Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 4: Ko e Moʻui Fiefia ʻi he Ngaahi Taimi Faingataʻá


Vahe 4

Ko e Moʻui Fiefia ʻi he Ngaahi Taimi Faingataʻá

“Ko e fiefia ʻi heni mo e taimi ní ʻoku kau ai hono ʻiloʻi tauʻatāina, ʻi he ʻofa, mo e fiefia ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate kitautolú— mo fakahoko ia ʻi he founga kotoa pē mo e ngaahi ngāue kotoa pē ʻo tatau ai pē lahi mo e siʻi.”

Mei he Moʻui ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

Ko e taha ʻo e ngaahi fuofua ngāue ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻi heʻene hoko ko e ʻAposetoló ko e tokoni ke ʻomi ha ngaahi tokoni ki he Kāingalotu ʻi ʻIulopé ʻi he hili ʻa e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní. Lolotonga ʻene fononga ʻi Siamané, naʻe fetaulaki ai mo ha kakai tui faivelenga ʻa ia naʻa nau lava ke matuʻuaki e ngaahi meʻa fakamamahi naʻa nau ʻākilotoa kinautolú. Naʻá ne hiki heʻene tohinoá ʻo pehē:

“Ko e fakaʻauha kovi taha kuó u siotonu aí, naʻá ku sio ai he ʻahó ni. … ʻI heʻeku fononga atu ʻi he ngaahi hala lalahi [ʻo Pealiní] mo lue atu ʻi ha ngaahi hala naʻe ʻikai lava ʻo lele ai e meʻalelé, naʻá ku … mamata ki ha fefine fiekaia heʻene totongi fiefia ha paʻanga lahi ki ha kiliʻi pateta. … Naʻá ku mamata ki ha kau tangata mo ha kau fafine toulekeleka mo ha fanga kiʻi toki ʻoku nau keli vēkeveke ha ngaahi tungaʻi ʻakau mo ha ngaahi aka ko e feinga ke maʻu ha kihiʻi fefie pea toho kinautolu ʻi ha laumaile ki ʻapi ʻi ha meʻa pē ʻe lava ʻo teká—ʻi ha saliote veʻe ua iiki naʻe hoko ʻi ha taimi ko ha kiʻi saliote pēpē ʻo aʻu ki ha fanga kiʻi saliote iiki—hangē ha fanga monumanu mo ha kavenga mamafá.

“Naʻá ku fehangahangai kimui ange mo ha Kāingalotu tui faivelenga, mokosia mo fiekaia ʻe toko 480 ʻi ha konifelenisi he fungavaka tolu ʻo ha fale momoko mo maumau. Ko ha meʻa fakalaumālie ke te mamata ki he maama ʻo e tuí. … Naʻe ʻikai ha loto mamahi pe ʻita ka ko e hāsino pē ʻo e ʻofá mo e fakahaaʻi ʻo e tui ki he ongoongoleleí.”1

“Naʻe hala ʻatā ha mēmipa ʻe hanu fekauʻaki mo honau ngaahi tūkungá neongo naʻa mau mamata moʻoni ki ha niʻihi ne nau ʻi he tuʻunga taupotu ʻo e fiekaiá.

“… Ko hotau Kāingalotú…ʻoku mohu he ʻamanaki leleí, loto-toʻá, mo e tuí, pea ʻoku nau hā fiefia ʻi he potu kotoa pē mo fakahaaʻi ʻa e tui taupotu taha ki he ongoongoleleí pea mo ʻenau mēmipa ʻi he Siasí. Ko e taha ia ʻo e ngaahi fakafōtunga maʻongoʻonga taha kuo mau mamata ai ki he ngaahi fua moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he moʻui ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné.”2

Naʻe toe mamata, foki ʻa Palesiteni Penisoni ofi pē ki ʻapi, ʻi ha ngaahi sīpinga ʻo e ʻamanaki leleí mo e fakatuʻamelié, he ko ha tokolahi hono kaungā fāmá naʻa nau kei fiefia pē neongo ʻenau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa lahí. Naʻá ne pehē:

“ʻOku ou manatuʻi haʻaku kau ki ha fakataha ofi ki Pengikolofi ʻi ʻAitahō. … Naʻa mau fai ha fakataha lelei, pea ʻi heʻene ʻosí, naʻá ku lolotonga talanoa mo ha niʻihi ʻo e kau faama lelei naʻe ʻi aí, pea naʻe kau ai ha tangata ko Misa Iosi (Yost), peá u pehē ange, ʻMisa Iosi, ʻoku fēfē ʻa e ngaahi meʻa ʻi he fāmá?’ Talamai ʻe Misa Iosi, ʻʻOi, ʻoku sai pē e meʻa kotoa, Misa Penisoni, ka ʻoku ou nounou ʻaki ʻa e meimei paʻanga ʻe uamano mei he ʻaho ʻe tolu kuo hilí.’ Naʻá ku pehē ange leva, ʻKo e hā ʻoku hokó—toe tō ha sinou?’ Pehē mai ia, ʻʻIo, naʻá ne uesia ʻa e uité ʻi heʻene meimei motuʻá, pea ʻoku mahino pē kiate koe ia.ʻ Talamai ʻe ia, ʻKuo mau fakamoʻui ʻa e ngaahi mīsini kosí he pongipongí, ka ʻoku sai pē e meʻa kotoa. ʻOku mau kei maʻu pē ha uite siʻisiʻi ʻi he puhá, pea kuo mau tānaki ha konga ʻo e meʻakaí fakakātoa ki he taʻu ʻe taha. He ʻikai ke mau fiekaia, pea ʻe toe ʻi ai pē ha meʻakai.ʻ Naʻá ku talaange ki hoku uaifí ʻi heʻema mavahe mei aí, ʻKo ha laumālie lelei moʻoni.’

“Naʻá ma hoko atu ʻo lele ki Lōkani [ko ha kolo lahi ʻi ʻIutā, meimei maile ʻe 80, pe kilomita ʻe 130, mei Pengilofi]. Naʻá ma ō mo ʻema fānaú, pea mau afe ʻi he Hala Lahí ke ō ki ha fale koloa ke fakatau ha fanga kiʻi kūkisi maʻá e kau leká. Pea ko hai naʻá ku fetaulaki mo ia ʻi he saiti uoká ko Misa Iosi. Naʻá ku pehē ange, ʻʻOi, ko e hā hoʻo meʻa ʻoku fai he feituʻu mamaʻo ko ʻení?ʻ Naʻá ne pehē mai, ʻMisa Penisoni, ko homau ʻaho ʻeni ke ō ai ki he temipalé.ʻ Peá u pehē ange, ʻʻIo, ʻoku ʻikai holoki ʻe he ngaahi palopalemá homo laumālié, ko ia?ʻ Peá ne akoʻi mai leva ha meʻa kiate au. Pehē mai ia, ʻMisa Penisoni, ko e taimi ʻoku tō mai ai ʻa e ngaahi faingataʻá ʻoku toe lahi ange ʻemau fie maʻu ʻa e temipalé.ʻ”3

Naʻe hiki hake ʻe he ngaahi meʻa naʻe tali ʻaki ʻe Palesiteni Penisoni ʻa e faingataʻá ʻa kinautolu naʻa nau ʻiloʻi iá, ʻo hangē pē ko hono fakamālohia ia ʻe he sīpinga ʻa e Kāingalotu kehé. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuale ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa Palesiteni Penisoni ko ha “tokotaha tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku hokó [ʻokú ne] maʻu ha loto fiefia mo nēkeneka ʻa ia te tau lava ʻo fai lelei pehē ke tokangaʻí. Naʻá ne pehē, “Ko e faʻahinga loto fiefia peheé “ʻoku maʻu ia mei hono tukunoaʻi e ngaahi meʻa pulipulia ʻoku hokó, ka mei hono fakatokangaʻi ʻo e ngaahi meʻa ní pea sio fakalaka atu ʻiate kinautolu ki he ngaahi talaʻofa fekauʻaki mo e founga ʻe faifai pea ikuna ai ʻa e puleʻangá.”4

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson standing next to Thomas S. Monson at the podium at his 90th Birthday Fireside, 1989.

Naʻe fokotuʻu ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ha sīpinga ʻo e moʻui fiefiá.

Ngaahi Akonaki ʻa ʻEselā Tafu Penisoní

1

Te tau lava ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei ki he kahaʻú, fakatuʻamelie ki heʻetau ngaahi ngāue lolotongá, mo ha loto nonga, ʻi heʻetau tui ki he Tamai Hēvaní.

Te tau loto taʻe-fiemālie kotoa pē mo loto foʻi—ko e konga ia ʻo e moʻuí. Ka, ʻo kapau te tau maʻu e tuí, ʻe fuonounou pē ʻa e ngaahi meʻa fakatutá kiate kitautolu pea ʻe hoko ha ikuna ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hangē ʻoku tau taʻe-malavá. ʻE lava ke fakahoko ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi mana ʻiate kitautolu takitaha kapau ʻe tuku hotau lotó mo ʻetau falalá kiate Ia.5

Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ke maʻu ha loto nonga, ke maʻu ha ʻilo fakapapau, ke maʻu ʻa e laumālie ʻo e ongoʻi nongá mo e fiemālié ʻi he taimi ʻo e fekeʻikeʻí mo e faingataʻá, ʻi he taimi ʻo e mamahí mo e fakaholoholomuí. ʻOku fakafiemālie ki he laumālié ke ʻiloʻi ʻoku ʻi he fohé ʻa e ʻOtuá, ʻokú Ne tokaimaʻananga ki Heʻene fānaú, pea te tau lava ʻo falala kakato kiate Ia.6

Ko e lotú—ʻa e lotu fakamātoató—te ne lava ʻo ʻai ke tau fetuʻutaki mo e ʻOtuá, ʻa hotau maʻuʻanga fakafiemālié mo e faleʻi lelei taha. “Lotu maʻu ai pē, koeʻuhí ke ke lava ʻo ikuna.” (T&F 10:5.) Ko e anga ʻeni hono fakamatalaʻi ʻe he talavou ko Siosefa Sāmitá ʻa e founga naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻi he Vaoʻakau Tapú ke taʻofi ʻaki e filí mei hono fakaʻauha iá, “Naʻá ku feinga ʻaki hoku mālohi kotoa pē ke ui ki he ʻOtuá ke Ne fakahaofi au.” (SS—H 1:16.)7

Ka ʻikai ke tau tui ki heʻetau Tamai Hēvaní, he ʻikai ke tau lava ʻo ikuna. ʻOku ʻomi ʻe he tuí kiate kitautolu ha vīsone ki he meʻa ʻe ala hokó, ha ʻamanaki lelei ki he kahaʻú, mo ha fakatuʻamelie ki heʻetau ngaahi ngāue lolotongá. ʻOku ʻikai haʻatau veiveiua, ko e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e tuí ʻe ola lelei taha ai ʻa e ngāué.8

ʻOku totonu ke hoko kitautolu Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e kakai fakatuʻamelie taha mo siʻi taha ʻetau fakatuʻatamakí ʻi he kakai kotoa pē. He neongo ʻoku tau ʻilo “ʻe toʻo atu … ʻa e melinó mei he māmaní, pea ʻe maʻu ʻe he tēvoló ʻa e mālohi ki hono puleʻanga ʻoʻoná,” ʻoku toe fakapapauʻi mai foki kiate kitautolu “ʻe maʻu…ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ki hono kakai māʻoniʻoní, pea te ne pule ʻi honau lotolotongá.” (T&F 1:35–36.)

ʻI he fakamahino ko ia ʻe kei tuʻu maʻu ʻa e Siasí mo tataki ia ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi faingataʻá ʻamui, ʻoku hoko leva ko hotau fatongia fakatāutaha ke fakapapauʻi ʻoku tau tauhi faivelenga ki he Siasí mo hono ngaahi akonakí. “Ka ko ia ia ʻe tuʻu maʻu ʻo ʻikai vaivaí, ʻe fakamoʻui ia.” (SS—Mātiu 1:11.)9

2

Ko e fiefiá kuo pau ke ngāueʻi mei he ʻaho ki he ʻaho, ka ʻoku mahuʻinga hono ngāueʻí.

ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ke tau fuʻu hohaʻa ai. Moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Tokanga ki hoʻomou ngaahi lotú ʻi he poʻulí mo e pongipongí ʻi homou ʻapí. Tauhi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí. Feinga ke moʻui nonga mo fiefia. … Ko e fiefiá kuo pau ke ngāueʻi mei he ʻaho ki he ʻaho. Ka ʻoku mahuʻinga hono ngāueʻí.10

Ko e taimi naʻe puke lahi ai ʻa Siaosi A. Sāmitá, naʻe ʻaʻahi mai ki ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻá ne tokoua ʻakí. Naʻe lipooti ʻe he tangata faingataʻaʻiá ni: “Naʻá ne [ko e Palōfitá] talamai kiate au ʻoku ʻikai totonu ke u teitei loto-foʻi, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa te ne ʻākilotoa aú. Kapau te u melemo hifo ʻi he vanu loloto taha ʻo Nova Sikōtiá pea tanumia au ʻe he ʻOtu Moʻunga Maká kotoa, ʻoku ʻikai totonu ke u loto-foʻi ka ke u kātaki pē, tui, mo loto- toʻa, pea te u ikuna ʻi he ikuʻangá.” …

ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ko e meʻa pē ke faí ko e kātaki ʻi he angatonu mo ikunaʻi ʻa e tēvoló kae ʻoua kuo mavahe hono laumālie fakalotofoʻí meiate koe. Hangē ko ia naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻE kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí;

“Pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga, ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei.” (T&F 121:7–8.)

Ko e vilitaki atu ʻi he ngaahi ngāue fakaʻeiʻeikí, neongo ʻoku lolotonga ʻākilotoa ʻe he kakapu ʻo e loto foʻí, ʻe faifai pē peá ke aʻusia ʻa e fiefiá. Naʻa mo hotau pule ko Sīsū ko e Kalaisí, naʻá Ne kei fakahoko pē ʻEne ngaahi ngāue maʻá e fānau ʻa e tangatá he lolotonga ʻo e sivi taupotu taha ʻo e tuku fakataimi ʻe heʻetau Tamaí ke tuenoa he lolotonga ʻo e tutukí, pea taimi nounou pē mei ai ne fakaongoongoleleiʻi Ia mo Ne maʻu ʻa e kakato ʻo e fiefiá. Lolotonga hoʻo fonongaʻia ho faingataʻaʻiá, te ke lava ʻo manatu ki hoʻo ngaahi ikuna ʻi he kuo hilí mo lau ho ngaahi tāpuaki kuó ke maʻú pea ʻamanaki lelei moʻoni ki ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ange ʻe hoko mai kapau te ke faivelenga. Pea te ke lava ʻo maʻu ʻa e ʻilo pau ko ia ʻe holoholoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi loʻimata kotoa pē pea “ʻoku teʻeki ai mamata ʻe ha mata pe fanongo ʻe ha telinga, pea ʻoku teʻeki ai hū ki ha loto ʻo ha tangata, ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate iá.” (1 Kolinitō. 2:9.)11

ʻAi ke ke fiefia ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí. Moʻui nēkeneka. Moʻui fiefia. Moʻui loto vēkeveke, ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai ʻafio ʻa e ʻOtuá ʻi he loto haʻihaʻisiá mo e mamahí, ka ʻi he māmá mo e ʻofá.12

ʻĪmisi
A family sitting together in the Brigham Young Historic Park. They are sitting on white chairs set up for a concert in the park.

“Ko e moʻui fiefiá ke tupulaki ʻi he mālohi fakalaumālié ki he tuʻunga haohaoá.”

3

ʻOku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau fiefia, pea te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau muimui ki Hono finangalo kiate kitautolú.

“ʻOku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e fiefiá” (2 Nīfai 2:25). ʻOku finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau fiefia. ʻOkú Ne fie maʻu ke tau fiefia. Ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fiefia ia ʻi he taʻe-tauhi e ngaahi tuʻunga moʻuí. ʻOku ʻikai ha fiefia ia ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ke moʻui ai ʻo fakatatau ki hoʻo tuí, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku totonú. ʻOku faingofua ʻaupito ke fakatupu e ʻulungaanga ʻo e kiʻi fakangalokú ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi. ʻOku mātuʻaki faingofua ke fakatupu ʻa e ʻulungaanga ʻo e kumi ha fehalākí, pe fakaangá, pe kukuta ʻi hotau lotó ha ngaahi meʻa ʻi he Siasí. ʻOku mātuʻaki faingofua ke tau loto mamahi, pea tau kīkīvoi ai, ke tau loto mamahi mo mata fakafulofula holo. Kuo teʻeki ai ikunaʻi ʻe ha taha fofonga fakafulofula ha meʻa ʻi he taú pe ʻofá.13

ʻOku tau fakatokangaʻi koā ko e fiefia ʻi heni mo e taimi ní ʻoku maʻu ia ʻi hono ʻiloʻi fiefia ʻi he tauʻatāina, pea ʻi he ʻofa, ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate kitautolú—pea mo hono fakahoko ia ʻi he ngaahi ʻalunga kotoa pē mo e ngaahi ngāue kotoa pē ʻo tatau ai pē lahi mo e siʻi?” Ko e moʻui haohaoá ke moʻui fiefia. Ko e moʻui fiefiá ke tupulaki ʻi he ivi fakalaumālié ki he tuʻunga haohaoá. Ko e ngāue kotoa pē kuo fai ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ko e konga ia ʻo e tupulaki ko ʻení. ʻOua te tau veuveuki ʻa ʻetau moʻuí. Tau hanga ʻo fakatahaʻi ʻetau moʻuí, ʻo ʻoua ʻe tokanga ki he ngaahi ngeia mo e ngaahi lāngilangi loi ʻoku ʻikai maʻu taʻe fakangofua ʻe he ʻOtuá. Tau manatuʻi muʻa ko e maʻunga moʻoni ʻo hotau iví mo ʻetau fiefiá ʻoku taʻe-maaʻusia ia ʻe he tangatá mo hono ngaahi tūkungá.14

Kuo pau ke tau ako mo toe ako he ʻoku toki tuʻunga pē ʻi he moʻui ʻaki ʻo e ongoongolelei ʻo e ʻofá ʻo hangē ko hono akoʻi ʻe he ʻEikí pea ʻoku toki tuʻunga pē ʻi he fai Hono finangaló haʻatau lava ke holoki ʻa e ngaahi haʻi ʻo e taʻe-ʻiló mo e veiveiua ʻokú ne haʻi kitautolú. Kuo pau ke tau ako ʻa e foʻi moʻoni mahino-ngofua mo nāunauʻia ko ʻení ka tau lava ʻo foua ʻa e ngaahi fiefia lelei ʻo e Laumālié ʻi he taimí ni mo e taʻengatá. Kuo pau ke tau femoʻuekina ʻi he fai Hono finangaló. Kuo pau ke tau fakamuʻomuʻa Ia ʻi heʻetau moʻuí. ʻIo, ʻoku liuliunga hotau ngaahi tāpuakí ʻi heʻetau vahevahe ʻEne ʻofá mo hotau kaungāʻapí.15

Naʻe pehē ʻe Paula, “ʻE kāinga,…ko ʻeni pē taha [ʻoku ou fakahokó], ʻoku ou fakangaloʻi ʻa e ngaahi meʻa kimuí, kau mafao atu ki he ngaahi meʻa ki muʻá,

“ʻOku ou mafao atu ki he fakaʻilongá, ko e koloa ʻo e ui māʻolunga ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi Sīsū.” (Filipai 3:13–14.)

Tuku ke fakafonu homou ʻatamaí ʻaki ʻa e taumuʻa ʻo e hoko ʻo hangē ko e ʻEikí, pea te mou tekeʻi ai ʻa e ngaahi fakakaukau loto foʻí ʻi hoʻomou feinga loto vēkeveke ke ʻilo ia mo fai hono finangaló. Naʻe pehē ʻe Paula, “Ke ʻiate kimoutolu ʻa e lotó ni.” (Filipai 2:5.) Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē.” (T&F 6:36.) Pea ko e hā ʻe muiaki mai ʻo kapau te tau fai ʻeni? “Te ke tauhi ia ʻi he melino haohaoa, ʻa ia ʻoku faʻaki hono lotó kiate koé.” (ʻIsaia 26:3.)16

He ʻikai ke tau teitei tuenoa kapau te tau moʻui ʻi he tuʻunga ʻoku totonú, koeʻuhí he ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Tamaí ke tāpuakiʻi kitautolu. ʻOkú Ne finangalo ke tau ikuna. ʻOkú Ne finangalo ke tau fiefia. ʻOkú Ne finangalo ke tau lavaʻi e ngaahi taumuʻa lelei ʻoku tau fokotuʻú. Te Ne fai ʻEne tafaʻakí ʻo kapau te tau fai ʻetau tafaʻakí.17

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻí

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ʻomi ai ʻe he tui ki he ʻOtuá ha “ʻamanaki lelei ki he kahaʻú, mo e fakatuʻamelie ki heʻetau ngaahi ngāue lolotongá”? Ko e fē ha faleʻi mei he konga 1 te ke ala vahevahe mo ha taha ʻoku fakaʻānaua ki he loto nongá? Ko e hā te ke fili ai ʻa e ngaahi lea ko iá?

  • ʻI hoʻomou toe fakamanatu ʻa e konga 2, fakakaukau ki ha taimi naʻá ke fie maʻu ai ke “kātaki ʻi he angatonu” he lolotonga ʻo e faingataʻá. Fakakaukauʻi e meʻa kuo mou maʻu mei he aʻusia ko iá. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau loto fiemālie ai ke kātakiʻi faivelenga ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuo nau tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ke fiefia mo lavameʻá? Ko e hā ʻokú ke pehē ai “ko e fiefia ʻi heni mo e taimi ní… ko hono ʻiloʻi ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate kitautolú”? (Vakai, konga 3.)

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Mātiu 11:28–30; Sione 14:27; 16:33; Kalētia 5:22; Mōsaia 2:41; Molonai 9:25–26; T&F 101:11–16

Tokoni ki he Akó

“ʻAi ke maʻu ha ʻilo fakalūkufua, ʻaki haʻo lau fakavave ʻa e tohí, vahé, pe potufolofolá pe ko haʻo fakamanatu e ngaahi ʻuluʻi fakamatalá. Feinga ke mahino ʻa e potufolofolá mo hono tupuʻangá” (Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí [2004], 26). Fakakaukau ke ke toutou lau ha vahe pe potufolofola koeʻuhí ke mahino lelei ange kiate koe. ʻI hoʻo fai iá, te ke ala ʻilo ai ha ngaahi fakakaukau loloto.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. A Labor of Love: The 1946 European Mission of Ezra Taft Benson (1989), 64, 65.

  2. A Labor of Love, 65.

  3. “Receive All Things with Thankfulness,” New Era, Nov. 1976, 7–8.

  4. Neal A. Maxwell, Wherefore, Ye Must Press Forward (1977), 69.

  5. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 68.

  6. The Teachings of Ezra Taft Benson 68.

  7. “Do Not Despair,” Ensign, Oct. 1986, 2.

  8. The Teachings of Ezra Taft Benson, 67.

  9. “Do Not Despair,” 2.

  10. The Teachings of Ezra Taft Benson, 342.

  11. “Do Not Despair,” 4–5; naʻe fai ʻa e leá ʻe Siosefa Sāmita pea ʻoku maʻu ia ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 270.

  12. The Teachings of Ezra Taft Benson, 339.

  13. The Teachings of Ezra Taft Benson, 361.

  14. The Teachings of Ezra Taft Benson, 339.

  15. The Teachings of Ezra Taft Benson, 360.

  16. “Do Not Despair,” 5.

  17. The Teachings of Ezra Taft Benson, 385.