2020
Ej Etal Im̧aadļo̧k
Māe 2020


Ej Etal Im̧aadļo̧k

Irooj ej tōl Jepļaaktok in gospel in An im Kabun̄ in An. Ewānōk an jeļā kōn ilju im jekļaj. Ej karuwaineneik tok eok n̄an jerbal in.

Ro jeiū im jatū rejitōnbōro, ij m̧ōņōņō in pād ippāmi ilo kweilo̧k in eļap an Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata. Ilo kūr eo An n̄an kejōkļo̧kjeņ kōn wāween an Kabun̄ eo an Irooj me em̧ōj an jepļaaktok ilo epepen in āliktata ekar kōjeraam̧man kōj im ro rejitenbōro ippād, Būreejtōņ Russell M. Nelson eaar kallim̧ur bwe en̄jake eo ad eban n̄an ememļo̧kjeņ wōt ak jeban meļo̧kļo̧ke.

En̄jake eo aō epād ilo ememļo̧kjeņ, ijeļā āinwōt bar kom̧. N̄an jab meļo̧kļo̧ke enaaj pedped wōt ilo kajjojo iaad. Eaorōk n̄an eō kōnke kōn en̄jake eo kōn m̧aanjabpopop eo n̄an kweilo̧k in ekar ukōt eō ilo juon wāween eo me ikōņaan bwe en aitok. In kōmeļeļeiki.

Kōppopo eo aō ekar bōk aō iien n̄an je juon m̧akūtkūt ilo Jepļaaktok in. Iaar riit kōn tōre eo elōn̄ alen, ak n̄an eō ekar juon riboot aolep iien in kweilo̧k eo eaorōk me ekar kobaik Josep Smith, rikanaan eo an Jepļaaktok eo. Ak ilo iien in iaar lo juon bwebwenato in an Irooj tōl kōj, rikaļoor ro An, ilo Kabun̄ eo An. Iaar lo ta meļeļein n̄an kōj armej kanniōk n̄an kar tōl jān Rilo̧mo̧o̧r an laļ in, Rikōm̧anm̧an eo—eo ejeļā aolep men otemjeļo̧k, m̧okta, kiiō, im jekļaj. E ej katakin kōj jidik kōn jidik im tōl kōj, ejjamin kipel.

Kweilo̧k eo ij kōmeļeļeiki ekar juon iien eaorōk ilo Jepļaaktok eo. Ekar raan in Jabōt kweilo̧k eo ekar kōm̧m̧an ilo Eprōļ 3, 1836, ilo Kirtland Tampeļ ilo Ohio, jiljilimjuon raan ālkin kar aje eo an. Josep Smith eaar kōmeļeļeik iien in em̧m̧an ilo bwebwenato in laļ in ilo juon wāweeen epidodo. Eļap wōt iaan bwebwenato eo an kar je ilo Katak im Bujen Ko jekjōn 110:

“Ilo ālikin raelep, iaar jipan̄ Būreejtōn ro jet ilo ajije Kejota eo an Irooj n̄an Kabun̄ eo, bōke jān Jon̄oulruo eo, eo jim̧we eo aer ekar n̄an kōm̧m̧ane ilo tebōļ eo ekwojarjar rainin. Ālikin kar kōm̧m̧ane jerbal in n̄an ro jeiū im jatū, iaar ro̧o̧lļo̧k n̄an jikin kwaļo̧k naan eo, rōn̄ōl nuknuk ko rekar wōtlo̧k, im iaar bun̄badik, ippān Oliver Cowdery, ilo kweilo̧k ekwojarjar im jar ilo ejjeļo̧k ainikien. Ālkin jerkak jān jar, visōn in ekar kōpeļļo̧k mejam̧ro jim̧or.”1

“Rōnōl nuknuk eo kar bōk jān ļōmņak ko am, im mejān meļeļe ko am rekar peļļo̧k.

“Kōmro ar lo Irooj ej jutak ioon tulōn̄ in jikin kwaļo̧k naan eo, im̧aanimro; im ium̧win ne ko neen jerbal in kōm̧anm̧an in lukkuun gold, ilo mōran āinwōt kōmālle.

“Mejān rekar āinwōt urur in kijeek; kooļan bōran ekar mour āinwōt sno erreo; turin mejān eaar romaak ilōn̄inļo̧k meram eo an al; im ainikien eaar āinwōt ainikien ibeb in dān ko reļļap, em̧ool ainikien eo an Jeova, ej ba:

“N̄aij eo m̧oktata im eo āliktata; N̄aij E eo ej mour, N̄aij E eo kar m̧ane; N̄aij ami rijojomar ippān Jemān.

“Lo, jero̧wiwi ko amiro em̧ōj jeoriļo̧k jān kom̧ro; kom̧ro erreo Im̧aō; kōn menin, kotak bōramiro im m̧ōņōņō.

“Būruōn ro jeiūm̧iro im jātimiro ren m̧ōņōņō, im būruōn aolep armej ro Aō ren m̧ōņōņō, ro rekar, kōn maron̄ eo aer, kalōke m̧wiin n̄an Eta.

“Bwe lo, Iaar bōke m̧wiin, im Eta enaaj pād ijin; im Inaaj kwaļo̧k Eō make n̄an armej ro Aō ilo tūriam̧o ilo m̧wiin.

“Aaet, Inaaj waļo̧ktok n̄an ro karejera, im ekkōnono n̄an er kōn Ainikiō make, eļan̄n̄e armej ro Aō renaaj kōjparok kien ko Aō, im jab kattoone m̧wiin ekwōjarjar.

“Aaet būruōn to̧ujin ko im jon̄oul in to̧ujin ko renaaj kanooj m̧ōņōņō āinwōt waļo̧k in kōjeraam̧m̧an ko me naaj lutōkleplepļo̧k, im mennin letok ekwōjarjar eo im kake kar kōjeraam̧m̧an ro karejera ilo m̧wiin.

“Im bun̄bun̄ eo an m̧wiin enaaj erakrakļo̧k n̄an āne ko rettoļo̧k; im en̄in ej jinoin kōjeraam̧m̧an eo me enaaj lutōkleplepļo̧k ioon bōran armej ro Aō. Em̧ool āindein. Amen.

“Ālikin an kar kilōk visōn in, lan̄ ko rekar bar peļļo̧k n̄an kōmro; im Moses eaar waļo̧ktok im̧aamro, im wūjlepitok n̄an kōmro ki ko an aiintok Israel jān m̧ōttan ko emān in laļ, im tōltok in bwij ko jon̄oul jān āne ko ituiōn̄.

“Ālikin men in, Elias eaar waļo̧k, im wūjleptok tōrean bōk eddo in gospel eo an Ebream, im ba bwe ilo kōmro im ineemro aolep epepen ālikimro renaaj jeraam̧m̧an.

“Ālikin visōn eaar kilōk, bar juon visōn eļap im aiboojoj eaar erļo̧k im̧aamro; bwe Ilaija rikanaan eo, eo kar bōklōn̄ļo̧k n̄an lan̄ ilo ejjeļo̧k nemake mej, eaar jutak im̧aamro, im ba:

“Lo, iien eo em̧ōj an kanooj itok, eo kar kōnono kake jān lo̧n̄iin Malakai—im kam̧ool bwe e [Ilaija] naaj kar jilkintok, m̧okta jān an itok raan eo eļap im kaammijak an Irooj—

“N̄an ukōtļo̧k būruōn ro jemāer n̄an ro nejier, im ro nejier n̄an ro jemāer, n̄e aolepān laļ ab jorrāān kōn juon lia—

“Kōn menin, ki ko an tōrean bōk eddo jab in rej wūjlepiwaj ilo peimiro; im jān men in kōm̧ro maron̄ jeļā bwe raan eo eļap im kaammijak an Irooj ej epaak, em̧ool epād im̧aan kōjām ko.”2

Kiiō, ikar riiti bwebwenato in elōn̄ alen. Jetōb Kwojarjar eo eaar kam̧ool n̄an eō bwe bwebwenato in em̧ool. Ak ke iaar ekkatak im kar kōppopo n̄an kweilo̧k in, ikar itok n̄an lo an alikkarļo̧k kajoor eo an Irooj n̄an tōl kōn tipdik in rikaļoor ro An im jerbal eo An.

Jiljilimjuon iiō ko m̧okta an Moses kar leļo̧k n̄an Josep kii in aiintok Israel ilo Kirtland Temple, “Josep ekar ekkatak jān taitōļ peij eo an Bok in Mormon bwe jibadbad eo an ekar n̄an ‘kwaļo̧k n̄an ro m̧ōttan m̧weo im̧ōn Israel … bwe ren maron̄ jeļā bujen ko an Irooj, bwe ren jab jako indeeo.’ Ilo 1831, Irooj eaar jiron̄ Josep bwe aiintok eo an Israel enaaj kar ijjino ilo Kirtland, ‘Im jān ijeņ [Kirtland], jabdewōt eo ikōņaan enaaj etal ilubwiljin aolep laļ ko … bwe Israel naaj lo̧mo̧o̧ren, im Inaaj tōl er.’”3

Men̄e jerbal in mijinede kar aikuji n̄an aiintok Israel, Irooj eaar im̧we ritōl ro An n̄an katakin Jon̄oulruo ro, ro me rekar ino jet iaan ennaan antata, “Keememej kom̧ij jab aikuj in etal n̄an laļ ko jet, m̧ae iien kom̧ij bōk menin letok kwojarjar eo am̧.”4

Ekar āinwōt bwe Kirtland Tampeļ ekar aorōk n̄an karōk eo jidik kōn jidik ium̧win diktata in ruo tōre in iien ko: Eo m̧oktata, Moses eaar kōttar m̧ae iien eo tampeļ eo ededeļo̧k n̄an kōjepļaaktok kii ko an aiintok Israel. Im ruo, Būreejtōn Joseph Fielding Smith ekar kwaļo̧k bwe “Irooj eaar kakien Armej ro Rekwojarjar n̄an kalōk juon tampeļ [Kirtland Temple] eo me emaron̄ in kar kwaļo̧k kii in mālim ko im ijo rijilōk ro remaron̄ kar bōk mennin letok kwojarjar im m̧aanjabpopo n̄an kwaļo̧k gospel an āliktata.”5 Men̄e mennin letok kwojarjar eo an tampeļ ilo ad jeļā kake kiiō ekar jab kōm̧m̧an ilo Kirtland Tampeļ, ilo kakūrm̧ool kanaan eo, kain̄i in kōppopo ko an tampeļ raar kwaļo̧k kadkadier ijeņ, ippan juon lutōk leplep an kwaļo̧ktok ko ilo jetōb me raar kōpooj ro kar kūr er n̄an mijen ko kōn kar kallim̧ur in mennin letok kwojarjar eo an “kajoor jān ijo eutiej”6 me ekar tōl juon aintok doon eo eļap kōn jerbal in mijenede.

Ālkin an kii ko an aiintok Israel kar liļo̧k n̄an Josep, Irooj eaar im̧we Rikanaan eo n̄an jilkinļo̧k ro uwaan Jon̄oulruo eo n̄an mijen ko. Ke iaar ekkatak, ekar alikkar n̄an eō bwe Irooj ekar kōpooj ilo tipdikin wāween eo n̄an Jon̄oulruo eo n̄an etal n̄an mijen ko laļ ko ilikin ijo kar kōpooj armej ro n̄an tōmak im rejtake er. Ilo iien ko, taujin rekar, kōn er, kar bōktok er n̄an Kabun̄ eo em̧ōj an jepļaaktok an Irooj.

Ekkar n̄an ļo̧o̧k ko ad, kar anto̧o̧ne bwe ikōtaan 7,500 im 8,000 raar peptaij ilo ruo mijen ko an Jon̄oulruo ro n̄an British Isles. En̄in ej pedped eo an kōn jerbal in mijinede ilo Europe. Ilo jem̧lo̧k in epepen 19th eo ewōr jet 90,000 raar kobaļo̧k n̄an Amedka, ippān elōn̄ wōt iaan rein rej itok jān British Isles im Scandinavia.7 Irooj ekar im̧we Josep im mijende ro retiljek me raar ilo̧k n̄an jerbal n̄an kōttōprak jerbal eo me emaron̄ in kar ļap jān jon̄an, ilo tōre eo, ekar āinwōt eļap jān er. Bōtaab Irooj, kōn ereim̧aanļo̧k eo an em̧m̧an eo im m̧aanjabpopo eo An, ekar kapidodoik.

Kwoj keememej alikkar in eļam waan eo im enan̄in kajin boem̧ jān jekjōn 110 in Katak im Bujen Ko:

“Lo, iien eo em̧ōj an kanooj itok, eo kar kōnono kake jān lo̧n̄iin Malakai—im kam̧ool bwe e [Ilaija] naaj kar jilkintok, m̧okta jān an itok raan eo eļap im kaammijak an Irooj—

“N̄an ukōtļo̧k būruōn ro jemāer n̄an ro nejier, im ro nejier n̄an ro jemāer, n̄e aolepān laļ ab jorrāān kōn juon lia—

“Kōn menin, ki ko an tōrean bōk eddo jab in rej wūjlepiwaj ilo peimiro; im jān men in kōm̧ro maron̄ jeļā bwe raan eo eļap im kaammijak an Irooj ej epaak, em̧ool epād im̧aan kōjām ko.”8

Ij kam̧ool bwe Irooj ekar lo jekļaj eo im ekōjkan An naaj kar tōl kōj n̄an jipan̄ E kadedeļo̧k jibadbad ko An ilo raan ko āliktata.

Ke ikar jerbal ilo Bisoprik eo Eutiej ej Tōl elōn̄ iiō ko remootļo̧k, kar kappeik eō n̄an bōk eddo in design im development kumi eo me ekar ejake ta eo jej ņa etan FamilySearch. Ij mejmejkaruo in ba bwe ikar “mije” ejake eo an ijello̧kin “bōk eddo” in. Elōn̄ armej ro rem̧m̧an rekar likūt jerbal ko aer jet im itok n̄an kalōk ta eo Irooj ekar kōņaan.

Būreejtōnji eo Kein Kajuon ekar kōm̧m̧ane juon kōttōpar kōn kadikļo̧k jon̄āņ kōm̧m̧ane elōn̄ļo̧k juon kain̄i ko. N̄ūrbōktak eo ad eļap tata ekar kōn ad jab maron̄ jeļā eļan̄n̄e em̧ōj kōm̧m̧ani kain̄i ko an juon armej. Ium̧win iiō ko—ak ta eo ekar āinwōt iiō ko—Būreejtōnji eo ekar kajjitōk ippa, “N̄āāt eo enaaj dedeļo̧k ami kōm̧m̧ane?”

Kōn jar, niknik, im kaarmejete an juon make an armej ro eļap aer keke mo̧o̧j, jerbal ekar tōprak. Emaron̄ jidik kōn jidik. Jerbal eo im̧aan tata n̄an kōm̧m̧an bwe FamilySearch en pidodo n̄an ro me raar jab jeļā eļap kōn kamputōr ko. Elōn̄ļo̧k oktak ko raar itok, im ijeļā renaaj itok wōt, bwe jabdewōt iien eo jej wōnm̧aanļo̧k n̄an ņa mejļan juon apan̄ kar im̧we, jej kōppeļļo̧k kōjām eo n̄an elōn̄ļo̧k revelesōn kōn wōnm̧aanļo̧k ko kōpetata in aer aorōk in wōt bōtaab jan̄in de loi. Aaet rainin, FamilySearch ej erom ta eo Irooj ej aikuji n̄an m̧ōttan Jepļaaktok eo An—im ejjab baj wōt n̄an joļo̧k kōm̧m̧ani kain̄i ko elōn̄ļo̧k juon alen.

Irooj ej kōtlo̧k ad kōm̧m̧ani kōkōm̧anm̧anļo̧k ko n̄an jipan̄ armej bōk en̄jake ko an iminene im em̧ool iakwe eo n̄an rūtto ro aer im kadedelo̧k kain̄i ko aer an tampeļ. Kiiō, āinwōt an Irooj lukkuun jeļā ta enaaj waļo̧k, jodikdik ro rej erom̧ rijipan̄ ro an kamputōr ro jiner im jemāer im ro uwaan ward eo. Em̧ōj an aolep lo m̧ōņōņō ilo jerbal in jipan̄ in.

Jitbōn Ilaija ej ukōt būruwōn ro reddik im ro rōrūtto, ajri ro im ro jineer im jemāer, ajri ro jibwier im ro jibwier im jim̧m̧aer. Tampeļ ko ejjab to renaaj bar m̧ōņōņō in jikejuuļi iien ko rem̧m̧an an peptaij im kain̄i ko jet rekwojarjar. Ikdeelel eo n̄an jerbal n̄an rūtto ro ad im kōm̧m̧ani kadkad ko an ro jinen im jemān im ajri ro rej rūttorļo̧k.

Irooj ekar lo an aolep men ko itok. Eaar karōk n̄an e, jidik kōn jidik, āinwōt An kar kōm̧m̧ane kōn oktak ko jet ilo Kabun̄ eo An. Eaar kōjerkak im kōpooj armej ro retiljek ro raar kāālet n̄an kōm̧m̧ani men ko reppen. Ej aolep iien kijenmej n̄an jipan̄ kōj jeļā “lain im bar lain, naan in kain̄i im bar naan in kain̄i, ijin jidik im ijjuweo jidik.”9 E ej pen ilo iien ko an im ilo lukkuun kōttōpar ko An, ak E ej lukkuun lale bwe kaarmejete en boktok kōjeraam̧m̧an ko me rej wōnm̧aanļo̧k wōt me jekar jab loi m̧okta.

Ij kiili ilo aō kwaļo̧k aō kam̧m̧oolol n̄an Irooj—E eo ekar im̧we Būreejtōn Nelson n̄an kajjitōk ippa n̄an kōm̧m̧ane juon kaarmejete n̄an m̧aanjabpopo n̄an kweilo̧k in. Aolep awa im aolep jar ko ilo iien m̧aanjabpopo eo aō kar bōktok juon kōjeraam̧m̧an.

Ij kajjitōk ippān aolep ro me rej ron̄jake ennaan in ak riiti naan kein n̄an wōr tōmak bwe Irooj ej tōl Jepļaaktok eo an gospel eo An im Kabun̄ eo An. Ej Etal Im̧aadļo̧k. Ewājepedik An jeļā ilju jekļaj. Ej kajjitōk ippam̧ n̄an jerbal. Ej koba ippam̧. Ekar likūt ilo jikin juon karōk n̄an jerbal in jipan̄ eo am̧. Im em̧ool ilo am̧ kaarmejet, kwonaaj en̄jake lan̄lōn̄ ilo am̧ jipan̄ ro jet jerkak n̄an pojak n̄an itok eo An.

Ij kam̧ool n̄an kom̧ bwe Anij Jemed ej mour. Jisōs ej RiKraist eo. En̄in ej Kabun̄ eo An. Ejeļā wōn kom̧ im ej iakwe kom̧. Ej tōl kom̧. Ekar kōpooj iaļ eo n̄an kom. Ilo āt eo ekwojarjar etan Jisōs Kraist, amen.