2019
Blong Stap o blong Bin Stap: Hemia Nao Kwestin
Oktoba 2019


Blong Stap o blong Bin Stap: Hemia Nao Kwestin

Oli Wantem Yumi blong jaj. Yumi mas. Be yumi no mas mekemap stori abaot wan narawan sapos i no trutok o blong jikim wan narawan folem ol aksen blong olgeta.

Pikja
variety of different people

Pikja i kam long David Green

Sam yia i pas, mi mo waef blong mi i bin visitim Kasel long Kronborg long Helsingør, Denmak. Kasel ia i kam popula tru long stori blong William Shakespear Hamlet Taem mifala i stap wokbaot long holwei blong Kasel ia, mifala i save tingbaot gud ol pat mo toktok blong stori ia speseli pat ia we i popula we Halmet i stap askem ol infomesen, “Blong stap o blong no stap: hemia nao kwestin.”

Be afta mi tingbaot wan moa kwestin we i klosap semmak blong askem long yumi wanwan: “Blong stap o blong bin stap: hemia nao kwestin.”

Letem Fasin blong Kam Antap Gud

Be, yumi oltaem stap yusum ol nem o toktok taem yumi tokbaot ol narawan. Eksampol yumi save talem ol toktok we i olsem:

  • “Elda Brown i wan les misinari.” Be, yumi sud talem, Elda Brown i no stap wokhad tumas naoia, be mi biliv se hem i save kam antap gud.

  • “Mary i no wan woman we i biliv long God.” Nara wei blong talem, yumi save talem se “Mary i no bin intres long God be ating hem i save filim Spirit sapos mi serem testemoni blong mi long hem.”

Taem yumi talem wan narawan hem i wan samting, long en blong toktok ia bae yumi save stat blong talem sam nem long olgeta we i no stret o talem wan stori abaot olgeta we i no tru, jajem olgeta mo no givim spes blong save faenem wan gudfala toktok blong talem se oli save jenis o kam antap gud yet. Be taem yumi talem se i bin olsem we i soem se yumi biliv long fasin blong groap mo progres i posibol.

?I Rong blong Jajem wan Narawan?

Plante translesen blong Baebol i provaedem vesen ia blong wan tijing blong Sevya: “Bambae yufala i no jajem narafala man, i nogud God i jajem yufala” (Matiu 7:1) Be Joseph Smith translesen i provaedem wan klia vesen: “No jajem narafala man long wan fasin we i no stret mo gud … , be jajem narafala man folem wan jajmen we i stret mo gud” (long Matiu 7:1, futnot a; oli ademap wan moa pat).

I tru oli akseptem fasin ia—mo oli wantem tu olsem—se yumi eksasaesem jajmen taem oli jekem yumi, luk se yumi jaj gud o no, mo luksave ol situesen sapos oli gud o nogud mo mekem ol desisen. Mo hem i impoten tumas se yumi eksasaesem stret mo gud jajmen taem yumi stap toktok wetem ol pipol.

Eksampol, yumi mas luksave gud olgeta we bae yumi maredem, yusum fasin blong luksave gud aot long nogud blong andastanem ol filing mo tingting blong narafalawan o jekem wanem we oli save mekem blong komplitim wan profesenol wok we oli givim.

Yumi mas oltaem jajem gud ol aksen o fasin blong ol pipol folem ol standet blong Lod, olsem we oli stap insaed ol tabu skripja mo ol toktok blong ol profet. Antap long evri samting ia, yumi mas mekemsua se ol jajmen blong yumi i no traem blong talemaot se wan i no kaen, mo hariap blong talem wan stori abaot olgeta we i no tru, o yusum ol toktok o nem we i no stret long eniwan.

I Save Jenis

Yumi eksasaesem jajmen we i no stret mo gud taem yumi stap pikjarem ol narawan long wan fasin we i no stret, sapos yumi stap mekem olsem, bae yumi stap mekem yumiwan bilif se oli no save jenis. Long evri koneksen blong yumi wetem ol narawan, yumi mas tingbaot atonmen mo sakrifaes blong Lod, wanwan long yumi i paoa ia blong kam moa gud. Tingting long ol eksampol ia we i kam long Sevya:

  • Hem i talem long woman ia we i mekem adaltri, “Gohom mo yu nomo mekem sin bakegen” (Jon 8:11).

  • Hem i bin talem long man ia we oli krusifaem long saed blong Hem, “Tede, yu bambae yu stap wetem mi long Paradaes” (Luk 23:43).

  • Olsem wan man we i girap bakegen long ded, Hem i gohed blong luk paoa we Pita i gat mo blong trenem hem, nomata Pita i talem no long Hem tri taem (luk long Matiu 26:34 mo Jon 21:15–17).

  • Hem i talem long Sol ia we i bin givim hadtaem long ol Sent blong hem i sakem sin. Sol ia i kam Pol, i bin obei mo kam stret mo gud. (Luk long Ol Wok 9:3–6.)

Lod Jisas Kraes i jampion blong ol seken janis—mo ol namba tri (3) mo namba fo janis tu. Hem i tijim yumi blong fogiv “kasem seventi taem” (Matiu 18:22). Hem wan nomo i bin laef folem wan gudfala laef long wol ia, be from laef blong Hem, ol tijing blong Hem, atonmen mo sakrifaes blong Hem, yumi save kam stret evriwan wan dei. Lukluk bak long ol brata mo ol sista blong yumi long wan wei blong andastanem fasin blong no biliv blong olgeta blong jenis bae yumi andastanem tu fasin blong no biliv blong olgeta long paoa blong Sevya mo atonmen blong Hem.

Aotsaed mo Insaed

I wan trutok se long laef ia yumi oltaem jajem ol narawan (mo oli jaj) tru long wanem we yumi luk long olgeta. Yumi stap long denja taem yumi stap jajem ol narawan long wan wei we i no stret mo gud, mo tu, taem yumi jaj folem wanem we yumi luk long ol narawan mo no luksave stret mo gudfala fasin blong olgeta.

“From we fasin blong mi blong lukluk man i no olsem fasin blong man. Man i stap lukluk long bodi blong man nomo, be mi mi stap lukluk long tingting blong hem.” (Fas Samuel 16:7) Jisas i talem long ol tu fes long dei blong Hem olsem “Yufala i olsem gref blong dedman we man i pentem i waet gud. Afsaed, i waet gud, i naes, be insaed i fulap … wetem bodi blong hem we i roten i stap” (Matiu 23:27).

Sevya i no stap tijim se blong stap dresap i naes aotsaed i no wan gudfala samting be se fasin long insaed (kondisen long saed blong klin fasin mo long saed blong spirit) blong wan man o woman i moa impoten. Tingbaot ol naesfala tempol—ol graon oli naes, be wanem i moa impoten, oli ol odinens we oli mekem insaed long tempol.

Ol Misinari tu oli mas mentenem ol fasin blong dresap mo olsem wanem man i luk yu blong olgeta. Blong stap klin, dresap gud, mo yusum gudfala lanwis, oli stap soem wan gudfala eksampol blong olgeta we oli niu long long gospel blong Jisas Kraes bae i kam tru wanem oli luk mo harem long ol misinari.

Eksasaesem Fasin blong Luksave Samting i Klia.

Taem yumi stap traem blong mekem ol jajmen we i stret mo gud, i impoten blong yusum fasin blong luksave samting i klia. Skripja gaed i talem se fasin blong luksave samting i klia i “blong andastanem o save samting tru long paoa blong Spirit … Hemia i gat tu fasin blong luksave samting i klia tru fasin blong ol pipol mo sos, mining blong fasin blong soemaot samting long saed blong spirit” (“Discernment, Gift of”).

Samtaem ol pipol we oli ivel insaed oli yusum ol samting blong wol blong man i luk olgeta blong traem blong trikim yumi blong tingting se oli stap traehad blong stap skelem tugeta saed long spirit mo long bodi. Olgeta oli “waes long ol ae blong olgeta bakegen, mo olgeta we i stap talemaot samting we bae i kam long tingting blong olgeta bakegen!” (Aesea 5:21; 2 Nifae 15:21). Sevya i save luksave i go moa se hemia i no stret, mo Hem i save luksave paoa blong wan man mo fasin blong ones we hat i wantem insaed long olgeta we oli putum tingting i stap daon iven oli tritim nogud olgeta long wan strong fasin.

Alma i eksasaesem fasin blong fasin blong luksave samting i klia taem hem i toktok wetem olgeta we “evri man i stap lukluk nogud long olgeta from oli no gat fulap samting” be yet, oli bin kam blong putum tingting i stap daon mo “hat blong yufala i stap daon” (luk long Alma 32:5–8).

Yumi mas tingbaot se “be man we Tabu Spirit ia i no stap long hem, hem i no save kasem ol paoa ia we Tabu Spirit i stap givim” (1 Korin 2:14). Taem yumi lukluk long ol narawan long wei we Papa long Heven i lukluk long olgeta, fasin blong luksave samting i klia bae i letem yumi blong eksasaesem stret mo gud jajmen.

Ol Jajmen we i Stret mo Gud

Long evri dei laef blong yumi, yumi jajem ol narawan tru long wei we yumi luk olgeta, mo mekemap tingting blong yumi mo fasin blong luksave samting we i raet o rong. Nomata hemia, Lod i wantem yumi blong mekem ol samting long wan wei we i stret mo gud. Olsem ol disaepol blong Lod Jisas Kraes, ol toktok mo aksen blong yumi i mas soem se yumi gat fulap sore, gat lav, mo wantem blong help.

Olsem wan jaj we i stret mo gud, yumi nid blong soem moa intres blong yumi long fasin blong wan narawan bitim ol wei we yumi lukluk olgeta. Long sem taem, yumi mas tingbaot se evri dei we yumi krietem fas filing mo tingting i tru long wei we yumi lukluk ol narawan mo ol toktok we yumi yusum. Plante pipol bae oli wantem tumas blong faenem moa abaot fasin blong yumi mo mesej blong gospel, sapos ol wei we ol narawan oli lukluk yumi, bae i soem long olgeta hae valiu blong mesej blong yumi.

Lod mo masta blong yumi Jisas Kraes, i bin soem long yumi wan stret eksampol blong folem taem yumi traehad blong jaj long wan stret mo gud fasin. Yumi mas—olsem we Hem i bin mekem—balensem wanem yumi luk aotsaed wetem wanem yumi luk we i go insaed long wanwan man.