2019
ʻUhinga ʻOku ʻIkai Ke U Toe Ilifia ai ʻi he Faleʻi ki he Moʻui Lelei Fakaʻatamaí
Sānuali 2019


Founga Fakakomipiutá Pē

ʻUhinga ʻOku ʻIkai Ke U Toe Ilifia ai ʻi he Faleʻi ki he Moʻui Lelei Fakaʻatamaí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Veisinia, USA.

Ko e fekumi ko ia ki he tokoni ne u fie maʻú naʻe ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivaiʻanga pe taʻemalava.

“ʻOku totonu ke ke ʻalu ʻo talanoa mo ha ʻetivaisa ki he moʻui lelei fakaʻatamaí.”

Naʻe mātuʻaki taʻeʻamanekina ʻa e faleʻi ko ʻení kiate au. Naʻá ku talanoa ange ki haʻaku kaungāmeʻa ofi ʻa ʻeku ongoʻi mafasia koeʻuhí ko ʻeku kau ki ha polokalama ako ʻiloa ʻi he ʻakaunitingí mo e feinga ke tauhi-vā pea mo teiti ʻi heʻeku toki ʻosi mai mei he ngāue fakafaifekaú. Naʻe teʻeki ʻaupito ke u fakakaukau ke kumi faleʻi, pea naʻá ku ongoʻi ko e kakai pē ʻoku taulōfuʻu ʻenau palopalemá pe fuʻu vaivai ke fehangahangai mo honau ngaahi faingataʻá ʻoku totonu ke nau ō ʻo kumi faleʻí. Naʻe fakamatala mai ʻe hoku kaungāmeʻá ʻa e lelei naʻá ne aʻusia ʻi heʻene fepōtalanoaʻaki mo ha faifaleʻí, pea naʻe kamata leva ke u fakakaukau ki ai.

Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo fakaʻau ke kovi ange ʻa ʻeku loto-hohaʻá. Hili ha ngaahi pō ʻo ʻeku taʻemamohe ʻi he loto-hohaʻá, naʻá ku fakakaukau ke u fokotuʻu ha ʻapoinimeni. Naʻá ku manavasiʻi ki he lau pe fakakaukau ʻa e niʻihi kehé kapau te nau ʻiloʻi ʻoku ou ʻaʻahi ki ha faifaleʻi, ka ʻi he taimi ko iá ne uesia heʻeku loto-hohaʻá ʻa ʻeku malava ko ia ke fai ha ngāué, ko ia ne u ʻalu leva.

Ikunaʻi ʻo e Loto-hohaʻá

Naʻe ʻeke ʻe he faifaleʻí ha ngaahi fehuʻi lahi naʻe tokoni ai ke u fakakaukau ki ha ngaahi tali ʻiate au pē. Naʻe ʻikai ʻomi ʻe he faifaleʻí ha solovaʻanga faingofua ki heʻeku ngaahi faingataʻaʻiá. Naʻe ʻikai foki ke ne feohi mo au ʻo hangē ʻoku ou fahá--- kuó ne mātā ha kakai tokolahi ne nau palopalema tatau mo au. Ko e taimi ʻe niʻihi, ne u ongoʻi ne hangē haʻaku ʻalu ki ha toketaá moʻui. Naʻá ne taukei ʻi hono fakafuofuaʻi e palopalemá pea naʻá ne poto ʻi hono akoʻi au ki he founga ke fakaʻehiʻehi mo faitoʻo ai e loto-hohaʻá.

Naʻe fokotuʻu mai ʻe he faifaleʻí ke u hiki ʻeku ngaahi ongó mo e fakakaukaú ʻi heʻeku tohinoá, fakataha mo ha ngaahi meʻa kehe. Naʻe tokoni lahi ʻeni ke u ikunaʻi ai ʻeku loto-hohaʻá. Naʻá ku fakamālohisino foki pea feohi mo e ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí, maʻu meʻatokoni moʻui lelei (pe moʻui lelei feʻunga mo ia ʻoku maʻu ʻe ha tokotaha ako ʻunivēsiti ʻokú ne feimeʻatokoni pē maʻana), ako e folofolá, maʻulotu mo faʻa lotu.

Hili e toutou fakataha mo ʻeku faifaleʻí, naʻe ʻi ai ha ongo meʻa ʻe ua naʻe liliu ʻiate au: ʻUluakí, naʻe lahi ange ʻeku ʻilo ki hoku ngaahi loto-hohaʻá, kiate aú pea mo e niʻihi kehé; pea ko hono uá, ne u ongoʻi ne ʻi ai ha ngaahi meʻangāue ʻe ala tokoni kiate au ʻi he kahaʻú ʻi he ngaahi tūkunga ʻe ala fakatupu ai ʻa e loto-hohaʻá. Naʻe ʻikai ke faitoʻo kotoa hoku loto-hohaʻá, ka naʻá ku ongoʻi te u lava pē ʻo mapuleʻi lelei ia ʻo ka faifai ange pea toe hoko mai. Talu mei ai mo e teʻeki ke u toe foki ki he faifaleʻí, ka kapau ʻe faifai angé peá u toe puke, he ʻikai ke u toe hohaʻa ke kumi tokoni—kuó u ako ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai ʻaonga ke kukuta fakalongolongo pē pe fakamāʻia ʻi he kumi tokoní ʻo ka hoko ha palopalema fakaʻatamai.

Taʻofi e Fakaʻalumá

Ko e meʻapangó, ʻoku lahi hono fakaʻalumaʻi ʻo e faitoʻo ʻo e palopalema fakaʻatamaí, kae mahalo ʻoku hoko pē ia koeʻuhí ʻoku ʻikai mahino ki ha niʻihi ko e sio ko ia ki ha tokotaha mataotao ʻi he palopalema fakaʻatamaí ʻoku tatau pē ia mo hano faitoʻo ʻo ha faʻahinga mahaki fakaesino kehe. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Kapau ʻokú ke puke ʻi he ʻapenitikí, ʻe finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke feinga ke maʻu ha tāpuaki fakataulaʻeiki mo e tokoni fakafaitoʻo lelei taha ʻe ala maʻú. ʻOku pehē pē ʻa e loto taʻotaʻomiá pe mafasia fakaelotó. ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻafoaki fakaofo kotoa pē kuó Ne foaki mai ʻi he kuonga fakakōsipeli nāunauʻiá ni.”1

Ko e ngaahi fiemaʻu moʻui lelei fakaʻatamaí ʻokú nau lava foki ke nau hoko ko ha ngaahi palopalema ʻoku fakatoitoiʻi. ʻOku ʻikai faingofua hono tālangaʻí ʻo hangē ko ia ko e puke ʻi he mahaki pipihí pe fasi e huí. Ka ʻoku angamaheni tatau pē ʻenau hokó. ʻOku fakafuofua ʻe he Kautaha Moʻui ʻa Māmaní ʻoku tokolahi ʻa e kakai ʻoku nau fokoutua ʻi he ngaahi palopalema fakaʻatamaí ʻoku ʻikai faitoʻo ʻa kinautolu: ko e pēseti ʻe 35 ki he 50 ʻi he ngaahi fonua fakalakalaká pea pēseti ʻe 76 ki he 85 ʻi he ngaahi fonua ʻoku kei fakalakalaká.2

Ko e fekumi ko ia ki he tokoni ʻokú ke fie maʻú ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivaiʻanga pe taʻemalava. ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau moʻui lelei fakaʻatamai mo fakaesino pea kuó Ne foaki mai ha “ngaahi meʻafoaki fakaofo” ke tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi e ngaahi faingataʻa fakaʻatamai mo fakaeloto ʻo e moʻui fakamatelié, ʻo kau ai ʻa e:

Moʻui Lelei Fakaʻatamaí

Fakamālohisino

Ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí

Moʻui ʻaki e ongoongoleleí

Maʻu ha mohe feʻunga

Kau taki ʻo e Siasí

Tokoni ki he niʻihi kehé

Mataotao ʻi he moʻui lelei fakaʻatamaí

Maʻu meʻatokoni moʻui leleí

He ʻikai ke tau lava maʻu pē ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa fakaʻatamai kotoa pē ʻi he moʻuí ni, pea ʻoku ʻikai ke faʻa ʻi ai ha solovaʻanga faingofua ke feʻunga mo e tokotaha kotoa ʻi he tūkunga kotoa pē. Ka ʻi heʻetau fai hotau lelei tahá ke tokoniʻi kitautolu ʻo ngāue ʻaki e ngaahi meʻangāue kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní, ʻe tokoni ʻa e Fakamoʻuí ke tau fua faingofua ʻetau ngaahi kavengá (vakai, Mōsaia 24:15), pea ʻe faitāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e mālohi mo e ʻamanaki lelei ʻi heʻetau feingá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Jeffrey R. Holland, “Hangē ha Ipu Kuo Maumaú,” Liahona, Nōv. 2013, 40–42.

  2. K. Demyttenaere and others, “Prevalence, Severity, and Unmet Need for Treatment of Mental Disorders in the World Health Organization World Mental Health Surveys,” The Journal of the American Medical Association, vol. 291, no. 21 [June 2004], 2581–2590.