Laipelí
Lēsoni 14: Ko e Temipale Ketilaní mo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí


Lēsoni 14

Ko e Temipale Ketilaní mo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Talateú

Hili ha meimei taʻu ʻe tolu ʻo e faingataʻaʻiá mo e feilaulau fakapaʻangá, ne fakatapui ʻa e Temipale Ketilaní ʻi he ʻaho 27 ʻo Māʻasi 1836. Naʻe lahi ha ngaahi meʻa mana ne hoko he fakatapuí, pea hili ha uike ʻe taha mei ai, ne toe fakafoki mai ʻe ha kau talafekau fakalangi e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele. ʻOku hoko ʻa e ngaahi kī ko ʻení ko ha fakaʻilonga makehe ʻo e Siasí pea kuó ne tāpuekina e moʻui ʻa ha kakai ʻe lauimiliona kuo nau kau mai ki he Siasí.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

  • Jeffrey R. Holland, “Our Most Distinguishing Feature”Ensign pe Liahona, Mē 2005, 43–45.

  • David A. Bednar, “Maʻu ha Hingoa mo ha Ongoongo ʻOku Leleí,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 97–100.

  • “Ngaahi ʻAho Nāunauʻia ʻi Ketilaní, 1834–1836,” vahe 13 ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí ʻi he Kakato ʻo e Ngaahi Kuongá Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó, 2nd ed. (Church Educational System manual 2003), 153–68.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:1–28

Naʻe feilaulau ʻa e Kāingalotú ke langa ʻa e Temipale Ketilaní

Fakaʻaliʻali ki he kau akó ʻa e fakatātā ʻo e Temipale Ketilaní (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 117; vakai foki, LDS.org). Fakamatalaʻi ange naʻe ngāue mo feilaulau ʻa e Kāingalotú he meimei taʻu ʻe tolu ki hono langa ʻo e Temipale Ketilaní. ʻI heʻenau fai iá, naʻa nau siotonu ai ʻi hono fakahoko ʻo e talaʻofa ʻa e ʻEikí kapau te nau tauhi ʻEne ngaahi fekaú, te nau “maʻu ʻa e mālohi ke langa ia” (T&F 95:11). Naʻe meimei aʻu ki he kakai ʻe toko 1,000 naʻa nau ʻi hono fakatapui ʻo e temipalé, ʻa ia naʻe fakahoko ʻi he ʻaho 27 ʻo Māʻasi 1836. Ko e lotu fakatapui ko ia naʻe maʻu ʻi he fakahā ʻe Siosefa Sāmitá, ʻoku lekooti ia ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109.

Fakaafeʻi ha toko ua ʻo e kau akó ke na taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:1–5. Poupouʻi ʻa e kalasí ke nau muimui pē, fakatokangaʻi ʻo tautautefito ki he ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e feilaulau ʻa e Kāingalotú ki hono langa ʻo e temipalé. Hilia ia pea fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e ngaahi kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita ke fakamatalaʻi ʻaki e feilaulau ʻa e Kāingalotú?

Koeʻuhí ke tokoni ke mahino lahi ange ki he kau akó ʻa e ngaahi feilaulau naʻe fai ʻe he Kāingalotú, kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻení:

ʻI he vahaʻa ʻo Sune 1833 mo Māʻasi 1836, naʻe ngāue fakataha ai ʻa e kakai tangatá mo fafiné ke langa mo fakakakato ʻa e fale ʻo e ʻEikí. Naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi naʻa nau ngāue ki he tā ʻo e maká, fetuku ʻo e maká, pea niʻihi kehe ko hono tuitui ʻo e tupenu mo e vala maʻá e kau ngāué, pea ngāue ʻa e niʻihi ki he ngaahi puipui ki he fale ʻo e ʻEikí. Naʻa nau fai kotoa ʻeni “ke maʻu ha potu ʻe he Foha ʻo e Tangatá ke fakahā ai ia ki hono kakaí” (T&F 109:5). Naʻe ʻi ai ha Kāingalotu ʻe niʻihi hangē ko Sione Tená, naʻa nau foaki lahi mei heʻenau koloá ki hono langa ʻo e temipalé. Ko hono fakakātoá, mahalo naʻe feʻunga mo e paʻanga ʻAmelika ʻe 40,000 hono langa ʻo e temipalé—ko ha fuʻu paʻanga lahi ia ʻi he taimi ko iá. Neongo ʻene mamafá pea mo e feilaulaú, ka naʻe faivelenga pē ʻa e Kāingalotú ʻi heʻenau ngāué ke talangofua ki he fekau ko ʻeni ʻa e ʻEikí (vakai, T&F 95:11). Ko e Temipale Ketilaní ko ha ngāue ia ʻo e ʻofá pea mo e talangofua, feilaulau, pea mo e tui.

  • Ko e hā ha ngaahi feilaulau ʻoku fie maʻu ke tau fai he ʻahó ni ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu heʻetau moʻuí ʻi heʻetau feilaulau ke fai e ngāue ʻa e ʻEikí?

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa Sisitā Kalo B. Tōmasi ʻo e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí, ke tokoni ʻi hono tali ʻo e fehuʻi ko ʻení. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e leá.

ʻĪmisi
Carol B. Thomas

© Busath.com

“Ko ha tefito’i mo’oni fakaofo ‘a e feilaulaú. ʻI heʻetau loto fiemālie ke foaki hotau taimí mo e talēnití mo e meʻa kotoa ʻoku tau maʻú, ʻoku hoko ia ko e taha ʻo ʻetau founga lotu moʻoni tahá. Te ne lava ke fakatupulaki ʻiate kitautolu ha feʻofaʻaki ʻaufuatō pea mo hotau Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke liliu hotau lotó ʻi he feilaulaú; ʻoku tau moʻui ʻo ofi ange ki he Laumālié pea siʻi ange ai e holi ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní” (“Sacrifice: An Eternal Investment,” Ensign, May 2001, 64).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:12–13 mo e 20–21, mo kumi ʻa e founga hono ʻomai he lotu ko ʻení ʻa e natula toputapu ʻo e temipalé. Kole ki he kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻe ʻasi makehe taha kiate kinautolu mei he ngaahi veesi ko ʻení.

Fakahā ange ki he kau akó naʻe tautapa ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻEikí ʻi he lotu fakatapuí ke maʻu ha ngaahi tāpuaki pau. Kole ki ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:12–15, 22–28 . Poupouʻi e kalasí ke nau muimui pē mo fakasio ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku lotu ʻi he tuʻunga taau ʻi he temipalé. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi foʻi lea ʻoku mahuʻinga mo ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku makehe kiate kinautolu. Hili ia pea aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻI he ngaahi tāpuaki ʻeni kuo mou fakaʻilongaʻí, ko e fē ai ʻoku mahuʻinga taha kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha tokāteline pe tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení? (Fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau akó e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau lotu faivelenga ʻi he temipalé, te tau lava leva ke maʻu ha maluʻi mo ha mālohi lahi ange ke matuʻuaki ʻa e angahala ʻo e māmaní.)

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻo lahi ia.

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

[“Kātaki ʻo fakakaukauʻi ʻa e [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:24–28] fekauʻaki mo e taulōfuʻu he lolotongá ni ʻa e filí … pea mo ʻetau loto ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e tāpuaki ʻo e malu ne talaʻofa kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ha hingoa mo ha ongoongo lelei ʻi he temipale māʻoniʻoní. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava ko ʻení ʻoku maʻá e toʻu tangata kotoa pē pea ʻi ʻitāniti kotoa. ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke toutou ako mo fakalaulaulotoa ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e ngaahi potufolofolá ni ʻi hoʻo moʻuí pea mo ho fāmilí.

“ʻOku ʻikai totonu ke tau ofo ʻi he feinga ʻa Sētane ke ne veuki pe fakataʻeʻaongaʻi ʻa e lotu mo e ngāue ʻoku fai ʻi he temipalé. ʻOku fakaliliʻa ʻa e tēvoló ʻi he haohaoa mo e mālohi ʻoku ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Pea ʻoku hoko ʻa e maluʻi ʻoku lava ke tau maʻu ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé ʻoku hoko ia ko ha fakatūkia lahi ki he ngaahi faʻufaʻu ʻa Lusifaá” ](“Maʻu ha Hingoa mo ha Ongoongo ʻOku Leleí,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 99–100).

  • Kuó ke ongoʻi fēfē ha tupulaki ʻo e ivi fakalaumālié koeʻuhí ko e lotu ʻi he temipalé?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he meʻa te nau fai ke maʻu lahi ange ai e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa kiate kinautolu ʻoku lotu faivelenga ʻi he temipalé. Fakamanatu ki he kau akó ʻe toe fakamaama lahi ange honau ʻatamaí mo e lotó ki he ngaahi tataki fakalaumālie mei he ʻEikí, ʻi heʻenau fakalaulauloto ki he ngaahi folofola mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá.

Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 110

Naʻe hā mai ʻa Sīsū Kalaisi, Mōsese, ʻIlaisiā, mo ʻIlaiase ʻi he Temipale Ketilaní.

Fakamatalaʻi ange naʻe fakapaleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e feilaulau ʻa e Kāingalotú ke langa ʻa e Temipale Ketilaní ʻaki hono lilingi hifo ha ngaahi fakahā fakalaumālie ʻi he ngaahi ʻaho naʻe fakahoko ai hono fakatapuí. Ka toe ʻa e taimí, pea vahevahe nounou ha ngaahi fakamatala siʻi ʻoku ʻi he vahe 13 (“Ngaahi ʻAho Nāunauʻia ʻi Ketilaní, 1834–36”) ʻo e Hisitōlia ʻo e Siasí ʻi he Kakato ʻo e Ngaahi Kuongá Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó, 2nd ed. (Church Educational System manual 2003), tautefito ki he vahe ʻoku ui ko e “A Pentecostal Season” (pages 164–67). Talaange ki he kau akó mahalo ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻa ko iá, naʻe hoko ia ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, hili ha uike ʻe taha mei hono fakatapui ʻo e temipalé.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻuluʻi vahe ki he vahe 110 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, pea fakaafeʻi ʻa e toenga ʻo e kalasí ke nau muimui pē. Hili ia pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko hai naʻe foaki ki ai e meʻa-hā-mai ko ʻení? Ko e hā naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele kimuʻa pea hoko mai ʻa e meʻa-hā-mai ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange ki he kau akó ʻoku ʻi he ʻuluaki veesi ʻe hongofulu ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 110 ha meʻa-hā-mai nāunauʻia ʻo e Fakamoʻuí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele, ʻi Heʻene hā kiate kinaua ʻo fakahā ʻa ʻEne tali ʻo e Temipale Ketilaní. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ngaahi veesi ko ʻení mo nau kumi ha ngaahi foʻi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pea mo e temipalé fakatouʻosi. Ka hili ha taimi feʻunga, pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga mālie kiate koe ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Fakatatau mo e veesi 6, naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí, “Tuku ke fiefia mo e loto ʻo hoku kakai kotoa pē.” ʻOku ke pehē ko e hā ha ʻuhinga ke fiefia ai e Kāingalotú he taimi ko iá?

Fakamatalaʻi ange, ʻi he hili ʻo e meʻa hā mai ʻo e Fakamoʻuí, naʻe toe hoko mai ai mo ha ngaahi meʻa-hā-mai lahi. ʻI he ngaahi meʻa-hā-mai ko ʻení, ne hā tahataha ai ʻa Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele.

Hiki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé:

Mōsese: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11

ʻIlaiase: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:12

ʻIlaisiā: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:13–-15.

Vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu. Vahe ki he kulupu takitaha ha taha ʻo e ngaahi hingoa ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ako ʻa e potufolofola fekauʻaki mo iá ke ʻilo ki he ngaahi kī pau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe toe fakafoki maí. Ka hili ha taimi feʻunga, pea fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú.

ʻE lava ke ʻoatu ʻe he ngaahi fakamatala ko ʻení ki he fānau akó ha mahino lahi ange ki he meʻa kuo nau laú. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala takitaha ʻi he hili hoʻomou aleaʻi ʻa e potufolofola ʻoku fekauʻaki mo iá:

Mōsese: ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi kī ʻo e tānaki ʻo ʻIsilelí ʻa e mafai ke fakahoko hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he tuliki ʻe fā ʻo e māmaní. “ʻOku feʻunga pē mo Mōsese, ʻa ia naʻá ne fuofua taki ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ki he fonua ʻo honau tofiʻá, ke hoko ko e tokotaha ke ne ʻomi ʻa e ngaahi kī ʻo hono tānaki ʻo ʻIsileli ki he Siasi kuo fakafoki maí” (Russell M. Nelson, “Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsileli Ne Fakamoveteveteʻí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2006, 82, footnote 28).

ʻĪlaiase: “Naʻe moʻui ha tangata naʻe ui ko ʻĪlasiase ʻi he moʻui fakamatelié ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻĒpalahamé, ʻa ia naʻá ne foaki ʻa e kuonga fakakospeli ʻo ʻĒpalahamé kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilani (ʻŌhaioó) he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836,” (Bible Dictionary, “Elias”). “Naʻe toe [ʻomi] ʻe ʻIlaiase ʻa e ‘ongoongolelei ʻo ʻĒpalahamé,’ ʻa e fuakava maʻongoʻonga faka-ʻĒpalahame ʻa ia ʻoku maʻu ai ʻe he kau faivelengá ʻa e ngaahi talaʻofa ʻo e tupulaki taʻengatá, ʻa e ngaahi talaʻofa ʻe tokolahi honau hakó ʻo hangē ko e ʻoneʻone ʻo e matātahí pe ko e ngaahi fetuʻu ʻo e langí ʻi heʻenau mali fakasilesitialé” (Bruce R. McConkie, “The Keys of the Kingdom,” Ensign, May 1983, 22).

ʻIlaisiā: “Ko e mālohi faisila naʻe foaki kia ʻIlaisiaá, ko e mālohi ia te ne haʻi ʻa e husepānití ki he uaifí, pea mo e fānaú ki heʻenau ngaahi mātuʻá ki he moʻuí ni mo ʻitāniti. Ko e mālohi ʻokú ne haʻi fakamaʻu e ouau kotoa ʻo e Ongoongoleleí. … Ko e mālohi ʻeni ʻoku haʻi pe silaʻi ai ʻa e ngaahi ouau kotoa ʻoku fekauʻaki mo e fakamoʻuí, pea ko e misiona ia ʻo ʻIlaisiaá ke haʻu ʻo fakafoki mai ia” (Joseph Fielding Smith, Elijah the Prophet and His Mission [1957], 5).

Lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:16, pea poupouʻi ʻa e kau akó ke nau mumui pē. Kole ki he kau akó ke nau talaatu ʻa e meʻa naʻe foaki kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele he taimi ko iá (“ngaahi kī ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení”). Hili ia pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Fakatatau mo e veesi 16, ko e hā te tau lava ke ʻilo tupu mei hono fakafoki mai ʻa e ngaahi kī ko ʻení? (ʻOku ofi ʻa e Hāʻele ʻAnga Uá.)

  • Fakakaukau ki he veesi 16, ko e hā naʻe fie maʻu ai ke toe fakafoki mai ʻa e ngaahi kī meia Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā kimuʻa ʻi he “ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí”?

  • Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe he fakafoki mai ko ʻeni ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? (ka hili ʻa e tali ʻa e kau akó, fakamatalaʻi fakanounou ange ʻa e mahuʻinga hono fakafoki mai ʻo e ngaahi kií ʻaki hono fakamatalaʻi ange ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi kī ʻo e ngāue fakafaifekaú, fāmili taʻengatá, mo e ngāue fakatemipalé ke teuteuʻi kitautolu mo e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.)

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia.

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, mo hono ngaahi kií, ngaahi ouaú, hono tupuʻanga faka-ʻOtuá mo e malava ke haʻi ʻi he langí ʻa e meʻa ʻoku haʻi ʻi he māmaní, ʻoku mahuʻinga ia ki he Siasi ʻo e ʻOtuá pea ʻoku makehe ia ki ai pea … ka ʻikai ke maʻu ia pea he ʻikai ke ʻi ai ha Siasi ia ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (“Our Most Distinguishing Feature,” Ensign pe Liahona, Mē 2005, 43).

Vahevahe ange ʻa e founga kuo tāpuekina ai hoʻo moʻuí ʻe he ngaahi kī ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakafoki maí. Fakamoʻoniʻi ange ko e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko ha konga makehe ia ʻo e Siasí; ʻokú ne fakamavaheʻi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei he ngaahi siasi kehe kotoa pē ʻo e māmaní.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó