2020
Juon Kōjatdikdik Emeram
Māe 2020


Juon Kōjatdikdik Emeram

Kōn Jepļaaktok in ej kapen pedped in m̧ool eo bwe Anij ej jerbal ilo laļin, jej maron̄ kōjatdikdik, jej aikuj kōjatdikdik, men̄e ioon apan̄ ko an mour in.

Oktoba eo ļo̧k Būreejtōn Russell M. Nelson eaar kūr kajjojo iaad n̄an reim̧aanļo̧k n̄an Eprōļ 2020 kweilo̧k eo eļap ilo ad make lale relikļo̧k n̄an loe kajoorin pein Anij ilo an kōjepļaaktok gospel eo an Jisōs Kraist. Sister Holland im n̄a kar lukkuun bōk kuņam̧ ilo kanaan in. Kōm ar make antoone am mour ilo 1800 ko, reilikļo̧k n̄an tōmak ko an kabun̄ ko ilo raan eo. Ilo jōkjōk eo jej antoone, jekar kajjitōk ippād make, “Ta eo jelikjab kake? Ta eo kōmij kōtmene ewōr ippam̧? Ta eo kōmij kōjatdikdik bwe Anij enaaj letok n̄an uwaake mour in jetōb ko am?

Ekwe, kōn juon men, jekar kile bwe rubuki iiō ko remootļo̧k jaar lukkuun kōjatdikdik kōn jepļaaktok eo an m̧ool, ekōnono eo ekwojarjarlo̧k kōn Anij ilo tōre ko, āinwōt An ittino ilo bukwi iiō ko in elōn̄ likjab im jab kanooj meļeļe. N̄an bōk jidik ennaan jān naan ko an William Ellery Channing, juon ritōmak ilo tōre eo, jen kar reilo̧k n̄an pukōt “piktokin Anij,” eo ej ennaan eo n̄an ļōmņake “eo ej katak eo jinointata an RiKurijin.”1 Āinwōt juon katak kar kile Anij āinwōt juon Jemed Ilan̄ eo ej kea, ijeļo̧kin juōn ekajet ejjab jim̧we ilo juōn men eben ak ilo an armij eo jako eo im eaar bōk koņaanr ilo men ko an laļin bōtaab kio eaar bar jerbal ilo ijoko jet ilo lal in.

Aaet, kōjatdikdik eo ad ilo 1820 enkar lo Anij ej kōnono im tōl āinwōt an pād ilo kiiō āinwōt An kar m̧okta, juon Jemed eo em̧ool, ilo iakwe ilo naan in. Em̧ool E maron̄ ejjab kipel kōn kajoor eo ejjab ba kajjien kālet kōn lo̧mo̧o̧r innām etale aolep ro nejin n̄an kakkure. Jaab, E eo ej jerbale aolep m̧akūtkūt, kōn kwojarjar, en kar “n̄an em̧m̧an eo an laļin Bwe E ej iakwe laļ”2 im aolep men ko ie. Iakwe in ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin unin An kar jilkintok Jisōs Kraist, Nejin Emake Wōt, n̄an laļ in.3

Kōnono kōn Jisōs, n̄e jen kar mour ilo iiō ko m̧okta ilo 19 century eo, jen kar kile kōn juon pere eo eļap kōn m̧ool in mour eo an Rilo̧mo̧o̧r bwe Jerkakpeje ekar jino bōk jikin ippān RiKurjin ro. Kōn menin, jen kar bōk kōjatdikdik kōn m̧ool eo ej itok n̄an laļ in me ekar kakūrm̧ool kam̧ool eo an baibōļ bwe Jisōs ej RiKraist eo, eo lukkuun Nejin Anij, eo ej Jinoin im Jem̧ļo̧kin, im Rilo̧mo̧o̧r eo ej make wōt an laļin naaj jeļā kake. En kar make wōt kōjatdikdik eo an eaorōk me jeje ko jet rej kakūrm̧ool ke enaaj itok, men eo enaaj ejaake bar juon kallim̧ur in Jisōs Kraist, kōdāpakpak im kōļapļo̧k ad jeļā kōn lo̧tak eo An ekwabwilōn̄lōn̄, jerbal eo em̧m̧an, en̄taan in pinmuur, im Jerkakpeje eo eaiboojoj. Em̧ool peba in ekar “wānōk [jilkinlaļļo̧k] jān lan̄; im m̧ool [jilkinlaļļo̧k] jān laļ in.”4

Laleļo̧k laļ in an Rikūrijin rainin, jej bōk kōjatdikdik n̄an pukot ro jet kar kōmālim jen Anij kōn mālim eo an priesthood em̧ool ro remaron̄ peptaiji kōj, letok menin letok eo an Jetōb Kwojarjar, im tōl aolep kain̄i ko rekkar an gospel n̄an mour indeeo. Ilo 1820 eo, jen kar kōjatdikdik n̄an kallim̧ur ko em̧ōj aer kūrm̧ool kōn Aisek, Mika, im rikanaan ro jet etto ekkar n̄an jepļaaktok eo an m̧weeo im̧ōn Irooj.5 Jen kar bwilōn̄ in lo tampeļ ko rekwojarjar raiboojoj kar bar kajutaki, kōn Jetōb, kōn kain̄i ko, kōn kajoor, im kōn mālim eo n̄an kwaļo̧k m̧ool ko indeeo, kōmour kinej ko an juon make, im liāpi baam̧le ko ippān doon n̄an indeeo. In kar reito reitak jabdewōt jikin im pukot juon eo m̧ōj kōmālimi bwe en ba n̄an eō im Patricia eo aō ejitenbōro bwe m̧are eo amro juon karōk in liāp indeeo im indeeo, ban kar ron̄ ak kowaan kōm “m̧ae juon iamro enaaj mej.” Ijeļā bwe “ilo im̧ōn [Jemed] elōn̄ jikin,”6 ak, kōnono kōn n̄a make, eļan̄n̄e in kar jeraam̧m̧an im deļo̧n̄e juon iaer, iban em̧m̧anļo̧k n̄e Pat im ajri ro nejum̧ro reban pād ippa n̄an deļo̧n̄. Im bar ro jibwid im jim̧m̧ad, ro me raar mour im mej etto me rekar jab ron̄ kōn etan Jisōs Kraist, ewōr ad kōjatdikdik rot in im tiriamo kōn katak ko an baibōļ ilo jepļaaktok in—n̄an kōjerbal kain̄i in lo̧mo̧o̧r eo ilo etan ro nukwier remej.7 Ejjeļo̧k jerbal imaron̄ antoone n̄an kōmeļeļeik menin eļapļo̧k kōn iakwe eo edipio an Anij n̄an aolep ro Nejin ioon laļin jekdo̧o̧n n̄āāt eo raar mour ak ijo raar mej ie.

Ekwe, laajrak in kōjatdikdik eo ad ilo 1820 ej etal wōt, ak bōlen ennaan eo eaorōktata ilo Jepļaaktok in ej bwe kōjatdikdik in en jab waan. Kar jino ilo Bukwon Wōjke eo tok n̄an rainin, ikdeelel kein raar jino m̧ool im waļo̧k, āinwōt Rijilōk Paul im ro jet kwaļo̧k, an̄kō in ad, e jāmin m̧akūtkūt.8 Ta eo kar baj kōjatdikdik kake em̧ōj an erom̧ juon bwebwenato.

Lo ad relikļo̧k n̄an 200 iiō ko in an Anij em̧m̧an n̄an laļin. Ak ta ad reim̧aanļo̧k? Ewōr wōt ad kōjatdikdik me ejjan̄in kūrm̧ool. Men̄e jej kōnono, jej tariņae “ippān doon” kōn COVID-19 juon ej kakeememej kōj kōn juon kij9 100 alen an dikļo̧k jen bo̧k10 ej kitbuuj aolepen oraņ laļin n̄an jar. Jej jar kōn ro me rekar luuji ro rejitōnbōro ippāer kōn nan̄inmej in raan kein, barāinwōt ro me em̧ōj jelete er ilo kauwōtata. Jej jar kōn ro me rej leļo̧k jipan̄ ko rem̧m̧antata n̄an kōjparok ājmour. N̄e jenaaj anjo̧ jān menin—im jenaaj—jemaron̄ ke jon̄an wōt juon im wūjlepļo̧k n̄an kanemkwōj laļ in bwe ren anjo̧ jān kwo̧le, kanemkwōj ro rūtūrir im laļ ko bwe ren anjo̧ jān jeram̧ōl. Jemaron̄ ke kōjatdikdik bwe jikuuļ ko ijo rijikuuļ ro rej ekkatak—ren jab jorrāān kōn bu—im menin letok eo eaorōk eo an kajjojo ajri ro Anij, ren jab jorrāān jān jabdewōt jōkjōk ko an kil ta, ria, ak tōmak kōn kabun̄. Aolepen men kein ej ad kōjatdikdik wōt n̄an leļo̧k eļap n̄an kien ko ruo reļļap: n̄an yokwe Anij ilo kōjparok An in naan im n̄an iakwe ri turiir n̄an kwaļo̧k jouj im tiriam̧o, kijenmej im jeo̧rļo̧k bōd.11 Kien kein ruo rej wōt naan in jiron̄ ko rekwojarjar—im renaaj n̄an indeeo—kōjatdikdik eo emake wōt jej bōke n̄an leļo̧k n̄an ro nejid juon laļ eo em̧m̧anļo̧k jen eo rejeļā kake kiiō.12

Ilo kakkobaba n̄an aolepen ikdeelel kein, elōn̄ ilo ijin rainin ewōr aer make kōjatdikdik eļap: kōjatdikdik n̄an juon m̧are en em̧m̧anļo̧k, ak jet iien baj kōjatdikdik n̄an juon m̧are, kōjatdikdik bwe an̄ūrlep en jako, kōjatdikdik bwe ajri eo ekar ettoļo̧k en ro̧o̧ltok, kōjatdikdik bwe metak ilo ānbwin im kanniōk ak jabdewōt ren jako. Kōn Jepļaaktok in ej kapen pedped in m̧ool eo bwe Anij ej jerbal ilo laļin, jej maron̄ kōjatdikdik, jej aikuj kōjatdikdik, men̄e ioon apan̄ ko an mour in. En̄in ej ta meļeļein jeje ko rekwojarjar ke Ebream ekar kōjatdikdik ņae kōjatdikdik13en̄in bwe, ekar maron̄ in tōmak jabdewōt un jabtōmak—bwe e im Sara naaj keotak juon ajri ke menin eban kar tōprak. Kōn menin, ij kajjitōk, “Eļan̄n̄e elōn̄ iaan kōjatdikdik ko ad ilo 1820 rekar jino kūrm̧ool kōn juon meram ekwojarjar ilo an ļaddik eo bukwelōlō ilo bukwōn wōjke ko ilo New York, etke jejjab kōjatdikdik bwe ikdeelel ko an wānōk im mour Āinwōt Kraist ren emejaja im maron̄ wōt aiboojoj im kabwilōn̄lōn̄ jen Anij eo an aolep kōjatdikdik?” Jej aolep aikuj in tōmak bwe ta eo jej ikdeelel ilo wānōk emaron̄ juon raan, juon iien, maron̄ ad.

Ro jeiū im jatū, jej jeļā ta eo ejako ippān kabun̄ ko ilo 19th century eo. Kōn menin, jej jeļā bwe kabun̄ ko rej likjab wōt me rej pukote wōt im jet kōjatdikdik rejjan̄in kūrm̧ool. Jej jeļā bwe inepata kein rej tōl ļo̧k jet doulul in kabun̄ ko. Jej bar jeļā, āinwōt juon rinepata eaar je, bwe “elōn̄ ritōl an kabun̄ [ilo rainin] relmijak” in kōnono kake kōn kain dikļo̧kin, leļo̧k juon uwaak “ilo kwaļo̧k ilo wāween kwaļo̧k rejjab jen ro jet, ko rejjab erreeo, n̄an ukōt nana n̄an em̧m̧an, [ak jet iien] men eo ejjab wōr meļeļein”14im ilo aolep iien n̄e laļ in ej aikuj eļapļo̧k, n̄e diktak in epepen in bōk eļapļo̧k, im n̄e ilo iien eo ke Jisōs Ekar leļo̧k eļapļo̧k. Āinwōt rijikōk ro an Kraist, ilo tōre in ad jemaron̄ jutak āinwōt RiIsrael ro etto ro raar lam̧ōj, “E m̧ōrā di ko ad, im e jako ad kōjatdikdik.”15 Ilo m̧ool, eļan̄n̄e jej jerwane kōjatdikdik eo ad, jej jerwane jolet eo ad. Ekar āliktata in gate eo an hell ke Dante eaar je juon kakkōl n̄an aolep ro rej ito itak ilo Divina Commedia “Ejako aolep kōjatdikdik,” ekar ba, “eo ej deļo̧n̄ ijin.”16 Em̧ool n̄e ejako kōjatdikdik, ta eo ewōr wōt ippād ej kijeek ej urur ilo aolep jait.

Kōn menin, jejjamin bar reilik, āinwōt an al in jar eo ba, “rijipan̄ ro jet relikjab im aenōm̧m̧an ejako,”17 ilōn̄in aolep erreeo aikuji naaj menin letok eo aiboojoj an kōjatdiikdik naaj dim n̄an ad tōmak ilo Anij im ad iakwe n̄an ro jet.

N̄an kememe iiō in, jej reilikļo̧k n̄an lo aolep ta eo jaar leļo̧k im m̧ōņōņō n̄an kile ekanooj lōn̄ kōjatdikdik ko em̧ōj aer kūrm̧ool, ij āliji enaan in eaiboojoj kōn juon leddik sister eo em̧m̧an ded me ej kab ro̧o̧l jen mijen eo ekar ba n̄an kōm ilo Johannesburg jet allōn̄ remootļo̧k, “[Jekar] jab tōpar ijin bwe jen tōpar wōt ijin.”18

N̄an kōkaduiki juon iaan eoon ko kar je ilo jeje ko rekwojarjar, ij kobaļo̧k ippān rikanaan Nipai im sister in em̧m̧an ded:

“Em̧m̧aan ro jeiū im jatū [im sister ro] rejitenbōro, ālkin ami [bōk leen eo m̧oktata ilo Jepļaaktok in], ikōņaan kajjitōk aolep ededeļo̧k ke?? Lo, ij ba n̄an kom̧, Jaab. …

“… Kōn menin, kom̧ aikuj bun̄ m̧aanļo̧k kōn dim ilo Kraist, kōn juon kōjatdikdik emeram, im juon iakwe n̄an Anij im armej otemjeļo̧k. … N̄e kom̧ naaj [,]… Jemān ej ba: Kom̧ naaj bōk mour indeeo.”19

Ij leļo̧k kam̧m̧olol, ro jeiū im jatū, kōn aolep men ko jaar leļo̧k ilo epepen in eļap, bwe epepen in ilo jepļaaktok eo an gospel eo an Jisōs Kraist. Menin letok ko im kōjeraam̧m̧an ko rej itok jān bwe gospel in ewōr tokjen n̄an n̄a—aolep men—kōn juon kijejeto n̄an kam̧m̧oolol Jema Ilan̄ kaki, Iaar “kallim̧ur n̄an kōjparoki, im m̧aiļ n̄an etal m̧okta jen aō kiki, im m̧aiļ n̄an etal m̧okta jen aō kiki.”20 Kōm̧m̧an bwe jen etal wōt kōn iakwe ilo būruwōd, etetal kōn “kōjatdikdik emeram”21 n̄an rome iaļ eo ekwojarjar ilo ad bōk kūņad 200 iiō ko. Ij kam̧ool bwe ilju im jeklaj enaaj kabwilōn̄lōn̄ n̄an kobrak im kōjeraam̧m̧an ko kar m̧okta. Ekanoor wōr unin n̄an kōjatikdik kōn kōjeram̧m̧an ko reļļap jen ro em̧ōj aer kar būki, kōnke en̄in ej jerbal eo Ekajoor an Anij, en̄in ej Kabun̄ eo ej wōnm̧aanļo̧k wōt kōn revelāsōn, en̄in ej gospel eo Kraist me ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin an tūriamo̧ im jouj. Ij kam̧ool kōn aolepen m̧ool kein im eļapļo̧k ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. “The Essence of the Christian Religion,” in The Works of William E. Channing (1888), 1004.

  2. 2 Nipai 26:24.

  3. Lale Jon 3:16–17.

  4. Moses 7:62.

  5. Lale Aiseia 2:1–3; Ezekiel 37:26; Micah 4:1–3; Malakai 3:1.

  6. Jon 14:2.

  7. Lale 1 Korint 11:11; Katak im Bujen ko 128:15–17.

  8. Lale Hibru 6:19; Ether 12:4.

  9. Lale Na Zhu im ro jet, “A Novel Coronavirus from Patients with Pneumonia in China, 2019,” New England Journal of Medicine, Feb. 20, 2020, 727–33.

  10. Lale “Examination and Description of Soil Profiles,” in Soil Survey Manual, ed. C. Ditzler, K. Scheffe, and H. C. Monger (2017), nrcs.usda.gov.

  11. Lale Matu 22:36–40; Mark 12:29–33; barāinwōt lale Levitikōs 19:18; Deuteronomi 6:1–6.

  12. Lale Ether 12:4.

  13. Lale Rom 4:18.

  14. R. J. Snell, “Quiet Hope: A New Year’s Resolution,” Public Discourse: The Journal of the Witherspoon Institute, Dec. 31, 2019, thepublicdiscourse.com.

  15. Ezekiel 37:11.

  16. En̄in ej naan eo em̧ōj ukote. Ijoke, lukkuun ukook eo ej “All hope abandon, ye who enter here” (Dante Alighieri, “The Vision of Hell,“ in Divine Comedy,trans. Henry Francis Cary [1892], canto III, line 9).

  17. “Abide with Me!” Hymns, no. 166

  18. Judith Mahlangu (multistake conference near Johannesburg, South Africa, Nov. 10, 2019), in Sydney Walker, “Elder Holland Visits Southeast Africa during ‘Remarkable Time of Growth,’” Church News, Nov. 27, 2019, thechurchnews.com.

  19. 2 Nipai 31:19–20; eoon eo eaorōk kar kobaiki.

  20. “Stopping by Woods on a Snowy Evening,” lines 14–16, in The Poetry of Robert Frost: The Collected Poems, ed. Edward Connery Lathem (1969), 225.

  21. 2 Nipai 31:20.