó u lolotonga fakahokó ko e taha ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. … Naʻe ʻikai ke u loto pe fakakaukau ke toe fai ha liliu.”59

Naʻe kole ʻe ʻEletā Penisoni ha faleʻi meia Palesiteni Tēvita O. Makei, ko e Palesiteni ʻo e Siasí he taimi ko iá, kimuʻa pea toki ʻalu ke talanoa mo e Palesiteni Hoko ko ʻAiseniʻaoá. Naʻe talaange ʻe Palesiteni Makei ki ai: “Misa Penisoni, ʻoku mahino ʻeku fakakaukaú ʻi he meʻa ko iá. Kapau ʻoku hoko mai ʻa e faingamālié ʻi he laumālie totonu, ʻoku ou tui ʻoku totonu ke ke tali.”60 Naʻe fakatupu ʻe he faleʻi fakahangatonu ko ʻení, fakataha mo e loto holi mahino ʻa ʻEletā Penisoni ke “tuʻu maʻu [heʻene] ngaahi tui ko e taha ʻAmeliká,” ʻa e meʻa naʻá ne ui ko ha “tipeiti ʻo e lotó.”61

Ko e taimi naʻe fuofua talanoa ai ʻa Misa ʻAiseniʻaoa mo ʻEletā Penisoní, naʻe ʻikai fuoloa kuo foaki ange ʻe he palesiteni hokó kia ʻEletā Penisoni ʻa e tuʻunga ko e sekelitali ʻo e ngoué. Naʻe fakahokohoko ange he taimi pē ko iá ʻe ʻEletā Penisoni ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ngali ai ko e tangata totonu ia ki he fatongiá, ka naʻe ʻikai holomui ʻa e Palesiteni Hoko ko ʻAiseniʻaoá. Naʻá ne pehē: “ʻOkú ta maʻu ha fatongia ke fai. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke u fie Palesiteni, ʻi he kamata ʻo e teké. Ka he ʻikai ke ke lava ʻo fakafisi ke tokoni ki ʻAmelika. ʻOku ou fie maʻu koe ʻi heʻeku timí, pea he ʻikai ke ke lava ʻo tali ʻikai.”62

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Penisoni, “Ko ʻene ʻosí ia.” “Kuo hoko ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e faleʻi ʻa Palesiteni Makeí. Neongo naʻá ku pehē naʻá ku ʻosi maʻu mei hoku Siasí ʻa e meʻa naʻá ku lau ko ha lāngilangi lahi ʻi ha meʻa ʻe toe lava ʻe he puleʻangá ke foaki, pea naʻá ku talaange ʻeni ki ai, ka naʻá ku tali ʻa e fatongia ke hoko ko e Sekelitali ʻo e Ngoué ke ngāue ʻo ʻikai toe siʻi ange ʻi ha taʻu ʻe ua—kapau te ne fie maʻu lōloa pehē au.”63

ʻI he ʻosi pē hono tali ʻo e lakangá, naʻe kau fakataha leva ʻa ʻEletā Penisoni mo Palesiteni Hoko ko ʻAiseniʻaoá ʻi ha konifelenisi mo e kau faiongoongó, ʻa ia naʻe fakahā ai hono fokotuʻú ki he fonuá. Naʻe foki ki hono hōtelé ʻi he ʻosi pē ʻo e konifelenisí. Naʻe telefoni leva kia Folola ʻo fakahā ange ne kole ange ʻa e Palesiteni Hoko ko ʻAiseniʻaoá ke ngāue pea kuó ne tali ʻa e fakaafé.

Naʻá ne tali ange: “Naʻá ku ʻilo te ke fai ia. Pea naʻá ku ʻiloʻi te ke tali.”

Naʻá ne fakamatala ʻo pehē: “ʻE ʻuhinga ia ko ha fatongia mafatukituki—pea mo ha ngaahi palopalema lahi fau kiate kitaua fakatouʻosi.”

Naʻá ne talaange, “ʻOku ou ʻilo, ka ʻoku hangē ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá.”64

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson being sworn in as the Secretary of Agriculture

Ko ʻEletā Penisoni ʻi hono fakafuakavaʻi ko e sekelitali ʻo e ngoue ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻe he Fakamaau Lahi ko Feleti M. Vinisoni (Fred M. Vinson), ʻoku vakai atu ki ai ʻa Palesiteni Tuaiti D. ʻAiseniʻaoa.

Hangē ko e ʻamanaki ʻa ʻEletā Penisoní, naʻe hoko ʻene ngāue fakataki ko e sekelitali ʻo e ngoué ko ha ngāue lahi fau kiate ia mo hono fāmilí. Ka naʻá ne fakapapauʻi ʻoku ʻikai ko haʻane feinga ke “ikuna ha feʻauhi manakoa”— ka ko ʻene fie maʻu pē “ke tokoniʻi ʻa e ngoué mo tokoniʻi ʻa ʻAmelika”65— pea naʻe muimui ʻi he tukupā fakafoʻituituí ni: “Ko ha founga lelei ke tuʻu ʻi he totonú, neongo kapau ʻoku ʻikai manakoa. Mahalo ʻoku totonu ke u pehē, tautautefito ʻi he taimi ʻoku ʻikai manakoa aí.”66 Ko ha meʻa lelei ʻa e ʻikai ke tokanga ki he manakoá; lolotonga ʻene tuʻu maʻu mo moʻoni ʻi heʻene tuí, naʻe fetōʻaki lahi hono manakoá ʻi he kau ngāue fakapolitikalé mo e kau tangataʻi fonuá. Ko e taimi ʻe niʻihi, naʻe fie maʻu ʻe he kakaí ke toʻo ia mei hono tuʻunga ko e sekelitali ʻo e ngoué.67 ʻI he ngaahi taimi ʻe niʻihi, naʻe fokotuʻu ai ʻe he kakaí ʻe hoko ko ha taha lelei ke hoko ko ha tokoni palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití.68

Naʻa mo hono fatongia ko e taki fakapuleʻangá, naʻe fakahā mahino ʻe ʻEletā Penisoni ʻene ngaahi fakakaukau faka-Kalisitiané, mo ʻene fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea mo ʻene mateakiʻi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e taimi pē ʻokú ne tataki ai ha fakataha mo hono kaungā ngāue ʻi he Potungāue ʻo e Ngoué, naʻe kamata ʻa e fakatahá ʻaki ha lotu.69 Naʻá ne ʻoange kia Palesiteni ʻAiseniʻaoa ha ngaahi konga ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻá ne kikiteʻi ʻa e ikuʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká, pea naʻe pehē kimui ʻe he palesitení kuó ne ʻosi lau kinautolu “mo mahuʻingaʻia lahi moʻoni ai.”70Naʻá ne foaki foki ha ngaahi Tohi ʻa Molomoná ki ha kau taki tokolahi ʻo e māmaní.71 ʻI he 1954, naʻe kole ai ʻe ʻEtuate R. Mālou (Edward R. Murrow), ko ha faiongoongo televīsone ʻiloa ʻi he ʻIunaiteti Siteití, kia ʻEletā Penisoni ha ngofua ke fakaʻaongaʻi ʻa e fāmili Penisoní ʻi ha polokalama pō Falaite naʻe ui ko e “Tokotaha ki he Tokotaha.” Naʻe ʻikai tali ʻe ʻEletā mo Sisitā Penisoni ʻi he kamataʻangá, ka naʻá na loto kimui ange hili haʻana fakafanongo ki hona foha ko Lītí, naʻá ne lau ʻa e fakaafé ko ha faingamālie fakafaifekau lelei. ʻI he ʻaho 24 ʻo Sepitema 1954, naʻe mamata fakahangatonu ʻa e kakai ʻi he fonuá kotoa, ki ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi naʻe ʻikai fakaangaanga, ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Penisoní. Naʻe maʻu ʻe Misa Mālou ha ngaahi meili lahi tuʻunga ʻi he polokalama ko iá ʻo lahi ange ʻi ha meili kuó ne maʻu ʻi ha toe polokalama. Naʻe tohi mai ha kakai mei he fonuá kotoa pea mei ha ngaahi puipuituʻa fakalotu kehekehe ʻo fakamālō ki he fāmili Penisoní ʻi heʻenau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga leleí.72

Naʻe hoko ʻa ʻEletā Penisoni ko e sekelitali ʻo e ngoué ʻi ha taʻu ʻe valu, ko e taimi kakato ne taki ai ʻe Palesiteni ʻAiseniʻaoa ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Makei “ʻe tuʻu” e ngāue ʻa ʻEletā Penisoní “ʻo lauikuonga ko ha fakalāngilangi ki he Siasí mo e fonuá.”73 Naʻe vakai atu ʻa ʻEletā Penisoni ki he ngaahi taʻu ko ia ʻi he tumutumu ʻo e puleʻangá peá ne pehē: “ʻOku ou ʻofa he fonua maʻongoʻongá ni. Kuo hoko ko ha lāngilangi ke ngāue.”74 Naʻá ne toe pehē foki, “Kapau te u toe fai ia, te u meimei ke muimui ʻi he hala tatau pē.”75 Naʻá ne pehē ʻi heʻene vakai atu ke hoko atu ʻene ngāue ko e ʻAposetoló, “Te u līʻoa he taimí ni hoku taimí ki he meʻa pē taha ʻoku ou saiʻia ai ʻo laka ange ʻi he ngoué.”76

Neongo naʻe ngata ʻa e ngāue fakapuleʻanga ʻa ʻEletā Penisoní ʻi he 1961, ka naʻe kei hoko atu pē ʻene ʻofa ki hono fonuá pea mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e tauʻatāiná. Naʻe nofotaha ki he ongo tefito ko iá ʻi he lahi taha ʻo ʻene ngaahi lea he konifelenisi lahí. Naʻá ne lea kau ki he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ko ha “fonua ʻoku ou ʻofa ai ʻaki hoku lotó kotoa.”77 Naʻá ne toe pehē foki, “ʻOku ou fakamahuʻingaʻi ʻa e mateakiʻi fonuá mo e ʻofa fonuá ʻi he puleʻanga kotoa pē.”78 ʻI heʻene faleʻi ʻa e Kāingalotu kotoa ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻá ne akoʻi: “ʻOku laka hake ʻa e mateakiʻi fonuá ʻi he taʻataʻalo pē ʻo e fuká mo e ngaahi lea loto-toʻá. Ko e anga ia ʻo ʻetau fakaleleiʻi ʻo e ngaahi palopalema ʻa e kakaí. Tau toe fakatapui muʻa kitautolu ko e kau mateakiʻi fonua ʻi he tuʻunga moʻoni tahá.”79 “ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe he tangataʻi fonua moʻoní ʻa e tefitoʻi moʻoní ʻo laka ange ʻi he manakoá pea mo ngāue ke manakoa ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku fakapotopoto mo leleí, ʻo ʻikai tatau mo e kau kumi faingamālie fakapolitikalé.”80

Ko ha Fakamoʻoni Makehe ki he Huafa ʻo Kalaisí

Naʻe talangofua ʻa ʻEletā ʻEselā Tafu Penisoni, ʻi heʻene hoko ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ki he fekau ke “ʻalu … ki māmani kotoa pē, ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai fulipeé” (Maʻake 16:15) pea “fakaava ʻa e matapaá ʻi hono malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí” (T&F 107:35). Naʻe ngāue ʻi ha ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní, ʻaʻahi ki ha ngaahi misiona mo akoʻi ʻa e kakaí.

Naʻá ne fakamahuʻingaʻi ʻa e faingamālie ke talanoa ai mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne pehē ʻi ha malanga konifelenisi lahi: “Kuó u faʻa talaange he taimi ʻe niʻihi ki hoku uaifí, ʻi heʻeku foki mai mei he ʻaʻahi ki he ngaahi siteikí, ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi pau pe ʻe fēfē ʻa hēvani, ka he ʻikai ke u lava ʻo kole ha meʻa ʻe toe lelei ange ai ka ko e fiefia mo e nēkeneka ʻo e feohi mo e faʻahinga kakai tangata mo fafine ʻoku mau fetaulaki ʻi he kau taki ʻo e ngaahi siteiki mo e ngaahi uooti ʻo Saioné pea ʻi he ngaahi misiona he māmaní. ʻOku tāpuekina lahi moʻoni kitautolu.”81 Naʻá ne pehē ʻi ha malanga ʻe taha: “ʻOku ʻi ai moʻoni ha laumālie ʻo e ongoʻi fakatokouá mo e feohí ʻi he Siasí. Ko ha meʻa mālohi fau, hangē ʻoku pulipuliá, ka ʻoku moʻoni ʻaupito. ʻOku ou ongoʻi ia, pea pehē ki hoku kaungā ngāué, ʻi heʻemau fefonongaʻaki ʻi he ngaahi siteiki mo e ngaahi uooti ʻo Saioné pea ʻi he ngaahi misiona he māmaní. … ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e ongoʻi ko ia ʻo e feohí mo e ongoʻi fakatokouá. Ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia taha fekauʻaki mo e hoko ko e mēmipa ʻi he Siasí mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”82

Naʻe manako foki ʻa ʻEletā Penisoni he vahevahe ʻene fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo e kakai ʻo e ngaahi tui fakalotu kehé. Hangē ko ʻení, naʻe ʻalu mo Sisitā Penisoni ʻi he 1959 pea mo ha kau mēmipa ʻe toko fā ʻo e Potungāue Ngoué ke ʻaʻahi ki ha fonua ʻe fitu, kau ai ʻa Lūsia. Neongo naʻe ʻi ai koeʻuhí ko hono tuʻunga ko e sekelitali ʻo e ngoué, ka naʻe ongo ʻene fakamoʻoni fakaeʻaposetoló ki he loto ʻo ha tokolahi. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē:

“ʻI heʻemau fononga ki he malaʻe vakapuná ʻi [homau] pō fakaʻosi ʻi Mosikoú, naʻá ku talaange … ki he taha ʻo e kau taki mamatá ʻa ʻeku taʻe-fiemālie ʻi he ʻikai ha faingamālie ke u ʻalu ki ha lotu ʻi Lūsiá. Naʻá ne talaange ha ngaahi meʻa siʻi ki he taha fakaʻulí, pea afeʻi ai ʻa e kaá he loto halá ʻo mau afe atu ki ha fale sitako motuʻa, ʻi ha hala fakapoʻuli, fāsiʻi, mo faliki maka naʻe ʻikai mamaʻo mei he Loto Koló. Ko e Siasi Papitaiso Lahí ʻeni.

“Ko ha pō ʻuha, mo taʻe-fakalata ʻeni ʻi ʻOkatopa pea momoko kehe ʻa e ʻeá. Ka ʻi heʻemau hū atu ki he falelotú, naʻa mau fakatokangaʻi naʻe fonu; naʻe tuʻu pē kakaí ʻi he holó, ʻi he hūʻangá, pea ʻi he loto halá. Ne mau ʻilo naʻe haʻu ha kakai tokolahi tatau ʻi he Sāpate, Tūsite, mo e Tuʻapulelulu kotoa pē.

“Naʻá ku vakai ki he fofonga ʻo e kakaí. Ko ha tokolahi naʻe taʻu fāngofulu tupu pe motuʻa ange ka naʻe tokolahi ha niʻihi naʻe kei talavou. Meimei ko e toko fā ʻi he toko nima kotoa pē ko e fefine, ko honau tokolahi naʻe takai ʻaki ha ngaahi holoholo honau ʻulú. Naʻe taki atu kimautolu ki ha feituʻu ofi ki he tuʻunga-malangá. …

“Naʻe fai ʻe he faifekaú ha ngaahi lea siʻi, pea taaʻi mai leva ʻe he ʻōkaní ha foʻi ongo ʻe taha pe ua pea kamata leva ha himi pea kau fakataha atu ʻa e haʻofangá ʻo hiva fakataha. Naʻe hoko ʻete fanongo ki he leʻo ʻo e toko tahaafe ki he 1500 ʻi heʻenau hivá ko e taha ʻo e ngaahi aʻusia ongo taha ʻo ʻeku moʻuí. Naʻa nau tokoni mai ʻi heʻetau tui angamaheni ko e kau Kalisitiané, mo ha pōpoaki ʻo e talitali lelei naʻá ne fakaleleiʻi ʻa e kehekehe kotoa ʻo e ngaahi leá, ʻo e puleʻangá, mo e hisitōliá. Pea ʻi heʻeku feinga ke mapuleʻi au ʻi he ongo fakaeloto ko ʻení, kuo kole mai ʻa e faifekaú kiate au ʻo fakafou ʻi ha taha fakatonu-lea naʻe tuʻu pē ai, ke u lea ki he haʻofangá.

“Naʻe lau-momeniti ʻa ʻeku fefaʻuhi lahi ke mapuleʻi feʻunga hoku lotó ka u loto ki ai. Peá u pehē fakakonga ange leva, ʻOku mou fuʻu angalelei lahi ke kole mai ke u feʻiloaki mo kimoutolú.

“ʻOku ou ʻomi ʻa e talamonū mei he lauimiliona ʻo e kakai lotu ʻi ʻAmeliká pea mo e funga ʻo e māmaní.ʻ Pea fakafokifā pē kuo hoko ʻa e meʻa fakanatula taha ʻi he māmaní ke lea ki he kaungā Kalisitiane ko ʻení fekauʻaki mo e moʻoni toputapu taha ʻoku ʻiloa ki he tangatá.

“ʻOku ʻikai ke mamaʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻE lava ke ofi ʻaupito kiate kitautolu. ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui. Ko ʻetau Tamaí Ia. ʻOku tokangaʻi ʻe Sīsū Kalaisi, ko e Huhuʻi ʻo e Māmaní, ʻa e māmani ko ʻení. Te Ne fakahinohinoʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. ʻOua ʻe manavasiʻi, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, feʻofaʻaki, lotua e melinó pea ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa.ʻ

“ʻI hono fakatonulea ko ia ʻo e ngaahi sētesí takitaha ki he haʻofangá, naʻá ku fakatokangaʻi hono toʻo ʻe he kakai fefiné honau ngaahi holoholó pea hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ha taha naʻe mamata aí, naʻa nau kamata “ke taʻataʻalo ʻo hangē ha faʻē ʻoku taʻataʻalo fakaʻosi ki haʻane tama tangata pē tahá.ʻ Naʻe kamo kamo lahi honau ʻulú ʻi heʻenau pehē ja, ja, ja! (ko ia, ko ia, ko ia!). Pea naʻá ku toki fuofua fakatokangaʻi leva, ta naʻe fonu mo e fakafaletolo ʻi ʻolungá mo tuʻu ha tokolahi ʻo falala ki he ʻaá. Naʻá ku vakai hifo ki he fineʻeiki toulekeleka ʻi muʻa ʻiate aú, naʻe pūlou hono ʻulú ʻaki ha holoholo motuʻa mo lahi, naʻe ʻi hono umá ha pulupulu, pea hā mei hono fofonga mingimingí ʻa e tuí. Naʻá ku lea hangatonu leva ki ai.

“Ko e moʻuí ni ko ha konga pē ia ʻo e taʻengatá. Naʻa tau moʻui kimuʻa pea tau toki omi ki hení, ko e fānau fakalaumālie ʻa e ʻOtuá. Te tau toe moʻui ʻi he hili ʻetau mavahe mei he moʻui ko ʻení. Naʻe motuhi ʻe Kalaisi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté pea naʻe toetuʻu. ʻE toetuʻu mo kitautolu kotoa.

“ʻOku ou tui moʻoni ki he lotú. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku malava ke tau maʻu ʻa e Mālohi Pulipulia ʻoku foaki ivi kiate kitautolu mo hoko ko e taula ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.ʻ ʻI he sētesi kotoa pē naʻá ku lea ʻakí, naʻe kamokamo ki ai ʻa e ʻulu ʻo e tokotaha motuʻá ni. Neongo ʻene motuʻa, vaivai, mo mingimingí, ka naʻe fakaʻofoʻofa ʻa e fefine ko iá ʻi heʻene moʻui līʻoá.

“ʻOku ʻikai ke u manatuʻi kotoa e meʻa naʻá ku lea ʻakí, ka ʻoku ou manatuʻi ʻeku ongoʻi naʻe hiki hake au, ueʻi fakalaumālie ʻe he ngaah fofonga tokanga ʻo e kau tangata mo e kau fafine ko ʻeni naʻe mātuʻaki tuʻu maʻu ʻi heʻenau tui ki he ʻOtua naʻa nau tauhi mo ʻofa aí.

“Ko e fakaʻosí naʻá ku talaange, ʻʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoni ʻi heʻeku hoko ko ha tamaioʻeiki ʻo e Siasí ʻi he ngaahi taʻu lahi, ʻe tuʻuloa ʻa e moʻoní. ʻOku kau ʻa e taimí ʻi he faʻaki ʻo e moʻoní. ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá mo tauhi kimoutolu ʻi he ʻaho kotoa hoʻomou moʻuí, ʻoku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻĒmeni.ʻ

“Naʻá ku fakaʻosi ʻaki ia ʻeku kiʻi lea taʻe-teuteú, koeʻuhí he naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo lea ʻaki ha meʻa, peá u tangutu leva ki lalo. Naʻe hiva leva ʻa e haʻofangá kotoa ʻi ha himi manako ʻo ʻeku kei siʻí, ʻʻOku ʻa e ʻOtua Kitauá. ʻ Naʻa mau mavahe mei he falelotú ʻi heʻenau hivá pea ʻi heʻemau lue atu ʻi he holó, naʻa nau taʻataʻalo honau ngaahi holoholó ʻi he fakamāvae—naʻe hangē naʻe taʻataʻalo kotoa mai ʻa e toko 1500 ʻi heʻemau mavahé.

“Kuo hoko ko haku monū ke u lea ʻi he ʻao ʻo ha ngaahi haʻofanga lotu lahi ʻi he ngaahi tapa kotoa ʻo e māmaní, ka ko e ongo ʻo e aʻusia ko iá ʻoku meimei ke taʻe-mafakamatalaʻi. He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e efiafi ko iá ʻi heʻeku moʻuí.

“ʻOku tātātaha, ʻo kapau ʻe hoko, ke u ongoʻi ʻa e taha ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá pea mo e fakaʻānaua taʻetūkua ʻa e loto ʻo e tangatá ki he tauʻatāina naʻe vivili ʻi he momeniti ko iá. …

“Naʻá ku foki mai ʻo tukupā ke toutou fai ʻa e talanoá ni—koeʻuhí he ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e anga ʻo e hoko atu ʻa e laumālie ʻo e tauʻatāiná, ʻa e laumālie ʻo e ongoʻi fakatokouá, mo e laumālie ʻo e tui fakalotú neongo ʻa e ngaahi feinga kotoa ke fakaʻauha kinautolú.”83

Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe maʻu ʻe ʻEletā Penisoni ʻi he ʻaho 26 ʻo Tīsema 1973, ha ongoongo fakatuʻupakē kuo pekia fakafokifā ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī. ʻI he pekia ʻa Palesiteni Lií, naʻe foki leva ʻa e ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ki hona tuʻunga ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOsi ha ʻaho ʻe fā mei ai, kuo vaheʻi ʻa Sipenisā W. Kimipolo ko e Palesiteni ʻo e Siasí, pea vaheʻi mo ʻEselā Tafu Penisoni ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe maʻu ʻe Palesiteni Penisoni ʻi he fatongia ko ʻení mo ha ngaahi fatongia fakapule kehe. Naʻá ne tokangaʻi ʻa e ngaahi fakataha fakauiké mo fakafekauʻaki ʻa e ngāue hono kaungā ngāué, kau ai ʻenau ngaahi ngāue ke puleʻi e ngaahi konifelenisi fakasiteikí mo e ngaahi ʻaʻahi fakamisioná mo e ui ʻo e kau pēteliake fakasiteikí… Naʻá ne toe maʻu foki mo ha ngaahi fatongia fakataki ki he Kau Taki Māʻolunga Kehé. Naʻe tokangaʻi ʻe ha taha ngāue ʻa e ngaahi fatongia fakakalaké ke tokoni ʻi heʻene fokotuʻutuʻu mo hono kaungā ngāué ʻa e ngāué.84

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Penisoni ʻi ha fakataha mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ʻene ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e hoko ko honau Palesiteni: “Kuó u maʻu ha hohaʻa lahi fekauʻaki mo e fatongia mamafá ni—ʻoku ʻikai ko ha ongoʻi ilifia, koeʻuhí he ʻoku ou ʻilo he ʻikai ke tau taʻe-malava ʻi he ngāué ni …kapau ʻe fai hotau lelei tahá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe pouaki kitautolu ʻe he ʻEikí, ka ʻoku ou hohaʻa lahi ʻi hono ui au ki ha tuʻunga fakatakimuʻa ki ha falukunga kakai tangata hangē ko kimoutolú—ko e kau fakamoʻoni makehe ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”85

Naʻe fakatahaʻi ʻe Palesiteni Penisoni ʻa e loto fakatōkilalo ko ʻení mo e ʻulungaanga ʻo e lototoʻá mo e vilitaki ʻi he ngāue mālohí. Naʻá ne faʻa vahe ʻa e ngaahi fatongiá ki ha niʻihi kehe koeʻuhí ke nau maʻu ha ngaahi faingamālie ke ngāue. Naʻá ne fie maʻu e lelei tahá meiate kinautolu naʻá ne takí, ʻo tatau pē mo ʻene fie maʻu ʻa e lelei tahá meiate Iá. Ka neongo naʻá ne tuʻutuʻuni, ka naʻá ne angaʻofa. Naʻá ne fakafanongo ki he ngaahi fakakaukau ʻo hono kāingá, mo fakaʻaiʻai ʻa e alea tauʻatāiná ʻi he ngaahi fakataha fakakōlomú. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Poiti K. Peeka, Lāsolo M. Nalesoni, mo Tālini H. ʻOakesi, ko e kau mēmipa ki lalo ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he malumalu ʻo ʻene takimuʻá, naʻá ne fakalotolahiʻi maʻu pē kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú, neongo kapau ʻe kehe ʻenau ngaahi fakakaukaú mei haʻaná.86

Naʻe ʻilo ʻe he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá naʻe fakavaʻe ʻa e taki ʻa Palesiteni Penisoní ʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻe-liliua. Hangē ko ʻení, naʻá ne toutou pehē, “Manatu, Ngaahi Tokoua, ʻi he ngāué ni ko e Laumālié ʻoku mahuʻingá.”87 Pea naʻá ne maʻu ha tuʻunga pē ʻe taha naʻá ne fuatatau ʻaki ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni kotoa ʻa e kōlomú: naʻá ne fehuʻi, “Ko e hā ʻa e lelei taha ki he Puleʻangá?” Naʻe pehē ʻe ʻEletā Maʻake E. Pitasoni, ʻa ia naʻe ngāue mo ia ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, “Kuo hoko ʻa e tali ki he fehuʻi ko iá ko e meʻafua ʻi he meʻa mahuʻinga kotoa pē kuo ʻomi kia Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní ʻi heʻene moʻuí kotoa.”88

Palesiteni ʻo e Siasí

Naʻe pekia ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻi he ʻaho 5ʻo Nōvema 1985, hili ia haʻane puke fuoloa. Kuo foki ʻeni ʻa e taki ʻo e Siasí ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻa honau Palesitení mo e mēmipa fuoloa tahá. ʻOsi mei ai ha ʻaho ʻe nima, kuo vaheʻi ʻa Palesiteni Penisoni ʻi ha fakatahaʻanga mamalu ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Temipale Sōlekí, ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe ueʻi fakalaumālie ia ke ne kole ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ke hoko ko hono Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo kole kia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ke hoko ko hono Tokoni Ua.

ʻĪmisi
Portrait of President Ezra Taft Benson, President Gordon B. Hinckley, and President Thomas S. Monson

Ko Palesiteni Penisoni mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (toʻohemá) mo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (toʻomataʻú)

Naʻe ʻosi ʻilo ʻa Palesiteni Penisoni ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e moʻui ʻa Palesiteni Kimipoló, pea naʻá ne ʻamanaki ʻe fakafoʻou e ivi fakaesino hono kaungāmeʻá. Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Penisoni ki ha konifelenisi mo e kau faiongoongó ʻi ha taimi nounou mei hono vaheʻi ko e Palesiteni ʻo e Siasí, “Ko ha ʻaho ʻeni naʻe ʻikai ke u ʻamanekina.” “Naʻá ku lotu taʻe-tuku mo hoku uaifi ko Fololá ke fakalōloa ʻa e ngaahi ʻaho ʻo Palesiteni Kimipoló he māmaní, pea mo fakahoko ha toe mana koeʻuhí ko ia. Ka ko ʻeni kuo folofola ʻa e ʻEikí, ʻe fai homa tūkuingatá, ʻo fakatatau mo ʻEne tuʻutuʻuní, ke paotoloaki ʻa e ngāué he māmaní.”89

ʻI heʻene ʻuluaki konifelenisi lahi ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe vahevahe ai ʻe Palesiteni Penisoni ʻa e meʻa te ne fakamamafaʻi tahá ʻi he paotoloaki e ngāue ʻa e ʻEikí kimuʻá. “Naʻá ne pehē, “Kuo fakahā ʻe he ʻEikí ʻi hotau kuongá ʻa e fie maʻu ke toe fakamamafaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná.”90

ʻI heʻene hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, kuo toutou malanga ai ʻa Palesiteni Penisoni fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná.91 ʻI heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe tokanga makehe ange ki he kaveingá ni. Naʻá ne pehē “kuo ʻomi ʻa e Siasí ki he fakahalaia” koeʻuhí he naʻe ʻikai ako feʻunga ʻe he Kāingalotú ʻa e Tohi ʻa Molomoná pe tokanga feʻunga ki hono ngaahi akonakí. Naʻá ne pehē: “Kuo teʻeki ai ke hoko pe ʻe hoko e Tohi ʻa Molomoná, ko e uho ʻo ʻetau ako fakatāutahá, faiako ʻa e fāmilí, malangá, mo e ngāue fakafaifekaú. Kuo pau ke tau fakatomalaʻi e meʻá ni.”92 Naʻá ne faʻa ngāue ʻaki e pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe “ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe,”93pea naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e talaʻofa ko iá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he tohí [ʻa ia] ʻe kamata ke tafe atu ia ki hoʻo moʻuí ʻi he momeniti ko ia ʻokú ke kamata ke ako fakamātoato ai ʻa e tohí”94 Naʻá ne poupouʻi ʻa e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke “lōmakiʻi ʻa e māmaní mo [ʻenau] moʻuí ʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná.”95

Naʻe talangofua ʻa e Kāingalotu ʻi he māmaní kotoa ki he faleʻi ko ʻeni mei honau palōfitá. Ko hono olá, naʻe fakamālohia fakafoʻituitui kinautolu, mo fakakātoa.96 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā: “ʻE lava ha toʻu tangata, kau ai kinautolu ʻoku teʻeki fanauʻí, ʻo vakai atu ki he ngāue fakataki ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní pea ʻikai fakakaukau ʻi he taimi tatau ki heʻene manako he Tohi ʻa Molomoná? Mahalo kuo ʻikai ha Palesiteni ʻo e Siasí talu mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, kuó ne fai ha meʻa lahi ange ke akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ke ʻai ia ko ha lēsoni ke ako fakaʻaho ʻi he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí, pea mo “lōmakiʻi ʻa e māmaní” ʻi hono tufakí.”97

Naʻe vāofi mo e fakamoʻoni ʻa Palesiteni Penisoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi naʻe fakasītuʻaʻi ai ʻe ha kakai tokolahi “hono fakalangi ʻo e Fakamoʻuí,” naʻá ne fakamamafaʻi “ko e tohi ne ueʻi fakalangi ko ʻení ko e maka-tuʻu-loto ia ʻi he fakamoʻoni ki māmani ko Sīsū ʻa e Kalaisí.”98 Talu mei hono fakanofo ki he tuʻunga Fakaeʻaposetoló ʻi he 1943, mo e ngāue faivelenga ʻa Palesiteni Penisoni ko ha fakamoʻoni ki he moʻoni mo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí. ʻI heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí ʻi ha mālohi lahi ange. Naʻá ne naʻinaʻi ki he Kāingalotú ke “taki [kinautolu] ʻe Kalaisi” mo “fonu ʻia Kalaisi,99 ke “moʻui fakatefito ʻia Kalaisí.”100 Naʻá ne pehē fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, “ʻOku ou ʻofa ʻiate Ia ʻaki hoku laumālié kotoa.”101

Naʻe toe akoʻi foki ʻe Palesiteni Penisoni ha ngaahi tefito kehe ʻi he fakamātoato mo e mālohi. Naʻe fakatokanga ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e hīkisiá. Naʻá ne fakamoʻoniʻi e mahuʻinga taʻengata ʻo e fāmilí. Naʻá ne akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí mo e fakatomalá pea fakamamafaʻi ʻa e fie maʻu ha kau faifekau līʻoá.

Neongo naʻe ʻikai lahi haʻane lea kau ki he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ʻo hangē ko ia naʻá ne fai he konga kimuʻa ʻo ʻene ngāué, ka naʻá ne pehē ʻi he fakamanatua e taʻu 200 e fakamoʻoni ʻo e Konisitūtone ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi haʻane lea ʻi he tefito ko iá he konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻOkatopa 1987. Pea naʻe hoko atu ke ʻofa ʻi he tauʻatāiná mo e mateakiʻi fonua moʻoní ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻI he konga kimui ʻo e taʻu 1980 tupú mo e konga kimuʻa ʻo e taʻu 1990 tupú, naʻe fiefia ʻi he ongoongo kuo holoki ʻa e ʻĀ ʻo Pealiní pea naʻe maʻu ʻe he kakai ʻi Lūsia mo e hahake ʻo ʻIulopé ha tauʻatāina lahi ange, mo ha ngaahi puleʻanga ʻoku tauʻatāina ange ki he tui fakalotú.102

Naʻe fai ʻe Palesiteni Penisoni ha ngaahi fakamatala kehekehe ki ha ngaahi kulupu kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻá ne teuteu ha ngaahi malanga ʻo fakataumuʻa ki he kau talavoú, kau finemuí, ngaahi faʻeé, kau faiako fakaʻapí, ngaahi tamaí, kakai tangata tāutaha kei talavoú, kakai fefine lalahi tāutahá, fānaú, mo e toulekeleká, ʻo kamata ʻi ʻEpeleli 1986. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitaá: “Naʻe lea ki he taha kotoa mo tokanga ki he kakai kotoa pē. Naʻe lea ki he kakai fefine ʻo e Siasí pea ki he kakai tangatá. Naʻe lea ki he kau toulekeleká. Naʻe lea kiate kinautolu naʻe teʻeki malí, kiate kinautolu ʻoku kei toʻu tupú, pea naʻe saiʻia ke lea ki he fānau ʻo e Siasí. Naʻá ne fai ha faleʻi fakaʻofoʻofa, mo fakatāutaha ki he kāingalotú kotoa, ko e hā pē honau ngaahi tuʻunga fakatāutahá. ʻE kei hoko atu ʻa e ngaahi malanga ko iá ke poupouʻi kitautolu mo tataki kitautolu ʻi heʻetau fakakaukau kiate kinautolu ʻi he ngaahi taʻu lahi ka hoko maí.”103

Naʻe tangi ʻa Palesiteni Penisoni ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ha tohi mei ha fāmili ne tokoniʻi ʻe ha taha ʻo ʻene ngaahi leá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha tamai kei talavou ʻi he tohí, naʻe mamata mo hono uaifí ʻi he konifelenisi lahi ʻi he televīsoné. Naʻe vaʻinga pē ʻena kiʻi tamasiʻi taʻu tolú ʻi he loki hoko maí, ʻa ia naʻe fakahoko mai ai ʻa e konifelenisí ʻi he letioó. Hili ʻena fanongo ki he pōpoaki ʻa Palesiteni Penisoni ki he fānaú, naʻe hū atu leva ʻa e faʻeé mo e tamaí ki he loki naʻe vaʻinga ai ʻena kiʻi tamasiʻí. Naʻe “fakamatala fiefia” ange ʻe he kiʻi tamasiʻí, ʻNaʻe pehē ʻe he tangata ʻi he letioó ʻoku kei ʻofa pē ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fehalākí.ʻ Naʻe pehē ʻe he tamaí kuo tuku ʻe he foʻi sētesi ko iá, ha ongo ʻoku tolonga mo mahuʻinga ʻi heʻema kiʻi tamasiʻí. Te u kei lava pē ʻo ʻeke ange he ʻahó ni ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Penisoní pea maʻu ʻa e tali vēkeveke tatau. Ko ha fakafiemālie kiate ia ke ne ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ha Tamai angaʻofa mo ʻofa ʻi he Langí.”104

Taimi nounou pē mei he ʻosi ʻa e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1988, kuo pā-kālava ʻa Palesiteni Penisoni pea faingataʻa ai ke toe lea ki he kakaí. Naʻe ʻalu ki ha ngaahi konifelenisi lahi mo ha ngaahi fakataha kehe mo e kakaí ʻi ha taimi. Naʻe lau ʻe hono ongo tokoní ʻi he ongo konifelenisi ʻo e 1989 ha ngaahi malanga naʻá ne teuteu. Naʻe fakahoko mai ʻe hono ongo tokoní ʻa ʻene ʻofa ki he Kāingalotú mo lau mei heʻene ngaahi malanga he kuohilí ʻo kamata ʻi he 1990. Ko e konifelenisi fakamuimui taha naʻe ʻalu ki aí ko e konifelenisi ʻo ʻEpeleli 1991. Talu mei he taimi ko iá, mo e ʻikai ke ne toe lava fakaesino ke fai ha meʻa lahi ange ka ke mamata pē he konifelenisí ʻi he televīsoné.105

Naʻe manatu ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo pehē: “Hangē ko ia ʻoku faʻa ʻamanekiná, naʻe kamata ke hōloa hono sinó ʻi heʻene motuʻá. Ne ʻikai ke toe lava ʻo ʻalu ʻo hangē ko ia naʻá ne faʻa faí. Ne ʻikai ke toe lava ʻo lea ʻo hangē ko ʻene faʻa leá. Naʻe hōloa māmālie, ka naʻe kei hoko pē ko e palōfita kuo fili ʻa e ʻEikí ʻi he lolotonga ʻo ʻene kei moʻuí.”106 Naʻe tataki ʻe Palesiteni Hingikelī mo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e Siasí ʻi he mafai naʻe foaki ange kiate kinaua ʻe Palesiteni Penisoní, ka naʻe ʻikai ke lava ʻa e Siasí ʻo teitei laka ki muʻa ʻi ha ngaahi ngāue foʻou, taʻe-ʻilo mo fakangofua ʻe Palesiteni Penisoni.107

Ko e taimi naʻe fakaʻau ʻo toe vaivai fakaesino ange ai ʻa Palesiteni Penisoní, naʻe hōloa mo e moʻui ʻa Fololá, peá ne siʻi pekia ʻi he ʻaho 14 ʻo ʻAokosi, 1992. Teʻeki ʻosi ha taʻu ʻe ua mei ai, kuó ne [ʻEselā] kau fakataha mo ia ʻi he ʻaho 30 ʻo Mē 1994, pea tanu hono sino fakamatelié ʻi hono tafaʻakí ʻi Uitinī ne na ʻofa aí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni ʻi he meʻa fakaʻeiki ʻo Palesiteni Penisoní: ʻNaʻá ne pehē mai ʻi ha meʻa ʻe taha, ʻMisa Monisoni, manatuʻi, tatau ai pē pe ko e hā ha fokotuʻu mai ʻa ha taha, ʻoku ou loto ke tanu au ʻi Uitinī, ʻi ʻAitahō.ʻ Palesiteni Penisoni, ʻoku mau fakahoko ʻa e fakaʻamu ko iá he ʻahó ni. ʻE foki atu hono sinó ki ʻapi ki Uitinī, ka kuo foki hono laumālie taʻengatá ki ʻapi ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku fiefia fakataha mo hono fāmilí, hono ngaahi kaungāmeʻá, mo hono ʻofaʻanga ko Fololá. …

“Kuo foki ki ʻapi ʻa e kiʻi tamasiʻi palau ne hoko ko e palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau fakafetaʻi ke ʻi heʻetau manatú.”108

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Robert D. Hales, “A Testimony of Prophets,” June 5, 1994, speeches.byu.edu; vakai foki, Twila Van Leer, “Church Leader Buried beside Wife, Cache Pays Tribute as Cortege Passes,” Deseret News, June 5, 1994.

  2. Gordon B. Hinckley, “Farewell to a Prophet,” Ensign, July 1994, 37–38.

  3. Ezra Taft Benson, “Godly Characteristics of the Master,” Ensign, Nov. 1986, 46.

  4. Margaret Benson Keller, ʻi he Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987),

  5. Ezra Taft Benson, “Godly Characteristics of the Master,” 47–48.

  6. Ezra Taft Benson, “Scouting Builds Men,” New Era, Feb. 1975, 15–16.

  7. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 44.

  8. Vakai, “After 60 Years ʻStill in Love,ʻ” Church News, Sept. 14, 1986, 4, 10.

  9. Ezra Taft Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 58.

  10. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 55; vakai foki, vahe 7 ʻi he tohí ni.

  11. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 59.

  12. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 59.

  13. Ezra Taft Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 62.

  14. Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography, 59.

  15. Ezra Taft Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 53.

  16. Ezra Taft Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 63.

  17. Flora Amussen Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 75.

  18. Flora Amussen Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 79.

  19. Ezra Taft Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 79.

  20. Eugene J. Neff, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 84.

  21. Eugene J. Neff, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 87.

  22. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 87.

  23. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 87.

  24. Flora Amussen Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 96.

  25. Flora Amussen Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 88.

  26. Flora Amussen Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 89.

  27. Ezra Taft Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 92.

  28. Francis M. Gibbons, Ezra Taft Benson: Statesman, Patriot, Prophet of God (1996), 85–89.

  29. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 99–100, 101, 115.

  30. Ezra Taft Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 115.

  31. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 100.

  32. Barbara Benson Walker, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 130.

  33. Flora Amussen Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 121.

  34. Flora Amussen Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 121.

  35. Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography, 174; kau ai e ngaahi lea mei a Ezra Taft Benson, tohinoa fakatāutahá, July 26, 1943.

  36. Ezra Taft Benson, tohinoa fakafoʻituitui, July 26, 1943; fakaʻaongaʻi ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 174–75; fakatonutonu ʻa e sipelá.

  37. Ezra Taft Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 176.

  38. Vakai, Ezra Taft Benson, A Labor of Love: The 1946 European Mission of Ezra Taft Benson (1989), 7.

  39. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1947, 152–53.

  40. George Albert Smith, ʻi he A Labor of Love, 7.

  41. Ezra Taft Benson, A Labor of Love, 7–8.

  42. Ezra Taft Benson, A Labor of Love, 120.

  43. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1947, 154.

  44. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1947, 155.

  45. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1947, 153–55.

  46. Vakai, Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1947, 155–56.

  47. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1947, 156.

  48. Vakai, Frederick W. Babbel, On Wings of Faith (1972), 28–33, 46–47, 106–8, 111–12, 122, 131–34, 136, 154.

  49. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1947, 152.

  50. Thomas S. Monson, “President Ezra Taft Benson—A Giant among Men,” Ensign, July 1994, 36.

  51. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 37.

  52. Vakai, Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1948, 83.

  53. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1948, 86.

  54. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1962, 104.

  55. Vakai, Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1948, 85.

  56. Vakai, Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1962, 104–5.

  57. Vakai, Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Oct. 1954, 121.

  58. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Oct. 1962, 19.

  59. Ezra Taft Benson, Cross Fire: The Eight Years with Eisenhower (1962), 3–4.

  60. David O. McKay, ʻi he Cross Fire, 5.

  61. Ezra Taft Benson, Cross Fire, 10.

  62. Dwight D. Eisenhower, ʻi he Cross Fire, 12.

  63. Ezra Taft Benson, Cross Fire, 12.

  64. Ezra Taft Benson, Cross Fire, 13.

  65. Ezra Taft Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 355.

  66. Ezra Taft Benson, ʻi he Sheri Dew, “President Ezra Taft Benson: Confidence in the Lord,” New Era, Aug. 1989, 36.

  67. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 313, 345.

  68. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 331.

  69. Vakai, vahe 2 ʻi he tohí ni.

  70. Dwight D. Eisenhower, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 292.

  71. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 292.

  72. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 297–99.

  73. David O. McKay, ʻi he Cross Fire, 519.

  74. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1961, 113.

  75. Ezra Taft Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 358.

  76. Ezra Taft Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 355.

  77. Ezra Taft Benson, “A Witness and a Warning,” Ensign, Nov. 1979, 31.

  78. Ezra Taft Benson, “The Constitution—A Glorious Standard, Ensign, May 1976, 91.

  79. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1960, 99.

  80. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Oct. 1968, 17.

  81. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Oct. 1948, 98.

  82. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Oct. 1950, 143–44.

  83. Ezra Taft Benson, Cross Fire, 485–88.

  84. Vakai, Francis M. Gibbons, Statesman, Patriot, Prophet of God, 270–71.

  85. Ezra Taft Benson, ʻi he Ezra Taft Benson: A Biography, 430–31.

  86. Vakai, Ezra Taft Benson: A Biography, 429–30.

  87. Ezra Taft Benson, ʻi he Thomas S. Monson, “A Provident Plan—A Precious Promise,” Ensign, May 1986, 63.

  88. Mark E. Petersen, “President Ezra Taft Benson,” Ensign, Jan. 1986, 2–3.

  89. Ezra Taft Benson, ʻi he Church News, Nov. 17, 1985, 3.

  90. Ezra Taft Benson, “A Sacred Responsibility,” Ensign, May 1986, 78.

  91. Vakai, hangē ko ʻení, “The Book of Mormon Is the Word of God,” Ensign, May 1975, 63–65; “A New Witness for Christ,” Ensign, Nov. 1984, 6–8; vakai foki, Ezra Taft Benson: A Biography, 491–93.

  92. Ezra Taft Benson, “Cleansing the Inner Vessel,” Ensign, May 1986, 5–6.

  93. Siosefa Sāmita, fakaʻaongaʻi ʻi he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná.

  94. Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 7.

  95. Ezra Taft Benson, “Beware of Pride,” Ensign, May 1989, 4.

  96. Vakai, vahe 10 ʻi he tohí ni.

  97. Howard W. Hunter, “A Strong and Mighty Man,” Ensign, July 1994, 42.

  98. Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” 4, 5.

  99. Ezra Taft Benson, “Born of God,” Ensign, July 1989, 4.

  100. Ezra Taft Benson, “Come unto Christ,” Ensign, Nov. 1987, 84.

  101. Ezra Taft Benson, “Jesus Christ: Our Savior and Redeemer,” Ensign, June 1990, 6.

  102. Vakai, Russell M. Nelson, “Drama on the European Stage,” Ensign, Dec. 1991, 16.

  103. Howard W. Hunter, “A Strong and Mighty Man,” 42.

  104. Thomas S. Monson, “The Lord Bless You,” Ensign, Nov. 1991, 87.

  105. Vakai, Francis M. Gibbons, Statesman, Patriot, Prophet of God, 315.

  106. Gordon B. Hinckley, “Farewell to a Prophet,” 40.

  107. Vakai, Francis M. Gibbons, Statesman, Patriot, Prophet of God, 317–18.

  108. Thomas S. Monson, “President Ezra Taft Benson—A Giant among Men,” Ensign, July 1994, 36.